Beriša: Romski jezik treba da uđe u učionice, standardizacija već postoji
Vrlo teško je kada razmišljate na jednom jeziku, a treba da se izrazite na drugom. Ja razmišljam na romskom jeziku i sada, dok govorim sa vama, istovremeno prevodim i formiram rečenicu na crnogorskom jeziku. To je jako teško. Možete onda zamisliti kako je djeci koja kod kuće govore romskim jezikom, a onda u školi nemaju podršku i razumijevanje ni od drugara ni od prosvjetnih radnika

Ukoliko dijete pohađa školu na jeziku koji nije njegov maternji, ono je već na samom startu dva koraka unazad. Nije na istoj startnoj poziciji niti u istoj ravni sa ostalim učenicima“, rekao je gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E izvršni direktor NVO ROM „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ Elvis Beriša.
Kako je istakao, pitanje standardizacije romskog jezika već godinama je prisutno u javnom diskursu, ali se, prema njegovom mišljenju, ne postavlja ono ključno – da li postoji stvarna volja da se romski jezik uvede u obrazovne ustanove.
- Ako imamo romski jezik u medijima i literaturu na romskom jeziku, onda se postavlja pitanje šta je još potrebno da bi se romski jezik standardizovao – nečija volja ili konkretan dokument? Mislim da smo napravili nekoliko koraka naprijed, ili nazad, kako god ko to posmatrao. Nama ne treba standardizacija. Ja to uvijek kažem – standardizacija romskog jezika već postoji. Dovoljno je da pogledamo region. Na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj romski jezik je već prisutan u obrazovnim ustanovama, što znači da je u određenoj mjeri već standardizovan - kazao je Beriša.
On je podsjetio i da se romski jezik koristi u crnogorskom pravosudnom sistemu.
- Ukoliko mi danas u Crnoj Gori imamo romski jezik, prije svega, u pravosudnom sistemu, gdje se aktivno koristi i doprinosi radu kako u prekršajnim, tako i u krivičnim postupcima, onda ne znam o kojoj standardizaciji u Crnoj Gori još govorimo - naveo je Beriša.
Beriša smatra da bi konkretan proces trebalo početi izradom nastavnog plana i programa, a zatim raditi na obezbjeđivanju nastavnog kadra.
- Treba da sjednemo i počnemo od izrade nastavnog plana i programa. Nakon toga treba raditi na utvrđivanju nastavnog kadra, što nije nemoguće. Za dvije, tri ili možda pet godina od danas, kada razgovaramo o ovoj temi, mogli bismo imati romski jezik i u učionicama - rekao je Beriša.
Govoreći o svom iskustvu, prisjetio se školskih dana i vremena kada je, kako kaže, do školske kapije govorio na romskom jeziku, dok je u školi morao da ga ostavi po strani.
- Vrlo teško je kada razmišljate na jednom jeziku, a treba da se izrazite na drugom. Ja razmišljam na romskom jeziku i sada, dok govorim sa vama, istovremeno prevodim i formiram rečenicu na crnogorskom jeziku. To je jako teško. Možete onda zamisliti kako je djeci koja kod kuće govore romskim jezikom, a onda u školi nemaju podršku i razumijevanje ni od drugara ni od prosvjetnih radnika. To je dodatna demotivacija za tu djecu, koja kasnije, siguran sam, nemaju kvalitetne rezultate kakve bi trebalo da imaju - zaključio je Beriša.