Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Smjena direktorice Nacionalne biblioteke Crne Gore Dragice Lompar još je jedan brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama i crnogorskim interesima, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući ovaj potez Vlade, Huter je istakao da je sa čela krovne ustanove naše kulturne baštine uklonjena žena koja je svoj posao obavljala profesionalno, časno i odgovorno, a da se dovodi kadar bez znanja, iskustva i ikakve veze sa bibliotekarstvom i kulturom.
- Njegova jedina preporuka nije stručnost, već političko–crkvena podobnost i bliskost sa popovima iz susjedne Srbije. Ovo nije slučajnost, već plansko urušavanje institucija i otvorena kolonizacija kulturnog prostora Crne Gore - naglasio je Huter na Fejsbuku.
On je podsjetio da je Dragica Lompar javno ukazala na jednu od najvećih sramota koja se desila pod okriljem Ministarstva kulture.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Razotkrila je prljave i nečasne radnje oko dodjele najvećeg državnog priznanja. Od tog trenutka postala je meta. Ministarka kulture nije tražila rješenje za sistem, već osvetu nad onima koji se usuđuju da govore istinu. I našla ga je: poslušnog, ali nestručnog izvršioca - dodao je Huter.
Prema njegovom mišljenju, Cetinje i Crna Gora tonu sve dublje u političko, kulturno i institucionalno poniženje.
- A mi? Predugo ćutimo. Predugo pristajemo. Ja sam otvoreno i jasno na strani pravde i istine, podrška Dragici Lompar i svim stručnim, profesionalnim i časnim ljudima koji brane dostojanstvo crnogorskih institucija. Ovo nije pitanje jedne funkcije — ovo je pitanje opstanka kulture, države i samopoštovanja crnogorskog - poručio je Huter.

Huter o razrješenju Lompar: Brutalan primjer partijskog nasilja nad državnim institucijama, jedina preporuka Raduloviću političko-crkvena podobnost

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Uprava policije saopštila je da je zbog, kako su naveli, narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica procesuirano 35 osoba. Među njima su, prema do sad poznatim informacijama, poslanik DPS-a Oskar Huter, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović, dekan FCJK Aleksandar Radoman i crnogorska umjetnica Iva Nešić.
Poslanik Oskar Huter za Antenu M kaže da procesuiranje njega i još 35 građana zbog protesta ispred vile „Gorica“ doživljava kao pokušaj zastrašivanja i disciplinovanja onih koji otvoreno kritikuju rad policije.
- Ovo vidim prvenstveno kao pokušaj zastrašivanja, kao način da se male berije obračunavaju sa političkim neistomišljenicima i to nije ništa novo. Pored poluga koje se režimski koriste u pravcu zloupotrebe raznih institucija, od VDT-a tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije. Na Vili Gorica se tome pridružilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Uprava policije, procesuirajući građane koji su izrazili negodovanje zbog odluke da se najznačajnija državna nagrada dodijeli osobi koja je poklonik fašizma, šovinista i nacionalista. Čovjeku koji nije bio ni napisao knjigu za koju je dobio nagradu- kaže Huter.
Time se, kaže Huter, pokazao bič, odnosno topuz vlasti.
- A kome zakon lezi u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom- poručuje Huter.
Huter naglašava i da je za informaciju da je procesuiran saznao iz medija.
- Zamislite samo koliko je to profesionalno da mi majka, đeca i supruga saznaju iz medija, a oni, kao ni ja, ne vladaju tom policijskom terminologijom. Procesuirati može značiti bilo što. I to je jedan vid zastrašivanja, a mene neće uplašiti, jer nijesam od onih operisanih. Ako treba da mi se skine imunitete, odmah se stavljam na raspolaganje svim državnim institucijama u bilo kojem procesu- kaže.
Kao poseban problem Oskar Huter ističe i to što je, kako kaže, procesuirana i Aida Petrović iz Savjeta za kontrolu rada policije.
- Pretpostavljam da su željeli da pošalju poruku upravo onima koji su najglasniji u ocjeni njihovih nepočinstava i brojnih propusta koji se nižu još od Belvedera 2021. godine. Nakon toga su se ti propusti manifestovali onda kada je Cetinje vapilo za policijskom reakcijom, a ona nije bila promptna- ističe.“
Huter ocjenjuje da se ovakva praksa uklapa u širi obrazac političkog pritiska, gdje se žele disciplinovati oni koji žele slobodu da izraze svoje mišljenje.&nbsp;
- To uvijek rade režimi kada im se bliži kraj. Očigledno je da je njihov kraj blizu- zaključuje Huter.
&nbsp;

Huter: Procesuiranje kao pokušaj zastrašivanja kritičara vlasti

Vijest da je policija prekršajno procesuirala poslanika i člana Predsjedništva Demokratske partije socijalista Oskara Hutera, članicu Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aidu Petrović, Ivu Nešić i ostale zbog dešavanja ispred Vile Gorica prilikom sramne dodjele Trinaestojulske nagrade potvrđuje da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti - kazali su iz DPS-a.
Ovim činom, kako dodaju, osim tužilaštva i ASK-a, i "policija se već tog dana brutalnim napadom na prisutne građane legitimisala kao bič ove vlasti za obračun sa njenim kritičarima koji se suprotstavljaju svemu što oslobodioci rade na štetu Crne Gore i njenih najboljih interesa".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Huter je, zajedno sa brojnim građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja time što su najviše državno priznanje dodijelili pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti. Dodijeliti Vukoviću nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, ruganje je slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori - zato je pobuna bila obaveza - ističu u saopštenju.
Poručuju aktuelnoj vlasti da mogu "zloupotrebljavati sve sile, i tužilačke, i policijske, i medijske", ali da im je "džaba sve".
- Poslanike DPS-a ne možete zastrašiti i borbu za građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru ni pod koju cijenu nećete zaustaviti - zaključili su u saopštenju.

DPS: Procesuiranje Hutera, Petrović, Nešić i još 32 osobe novi propali pokušaj zastrašivanja vlasti, ne mogu ugušiti borbu za Crnu Goru

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter je na mreži Iks kazao da je ovo što se danas događa Turcima u Crnoj Gori sramota i lice fašizma.&nbsp;
- Isto ono lice koje gledamo od 2020. Lice crnih barjaka i mrtvačkih lobanja. Ćutimo, kao što smo ćutali kad je ubijeno naših — 23 Cetinjanina, četvoro đece među njima. Ali neka se zna: ovo nije Crna Gora - dodaje Huter.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ne stoji uz ksenofobe, tlačitelje, već uz pravedne. &nbsp;
- Ne uz sile, već uz ljude. &nbsp;Izvinite, prijatelji Turci. Izvinite… &nbsp;Ovako izgleda kad vlast postane zulum ali proći će i ovo, opet ćete biti dobrodošli - zaključio je Huter.&nbsp;

Huter: Ovo što se događa Turcima u Crnoj Gori je sramota i lice fašizma

Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP, &nbsp;tvrdi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je danas u parlamentu predstavio Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini, navodeći da se bilježi smanjenje narušavanja javnog reda i mira.
- Ovo je policijski izvještaj i oni su mnogo više statistički obrađeni, bez kvalitativne komponente tumačenja. Raduje nas što smo u 2023. godini imali pad narušavanja javnog reda i mira u javnim okupljanjima u odnosu na 2022. godinu - rekao je Šaranović.
On je istakao da, u tom smislu, nikada nije postojao veći stepen inkluzivnog pristupa Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, savezništva sa građanima.
- Raduje me što danas, imajući u vidu započete projekte, možemo očekivati revoluciju razvoja saobraćajne infrastrukture. Vidjeli ste koliko je auto-put Princeza Ksenija smanjio broj saobraćajnih nezgoda sa smrnom posljedicom na pšutu Podgorica-Kolašin. Na auo-putu se, od njegovog otvaranja, dogodila jedna nesreća sa smrtnim ishodom - naveo je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao da je očekivao da će predlagači posljednjih izmjena Zakona o javnim okupljanjima biti tu i govoriti o rješenju iz kojeg ovaj izvještaj crpi legitimitet.
- To rješenje koje su imali tada od njega se odustalo - rekao je Huter, pozivajući ministra Šaranovića da da mišljenje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama od kojih se odustalo.&nbsp;
Pitao je i zašto se tek danas o ovome raspravlja o Izvještaju o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini.
- Za valjan izvještaj bi bilo uputno da sadrži informaciju u kojoj su mjeri organi javnog reda postupali profesionalno i bez diskriminacije prema različitim organizatorima i temama okupljanja - naveo je Huter, smatrajući da je ovaj dokument manipulativan.
<h2>Presuđivanje unaprijed i selektivna pravda</h2>
Huter je problematizovao i to što je za osam osoba u Izvještaju konstatovano da su počinili devet krivičnih djela na Cetinju, iako su za te slučajeve sudski postupci u toku.
Tako je, tvrdi on, osobama koje se pominju u Izvještaju već izrečena presuda, što je suprotno članu 35 Ustava Crne Gore prema kome se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Pored ostalog, Huter je rekao da su na sceni selektivna prava, selektivni način upošljavanja, selektivni mediji...
- I sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora - konstatovao je Huter.
Šaranović je odgovorio da Huter kao poslanik ima Ustavom garantovano pravo da kaže što misli.&nbsp;
- Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP. Ni do dan danas zbog strogih procedura, najstrožih u sistemu javne uprave, još uvijek kandidati koji su se javili na javni poziv za prijem policijskih službenika nijesu zasnovali radni odnos - rekao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je očekivao da će ostati na terenu na kom je on bio i koji se ticao predmetnog izvještaja.
- Vi ste pošli na teren politike i kada govorite od 20.000 policajaca, odnosno ljudi iz MUP-a, želim Vas podsjetiti da su oni branili Crnu Goru od Milošević. Zašto to govorim? Zato što su tada nasrtali na moje Cetinje, a to je podržavala partija iz koje ste ponikli - SNP. Drago mi je ako ste se danas javno odrekli od te činjenice - poručio je Huter.
Ponovo je pitao Šaranovića zašto se danas tumači Izvještaj koji se odnosi na 2023.
Ministar je odgovorio da je MUP u skladu sa zakonskom procedurom, a to je do kraja trećeg mjeseca aktuelne godine u odnosu na prethodnu, uputilo izvještaj Vladi.
- Mi smo to učinili 2024. godine, zašto je on tek sad došao u skupštinsku proceduru - nijesam adresa za odgovor, ali smo kao Ministarstvo vrlo revnosni - kazao je Šaranović.
<h2>Različite interpretacije</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima policije, Šaranović je ponovio da Crna Gora ima ispod 3.000 operativnih službenika u odnosu na 2000. godine kada ih je bilo oko 20.000.&nbsp;
- Na osnovu Vaše priče da su njih 20.000 tada branili Crnu Goru od Miloševića, mogu onda da zaključim da su građani bili eksploatisani, uslovno rečeno, za ostvarenje političkih ciljeva, jer ih tadašnja vlast za taj posao nije platila svi oni danas tuže MUP za neisplaćene poreze i doprinose, jer su to ljudi koji su danas stekli uslove za penziju, ali ne mogu da ga ostvare imajući u vidu da im je MUP za dugogodišnji angažman u crnogorskoj policiji isplatila nula eura poreza i doprinosa. Namjerava vlasti je bila da 20.000 ljudi posluže jednokratnoj političkoj, partijskoj svrsi, ali za nula eura. Mi to nećemo raditi - poručio je Šaranović.
Odgovarajući na opaski Hutera o konstatovanju počinjenih krivičnih djela u izvještaju prije sudskih presuda, Šaranović je rekao da se često ne pravi razlika između nadležnosti Uprave policije, tužilačke organizacije i sudstva.
- Ne kvalifikuje Uprava policije krivično djelo. Šta će biti dalje to će odlučiti tužilac jer on izdaje naredbe o daljem sprovođenju policijskih radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na konkretnu problematiku. Ovo je jedino što je policija mogla u tom segmentu - naveo je Šaranović.
Huter je odgovorio da je vješto izbjegao da govori o temi zbog koje je u Skupštini, te da se dobro snalazi na terenu politike.
- Vraćam Vas na moju diskusiju. Priznali ste mi da je izvještaj sačinjen nakon perioda kada je trebalo da bude sačinjen. Zašto se nalazi danas u parlamentu, opet nemate odgovor - rekao je Huter.
Zatim je podsjetio da je ključni element njegovog reagovanja bio u odnosu na krivično djelo.
- Vi ste rekli da ne možte drugačije nego da napišete da je neko osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen, iako je on živ i brani se i dalje. To je moja interpretacija Vašeg interpretiranja ovog problema. Jasno se kaže - analizom izvršenih krivičnih djela na javnim okupljanjima u 2023. registrovano je devet krivičnih djela od strane osam lica. To je netačlna formulacija. Mogla bi da glasi da postoji osnov sumnje da je lice učinilo krivično djelo. Ali da ga Vi, dok traje krivični postupak, proglašavate krivim i sve ljude... Na kraju, ako budu oslobođeni, Vi ćete izmanipulisati javnost - konstatovao je Huter.

Huter: Na sceni sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora; Šaranović: Ni u kom segmentu djelovanja MUP-a nema selektivnosti

Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;
Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.
- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.
Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Saobraćajna policija vozačima savjetuje oprez zbog vremenskih uslova

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega u Beranama, 35 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, na Žabljaku je jutros u sedam sati izmjereno 24 cm snijega, a u Pljevljima 19.
Visina sniježnog pokrivača u Kolašinu i Šavniku iznosi 13 cm, Rožajama 12, Gusinju osam i Plužinama šest.

Najviše snijega u Beranama i na Žabljaku

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Tag: oskar-huter