<p>Upravi policije, u subotu, 10. januara, poslali smo pitanja povodom prijave Cetinjanina kojem je brutalne prijetnje, putem društvene mreže Fejsbuk, dan ranije, uputila njemu nepoznata žena, ali resor kojim rukovodi Lazar Šćepanović na naša pitanja nije odgovorio, dok su Portalu Analitika juče saopštili da je žena identifikovana i da je za njom raspisana lokalna potjernica.</p>
<p>Neprihvatljiva diskriminacija medija i uskraćivanje informacija.</p>
<p>Šćepanović drsko i bahato uskraćuje naše pravo na pristup informacijama samo zato što su Televizija E i Portal ETV na „crnoj listi“ njegovih poslodavaca - Demokrata. Partije kojoj se stavio u službu i koja „pod šapom“ drži sektor bezbjednosti.</p>
<p>Od kada je zaposjeo fotelju prvog čovjeka Uprave policije u decembru 2024. autorka ovoga teksta dobila je samo jednom odgovor na pitanja - 3. februara prošle godine. Nakon toga, svaki upit je ignorisan.</p>
<p>Uskraćivanje novinara za informacije je pritisak na slobodu medija, pokušaj onemogućavanja rada, a diskriminacija je svjesna namjera uništavanja kredibiliteta i konkurentnosti.</p>
<p>Ali, ne shvata Šćepanović da mu je uzalud. Da vodi izgubljenu bitku. Da će informacije doći do nas. Neće otupiti našu kritičku oštricu, neće nas zaustaviti da istražujemo i rasvjetljavamo njegovo loše, politikantsko, pod dirigentskom palicom Demokrata, a ne Ustava i zakona, rukovođenje policijiom i kontinuirano urušavanje sektora bezbjednosti.</p>
<p>Zanio se i uzvisio (pre)ambiciozni direktor Uprave policije zaboravljajući da funkcije nijesu vječne. Jer, kaže izreka - možeš koliko hoćeš, al' ne možeš dokle hoćeš.</p>
<p>A mi ćemo nastaviti da izvještavamo, istražujemo, pitamo. I upozoravamo na uništavanje sektora bezbjednosti. Bez straha i bez zadrške. I neće nas zaustaviti ni Šćepanović, niti Demokrate. Koliko god nas diskriminisali, prijetili i zastrašivali.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neprihvatljiva diskriminacija Portala ETV

<p>Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b>.</p>
<p>Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) <b>Dragana Bojovića</b> za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;</p>
<p>- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.</p>
<p>Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" <b>Dragice Lompar</b> koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.</p>
<p>Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom <b>Tamare Vujović</b>, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade<b> Bećiru Vukoviću</b> za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je <b>Milutinu Mićoviću</b> navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. </p>
<p>U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? </p>
<p>Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. </p>
<p>- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo  u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". </p>
<p>- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.</p>

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

<p>Grupa alumnista akademskog programa <i>Primijenjena psihologija</i> upozorila je danas na, kako navode, diskriminatorno tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti koje ih dovodi u podređen položaj u procesu osnivanja Komore psihologa Crne Gore.</p>
<p>U obraćanju dostavljenomo Portalu ETV ističu da nacrt Statuta Komore, koji je dostavljen Ministarstvu socijalnog staranja, porodice i demografije, a na koji je ministar <b>Damir Gutić</b> dao saglasnost 15. septembra, predviđa da licencu mogu dobiti isključivo osobe koje su završile studije psihologije, dok su diplomci drugih smjerova – poput primijenjene ili poslovne psihologije – isključeni iz mogućnosti da steknu licencu, koriste psihodijagnostička sredstva ili se predstavljaju kao psiholozi.</p>
<p>- Takvo tumačenje zakona izazvalo je uznemirenje među nama koji smo završili akreditovane studijske programe, a sada bismo mogli ostati bez prava da obavljamo psihološku djelatnost - naveli su alumnisti.</p>
<p>Oni su uputili pitanja ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b>, ministarki prosvjete <b>Anđeli Jakšić Stojanović</b> i ministru socijalnog staranja, porodice i demografije Damiru Gutiću – kako je moguće da su se diplomci akreditovanih programa, kojima je omogućen nastavak studija na master nivou na državnim i privatnim univerzitetima, našli u situaciji da budu isključeni iz profesije.</p>
<p>Alumnisti zahtijevaju da se zakonski i kroz Statut Komore jasno definišu oblasti psihološke djelatnosti – klinička, školska, poslovna i druge – i odredi ko može da dobije licencu za rad u svakoj od njih.</p>
<p>Podsjetili su na član 7 Zakona o psihološkoj djelatnosti, kojim je propisano da psihološku djelatnost može obavljati samo lice sa završenim akademskim studijskim programom psihologije i izdatom licencom, te da je poslodavcima zabranjeno da angažuju lica koja ne ispunjavaju te uslove.</p>
<p>- Ova situacija neće proći bez uključivanja svih relevantnih društvenih faktora. Ovo saopštenje je tek početak naše borbe protiv, nadamo se, samo nenamjerne greške, kako bismo, shodno Ustavu i zakonima Crne Gore, imali jednaka prava - poručili su iz grupe alumnista.</p>

Alumnisti primijenjene psihologije diskriminisani u procesu osnivanje Komore psihologa

<p>Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu, istakla je predsjednica Asocijacije žena Pokreta Evropa sad (PES) <b>Jovana Dragović.</b></p>
<p>Kako je navela u saopštenju dostavljenom medijima, Asocijacija žena Pokreta Evropa sad pozdravlja mišljenje i preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom slučaja uvredljivih, mizoginih i seksističkih komentara na račun poslanice Jelene Nedović, kao i drugih žena na javnim funkcijama</p>
<p>- Ovim je potvrđeno u slučaju Nedović da je bila izložena prijetnjama i uvredljivim komentarima koji su imali tendenciju da ugroze njena osnovna ljudska prava, kakvo je pravo na privatni i porodični život, odnosno njen integritet i lična prava. Smatramo da portali imaju posebnu odgovornost da osiguraju bezbjedan i dostojanstven prostor za javnu komunikaciju. To podrazumijeva da moderatori vrše adekvatnu filtraciju i uklanjaju komentare koji vrijeđaju dostojanstvo žena, šire govor mržnje i podstiču diskriminaciju &nbsp;- jasna je Dragović.</p>
<p>Ona pozdravlja ipreporuku datu Upravi policije da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme mjere kako bi se spriječilo i sankcionisalo dalje targetiranje žena kroz prijetnje i uvrede u online prostoru.</p>
<p>- Nažalost, svjedočimo pokušajima da se društvene anomalije, poput mizoginih i uvredljivih komentara na račun političarki, normalizuju kroz portale i društvene mreže. Naš stav je jasan – diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu. Asocijacija žena Pokreta Evropa sad nastaviće da se zalaže za kulturu dijaloga zasnovanu na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i odgovornosti svih aktera javne riječi - &nbsp;istakla je Dragović.</p>

Dragović: Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu

<p>Ministar odbrane Slovenije <b>Borut Sajovic</b>, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, <b>Dragana Krapovića</b>, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.</p>
<p>Novinar portala ETV <b>Miraš Dušević </b>najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.</p>
<p>Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.</p>
<p>Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.</p>
<p>Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.</p>
<p>–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.</p>

Miraš Dušević

Slovenački ministar odbrane o Krapovićevoj diskriminaciji medija: Vjerujem da će to biti riješeno, jer to je demokratija (VIDEO)

<p>Ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti, na presu mu se neće pojaviti niko - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b> nakon što su redakciji Antene M iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi <b>Dragan Krapović</b> iz Demokrata, zabranili dolazak na sjutrašnju pres konferenciju sa njegovim slovenskim kolegom <b>Borutom Sajovicem</b>.</p>
<p>Redakciji Antene M je na pokušaj akreditacije za ovaj događaj rečeno da im je greškom upućen mejl sa pozivom za prisustvo, te da ih informišu da im akreditacija neće biti prihvaćena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Shvatanje demokratije u režiji, da ironija bude veća, Demokrata - dodao je Zirojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1967634285936119944%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1967634285936119944%7Ctwgr%5E8f4a1db5bfbed15b53a318a57b86f09bf47e407e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>TV E i Portal ETV, inače, nijesu dobili poziv za konferenciju za medije koju Krapović organizuje povodom dolaska svog kolege iz Slovenije.&nbsp;</p>
<p>Krapović je, podsjećamo, TV E uklonio sa mailing liste još u februaru, nakon izvještavanja o njegovom putovanju u Italiju službenim vozilima, uz pratnju vojne policije - što je izazvalo buru u javnosti. Portal ETV je takođe diskriminisan jer je razotkrio okolnosti oko afere sa značkom broda Jadran.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodlazeci-krapovic-je-malo-nervozan-diskriminacija-medija-prijetnje-i-ministrova-diktatura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Krapoviću se na presu neće pojaviti niko ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti

<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.</p>
<p>Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.</p>
<p>Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.</p>
<p>- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.</p>
<p>Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.</p>
<p>Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.</p>
<p>- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.</b></p>

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

<p>Vlasti u SAD kaznile su njemačku Lufthanzu sa četiri miliona dolara, što je najviša moguća kazna te vrste, a kao razlog se navodi to što je tokom pandemije kompanija odbila da preveze putnike zato što nijesu nosili zaštitne maske.</p>
<p>Sporni let zbog kojeg njemačka avio-kompanija Lufthanza sada američkim vlastima mora da isplati rekordnu kaznu od četiri miliona dolara, dogodio se u vrijeme kada su na snazi bile mjere protiv pandemije korone, piše Dojče vele.</p>
<p>Grupa putnika, svi pripadnici ortodoksne jevrejske zajednice, putovala je 2022. iz Njujorka na jednu komemoraciju u Budimpeštu sa presijedanjem u Frankfurtu.</p>
<p>Nakon dolaska u Frankfurt, osoblje Lufthanze zabranilo je dalji put grupi od 128 putnika zbog toga što neki među njima nisu htjeli da nose zaštitne maske, kako je u to vrijeme nalagao zakon. Ali, umjesto da nastavak puta zabrani samo onima koji nisu htjeli da nose maske, osoblje Lufthanze je ukrcavanje u avion za Budimpeštu zabranilo kompletnoj grupi putnika, prepoznatljivoj po svojoj spoljašnjosti, recimo po tipičnom pokrivalu za glavu ili po tipičnim zaliscima kod muškaraca (pejes).</p>
<p>Lufthanza se odmah nakon toga izvinila Jevrejskoj zajednici u Berlinu. Pogođeni su za međutim izjavili da ne prihvaćaju izvinjenje Lufthanze, jer je ono „rezultat pritiska“.</p>

Rekordna kazna: Lufthanza će morati da plati četiri miliona dolara zbog diskriminacije Jevreja

<p>Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.</p>
<p>Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.</p>
<p>U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.</p>
<p>- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre -  kazao je Matović.</p>
<p>Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.</p>
<p>Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".</p>
<p>Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.</p>
<p>- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.</p>
<p>Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.</p>
<p>- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.</p>
<p>Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".</p>
<p>- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.</p>
<p>Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.</p>
<p>- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.</p>
<p>Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.</p>

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

<p>Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.</p>
<p>Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.</p>
<p>Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.</p>
<p>Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).</p>
<p>Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.</p>
<p>Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.</p>

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

<p>Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.</p>
<p>To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.</p>
<p>Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".</p>
<p>Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.</p>
<p>Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.</p>
<p>Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.</p>
<p>Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.</p>
<p>Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.</p>
<p>I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.</p>

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

<p>Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.</p>
<p>Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.</p>
<p>Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.</p>
<p>Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.</p>
<p>Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.</p>
<p>- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.</p>
<p>Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.</p>
<p>- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.</p>
<p>Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.</p>
<p>- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.</p>
<p>Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.</p>
<p>Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: diskriminacija