U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Dok romske organizacije i aktivisti svake godine podsjećaju na važnost očuvanja jezika kao temelja identiteta, institucije u Crnoj Gori na ovaj dan ćute - poručio je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih Elvis Beriša povodom Dana romskog jezika.
On je ukazao da se ovaj dan danas obilježava širom svijeta, te da je ustanovljen s ciljem očuvanja i promocije jednog od najstarijih i najbogatijih evropskih jezika, koji i dalje ostaje na marginama institucionalne podrške u Crnoj Gori. No, kako je istakao, u Crnoj Gori nema obilježavanja, nema programa u školama, nema medijskog prostora - kao da romski jezik ne postoji.
- Upravo je to i problem na koji često podsjećamo kroz aktivnosti i projekte - nepostojanje romskog jezika u obrazovnom sistemu, u kulturnim institucijama i javnim politikama - podvukao je Beriša.
Romski jezik, kao i svaki drugi, je, poručuje on, nosilac kulture, tradicije i identiteta.
- Zato očekujemo da država prepozna važnost njegovog očuvanja i uvrsti ga u obrazovne programe, barem kroz izborne predmete ili sekcije u školama - istakao je Beriša.
Iako je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata o zaštiti manjinskih jezika, romski jezik, ustvrdio je on, i dalje nema status koji zaslužuje.
- Ne postoje udžbenici, nema obučenog nastavnog kadra, a kao posljedicu često imamo djecu iz romske zajednice koja odrastaju bez mogućnosti da čitaju i pišu na svom maternjem jeziku - dodao je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih.
U Izvještaju Evropske komisije koji je juče predstavljen prepoznat je, kaže on, značaj njegovog imenovanja za prvog sudskog tumača za romski jezik u Crnoj Gori.
- Ali se naglašava nedostatak u činjenici da romski jezik još nije dio obrazovnog sistema i preporučuje se jačanje promocije i institucionalne podrške romskom jeziku i kulturi - naveo je Beriša.
Phiren Amenca, kako je rekao, podsjeća da je jezička raznolikost bogatstvo društva, a ne prijetnja.
- Očuvanje romskog jezika mora postati zajednička odgovornost - institucija, obrazovnih ustanova, medija i civilnog sektora. Ovaj dan ne smije biti samo datum u kalendaru, već podsjetnik da je svaki jezik vrijedan i da njegovo postojanje zavisi od toga koliko smo spremni da učimo jedni od drugih - podvlači Beriša.
Nadaju se, kaže, da će sljedećeg 5. novembra moći da istaknu pomak i da će ponosno pohvaliti zajednički trud svih nas, a koji se tiče odavanja priznanja romskom jeziku.
- Čestitamo Dan romskog jezika! - Baxtalo o đive amare romane čhibako! - zaključio je Beriša.

500x500

Beriša: Kao da romski jezik ne postoji - nema obilježavanja, programa u školama, medijskog prostora...

Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore uspješno je sproveo tenderski postupak za nabavku nove laboratorijske opreme, vrijedne oko 200.000 eura, a sredstva je obezbijedilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Nova oprema namijenjena je studentima studijskog programa Hemija, koji je akreditovan na Univerzitetu Crne Gore, a njena nabavka predstavlja značajan iskorak u unapređenju nastavnog i istraživačkog procesa.
Iz MPNI navode da je opremanje fakultetskih laboratorija dio šire strategije jačanja kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranja boljih uslova za studente, saradnike i nastavno osoblje. Nakon isporuke opreme, studenti će vježbe izvoditi na savremenim aparatima, u skladu sa savremenim trendovima u eksperimentalnoj hemiji, dok će istraživačima biti omogućene preciznije analize i rad na zahtjevnim naučnim projektima.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviće da pruža snažnu podršku Univerzitetu Crne Gore, kako bismo zajedno stvarali bolji i podsticajniji ambijent za naše visokoškolce – navodi se u saopštenju.

MPNI: Nova laboratorijska oprema za studente Hemije na Univerzitetu Crne Gore

Zvaničnici američke savezne države Minesota saopštili su da su pokrenuli vlastitu istragu o ubistvu američke građanke koju je u srijedu u Mineapolisu upucao agent Službe za imigraciju i carinu (ICE).
Rene Nikol Gold (37), majka troje djece, ubijena je tokom pojačanih imigracionih racija koje je sprovodila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako prenosi Anadolija, lokalna tužiteljka i državni tužilac najavili su zajedničku istragu kako bi prikupili i sačuvali dokaze u vezi sa slučajem.
Zvaničnici su naveli da su bili u stalnom kontaktu nakon što je FBI povukao saradnju, kao i da su zajedno tražili put naprijed koji bi omogućio transparentnost potrebnu građanima Minesote.

Minesota pokreće istragu o ubistvu koje je počinio američki agent za imigracije

Podaci sa sajta vazduh.me pokazuju da je u Bijelom Polju, u periodu od 7 do 8 sati, kvalitet vazduha bio veoma loš.
Ista situacija zabilježena je i u Pljevljima, dok je u Nikšiću vazduh ocijenjen kao dobar, a u Baru i Kotoru kao veoma dobar.
Za Podgoricu, u ovom trenutku, na sajtu nema novih podataka – posljednja objava je od 3. januara za period između 11 i 12 sati, kada je kvalitet vazduha bio prihvatljiv.

U Bijelom Polju i Pljevljima jutros veoma loš kvalitet vazduha

Službenici granične policije pronašli su kod S. A. iz Ulcinja 20 kilograma rezanog duvana sakrivenog u prtljažniku automobila, zbog čega će protiv njega biti podnijeta krivična prijava za nedozvoljenu trgovinu.
Kako je saopšteno iz Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Ulcinj, kontrola je izvršena juče u mjestu Kravari, gdje je zaustavljeno putničko vozilo marke „Toyota“ kojim je upravljao osumnjičeni.
Prilikom pregleda vozila, policijski službenici su ispod tapacira u prtljažniku pronašli 20 pakovanja rezanog duvana, ukupne težine 20 kilograma.
S. A. nije posjedovao nikakvu dokumentaciju o porijeklu i vlasništvu nad duvanom, niti dozvolu za njegovu prodaju.
O slučaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji je ocijenio da se u radnjama osumnjičenog stiču elementi krivičnog djela nedozvoljena trgovina. Po njegovom nalogu, duvan je oduzet, a protiv S. A. biće podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Tag: romski-jezik