<p>Ukoliko želite da urušite jednu državu, ukoliko želite da iz temelja da poljuljate njeno postojanje, onda udarate upravo na obrazovanje, na kulturu, na istoriju i tradiciju, rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore <b>Zoja Bojanić Lalović</b>.</p>
<p>Atribut crnogorski je nešto što, kako kaže, vladajuća većina konstantno negira, pa je takav njihov odnos prema crnogorskoj državi, crkvi i jeziku. U tom kontekstu, dodaje, ne iznenađuje retorika poslanice Nove srpske demokratije <b>Jelene Božović</b> na račun crnogorskog jezika.</p>
<p>- Ne iznenađuje, ali zgražava činjenica da neko ko je mlad i ko sebe naziva svršenim profesorom srpskog jezika, uopšte ima odnos prema jeziku na ovaj način. Ohrabruje činjenica da mladi ljudi danas, zanemaruju takve nazadne odnose prema pitanju onoga što je stvarnost, a to je postojanje crnogorskog jezika, pa danas imamo na dvije katedre za crnogorski jezik na Cetinju i u Nikšiću 80, a na katedri za srpski jezik i književnost 20 odsto studenata. Brojke prosto ovakav jedan odnos prema crnogorskom jeziku negiraju. Sigurna sam da mladi ljudi na ovakve izjave gledaju sa prezirom i da su svjesni činjenice da je Crna Gora građanska država i da je njen službeni jezik crnogorski - rekla je Bojanić Lalović.</p>
<h2>Nagrada Vukoviću mora da se preispita</h2>
<p>Osvrćući se na dodjelu Trinaestojulske nagrade pjesniku <b>Bećiru Vukoviću</b>, koju će uručiti predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, Bojanić Lalović kaže, da su svi svjesni da će nagrada biti uručena, jer oni koji to žele, državu Crnu Goru doživljaju samo kroz funkcije i pozicije i materijalni dio nagrade, koji se podrazumijeva, dok ih duhovni ne dotiče.&nbsp;</p>
<p>- Nagrada Trinaesti jul je za Crnu Goru simbol antifašizma, simbol slobode i simbol dostojanstva i ponosa Crne Gore, u konačnom. Ove godine ta nagrada je dodijeljena nekom ko Crnu Goru ne priznaje, ne samo da je ne priznaje, nego je sklon i da je vrijeđa, da njenu državnost vrijeđa, da je naziva jednom istorijskom ironijom, da je smatra greškom komunizma, a od te iste države uzima nagradu, koja je zapravo nagrada od izuzetnog značaja i jedna od najvrijednijih nagrada za Crnu Goru kao državu - navodi Bojanić Lalović.</p>
<p>Dodjeljivanje nagrade Bećiru Vukoviću je i formalno pravno sporno, objašnjava ona, jer je, prema mišljenju pravnika, prekršen član 17 stav 3 Zakona u kom se navodi da ne mogu biti dodijeljene tri nagrade iz iste oblasti.</p>
<p>- Vidjeli smo danas da ta knjiga “Kuća beskućnika” ne postoji nigdje, to je još jedan razlog da se ova nagrada preispita. Mi smo iz Skupštine kao klub reagovali zato što je to naša zakonska obaveza, jer kao što znate žiri imenuje administrativni odbor kao skupštinski odbor, tako da postoje evo i formalno pravni razlozi. Ne smijemo dozvoliti da ovo bude jedan instrument kojim će urušiti dostojanstvo Crne Gore, jer ako vi dozvolite da se upravo ova nagrada koristi na ovaj način, onda ćete zapravo urušiti i istoriju i &nbsp;kulturu Crne Gore, i to više nije politička borba, već je to moralna obaveza svih nas koji se borimo za građansku Crnu Goru i kojima je stalo do ponosa Crne Gore - poručila je Bojanić Lalović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYa8CT-BEx8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bojanić Lalović: Mladi ljudi su svjesni da je Crna Gora građanska država i da je službeni jezik crnogorski

<p>Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava <b>Jelene Božović</b>, ocjenjuju sagovornici Televizije E komentarišući izjavu poslanice koalicije "Za budućnost Crne Gore.</p>
<p>Božović je juče u parlamentu rekla da je crnogorski jezik nakaradan i da da je "na osnovu dva slova dobio status zvaničnog jezika".</p>
<p>Univerzitetska profesorica<b> Jasna Tatar Anđelić</b> kaže da je sa stručnog aspekta teško komentarisati izjavu poslanice ZBCG.</p>
<p>- Teško je prokomentarisati ono što smo mogli čuti, a zadržati elementarnu stručnu a i građansku pristojnost, imajući u vidu odabrani vokabular i karakteristike koje je poslanica upotrijebila. Više to možemo komentarisati kao neku vrstu govora mržnje - ocijenila je ona.</p>
<p>Ona je poručila da Božović ne može ugroziti crnogorski jezik "koji živi i živjeće dok god ima svoje govornice i govornike, kao i kulturu i književnost".</p>
<p>Glavni i odgovorni urednik Antene M <b>Darko Šuković</b> kazao je da stav<b> </b>Jelene Božović<b> </b>o crnogorskom jeziku ne bi trebalo da zabrine Crnogorce i ljude koji njima služe. Smatra da sa izjavom da je crnogorski jezik nakaradan treba prije svega da se suoči ljudi iz srpskog korpusa u Crnoj Gori.</p>
<p>Ova izjava, kako objašnjava, pokazuje stanje svijesti koje ih svodi na samo jednu dimenziju - kao da nemaju drugih svojstava, osim nacionalne pripadnosti u šta on, kako kaže, ne želi da vjeruje.</p>
<p>- Nije crnogorski jezik nakaradan, nego izjava poslanice Božović, a najnakaradnija je šira slika svijesti koja produkuje tu izjavu. Ta izjava je posljedica jedne bolesne mržnje prema svemu crnogorskom, svakoj naznaci, a kamoli simbolu nosećeg crnogorskog identiteta kao što je crnogorski jezik - ocijenio je Šuković.</p>
<p>Tatar Anđelić smatra da se diskurs Jelene Božović, aktuelan 90-ih prošlog vijeka, ponovo vraća.</p>
<p>- To je jedna politička, populistička matrica koju poslanica baštini i plasira u parlamentu, s tim što je izbor termina i način na koji ona to govori ukazuje da se ona obraća publici koja, nažalost, nema ni dovoljno obrazovanja, ni znanja da može kritički posmatrati jednu takvu izjavu - kazala je ona.</p>
<p>Sagovornici Televizije E ocjenjuje da je najbolji pokazatelj reakcije društva na ovu i slične izjave činjenica da se 80 odsto brucoša od ukupnog broja koji je odlučio da studira srpski ili crnogorski jezik opredijelio za crnogoski.</p>
<p>- Nije istina da Crnogorci u Crnoj Gori imaju problem sa ljudima te vrste zato što su Srbi, već zbog vrijednosti koje isijavaju, zbog patološke mržnje prema Crnoj Gori koja bi, da je sreće, trebalo da bude njihova koliko i naša i zbog želje da svaku naznaku crnogorskog identiteta ponište, unište i ponize - kazao je Šuković.</p>
<p>Na pokušaj poniženja ćute crnogorske institucije. To ne čudi, imajući u vidu da su ćutale i 2021. kada je Božović prijetila organizovanjem paravojnih formacija.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

1250x600

1084x550

Sagovornici TV E: Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava Jelene Božović, najbolji odgovor je broj brucoša

<p>Radio Televizija Crne Gore reagovala je povodom, kako su naveli, netačnih i tendencioznih navoda objavljenih u tekstu autora <b>Aleksandra Radomana </b>pod naslovom "Na koji to jezik Raonić titluje crnogorski".</p>
<p>U reagovanju, koje većim dijelom sadrži implicitne političke i lične diskvalifikacije autora sa kojim polemišu, pa eventualno zainteresovane i za taj dio saopštenja upućujemo na portal RTCG, ovako objašnjavaju fenomen na koji je ukazao dr Aleksandar Radoman.  </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fna-koji-to-jezik-raonic-titluje-crnogorski&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Tvrdnje da se na RTCG-u „prevodi“ crnogorski jezik predstavljaju neutemeljenu i besmislenu konstrukciju kojom se tehnička praksa pokušava predstaviti kao politički čin.</p>
<p>Titlovi na video sadržajima na društvenim mrežama nijesu nikakvo „prevođenje“, već standardna praksa u digitalnim medijima nastala iz potrebe prilagođavanja većini korisnika koja prati sadržaj bez uključivanja tona. Ovdje valja znati i da RTCG koristi AI softver za automatsku transkripciju govora, bez ikakve jezičke, a kamoli nekakve zamišljene političke intervencije. Shodno tome, sve što je prikazano, ostaje u okvirima crnogorskog jezika.</p>
<p>RTCG ostaje dosljedan svom zadatku – da radi profesionalno, savremeno i u javnom interesu - navodi se u reagovanju. </p>

RTCG: Titlovi na video sadržajima nijesu prevođenje crnogorskog jezika, već standardna praksa u digitalnim medijima

<p>Crnogorski naučnik <b>Aleksandar Kapisoda</b>, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".</p>
<p>Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.</p>
<p>Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.</p>
<p>- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.</p>
<p>Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.</p>
<p>- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. </p>
<p>Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.</p>
<p>- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.</p>
<p>Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.</p>
<p>- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.</p>
<p>Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.</p>
<p>- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.</p>
<p>Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.</p>
<p>- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.</p>
<p>U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je <i>OpenAI</i> ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.</p>
<p>- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.</p>
<p>Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.</p>
<p>- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.</p>
<p>Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.</p>
<p>- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.</p>
<p>Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.</p>
<p>- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput <i>DeepSeeka</i>, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.</p>
<p>Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.</p>
<p>- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.</p>
<p>On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.</p>
<p>Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.</p>
<p>- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.</p>
<p>Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. </p>
<p>Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.</p>

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

<p>Potpredsjednik Skupštine<b> Nikola Camaj</b> dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda <b>Andrija Mandić </b>- ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost <b>Adnan Čigrić </b>u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.</p>
<p>- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.</p>
<p>Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.</p>
<p>- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.</p>
<p>Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.</p>
<p>- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;</p>

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

<p>Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.</p>
<p>Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.</p>
<p>Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;</p>
<p>Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.</p>
<p>Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;</p>
<p>Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.</p>
<p>Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.</p>
<p>I prije nekoliko dana je <b>Andrija Mandić</b> poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.</p>
<p>Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;</p>
<p>dobro jutro rujne zore,</p>
<p>dobro jutro vječna meto,</p>
<p>patriotski neprebole.&nbsp;</p>
<p>Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;</p>
<p>ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.</p>
<p>Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.</p>
<p>Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;</p>
<p>Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.</p>
<p>Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.</p>
<p>Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;</p>
<p>Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:</p>
<p>,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;</p>
<p>Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.</p>
<p>Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.</p>
<p>Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!</p>

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

<p>Ministar kulture Srbije<b> Nikola Selaković</b> pokušao je da negira crnogorski jezik, navodeći da nemali broj ljudi "tvrdi da govori tim jezikom".</p>
<p>Selaković je to rekao u kontekstu juče usvojene deklaracije o Vojvodini koja, kako kaže, a govori o tome da je ona nastala, sa željom, sa mišlju i sa ciljem da bude Srbija.</p>
<p>- Priča o vojvođanskom jeziku, identitetu, broju nisu smiješne. Neko se smijao početkom 90-ih o crnogorskom jeziku, a danas imate nemali broj ljudi koji tvrdi da govori tim jezikom. Imate obrazovni sistem iz kojeg su još u Đukanovićevo doba izbačeni i Duško Radović, Desanka Maksimović, Jovan Jovanović Zmaj, iz kog su izbačeni klasici srpske književnosti. Taj neki jezik je kodifikovan. Nemojte zanemariti, živimo u doba informatičkih tehnologija na vrhuncu postojanja. Vrijeme protiče mnogo brže. Danas se nacija kao kulturni, a poslije toga politički entitet stvara i režira mnogo brže. Zato je važno što je donijeta deklaracija - da nikome ne padne na pamet da se bavi oko tog broja, stvaranja vojvođanske nacije, jezika ili crkve - ocijenio je Selaković za TV Prva.</p>
<p>Deklaracija će, smatra on, biti povod i razlog više da se napada i ruši Srbija.</p>
<p>- Čak i glasila mejnstrim autonomaške priče kažu da je najveća pepreka onome što žele <b>Aleksandar Vučić</b>. Zašto je najveći problem Vučić? Pogledajte u prethodnih nekoliko godina. Oni traže da mi pristanemo i kažemo da smo genocidan naroda, da pristanemo da je Kosovo posebna nezavisna država, da odustanemeo od Republike Srpske, da se uvedu sankcije Rusiji. Oni će vam ponovo stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavali Crnu Goru - istakao je Selaković.</p>
<p>Ovo nije prvi problematični istup srpskog ministra. Nedavno je “prisvojio” slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.</p>
<p>- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.</p>
<p>Za razliku od ministra Selakovića, koji je u svojoj objavi Đurića proglasio srpskim slikarom, srpski mediji su izbjegli da prisvoje umjetnika koji se uvijek izjašnjavao kao Crnogorac.</p>

Tamara Klikovac

Selaković: Ponovo će stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavale Crnu Goru

<p>Cijela Crna Gora koristi glas Ś, i ovi koji su protivnici crnogorskog jezika, ali su protiv toga da napišu to što zbore. To je toliko nenormalna situacija, slučaj za ispitivanje kako ti koristiš nešto, pričaš na jedan način, ali si protiv toga iz svojih političkih ubjeđenja, da to može da se stavi na papir, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, politikolog <b>Alek Barović</b>.</p>
<p>Barović ne vidi razlog zašto bi bilo kome smetalo slovo Ś.&nbsp;</p>
<p>- To je nešto sa čim treba da se ponosimo, to je nešto.što je unikatno za crnogorski narod, za ljude koji žive ovdje, pa ne moraju ni da budu Crnorci, međutim, mi imamo cijeli pokret ljudi kojima smeta bilo koja crnogorska posebnost - kazao je Barović.&nbsp;</p>
<p>Cijela Crna Gora koristi glas Ś i među njima i protivnici crnogorskog jezika ali su, navodi Barović, protiv toga da napišu to što izgovaraju, i to je, kako kaže, nenormalna situacija.&nbsp;</p>
<p>- Koliko je meni poznato slovo Ś nije nikoga ubilo, ničija majka nije zakukala zbog slova Ś, tako da ne vidim problem što bi slovo Ś bilo koga dijelilo. Cijela Crna Gora koristi taj glas, i ovi koji su protivnici crnogorskog jezika, ali su protiv toga da napišu to što zbore. To je toliko nenormalna situacija, to je baš ona patologija, slučaj za ispitivanje, kako ti koristiš nešto, pričaš na jedan način, ali si protiv toga iz svojih političkih ubjeđenja, da to može da se stavi na papir - istakao je Barović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, jedna grupa ljudi želi da svede Crnu Goru na geografsku odrednicu u pan srpskom okruženju, pan srpskoj teritoriji.</p>
<p>- Da Crna Gora bude na nekom nivou poput Vranskog okruga, ili 27. izborna jedinica, to je oprobani metod, i jednostavno ne mogu da dozvole da ta neka teritorija ima bilo kakvu posebnost, pa makar to bilo vezano za jedan glas - rekao je Barović.</p>
<p>To što poslaniku Nove srpske demokratije <b>Jovanu Vučuroviću </b>smeta slovo Ś, a ogroman broj građana se izjasnio da govori crnogorskim jezikom, može, smatra Barović, da bude zlonamjerno, ili fašizam.&nbsp;</p>
<p>Podjele su nesuglasice oko određenih pitanja, smatra Barović, a nesuglasice se rješavaju gdje ima ljudi.&nbsp;</p>
<p>- Ovo su vještački izazvani problemi. Ovim ljudima odgovara da ta pitanja ostanu neriješena. Da ima volje pitanja, sva moguća identitetska u Crnoj Gori bi mogla da se riješe za nedjelju dana. Međutim, određenoj struji ne odgovara da ona budu riješena, a jedini momenat, jedini okvir koji njima odgovara to je da mi svi ostali prihvatimo njihovo rješenje, da to bude bezuslovno, što naravno niko normalan nikad ne bi prihvatio. Ne možemo.se miriti sa Andrijom Mandićem na njegovim osnovama. Može da se dođe do zdravog konsenzusa koji bi bio prihvatljiv, jednoj i drugoj strani, ali njihova je ideja da mi dođemo.na njihovo, što mi nikad ne bismo prihvatili - zaključio je Barović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ0ulVAb2nIs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Slovo Ś nije nikoga ubilo, neki žele da svedu Crnu Goru na geografsku odrednicu u pan srpskom okruženju

<p>U vremenu kada je negiranje crnogorskog jezika dostiglo vrhunac Montenegro GPT se pojavljuje kao digitalni štit našeg jezičkog identiteta - poručio je <b>Aleksandar Kapisoda</b> predstavljajući svoj projekat - prvi crnogorski jezični model vještačke inteligencije.</p>
<p>Ovaj poduhvat za njega nije samo tehnološko dostignuće - „Montenegro GPT“ je, kako je podvukao Kapisoda, garancija opstanka i razvoja crnogorskog jezika u digitalnom dobu.</p>
<p>- Nakon intenzivnog razvoja koji je započet u decembru 2022. godine, MontenegroGPT od 11.11.2024. postaje dostupan javnosti kroz revolucionarnog AI asistenta Vladimira Dukljanskog - naveo je on.</p>
<p><b><i>Vladimir Dukljanski</i></b>, prvi crnogorski AI asistent baziran na Montenegro GPT modelu, više je, kaže on, od običnog digitalnog alata.</p>
<p>- On je čuvar jezika, učitelj i savjetnik, dizajniran da razumije sve nijanse crnogorskog jezika i njegovih dijalekata. Njegova primarna misija je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije - poručio je Kapisoda. </p>
<p>Ključne karakteristike i dostignuća Montenegro GPT-a su, kaže on, potpuna specijalizacija za crnogorski jezik i njegove dijalekte; napredno razumijevanje i generisanje autentičnog crnogorskog jezika; inovativni alati za obrazovanje i očuvanje jezičkog naśljeđa; podrška književnom stvaralaštvu i poslovnoj komunikaciji; očuvanje tradicionalnih crnogorskih jezičkih izraza i dijalekata; integracija savremenih tehnologija sa istorijskim jezičkim naśljeđem.</p>
<h2>Novo poglavlje</h2>
<p>„MontenegroGPT“ je nastao sa vizijom, kaže Kapisoda, da crnogorski jezik dobije ravnopravan status u svijetu digitalne tehnologije.</p>
<p>- Ovaj projekat nije samo tehnološka inovacija - on je most između naše bogate jezičke tradicije i digitalne budućnosti. MontenegroGPT predstavlja prekretnicu u očuvanju crnogorskog jezika. U vremenu kada se naš jezik suočava sa brojnim izazovima, stvaramo digitalni štit koji će osigurati njegovo mjesto u budućnosti - poručio je Kapisoda.</p>
<p>Ovo nije, podvlači on, samo tehnološki projekat.</p>
<p>- Ovo je naša obaveza prema prošlosti i budućim generacijama. Ovaj revolucionarni projekat otvara novo poglavlje u istoriji crnogorskog jezika, demonstrirajući kako moderna tehnologija može služiti očuvanju kulturnog identiteta - poručio je tvorac ovog projekta.</p>
<p>MontenegroGPT nije, dodaje on, samo odgovor na trenutne izazove.</p>
<p>- On je temelj za budući razvoj i napredak crnogorskog jezika u digitalnom svijetu - zaključio je Kapisoda.</p>
<p><b>A.I.</b></p>

Primarna misija crnogorskog AI je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije

<p>Od 2013. godine je ugrožen naš jezik i politički dogovor <b>Igora Lukšića</b>, tadašnjeg premijera, <b>Srđana Milića,</b> <b>Andrije Mandića</b> i<b> Branka Radulovića</b> je dogovor koji je slomio crnogorski jezik - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornica u Skupštini opštine Nikšić <b>Jelena Marković</b>.</p>
<p>Svakodnevno je na protestu i blokadi puta Niksšić - Podgorica, uz građane Nikšića i mještane Pješivaca, te razumije odlično revolt tih ljudi i sve što ih je zadesilo otkad su u tom dijelu nepropisno i nasilno zakopane eutanazirana grla zaražena Kju groznicom.</p>
<p>- Ja sam osudila one koji su doveli mještane Pješivaca u takvo stanje, one koji su ugrozili živote svih građana Nikšića i koliko je uopšte moralno da zauzimaju ministarska mjesta, a mislim prvenstveno na ministra <b>Vladimira Jokovića</b>, onda na predsjednika Opštine <b>Marka Kovačevića</b> i predsjednika Skupštine opštine Nikšić <b>Nemanju Vukovića</b>. Da postoji ikakav moralni odnos koji ih obavezuje, zbog toga što su ugrozili zdravlje Nikšićana, a posebno Pješivaca, naročito Bogetića u kojima se kopa zaražena stoka, oni bi sami podnijeli ostavke, ne bi bilo potrebe da ih neko zatraži - rekla je Marković.</p>
<p>Kad je osnovana država Crna Gora i jezik, kojim je govorio narod u toj državi, podsjeća Marković, nazvan je crnogorskim, a tada nije bilo države Srbije, te je nemoguće da mi govorimo, kako kaže, jezikom koji je proizašao iz srpskog, jer tada, ističe, srpskog jezika nije ni bilo.</p>
<p>Problematika oko službenog jezika u Crnoj Gori, poručuje Marković, datira još od 2013.godine, i političkog dogovora između, dodaje ona, tadašnjeg premijera Igora Lukšića, Andrije Mandića, Srđana Milića iz SNP-a i, navodi ona, Branka Radulovića iz Pokreta za promjene.</p>
<p>- &nbsp;Na sjednici Ustavnog suda od 18.jula 2013.godine je donesena odluka br 39/ 11 i 3/ 12 kojom se traži da je prestane rješenje političko (da se u školama izučava crnogorski, srpski, bosanski k drugi jezici), te jasno istaknuto da je je crnogorski jedan jedini službeni jezik, a ostali jezici u službenoj upotrebi.Crnogorski jezik je jedini u Crnoj Gori službeni, i od 2013.godine je ugrožen naš jezik, i politički dogovor, navedenih ljudi, je dogovor koji je slomio crnogorski jezik. Ja želim da za prekršaj Ustava odgovara svako ko je kriv, jer ja želim da zaštitim crnogorski jezik zato što je on odraz suvereniteta. Mene ne zanima ko je pojedinac koji ga je prekršio. Mi imamo predsjednika države, Jakova Milatovića, koji se zakleo na Ustavu da će Ustav Crne Gore poštovati, a izjasnio se da je Crnogorac koji govori srpskim jezikom. Nije on rekao to ženi u kućnoj zajednici kada razgovaraju, on je institucija koja predstavlja državu u državi i van nje, on je taj koji je sada prekršio Ustav ponovo. Ja bih pozvala, u ovoj emisiji, da odgovaraju svi koji su prekršili Ustav po pitanju jezika, jer ako prođe ova volja, koja nije mala volja, da se drugi jezik uvede u službeni, to vam je put ka onome da Crna Gora bude srpska država - zaključila je Marković.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv23Lpk9g_qE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marković: Crnogorski jezik je odraz suvereniteta

<p>Samo nekoliko sati prije kraja školske godine i prvih većih polazaka na ljetnji raspust i godišnji odmor, neki su morali da reorganizuju svoje planove jer je više od 1.000 letova danas otkazano u Francuskoj, posebno na pariskim aerodromima i u Nici, drugog dana štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Nekoliko stotina hiljada ljudi već je pogođeno u četvrtak u Francuskoj i ostatku Evrope štrajkom, koji su pokrenula dva manjinska sindikata tražeći bolje uslove i povećanje broja zaposlenih.</p>
<p>Ukupno 1.125 letova otkazano je danas u Francusku, prema podacima francuske Uprave civilnog vazduhoplovstva.</p>
<p>Štrajk večeras se završava tako da se sutra očekuje normalizacija vazdušnog saobraćaja.</p>
<p>U Nici, drugom najprometnijem aerodromu u Evropi za poslovne avione, otkazana je polovina svih komercijalnih letova (oko 220 danas), kao i skoro svi letovi privatnim avionima.</p>
<p>Posljedice štrajka osjećaju se i van granica Francuske, a glavno evropsko udruženje aviokompanija, Airlines for Europe (A4E), procjenjuje da će 1.500 letova biti otkazano širom Evrope u četvrtak i danas, "što će uticati na oko 300.000 putnika".</p>
<p>Kompanija Er Frans potvrdila da je "bila primorana da prilagodi svoj red letenja", bez preciziranja broja otkazanih letova, ali je dodala da letovi na dugim relacijama nisu pogođeni štrajkom.</p>

Francuska: Otkazano više od 1.000 letova zbog štrajka kontrolora leta

<p>Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.</p>
<p>Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.</p>
<p>- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer <b>Robert Golob</b>.</p>
<p>Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.</p>

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

<p>Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> obratio se novinarima i prokomentarisao ukidanje pritvora nakon što je saslušan u Tužilaštvu BiH.</p>
<p>Kaže kako smatra da je njegovo saslušanje u Tužilaštvu BiH važna stvar ne samo za njega, nego i za "sve one zlonamjerne koji su željeli destabilizaciju i da kroz ovaj slučaj naprave dodatne probleme u BiH".</p>
<p>Dodik je za RTRS rekao da nova realnost govori o tome da nema više zabranu puta u inostranstvo i kretanja po BiH.</p>
<p>- Pristao sam da dobrovoljno dođem u Sud BiH i nakon sat i po vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inostranstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati - kazao je Dodik.</p>
<p>Dodik je naveo da se svakih 15 dana moram javljati u policijsku stanicu Laktaši.</p>
<p>- Ne osjećam se slavodobitno, već umorno od svega - rekao je Dodik.</p>
<p>Sud BiH donio je danas rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koja je bila raspisana za njim.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-saslusan-u-tuzilastvu-bih-pa-mu-ukinut-pritvor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

<p>Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.</p>
<p>Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.</p>

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: crnogorski-jezik