Ustav pod noge, evropejci po potrebi, velikosrbi po navici

Stefan Todorović (Foto: Privatna arhiva)
Stefan Todorović (Foto: Privatna arhiva)

Za Antenu M piše: Stefan Todorović

Inicijativa za izjednačavanje srpskoga sa crnogorskim jezikom besmislena je kao zamjena za promjenu Ustava. Ustav se, srećom, još ne mijenja brojačem potpisa na internetu. Ali je peticija već postigla nešto drugo. Pokazala je koliko su se pojedini naši novopečeni Evropljani odmakli od politike u kojoj su odrasli. Dovoljno je bilo da se oglasi Matica srpska pa da ispod evropskih odijela provire stare četničke opančine.

Za promjenu ustavnoga položaja jezika postoji procedura. Potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, a zatim potvrda na referendumu na kojem za promjenu mora glasati najmanje tri petine svih birača. Svih upisanih, da ne bude naknadnih kreativnih tumačenja. Građani mogu peticijom tražiti da se takva promjena pokrene. Njihovi potpisi ne mogu zamijeniti ni parlamentarnu većinu ni referendum.

To bi naročito morali znati poslanici i članovi Vlade koji su požurili da inicijativu podrže. Ako podržavaju promjenu Ustava, neka kažu da podržavaju promjenu Ustava i objasne kako namjeravaju da za nju obezbijede potrebnu podršku. Ako građanima nude izjednačavanje jezika kroz neku drugu, pogodniju proceduru, onda podržavaju obmanu. Evropski rječnik tu ne može pomoći.

Jer upravo vladavina prava spada među vrijednosti na kojima počiva Evropska unija. I među uslove koje treba da ispunimo da bismo joj pristupili. Bilo bi zato zgodno da nam neko objasni kako se evropski put osnažuje zaobilaženjem sopstvenoga Ustava. Da bismo ušli u zajednicu zasnovanu na poštovanju pravila, prvo ćemo, izgleda, pokazati kako ne poštujemo i rušimo ta pravila.

Takođe je zanimljivo i oduševljenje podnosiocem inicijative. Momo Koprivica posebno vrednuje što zahtjev dolazi iz ustanova i organizacija kulture. Budimir Aleksić takođe naglašava naučni i kulturni karakter pokretača. Baš zato bi valjalo pogledati kakvu je jezičku ravnopravnost Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori do sada nudila onima koji svoj jezik nazivaju crnogorskim. Njena tadašnja predśednica Jelica Stojanović izjavila je za „Večernje novosti“, 13. novembra 2024: „Svakako, na istorijskim i naučnim osnovama, crnogorski jezik ne postoji.“

Zaista evropski i za oduševljenje organizacijom koja je pokrenula peticiju o ravnopravnosti jezika. Nije to bio usputni odgovor prethodne predśednice crnogorske Matice Srpske; u istom listu, 7. novembra 2018, Stojanović je govorila o ustavnom uvođenju imena jezika koji ne postoji, uz podsmijeh pravilima „babe Smiljane“. Dok je u intervjuu „Pečatu“ od 17. decembra 2021. problematizovala to što su „pisci s prostora sadašnje Crne Gore (svi redom) dobili predznak ‘crnogorski’“.

Da se sve ne svede na izjave jedne profesorice, pobrinulo se i samo Društvo. U saopštenju koje je „Žurnal“ prenio 4. juna 2024. crnogorski referendum iz 2006. nazvan je neregularnim. Dakle, organizacija koja nas danas poučava evropskim vrijednostima osporava regularnost referenduma pripremanog uz posredovanje Evropske unije, prema pravilima usaglašenim uz njeno učešće. Evropa je, izgleda, dovoljno mjerodavna da se njenim imenom preporuči peticija, ali izgleda da nije kad je potvrdila odluku o nezavisnoj Crnoj Gori. Tada ni evropsko posredovanje, ni usaglašena pravila, ni ocjene posmatrača ne pomažu.

Rezultat nije po njihovoj mjeri, pa ni referendum ne može biti regularan. A danas bi upravo oni da procjenjuju koliko je Crna Gora dostojna članstva u Uniji čiju nezavisnosti suštinski ne priznaju. Prije nego što nam održe još jedno predavanje o evropskoj demokratskoj zrelosti, mogli bi objasniti jesu li u međuvremenu prihvatili i oni odluku građana koju je Evropa prihvatila prije dvadeset godina.

Eto još jednoga pitanja za naše evropske političare i pokrovitelje peticije. Što ih je tačno preporučilo da ovu organizaciju predstavljaju kao naročito pouzdanoga tumača evropskih vrijednosti? Odnos prema jeziku ili odnos prema demokratski iskazanoj volji građana?

Sadašnji predśednik Društva i inicijator peticije Dušan Krcunović takođe je ponudio svoju predstavu o Crnoj Gori. Na promociji Matičinih izdanja u Foči, o kojoj je izviješteno u martu 2023, poručio je: „Crna Gora je Srpska Sparta, ne samo bila, ona je to i ostala.“ Prilično određeno nacionalno ime za državu koja bi trebalo da pripada svim svojim građanima.

Zato je zanimljivo kad isti čovjek danas inicijativu za promjenu statusa jezika predstavlja riječima: „Ovo nije političko niti lingvističko, već demokratsko, civilizacijsko i pravno pitanje.“ Ako se već pozivamo na ravnopravnost, valjalo bi objasniti kakvo je mjesto u toj Srpskoj Sparti ostavljeno crnogorskome jeziku i ljudima koji svoj identitet ne vide kao dio srpskoga. Imaju li i oni pravo na svoje ime ili je njihovo opredjeljenje i dalje politička izmišljotina koju treba ispraviti?

Pitanja su svakako retorička. Odgovor na njih dalo je društvo svojim djelovanjem ali je ono korisno za razotkrivanje političara koji su portčali da podrže inicijativu, evropskih političara naravno, ne velikosrpskih.

Upravo su u takvoj organizaciji Demokrate, NSD i predstavnici PES-a prepoznali zastupnika evropske ravnopravnosti. Negiranje crnogorskoga jezika nije im pokvarilo oduševljenje niti su ośetili potrebu da se od njega ograde. Peticija je tako, prije nego što je stigla do Ustavnoga odbora, već obavila važniji posao. Okupila je stare istomišljenike pod novim, evropskim zaglavljem. Međutim, po inicijatore uzalud, za promjenu Ustava trebaće im propisana većina i referendum.

U Evropu bi da uđu, samo da iz Srpske Sparte ne moraju izlaziti. Ustav se na tom putu malo ispriječio, ali valjda će i on razumjeti viši interes. Pa da ga stavimo pod noge, da nam se nove evropske cipele ne isprljaju.

Programska šema

04:00 – 06:00
E UŽIVOEMISIJA
06:00 – 07:00
24 SATAINFORMATIVA
07:00 – 09:00
BUDILNIKEMISIJA
09:00 – 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.