Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".
Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.
Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.
- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.
Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.
- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. 
Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.
- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.
Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.
- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.
Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.
- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.
Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.
- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.
U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je OpenAI ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.
- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.
Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.
- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.
Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.
- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.
Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.
- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput DeepSeeka, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.
Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.
- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.
On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.
Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.
- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.
Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. 
Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić - ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čigrić u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.
- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.
Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.
- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.
Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.
- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;

500x500

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković pokušao je da negira crnogorski jezik, navodeći da nemali broj ljudi "tvrdi da govori tim jezikom".
Selaković je to rekao u kontekstu juče usvojene deklaracije o Vojvodini koja, kako kaže, a govori o tome da je ona nastala, sa željom, sa mišlju i sa ciljem da bude Srbija.
- Priča o vojvođanskom jeziku, identitetu, broju nisu smiješne. Neko se smijao početkom 90-ih o crnogorskom jeziku, a danas imate nemali broj ljudi koji tvrdi da govori tim jezikom. Imate obrazovni sistem iz kojeg su još u Đukanovićevo doba izbačeni i Duško Radović, Desanka Maksimović, Jovan Jovanović Zmaj, iz kog su izbačeni klasici srpske književnosti. Taj neki jezik je kodifikovan. Nemojte zanemariti, živimo u doba informatičkih tehnologija na vrhuncu postojanja. Vrijeme protiče mnogo brže. Danas se nacija kao kulturni, a poslije toga politički entitet stvara i režira mnogo brže. Zato je važno što je donijeta deklaracija - da nikome ne padne na pamet da se bavi oko tog broja, stvaranja vojvođanske nacije, jezika ili crkve - ocijenio je Selaković za TV Prva.
Deklaracija će, smatra on, biti povod i razlog više da se napada i ruši Srbija.
- Čak i glasila mejnstrim autonomaške priče kažu da je najveća pepreka onome što žele Aleksandar Vučić. Zašto je najveći problem Vučić? Pogledajte u prethodnih nekoliko godina. Oni traže da mi pristanemo i kažemo da smo genocidan naroda, da pristanemo da je Kosovo posebna nezavisna država, da odustanemeo od Republike Srpske, da se uvedu sankcije Rusiji. Oni će vam ponovo stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavali Crnu Goru - istakao je Selaković.
Ovo nije prvi problematični istup srpskog ministra. Nedavno je “prisvojio” slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.
- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.
Za razliku od ministra Selakovića, koji je u svojoj objavi Đurića proglasio srpskim slikarom, srpski mediji su izbjegli da prisvoje umjetnika koji se uvijek izjašnjavao kao Crnogorac.

Tamara Klikovac

1084x550

Selaković: Ponovo će stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavale Crnu Goru

Cijela Crna Gora koristi glas Ś, i ovi koji su protivnici crnogorskog jezika, ali su protiv toga da napišu to što zbore. To je toliko nenormalna situacija, slučaj za ispitivanje kako ti koristiš nešto, pričaš na jedan način, ali si protiv toga iz svojih političkih ubjeđenja, da to može da se stavi na papir, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Barović ne vidi razlog zašto bi bilo kome smetalo slovo Ś.&nbsp;
- To je nešto sa čim treba da se ponosimo, to je nešto.što je unikatno za crnogorski narod, za ljude koji žive ovdje, pa ne moraju ni da budu Crnorci, međutim, mi imamo cijeli pokret ljudi kojima smeta bilo koja crnogorska posebnost - kazao je Barović.&nbsp;
Cijela Crna Gora koristi glas Ś i među njima i protivnici crnogorskog jezika ali su, navodi Barović, protiv toga da napišu to što izgovaraju, i to je, kako kaže, nenormalna situacija.&nbsp;
- Koliko je meni poznato slovo Ś nije nikoga ubilo, ničija majka nije zakukala zbog slova Ś, tako da ne vidim problem što bi slovo Ś bilo koga dijelilo. Cijela Crna Gora koristi taj glas, i ovi koji su protivnici crnogorskog jezika, ali su protiv toga da napišu to što zbore. To je toliko nenormalna situacija, to je baš ona patologija, slučaj za ispitivanje, kako ti koristiš nešto, pričaš na jedan način, ali si protiv toga iz svojih političkih ubjeđenja, da to može da se stavi na papir - istakao je Barović.
Prema njegovim riječima, jedna grupa ljudi želi da svede Crnu Goru na geografsku odrednicu u pan srpskom okruženju, pan srpskoj teritoriji.
- Da Crna Gora bude na nekom nivou poput Vranskog okruga, ili 27. izborna jedinica, to je oprobani metod, i jednostavno ne mogu da dozvole da ta neka teritorija ima bilo kakvu posebnost, pa makar to bilo vezano za jedan glas - rekao je Barović.
To što poslaniku Nove srpske demokratije Jovanu Vučuroviću smeta slovo Ś, a ogroman broj građana se izjasnio da govori crnogorskim jezikom, može, smatra Barović, da bude zlonamjerno, ili fašizam.&nbsp;
Podjele su nesuglasice oko određenih pitanja, smatra Barović, a nesuglasice se rješavaju gdje ima ljudi.&nbsp;
- Ovo su vještački izazvani problemi. Ovim ljudima odgovara da ta pitanja ostanu neriješena. Da ima volje pitanja, sva moguća identitetska u Crnoj Gori bi mogla da se riješe za nedjelju dana. Međutim, određenoj struji ne odgovara da ona budu riješena, a jedini momenat, jedini okvir koji njima odgovara to je da mi svi ostali prihvatimo njihovo rješenje, da to bude bezuslovno, što naravno niko normalan nikad ne bi prihvatio. Ne možemo.se miriti sa Andrijom Mandićem na njegovim osnovama. Može da se dođe do zdravog konsenzusa koji bi bio prihvatljiv, jednoj i drugoj strani, ali njihova je ideja da mi dođemo.na njihovo, što mi nikad ne bismo prihvatili - zaključio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ0ulVAb2nIs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Slovo Ś nije nikoga ubilo, neki žele da svedu Crnu Goru na geografsku odrednicu u pan srpskom okruženju

U vremenu kada je negiranje crnogorskog jezika dostiglo vrhunac Montenegro GPT se pojavljuje kao digitalni štit našeg jezičkog identiteta - poručio je Aleksandar Kapisoda predstavljajući svoj projekat - prvi crnogorski jezični model vještačke inteligencije.
Ovaj poduhvat za njega nije samo tehnološko dostignuće - „Montenegro GPT“ je, kako je podvukao Kapisoda, garancija opstanka i razvoja crnogorskog jezika u digitalnom dobu.
- Nakon intenzivnog razvoja koji je započet u decembru 2022. godine, MontenegroGPT od 11.11.2024. postaje dostupan javnosti kroz revolucionarnog AI asistenta Vladimira Dukljanskog - naveo je on.
Vladimir Dukljanski, prvi crnogorski AI asistent baziran na Montenegro GPT modelu, više je, kaže on, od običnog digitalnog alata.
- On je čuvar jezika, učitelj i savjetnik, dizajniran da razumije sve nijanse crnogorskog jezika i njegovih dijalekata. Njegova primarna misija je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije - poručio je Kapisoda. 
Ključne karakteristike i dostignuća Montenegro GPT-a su, kaže on, potpuna specijalizacija za crnogorski jezik i njegove dijalekte; napredno razumijevanje i generisanje autentičnog crnogorskog jezika; inovativni alati za obrazovanje i očuvanje jezičkog naśljeđa; podrška književnom stvaralaštvu i poslovnoj komunikaciji; očuvanje tradicionalnih crnogorskih jezičkih izraza i dijalekata; integracija savremenih tehnologija sa istorijskim jezičkim naśljeđem.
<h2>Novo poglavlje</h2>
„MontenegroGPT“ je nastao sa vizijom, kaže Kapisoda, da crnogorski jezik dobije ravnopravan status u svijetu digitalne tehnologije.
- Ovaj projekat nije samo tehnološka inovacija - on je most između naše bogate jezičke tradicije i digitalne budućnosti. MontenegroGPT predstavlja prekretnicu u očuvanju crnogorskog jezika. U vremenu kada se naš jezik suočava sa brojnim izazovima, stvaramo digitalni štit koji će osigurati njegovo mjesto u budućnosti - poručio je Kapisoda.
Ovo nije, podvlači on, samo tehnološki projekat.
- Ovo je naša obaveza prema prošlosti i budućim generacijama. Ovaj revolucionarni projekat otvara novo poglavlje u istoriji crnogorskog jezika, demonstrirajući kako moderna tehnologija može služiti očuvanju kulturnog identiteta - poručio je tvorac ovog projekta.
MontenegroGPT nije, dodaje on, samo odgovor na trenutne izazove.
- On je temelj za budući razvoj i napredak crnogorskog jezika u digitalnom svijetu - zaključio je Kapisoda.
A.I.

Primarna misija crnogorskog AI je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije

Od 2013. godine je ugrožen naš jezik i politički dogovor Igora Lukšića, tadašnjeg premijera, Srđana Milića, Andrije Mandića i Branka Radulovića je dogovor koji je slomio crnogorski jezik - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković.
Svakodnevno je na protestu i blokadi puta Niksšić - Podgorica, uz građane Nikšića i mještane Pješivaca, te razumije odlično revolt tih ljudi i sve što ih je zadesilo otkad su u tom dijelu nepropisno i nasilno zakopane eutanazirana grla zaražena Kju groznicom.
- Ja sam osudila one koji su doveli mještane Pješivaca u takvo stanje, one koji su ugrozili živote svih građana Nikšića i koliko je uopšte moralno da zauzimaju ministarska mjesta, a mislim prvenstveno na ministra Vladimira Jokovića, onda na predsjednika Opštine Marka Kovačevića i predsjednika Skupštine opštine Nikšić Nemanju Vukovića. Da postoji ikakav moralni odnos koji ih obavezuje, zbog toga što su ugrozili zdravlje Nikšićana, a posebno Pješivaca, naročito Bogetića u kojima se kopa zaražena stoka, oni bi sami podnijeli ostavke, ne bi bilo potrebe da ih neko zatraži - rekla je Marković.
Kad je osnovana država Crna Gora i jezik, kojim je govorio narod u toj državi, podsjeća Marković, nazvan je crnogorskim, a tada nije bilo države Srbije, te je nemoguće da mi govorimo, kako kaže, jezikom koji je proizašao iz srpskog, jer tada, ističe, srpskog jezika nije ni bilo.
Problematika oko službenog jezika u Crnoj Gori, poručuje Marković, datira još od 2013.godine, i političkog dogovora između, dodaje ona, tadašnjeg premijera Igora Lukšića, Andrije Mandića, Srđana Milića iz SNP-a i, navodi ona, Branka Radulovića iz Pokreta za promjene.
- &nbsp;Na sjednici Ustavnog suda od 18.jula 2013.godine je donesena odluka br 39/ 11 i 3/ 12 kojom se traži da je prestane rješenje političko (da se u školama izučava crnogorski, srpski, bosanski k drugi jezici), te jasno istaknuto da je je crnogorski jedan jedini službeni jezik, a ostali jezici u službenoj upotrebi.Crnogorski jezik je jedini u Crnoj Gori službeni, i od 2013.godine je ugrožen naš jezik, i politički dogovor, navedenih ljudi, je dogovor koji je slomio crnogorski jezik. Ja želim da za prekršaj Ustava odgovara svako ko je kriv, jer ja želim da zaštitim crnogorski jezik zato što je on odraz suvereniteta. Mene ne zanima ko je pojedinac koji ga je prekršio. Mi imamo predsjednika države, Jakova Milatovića, koji se zakleo na Ustavu da će Ustav Crne Gore poštovati, a izjasnio se da je Crnogorac koji govori srpskim jezikom. Nije on rekao to ženi u kućnoj zajednici kada razgovaraju, on je institucija koja predstavlja državu u državi i van nje, on je taj koji je sada prekršio Ustav ponovo. Ja bih pozvala, u ovoj emisiji, da odgovaraju svi koji su prekršili Ustav po pitanju jezika, jer ako prođe ova volja, koja nije mala volja, da se drugi jezik uvede u službeni, to vam je put ka onome da Crna Gora bude srpska država - zaključila je Marković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv23Lpk9g_qE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marković: Crnogorski jezik je odraz suvereniteta

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica i lider Nove srpske demokratije Milan Knežević govore čistim crnogorskim jezikom, ali to neće da priznaju iz političkih razloga, iz inata, i mnogih drugih razloga, ocijenio je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dugogodišnji novinar, profesor srpskohrvatskog jezika i osnivač NVO Crnogorski zbor Božidar Jaredić.&nbsp;
Jaredić kaže da ne stoji činjenica prikazana popisom stanovništva po kojoj većina stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom. Crnogorski jezik je, ističe on, zvanično priznat i kodifikovan jezik, i 2007. u Ustav ušao kao zvanični službeni jezik države Crne Gore.&nbsp;
- Sve države koje su priznale Crnu Goru, priznale su Ustav i priznale su crnogorski jezik, a 2017.godine on je i normiran kao poseban jezik i sve slavističke katedre su ga priznale kao poseban jezik. E sad da vidimo ko u Crnoj Gori govori srpski, a ko govori crnogorskim jezikom! Gospodin Mandić, kome sam ja u Pobjedi objavio jedan tekst, ,, O jeziku ti rode zborim” , tačno njemu namijenjen, ali očito da ga on nije pročitao. Ja tvrdim da gospodin Mandić, gospodin Koprivica, gospodin Knežević, svi oni govore čistim crnogorskim jezikom. Zašto? Zato što oni upotrebljavaju ijekavicu i zato što će Mandić reći moj đed, a ne moj deda. Zato što će Koprivica reći lijepe đevojke, a neće lepe devojke, pa prema tome oni isključivo govore crnogorski jezik, što oni neće da priznaju to je iz političkih razloga, iz inata, i mnogih drugih razloga. Možda im to tako danas odgovara. Ja smatram da danas u Crnoj Gori srpskim jezikom govore samo oni koji su rođeni u Srbiji i došli da žive ovdje. I to je potpuno prirodno, to je potpuno normalno i ja to prihvatam - rekao je Jaredić.&nbsp;
On je podsjetio da se u Crnoj Gori pisalo narodnim jezikom, koji je i Vuk Karadžić uzeo kao osnovu novog jezika. Danas u 21.vijeku se zna porijeklo crnogorskog jezika i ono, ističe Jaredić, potiče od vladavine Crnojevića. Od tada se nazivamo Crnogorcima, pa je zaključak, smatra Jaredić, da se neki pišu Srbima iz interesa.&nbsp;
- Vuk Karadžić je, uz pomoć Jerneja Kopitara, uspio da napravi srpsko hrvatski rječnik, da obuhvati riječi sa štokavskog područja, i što je vrlo interesantno, čak i neki dugi jezici koji su bili, kao čakavski ili kajkavski, oni su prihvatili štokavicu i taj dio Hrvatske i dalje ima kajkavštine, ali ono što je pisani zvanični jezik je štokavski… Latinski jezik je bio mali jezik Rima, ali je on, pošto je Rim bio ogromno carstvo, u taj jezik uveo i mnogo drugih jezika, koji su se utopili i postali latinski jezik. Godinama, kako su pojedine imperije nastajale, tako je došlo do divergencije, pa od latinskog jezika su postali i rumunski i francuski, španski i portugalski. Nešto slično se dogodilo i kod nas…Raspadom Jugoslavije došlo je do divergencije, isto kao kod latinskog jezika, i iz tog jezika nastala su četiri jezika, bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski. Stvaranjem novih država, svaka država je željela da i sama ima svoj jezik, jer jezik je biće jednog naroda, nešto što je njegov kulturni prepoznatljivi identitet. Ukoliko nemate svoj jezik, vi nemate ni svoju državu - zaključio je Jaredić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSFuqVA-dVyM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jaredić: Mandić, Koprivica i Knežević govore čistim crnogorskim jezikom, ali to ne priznaju iz inata i političkih razloga

Profesorica opšte lingvistike Rajka Glušica večeras je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručila da Srbi u Crnoj Gori nijesu jezički ugroženi.
- Srpski i crnogorski jezik su iz iste porodice jezika. Upravo zbog toga srpski jezik ne treba da bude službeni. On već jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Šta se dobija ako stoji u Ustavu Crne Gore kao službeni? - upitala je ona.
Mnogi od profesora koji se zalažu za srpski jezik su, kaže ona, jezički nacionalisti.
- Ti profesori i lingvisti nikad neće priznati crnogorski jezik. Zato je jedino mjesto gdje se može zaštiti crnogorski jezik upravo jeste Crna Gora - ukazala je Glušica.
Ona je navela primjere iz evropskih zemalja.
- U Francuskoj se ne postavljaju ovakva pitanja, a u Belgiji je zabranjeno pitanje o jeziku. Oni su izbjegli napetost između jezičkih zajednica - istakla je Glušica.
Profesorica opšte lingvistike smatra da na ovakvim pitanjima živi armija političara.
- Što budu odlučile političke elite - biće tako. Pod velikim smo naletom nacionalizama, što srpskog, što crnogorskog. Zato se nadam da će se ovakva pitanja neće postavljati na popisu kad uđemo u Evropsku uniju - kazala je Glušica.
Poručila je da političke elite ne smiju manipulisati jezikom.
- Diskriminacija preko jezika se ne smije sprovoditi. Preko ovakvih pitanja se gaje nacionalisti na duže staze. Mudru jezičku politiku treba voditi, a ja je trenutno u Crnoj Gori ne vidim. Ta politika mora biti demokratična i pomirljiva, a mi nemamo političare vizionare - ocijenila je Glušica.

Glušica: Srbi u Crnoj Gori nijesu jezički ugroženi

Nakon "časova" matematike na kojima je pokazao da demagogija ne može “pobijediti” facijalnu ekspresiju, a što je uslijedilo nakon izbornog 
debakla, lider partije koja svake izbore “igra” u nekim novim dresovima, 
po naređenju obukao je onaj iz 2006. i "održao" čas istorije - prokomentarisao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić nakon što je potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Aleksa Bečić izjavio da je 2007. godine učinjena nepravda jer srpski jezik nije tretiran jednako kao crnogroski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbecic-popisi-2011-i-2023-godine-potvrdili-da-srpski-jezik-nije-tretiran-bratski-i-jednako-kao-crnogorski&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nenezić je ocijenio da bi Bečiću bilo bolje da se sjeti malo bliže prošlosti. 
 
- “Zamjeniče” premijera, umjesto što držite predavanja o “nepravdama” od prije 17 godina sjetite se malo bliže prošlosti, CEDIS-a, Pošte Crne 
Gore, Skijališta Crne Gore i svega onog što je vaša “zlatna” partija, 
pardon, ruka dotakla i očigledno razorila. I zlatno je ćutanje, bolje vam “pristaje”, mada svakako vas nisam računao u onih “mojih” 40 odsto ministara. Da vidimo ostalih 33, tik tak… - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1846795139907207178%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Nenezić: Persona non grata govori o građanskoj Crnoj Gori, a sanja i radi na etnofederalizaciji Crne Gore

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo ko kontroliše igrališta i igraonice u Crnoj Gori – koliko su djeca sigurna tokom igre?&nbsp;
Analiziramo kako novi rast minimalne potrošačke korpe utiče na dostojanstven život građana.&nbsp;
Bavimo se problemom divljih deponija, kojih je iz dana u dan sve više.&nbsp;
Donosimo priču o omladinskom aktivizmu – kako i u kojoj mjeri utiče na ljudska prava?&nbsp;
<h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati&nbsp;</h2>
 
U emisiji Srećan dan, od devet do 11 sati, govorićemo o ragbiju u Crnoj Gori. Naš gost Aleksandar Roganović, menadžer za razvoj ragbija, otkriva koja takmičenja i turniri očekuju Ragbi savez Crne Gore.&nbsp;
Kako je koncipiran kurs podvodne arheologije i digitalizacije podvodne kulturne baštine objasniće nam Darko Kovačević iz Centra za Arheologiju, Univerziteta Crne Gore. Pripremamo idealan predlog za ručak - rižoto sa pečurkama.&nbsp;
Ugostićemo Srđana Mrvaljevića i mlade džudiste i govoriti o uspjesima džudo kluba Ippon.&nbsp;

U Budilniku o sigurnosti igrališta i igraonica, uticaju potrošnje na život građana, divljim deponijama i omladinskom aktivizmu

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, ponegdje sa slabom kišom. 
 
Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 13, najviša dnevna od osam do 22 stepena.

Sjutra vjetrovito, do 22 stepena

Mi se još uvijek nadamo da postoji šansa da razmisle i da promijene ugovore. Nije to teško, ne tražimo mi nikakve velike ustupke, ne tražimo mi velike pare, velika novčana sredstva, jer malo je ružno da nas prozivaju da se sve vrti oko novca i da mi to tražimo samo zbog novca - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, specijalista dječije preventive stomatologije Marija Čanak - Iličković.
Građani koji su imali pravo na besplatnu stomatološku uslugu od juče nemaju to pravo, jer pregovori sa Fondom za zdravstveno osiguranje nijesu dali rezultate, poručili su iz Stomatološke komore.
Razlika ne postoji, kaže Iličković, sa prethodnim ugovorima koje su stomatolozi potpisivali sa Fondom zdravstva, iako su se svi nadali da će dobiti drugačije ugovore.
- Ugovori se u nazad 17 godina samo prepisuju. Mi smo imali dosta intenzivne razgovore posljednjih mjesec i po dana. Inicirali smo razgovore i sa Fondom zdravstva i sa Ministarstvom finansija, i sa Ministarstvom zdravlja, i dobili smo određena obećanja, međutim, kada je došlo do potpisivanja ugovora, do preuzimanja ugovora, vidjeli smo da su ugovori samo prepisani. Apsolutno nijedna jedina stavka, čak i ona koja je mogla da bude od strane Fonda promijenjena, jer oni se sada ograđuju da je Ministarstvo finansija obećalo a nije ispunilo. Ima tu stavki koje su mogle biti promijenjene a koje zavise isključivo od Fonda zdravstva. Apsolutno ni jedna jedina rečenica nije promijenjena samo je prepisan ugovor od prije dvije godine - rekla je Iličković.
Odgovornost se prebacuje na Ministarstvo finansija, objašnjava Iličković, jer im nije odobrilo veći budžet dok to Ministarstvo je reklo da postoji mogućnost sa rebalansom budžeta.
Gubitak stomatološke zaštite, smatra Iličković, mnogo će pogoditi određene grupe, đake, studente, trudnice, lica sa invaliditetom, penzionere, ukoliko ne dođe do potpisivanja ugovora.
- Nadamo se da može doći do ipak nekog kompromisa, a osjetiće građani i te kako, jer jedna velika populacija, mi smo rekli 140.000 građana Crne Gore, možda je to i više može ostati bez stomatološke zaštite. Ako neko ima jedno dijete, pa je dijete redovno dolazilo, pa ima samo jedan zub godišnje i jednu kontrolu, na njega neće uticati. Ali, ako neko ima troje ili četvoro djece, ili penzioneri koji žive sa minimalnom penzijom, na njih će itekako uticati nepotpisivanje ugovora. Danas čujemo da je direktor Fonda izjavio, pa posle toga se obratio ministar zdravlja, da se potpisuju ugovori, iako nijesu znali da tačno kažu broj. Oni se ograđuju i kažu nekih 20 do 30 ugovora, a nas je 180 ordinacija apliciralo. Znači 20 i 30 ordinacija ne može pokriti čitavu Crnu Goru - istakla je Iličković.
Stomatolozi su pokazali dobru volju, vjeruje Iličković, jer je prije mjesec i po dana započet štrajk stomatologa, koji je obustavljen nakon dvije nedjelje i započeli pregovore u nadi da će doći do nekog kompromisnog rješenja.
- Oni su nas držali u tom ubjeđenju sve do dana do kada smo počeli da preuzimamo ugovore, i kada smo vidjeli da su ugovori identični kao što su i bili, i da nije se pomjerilo sa mrtve tačke, e to stvarno nijesmo mogli da tolerišemo, uz to je ovo i posljednja opomena - zaključila je Iličković.

Iličković: Nadamo se da može doći do kompromisa, preko 140 hiljada građana može ostati bez stomatoloških usluga

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
Ovu vijest je potvrdio na društvenim mrežama i sam predsjednik RS Milorad Dodik.
- Upravo me pozvao predsjednik Aleksandar Vučić da mi saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za mnom. Hvala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i jasnoj i principijelnoj komunikaciji s Interpolom. Hvala i predsjedniku Orbanu, kao i predsjednicima svih ostalih država koje su uputile žalbu razumijući političku pozadinu sudskog progona kojem sam izložen - naveo je Dodik.
Zahtjev je odbijen na osnovu člana 3. statuta Interpola, prema kojem je zabranjen politički progon.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1907476511210270792%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907476511210270792%7Ctwgr%5E3a2bd571cdde77d3c4732408c3f45a9e903228fd%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Interpol odbio zahtjev BiH: Neće biti raspisana međunarodna potjernica za Dodikom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: crnogorski-jezik