Ćulafić: Zatvaranje Poglavlja 27 do kraja godine izvjesno, administrativni kapaciteti najveći izazov

Crna Gora do kraja godine će izvjesno zatvoriti Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ističući da su administrativni kapaciteti najveći izazov u toj oblasti.

I predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, vjeruje da će do kraja godine biti zatvoreno najzahtjevnije i najskuplje poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

 Ćulafić je rekao da Crna Gora veoma dobro i ubrzano napreduje u ispunjavanju obaveza u procesu zatvaranja Poglavlja 27 i naveo da je to što su u završnici pregovora u tom poglavlju plod interresornog timskog rada i kvalitetnog međuinstitucionalnog dijaloga.

- Mogu da kažem slobodno da smo u samom finalu i da je zatvaranje poglavlja do kraja godine apsolutno izvjesno- kazao je Ćulafić u intervjuu agenciji MINA.

 On je naveo da su zakoni čije je usvajanje neophodno utvrđeni na Vladi i da su sada u skupštinskoj proceduri.

 Ćulafić je zahvalio na ubrzanoj proceduri u parlamentu i istakao da, u tom dijelu, Crna Gora predstavlja jedan od najsvjetlijih primjera u Evropi. 

 On je kazao da su sa strane Crne Gore gotovo sva završna mjerila spremna za zatvaranje, ali da evropski partneri u Briselu treba da ocijene u kom će momentu i formalno priznati da je neko mjerilo zaokruženo.

 - Ne bih licitirao datumom. Postoji veoma dobra komunikacija između Crne Gore i Brisela i veliki stepen razumijevanja. Stvoren je prostor da se do kraja godine zatvori Poglavlje, a da li će to biti septembar ili decembar, mislim da je irelevantno- rekao je Ćulafić.

 Đurović je, u intervjuu agenciji MINA, naveo da u javnosti poglavlja 23 i 24 pobuđuju veće interesovanje, ali da je Poglavlje 27, kada je u pitanju problematika, najzahtjevnije, najskuplje i najteže zatvoriti, i to ne samo za Crnu Goru, nego je bilo i za države koje su sada članice EU.

 On je pohvalio saradnju Odbora sa Ćulafićem i resornim Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i naveo da u tom odnosu nema nikakve problematike, kao i da imaju dobru saradnju sa kolegama iz Evropskog parlamenta i Evropske komisije.

 Đurović je istakao da Poglavlje 27 nije poglavlje u kojem se samo donose zakoni i time završavaju sve obaveze, već su zakoni samo jedna od spona.

 On je naglasio da se to poglavlje tiče upravljanja odpadom, kvaliteta vode, zaštite prirode, kvaliteta vazduha, kao i klimatskskih promjena.

 On je, govoreći o usvajanju Zakona o klimatskim promjenama, rekao da je to bilo „na časnu riječ“ kolegama iz Brisela.

 - Prije nove godine smo donijeli taj zakon i dobili čestitke iz Brisela na tome što to što smo obećali nijesmo produžili. Ona vlast prije nas je mnogo puta obećavala, a nikad ništa nije ispunila i zato je zatvoreno bilo samo onoliko poglavlja za 11 godina, a vidite da mi zatvaramo poglavlja praktično na mjesečnom nivou- rekao je Đurović.

 On je kazao da vjeruje da će ubrzati reformske procese do kraja godine.

 - Vjerujem da za novu godinu možemo isporučiti dokument građanima da smo kao Vlada, Skupština, resorni ministar i kao Odbor, završili svoj zadatak i da smo zatvorili Poglavlje, što smatram jednim od svojih najvećih uspjeha profesionalno i politički- istakao je Đurović.

 Kako je naveo, Odbor fokus određuje u trenutku kada Ministarstvo pošalje zakone.

 - Priveli smo skoro do kraja zakone koje bi trebalo da usvojimo. Ostali su neki zakoni koje moramo da uskladimo sa evropskom praksom, a taj glomazni dio problematike smo završili. Ovo bi bio neki finalni dio, odnosno uljepšavanje zakona i usklađivanje sa već postojećim i sa evropskom praksom- kazao je Đurović.

 Ćulafić je, upitan šta je za MERS najveći izazov u ispunjavanju uslova iz Poglavlja 27, rekao da je izazova u prethodne dvije godine bilo mnogo, a da su ključni administrativni kapaciteti.

 - Kapaciteti samog Ministarstva i inače sektora ekologije su nedostatni, i to je nešto na šta nam Brisel zaista sve vrijeme i kroz svaki izvještaj ukazuje - da su administrativni kapaciteti nedovoljno osnaženi- naveo je Ćulafić i objasnio da to znači da nema dovoljnog broja izvršilaca koji treba da se bave ispunjavanjem obaveza iz Poglavlja 27 i kasnijom implementacijom.

 On je istakao da je izazovan i finansijski aspekt, ali da misli da to prevazilaze.

 - Mislim da ga prevazilazimo na način što smo tražili od partnera iz Brisela prelazna razdoblja upravo za one oblasti u kojima treba izgraditi nedostajuću infrastrukturu- dodao je Ćulafić i objasnio da će, prema internim procjenama, Crnoj Gori za izgradnju kompletne infrastrukture biti potrebno između 3,5 i četiri milijarde EUR. 

Kako je naveo, otvaraju vrata i novim evropskim fondovima koji će biti dostupni, dok su mnogi i sada dostupni.

 - Novac ne posmatram kao najveći izazov, koliko god to zvučalo apsurdno ili kontradiktorno- rekao je Ćulafić.

 On je, govoreći o prioritetnim obavezama koje slijede, kazao da je trenutno u skupštinskoj proceduri nekoliko zakona iz oblasti Poglavlja 27 - zakoni o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, o zaštiti od buke, o upravljanju otpadom i o zaštiti prirude, navodeći da vjeruje da će u toku jula ti zakoni biti usvojeni.

 Đurović je takođe kazao da misli da će do 1. avgusta usvojiti te zakone.

 - Mi smo već na Odboru završili jedan dio tih obaveza. Nadam se da ćemo do 1. augusta to završiti- naveo je Đurović.

 On je istakao da avgust neće biti mjesec odmora, jer u ovom trenutku, prema njegovim riječima, ni Vlada ni Skupština ne mogu sebi dozvoliti taj luksuz da imaju odmor. 

- Skupština je vrh politički i institucionalni i to treba da bude tako. Nažalost, u jednom periodu bivša vlast je tretirala Skupštinu da bude samo protočni bojler, a da Vlada bude ta koja o svemu odlučuje. Mi sad gledamo da vratimo ugled Skupštine- rekao je Đurović.

 On je ponovio da posao nije završen donošenjem zakona, već da je važna njihova realizacija, koja će zahtijevati veliki trud.

 Đurović je rekao da će Vladu i parlamentarnu većinu u godinama nakon ulaska u EU očekivati završavanje započetog posla, a ne slavlje.

 On je kazao da se do 2020. godine nije radilo ništa po pitanju ekologije i da je vlast nakon toga morala da završava sve što je trebalo završiti za 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom i u posljednjih pet godina.

 Đurović je, govoreći o Zakonu o klimatskim promjenama, rekao da Crna Gora u borbi sa klimatskim promjenama, bez obzira na to što je mala, ima obaveze i doprinos koji mora dati.

 On je naglasio da će sprovođenje zakona biti jedan od glavnih zadataka.

 - Onog trenutka kad zatvorimo Poglavlje 27 mi već treba da mislimo o tome kako da ga sprovedemo. A to u Crnoj Gori nije baš lako- istakao je Đurović.

 Upitan šta će građani dobiti zatvaranjem Poglavlja 27, Ćulafić je rekao da od dosadašnjeg rada na evropskom putu građani već osjećaju određene benefite, a da će od tog poglavlja konkretno imati i te kako koristi.

 - Na prvom mjestu je upravo to što ćemo stvoriti ambijent da i zdravlje građana bude na mnogo višem nivou nego što je trenutno i što je bilo. Imaćete mnogo kontrolisaniji način korišćenja voda, imaćemo čistiju vodu, imaćemo način upravljanja otpadom koji do sada nije bio praksa- rekao je Ćulafić.

 Kako je naveo, mnogo je ljepše vidjeti ispravan način upravljanja otpadom, nego ga gledati pored puteva. 

 - I vazduh će biti ili treba da bude mnogo zdraviji i čistiji nego sada u Pljevljima, Bijelom Polju, Nikšiću, Podgorici i tako dalje, jer ćemo imati obaveze za ispravno upravljanje vazduhom. Ako ne budemo ispravno upravljali, imaćemo mogućnost da se građani regresnim tužbama obrate ili lokalnoj ili državnoj vlasti, što će biti jedan od načina discipline vlasti- kazao je Ćulafić.

 On je ukazao da je važna i činjenica da je prije nekoliko dana usvojen predlog za uspostavljanje najveće ekološke mreže Natura 2000, što će takođe biti jedan od benefita za građane, posebno one koji se bave poljoprivredom, jer će njihova gazdinstva dobiti mnogo veću vrijednost i njihovi proizvodi biće na tržištu vrjedniji.

 - Turističke destinacije koje imamo i na sjeveru i na jugu i u centralnom dijelu države biće, takođe, mnogo tretirani atraktivnijim- rekao je Ćulafić i dodao i da će fondovi EU biti dostupniji upravo zbog činjenice da je Crna Gora dio mreže Natura 2000. 

 On je dodao da će i planiranje prostora biti konsolidovanije, jer će se morati voditi računa o biološkim vrijednostima svih krajeva države.

 Ćulafić je, govoreći o mitovima vezanim za Poglavlje 27, rekao da njih u Crnoj Gori, prije svega, stvara opozicija, a što je, prema njegovom mišljenju, krajnje neodgovorno, "jer ne sagledavaju posljedice koje time izazivaju".

 On je kazao da je jedan mit vezan za upravljanje otpadnim vodama, a drugi za klimatske promjene.

 Ćulafić je kao primjer za mit i klimatske promjene naveo skijališta u Kolašinu, koja su funkcionalna uz velika ulaganja države i napore Vlade.

 - Neko je nekad upozoravao da ne treba graditi skijališta na visini nižoj od 2.200 metara upravo zbog negativnog uticaja koje klimatske promjene imaju na našem podneblju. Međutim, neko je tada bio ignorantski orijentisan prema institucijama, nauci i sada imamo ekonomske posljedice negativnog tipa - privrednog i turističkog- rekao je Ćulafić.

 Govoreći o otpadnim vodama, on je pitao da li je bolje da otpadne vode prečišćene idu u rijeke ili potoke, umjesto da idu neoprečišćene.

 On je zaključio da u Poglavlju 27 ne postoje mitovi, već realni problemi, izazovi i rješenja. 

 Đurović je rekao da zatvaranje Poglavlja 27 nijesu samo birokratski zahtjevi Brisela. 

 - Ni Ćulafić, ni ja ne radimo na papirološkom dijelu zatvaranja i da se sa tim posao završava. To je kod nas samo početna faza posla, a stvaranje zdrave životne okoline je nešto što je najbitnije, za građane, ali i za turističku ponudu koju imate, kao i za poljoprivredu- kazao je Đurović.

 Kako je naveo, za poboljšanje turističke ponude životna sredina mora biti ekološki čista.

 - U spoju poljoprivrede, ekologije i turizma, mi ne samo da možemo biti najpoželjenija turistička destinacija, možemo da budemo i najelitnija turistička destinacija, da ne bude samo Sveti Stefan fokusiran kao mjesto elitnog turizma. U Crnoj Gori danas imate na stotine lokaliteta koje mogu da budu elitni turizam. I onda da vidite kako će da bude standard života veći- rekao je Đurović.

 Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA. Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.
 

Sadržaj je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, niti CGO-a i projektnih partnera.