<article>Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom. - Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.T.K.</article>

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Oskar Huter

crnogorski jezik

diskriminacija

Politika

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:52.5735%;padding-top:120px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom. 
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su, u okviru akcije "Petarda", na području Bijelog Polja i Berana oduzeli više od 5.000 komada pirotehničkih sredstava namijenjenih ilegalnoj trgovini, a protiv Beranca K. K. je podnijeta krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je precizirano, od njega, H. Z, F. Ć. i V. R. oduzeta su 5.334 komada pritehničkih sredstava raličtih vrsta i marki, namijenjenih ilegalnoj trgovini.
- Postupajući državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu se u odnosu na radnje K. K. iz Berana izjasnio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju će se u odnosu na H. Z, F. Ć. i V.R. naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem očuvanja bezbjednog ambijenta za građane i turiste u predstojećim danima praznika, kao i života, zdravlja, bezbjednosti ljudi i imovine, Uprava policije će nastaviti sa planskim mjerama i radnjama u odnosu na pronalazak pirotehničkih sredstava čija je trgovina zabranjena, te identifikaciji odgovornih lica i njihovom procesuiranju sa fokusom na zaštitu najranjivijih kategorija- djece i lica mlađe dobi.

Na sjeveru oduzeto više od 5.300 komada pirotehničkih sredstava, krivična prijava protiv Beranca

Ruska Vlada produžila je privremenu zabranu izvoza benzina, dizela i drugih goriva, saopštila je danas pres služba Kabineta ministara.
&nbsp;Prema novoj rezoluciji, zabrana izvoza motornog benzina van zemlje važiće do 28. februara naredne godine, javio je TASS.
&nbsp;Ograničenja obuhvataju i brodsko gorivo, dizel i druga gasna ulja, uključujući ona koja su kupljena na berzi, dok direktni proizvođači naftnih derivata nijesu pogođeni, prenosi Tanjug.
&nbsp;Zabrana stupa na snagu sjutra, a Vlada navodi da je cilj ovih mera očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu goriva.

Rusija produžila zabranu izvoza benzina

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, od 19 sati, tema dana je - koliko troše političari, a koliko misle na građane.
Naš gost je advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Teme koje obrađujemo su i:
- Skupština raspravljala o nekoliko tačaka, tema jezika ponovo aktuelizovana;
- Ustavni odbor saslušao sve kandidate za izbor sudije Ustavnog suda, Miodrag Pešić povukao kandidaturu;
- Kriza vlasti u Bijelom Polju.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - koliko troše političari, a koliko misle na građane, gost Aleksandar Olenik

Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Tagovi

Na sjeveru oduzeto više od 5.300 komada pirotehničkih sredstava, krivična prijava protiv Beranca

Rusija produžila zabranu izvoza benzina

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - koliko troše političari, a koliko misle na građane, gost Aleksandar Olenik

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

PRATITE TVe UŽIVO