Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), prema najnovijim podacima o realizaciji obaveza u procesu evropskih integracija prošle godine, nalazi se među pet institucija sa visokim stepenom ispunjenosti obaveza, saopštio je resorni ministar Damjan Ćulafić.
On je ocijeni da je ovaj rezultat snažna potvrda da je MERS, uprkos vrlo skromnim administrativnim kapacitetima, u potpunosti posvećeno evropskoj agendi, imajući u vidu kompleksnost i finansijsku zahtjevnost pregovaračkog Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene.
- Rezultat je i snažan impuls u našim nastojanjima da do sredine 2026. godine stvorimo preduslove za privremeno zatvaranje Poglavlja 27. Naravno, očekujem i od ostalih institucija, koje imaju zaduženja na ovom polju, da svoje obaveze savjesnije ispune nego tokom 2025. godine - istakao je Ćulafić.
On je kazao da visok stepen ispunjenja planiranih aktivnosti nije slučajan, već je rezultat jasno definisane strategije, odgovornog upravljanja i kontinuiranog rada svih zaposlenih u Ministarstvu.
Ćulafić je ukazao da paralelno sa usklađivanjem zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom Evropske unije, MERS jača institucionalne kaacitet, unapredjuje planska dokumenta i konkretnim projektima koji imaju direktan uticaj na kvalitet života građana.
- Nedavno usvojenom sistematizacijom stvorili smo pravne preduslove za snaženje kadrovskih kapaciteta Ministarstva, pri čemu kao poseban iskorak ističem formiranje posebnog Direktorata za inspekcijske poslove, u okviru kog smo prvi put dobili i državnu komunalnu inspekciju i operativne mogućnosti monitoringa životne sredine podigli na visok nivo - naveo je Ćulafić.
On je dodao da je u pripremi i donošenje još 11 zakonskih akata, među kojima su Zakon o kvalitetu vazduha, Zakon o nacionalnim parkovima, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o održivom razvoju, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o komunalnim uslugama, Zakon o vodnim uslugama.
Ćulafić je rekao da je na strateškom planu predviđeno donošenje Strategije o upravljanju kvalitetom vazduha, Strategije o niskougljeničnom razvoju, Strategije zaštite biodiverziteta, koje su sve završene ili u završnoj fazi izrade, i očekuje se njihovo usvajanje u prvoj polovini 2026. godine.
On je dodao je da ovakav procenat ostvarenosti jasno pokazuje da Ministarstvo prepoznaje evropske integracije ne samo kao politički cilj, već kao suštinski proces modernizacije države.
- Zatvaranjem Poglavlja 27 nećemo ostvariti samo administrativne preduslove, već i, kao prva Ustavom deklarisana ekološka država na svijetu, opravdati ideju generacija koje su napravile taj vizionarski korak, a ujedno i unaprijediti opšte stanje životne sredine i ekološku sliku Crne Gore - istakao je Ćulafić.
On je poručio da će sa tim ciljem nastaviti sa intenzivnim radom, u bliskoj saradnji sa drugim državnim organima, lokalnim samoupravama, civilnim sektorom i međunarodnim partnerima.
Ćulafić je zaključio da Ministarstvo ostaje čvrsto opredijeljeno da i u narednom periodu aktivno doprinese ubrzanju evropskog puta Crne Gore kroz mjerljive i vidljive rezultate.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Snažan impuls nastojanjima da do sredine godine stvorimo preduslove za privremeno zatvaranje Poglavlja 27

Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu konstatuje da država ima određeni nivo spremnosti u oblasti koja obuhvata Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene, te da je tokom izvještajnog perioda ostvaren određeni napredak.
Ipak, Koalicija 27 upozorava da ova ocjena, iako pozitivna u odnosu na prethodne godine, ukazuje na to da Crna Gora i dalje značajno zaostaje u realizaciji obaveza, uz poruku da su napori za napredak u ovoj oblasti i dalje nedovoljni.
<h3>Sporo sprovođenje obaveza i prolongiranje rokova</h3>
Izvještaj Evropske komisije, navode iz Koalicije 27, potvrdio je nalaze i preporuke njihove analize „Izvještaj iz sjenke 2025“, koja ukazuje da se planirane obaveze sporo realizuju, uz visok udio djelimično ispunjenih mjera i česta kašnjenja.
Pregled posljednjih pet godina pokazuje da je, nakon tri godine ograničenog napretka (2021–2023), u posljednje dvije godine ostvaren određeni napredak. To jeste pomak, ali je, kako ističu, i dalje daleko od nivoa koji je potreban za suštinsko unapređenje sistema zaštite životne sredine i klimatskih politika.
<h3>Nedovoljni kapaciteti i stagnacija u ključnim oblastima</h3>
Evropska komisija posebno ističe potrebu jačanja administrativnih kapaciteta – kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – s posebnim naglaskom na inspekcijske službe i sektor klimatskih promjena.
U oblasti kvaliteta vazduha, napredak apsolutno izostaje. Strategija upravljanja kvalitetom vazduha nalazi se u nacrtu još od 2019. godine, a neophodna je hitno.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su donešeni novi Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom 2025–2029, neophodan je čitav set podzakonskih akata i lokalnih planova upravljanja. Posebno je važno obezbijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, jer Crna Gora već ulazi u ozbiljnu krizu deponovanja.
<h3>Zaštita prirode i nerešena strateška pitanja</h3>
U oblasti zaštite prirode bilježe se brojni problemi i zastoje:
<ul>
 <li>&nbsp;Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još nijesu usvojeni.</li>
 <li>&nbsp;Predmet Bernske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar Lake ostaje otvoren.</li>
 <li>&nbsp;Nije riješeno pitanje vojnog poligona na Sinjajevini.</li>
 <li>&nbsp;Za Solanu Ulcinj još uvijek nije definisan trajni upravljač, iako je izrada plana upravljanja u toku.</li>
</ul>
<h3>Industrijsko zagađenje i pravedna tranzicija</h3>
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije riješila ključne probleme. Crna Gora, prema standardima EU, treba da se obaveže na trajno zatvaranje termoelektrane i izradi strateški okvir za pravednu energetsku tranziciju kako bi se obezbijedile alternative zajednicama koje će biti pogođene gašenjem uglja.
<h3>Klimatske promjene – ključni dokumenti i dalje na čekanju</h3>
Crna Gora još nije završila i usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), što predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj oblasti. Nacionalni plan adaptacije jeste donijet, ali implementacija još nije započela.
<h3>Zaključak</h3>
Imajući u vidu sve navedeno, Koalicija 27 poručuje da je neophodno uložiti mnogo veći napor kako bi se ostvario potreban napredak, ispunila završna mjerila iz Poglavlja 27 i, što je najvažnije, poboljšalo stanje životne sredine i zaštitilo zdravlje građana.

Koalicija 27: Neophodan veći napor za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27

Protivljenje izgradnji kolektora u Botunu dominantno je uslovljeno lošom komunikacijom sa mještanima kojih se to tiče, koja nije počela na vrijeme i koja nije obuhvatila sve ono sa čime ih je bilo neophodno upoznati prije nego što je taj proces počeo, ocijenila je direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović.
Ona je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M istakla da je, umjesto u trenutku kada je izuzetno zahtjevna izgradnja ovog postrojenja planirana, informisanje javnosti preskočeno, pa se mještani sa pojedinostima tog procesa upoznaju neposredno pred rok za početak radova, a u cijeli proces miješa se i dnevna politika.
- Ako u tim početnim fazama ne razjasnite sve ono čemu mi sad pričamo, nekoliko dana prije nego što bi trebalo prva lopata, evo, imamo najave da bude postavljena, svojim se da je cijelokupan proces pod velikim znakom pitanja. Dakle, iz tog razloga je Poglavlje 27 jako teško, jako kompleksno za sprovođenje. Dakle, nijesu to projekti koje lagano instalirati, jer se tiču građana - precizirala je ona.
Govoreći o načinu na koji je javnost informisana o onome što je vezano za zatvaranje Poglavnja 27 u pregovaračkom procesu – životna sredina i klimatske promjene – Evropska komisija konstatovala Vojinović je istakla je priča o napretku u oblastima obuhvaćenim drugim poglavljima ove teme stavila u drugi plan, zbog čega crnogorska javnost nije dovoljno upoznata sa onim što obaveze u ovoj oblasti obuhvataju.
- Izvještaj za Poglavlje 27 meni ne liči na izvještaj koji se piše za državu koja bi trebala to poglavlje da zatvori naredne godine. Da ste me ovo pitali prije pet, šest, sedam godina, kako će zvučati izvještaj 2025. godine na pragu vjerovatnog ulaska Crne Gore. A Evropske unije, odnosno zatvaranja, tehničkog privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavljaja ne bih mogla da pretpostavim da on zvuči ovako kako zvuči. Ja apsolutno tvrdim da nije Evropska komisija nije zadovoljna na pretkom u Poglavlju 27 jer na više mjesta u tom izvještaju, ako imate konstatacije 'Crna Gora mora urgentno da unapredi administrativne kapacitete' – to znači da Crna Gora nije unapredila administrativne kapacitete - naglasila je ona.
Sagovornica Antene M naglašava da su obaveze koje do zatvaranja Poglavlja 27 očekuju Crnu Goru mnogo brojnije i složenije od onoga što je na tom planu moguće uraditi u periodu kada se, prema najavama Vlade, očekuje zatvaranje svih poregovaračkih poglavlja.
Napominje i da bi se, u skladu sa dosadašnjom praksom Evropske unije, neki rokovi mogli prolongirati i nakon formalnog primanja u članstvo, ali samo pod uslovom da država pokaže volju, spremnost i poštovanje pravila.
- Tako da na današnji dan, mi smo inače u Poglavlju 27. dobili, prilikom njegovog otvaranja osam završnih mjerila. Za zatvaranje tog poglavlja na današnji dan Crna Gora nema ispunjeno ni jedno od osam završnih mjerila, ni u oblasti odpada, ni voda, ni zaštite prijerode, ni ostalih podoblasti koji se tiču ciljokupnog Poglavlja 27. Zbog toga optimizam koji postoji da će i to pregovaračko poglavlje biti zatvarno za narednih 12 mjeseci. Mislim da treba dodatno preispitati. Moguće je uz jednosnašnu političku volju sa strane Evropske komisije da se svakako kroz Poglavlje 27 opredijeli takozvani prelazni period i odnosno prelazna razdoblja što je i očekivano - pojasnila je Vojinović.

Vojinović: Ni jedno mjerilo za Poglavlje 27 nije ispunjeno, proces u Botunu pod znakom pitanja

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Elektroprivreda Crne Gore, „zlatna koka“ partijskih uhljeba, nakon što su Demokrate i Nova srpska demokratija pozapošljavali koliko su mogli, od imenovanja Zdravka Dragaša za izvršnog direktora, sada mora da zadovolji i apetite Pokreta Evropa sad čiji kadrovi se ubrzano imenuju na funkcije, a istovremeno se ljudima bliskim ovoj partiji dijele rješenja za posao i ugovori o djelu. Iz ove kompanije odbili su da nam odgovore koliko zapošljenih ima u EPCG grupi. - U Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić ukupno je zapošljeno oko 1.220 lica, a podatke o broju zapošljenih u povezanim privrednim društvima možete dobiti od njihovih PR službi – kratko su napisali. <h2>MASOVNA ZAPOŠLJAVANJA</h2> Samo u matičnoj firmi, u EPCG, ima više od 1.230 zapošljenih, tvrde izvori Portala ETV iz ove kompanije, ističući da u samo dvije od pet kćerki firmi - Solaru i Željezari, je zapošljeno blizu hiljadu ljudi. - Prema našim informacijama u Solaru više od 550, a u Željezari 289 - kažu naši izvori iz EPCG. Na sve to, kako ističu, treba dodati i više od 120 angažovanih po ugovoru o djelu. - Proizilazi da u EPCG, Solaru i Željezari plate prima više od 2.000 ljudi. Plus još tri kćerke firme - Rudnik uglja Pljevlja (RUP), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Zeta Energy Danilovgrad – dodaju naši nezvanični sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_44c55bf3b1daf70da6ff267c885ee1698b3f2319f156984b69e1ad8e2d941a2a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223070212_44c55bf3b1daf70da6ff267c885ee1698b3f2319f156984b69e1ad8e2d941a2a" data-rendition-name="original" width="1250" height="699" loading="lazy" alt="Solar gradnja"><figcaption>Solar gradnja(Photo: RTNK)</figcaption></figure>  O kolikim razmjerama partijskog zapošljavanja se radi, upozoravaju naši izvori, govori činjenica „da u sve tri elektrane – hidroelektranama Perućica i Piva i Termoelektrani Pljevlja ima nešto malo više od 400 zapošljenih“. U EPCG su odbili da nam odgovore koliko ima angažovanih po ugovoru o djelu u svakoj od kompanija EPCG grupe. - Imajući u vidu prirodu ove vrste ugovora, broj istih kontinuirano varira, pa ne možemo govoriti o egzaktnim podacima – saopštili su za Portal ETV iz PR službe EPCG. Izvori našeg portala iz ove kompanije kažu da broj „ugovoraca“ zaista nije konstantan, već da kontinuirano ide uzlaznom putanjom. - Od kada je stigao Dragaš stižu i PES-ovi „ugovorci“ tako da broj iz dana u dan raste – dodaju oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_2563f3a2d761ac56bc3a6e97277f004d82e794c3211b3e2ae146b5aa81821520.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223070212_2563f3a2d761ac56bc3a6e97277f004d82e794c3211b3e2ae146b5aa81821520" data-rendition-name="original" width="1200" height="807" loading="lazy" alt="Zdravko Dragaš"><figcaption>Zdravko Dragaš(Photo: EPCG)</figcaption></figure>  Naši sagovornici ukazuju i na nevjerovatnu kategoriju službenika u EPCG - pripravnik na neodređeno vrijeme?! Pitali smo kompaniju koliko je takvih pripravnika angažovano i koliko novca se izdvaja za njihove plate, ali smo uskraćeni za odgovor. - Sva radna mjesta u Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić definisana su i usklađena sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom – saopštili su nam iz EPCG. <h2>PARTIJSKA RASPODJELA FUNKCIJA</h2> Sa Dragaševim dolaskom na čelo EPCG koncem prošle godine počela je i nova partijska raspodjela funkcija u kompaniji, između Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića i Nove srpske demokratije, predsjednika Skupštine Andrije Mandića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223070212_a7ff9a3543df8a86b967cca81cd523522f17da4023f27bb006a8ffd613235888.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223070212_a7ff9a3543df8a86b967cca81cd523522f17da4023f27bb006a8ffd613235888" data-rendition-name="original" width="1024" height="717" loading="lazy" alt="Milojko Spajić i Andrija Mandić"><figcaption>Milojko Spajić i Andrija Mandić(Photo: Dan/Srđan Boljević)</figcaption></figure>  Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanje koliko je nakon dolaska Dragaša bilo smjena na rukovodećim pozicijama i zašto. - Razrješenja i imenovanja menadžmenta se, kao i do sada, sprovode u skladu sa internim aktima i zakonskim odredbama, a shodno poslovnim potrebama kompanije i strateškim usmjerenjima poslovodstva – odgovor je na ovo pitanje. Već u januaru smijenjen je dugogodišnji rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom Darko Krivokapić, a na tu poziciju imenovan Luka Prodanović. Potom je Krivokapić postavljen za Prodanovićevog pomoćnika?! - Ova direkcija pripala je NSD i oni su imenovali Prodanovića, čovjeka bez dana iskustva u radu sa trgovinom električne energije. Zato je PES, očito tražio da Krivokapić bude njegov zamjenik, da, koliko-toliko saniraju štetu – kažu naši izvori. Portalu ETV iz EPCG su na pitanje zašto je smijenjen Krivokapić i što je Prodanovića preporučilo za funkciju, odgovorili da „razrješenja i imenovanja menadžmenta se, kao i do sada, sprovode u skladu sa internim aktima i zakonskim odredbama, a shodno poslovnim potrebama kompanije i strateškim usmjerenjima poslovodstva“. - Imenovanje Luke Prodanovića sprovedeno je u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim aktima Elektroprivrede Crne Gore, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u radu i nesmetanog funkcionisanja Direkcije za upravljanje energijom. Kolega Darko Krivokapić, u međuvremenu je imenovan na poziciju pomoćnika izvršnog direktora za trgovinu električnom energijom i ostaje važan dio naše kompanije i sigurni smo da će nastaviti da pruža ogroman doprinos njenom daljem radu – odgovorili su iz EPCG na naša pitanja. Smijenjen je i Tomaš Damjanović, rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije, a na tu poziciju imenovana je Milica Abramović. U raspodjeli funkcija između NSD i PES-a pozicije se dočepao i Nikola Madžgalj, koji je, prema riječima naših izvora, u EPCG počeo da radi prije nešto duže od dva mjeseca – 17. decembra 2025. - Postavljen je za direktora Direkcije za pravne poslove, a slovi za kadar PES-a. Imalo je desetine starijih i iskusnijih pravnika u EPCG, ali ova funkcija je dogovorena za njega – kažu naši izvori. Madžgalj je prethodno radio u Sava osiguranju. Na pitanje što ga je preporučilo za prvog čovjeka Direkcije iz EPCG su odgovorili da je imenovan „nakon što je prethodni rukovodilac te direkcije još u oktobru prošle godine podnio zahtjev za razrješenje“. - Imenovanje Nikole Madžgalja sprovedeno je u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim aktima Elektroprivrede Crne Gore, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u radu i nesmetanog funkcionisanja Direkcije za pravne poslove – saopštili su Portalu ETV iz EPCG. Nezvanični sagovornici tvrde i da je Bojan Bošković 9. februara, po partijskoj liniji, počeo da radi u EPCG kao glavni inžinjer za građevinske poslove u Direkciji za razvoj i investicije. Iz kompanije, međutim, tvrde da to nije tačno i da je on bio jedini koji se javio na oglas koji su raspisali. - S obzirom na to da je imenovani ispunjavao sve opšte i posebne uslove, predviđene konkursom, donijeta je odluka o izboru kandidata u skladu sa zakonom i internim procedurama kompanije – odgovorili su na naše pitanje. Izvori Portala ETV, s druge strane, tvrde da je konkurs bio namješten, odnosno da se znalo da je „to mjesto njegovo“. <h2>ROTACIJE RUKOVODILACA</h2> Novi šef FC Snabdijevanje je, prema našim informacijama, Aleksandar Dačević, završio je PMF, specijalista Računarskih nauka. Od 2015. radi u EPCG, a bio je angažovan za billing sistem. Na poziciji prvog čovjeka Snabdijevanja do sada je bio Jovan Kasalica (funkcioner NSD), koji je, kažu naši izvori, premješten na mjesto rukovodioca Sektora za ICT (informacione tehnologije), a Brano Poleksić, koji je bio rukovodilac tog sektora, postavljen je za zamjenika Kasalice. Rotiran je i Miro Vračar (funkcioner NSD), sa funkcije rukovodioca FC Proizvodnja, prebačen je za rukovodioca Glavne finansijske direkcije. Novi šef Proizvodnje je Momčilo Blagojević, doktor nauka geologije/hidrogeologije, naši izvori kažu kadar PES-a, a u EPCG radi od marta 2022. Bio je koordinator tehničkog direktora za HE, prije toga zamjenik rukovodioca FC Proizvodnja za HE. Za direktora Direkcije za obnovljive izvore energije imenovan je Radovan Radojević. - To mjesto po partijskom dogovoru pripada NSD. Radojević u EPCG radi od 2006, a od 2014, punih 12 godina bio je glavni za nabavke – kažu naši izvori. Bojan Đordan, takođe kadar NSD, koji je bio šef Direkcije za obnovljive izvore energije, sada je Radojevićev zamjenik. - Na mjesto rukovodioca Sektora za nabavke, umjesto Radojevića, dolazi Andrija Lazović, ekonomista, u EPCG je od 2010. Kadar PES-a. Radio je u nabavkama, bio je zamjenik Radojevića – kažu naši izvori. Direktor Direkcije za razvoj i investicije ostao je Ivan Mrvaljević, ali je, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, dobio pomoćnika iz PES-a, kao i rukovodilac Direkcije za ljudske resurse Predrag Krivokapić. <h2>SAVJETNIK DO SAVJETNIKA</h2> Nezvanični sagovornici Portala ETV ukazuju i da menadžment EPCG brutalno zloupotrebljava institut savjetnika, pa se na te pozicije postavljaju partijski ljudi ili oni koje su uklonili sa funkcija. - Tehnički direktor Ljubiša Đurković, kadar NSD, prednjači. Mislimo da ni on sam ne zna koliko ih ima. Od savjetnika za obnovljive izvore energije, ekonomska pitanja, pravna, do savjetnika za proizvodnju... A ti ljudi bukvalno ništa ne rade. Zamislite apsurdnu situaciju - tehnički direktor ima savjetnika za proizvodnju, a postoji Direkcija za proizvodnju?! To je neprihvatljivo – kategorični su sagovornici Portala ETV. Iz EPCG nijesu odgovorili na naše pitanje koliko Đurković ima savjetnika. - Broj i struktura savjetnika tehničkog direktora definisani su Aktom o sistematizaciji i portfolijom njegovih obaveza i odgovornosti, uz puno poštovanje svih zakonskih odredbi – napisali su u odgovoru. Nezvanični sagovornici Portala ETV iz EPCG pribojavaju se da ove godine slijedi nova serija zapošljavanja po partijskoj liniji. - Očigledno je PES shvatio da je NSD masovnim partijskim zapošljavanjem u elektroenergetskom sektoru pojačao svoju bazu, pa su i oni odlučili da, u susret izborima 2027. godine osnaže stranku „dijeljenjem“ ugovora o radu svojim biračima – uvjereni su naši izvori. Prosječna plata u EPCG iznosi oko 1.200 eura.

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Grupa građanskih aktivista i građana Plava obratili su se Portalu ETV s ozbiljnim pritužbama na rad menadžmenta Nacionalnog parka Prokletije upozoravajući da sprovode praksu koja zastrašuje mještane ove opštine. - Čak i osobe koje vjekovima borave na svojim katunima tokom sezone bivaju sankcionisane ako pokušaju da izvrše rekonstrukciju svojih objekata, uz krivične prijave podnošene protiv njih kao da se radi o ozbiljnim kriminalcima – tvrde oni. <h3>ZAŠTIĆENO PODRUČJE BEZ ZAŠTITE</h3> Naglašavaju da se oni zalažu za poštovanje zakona, ali da smatraju „da je obaveza nadležnih institucija da građanima jasno i precizno objasne koja gradnja je dozvoljena i da se pronađu kompromisna rešenja koja će biti u skladu sa zakonom i potrebama lokalnog stanovništva“. - Kao građanski aktivisti, podržavamo turizam i njegov razvoj, ali se oštro protivimo ovakvom pristupu i načinu upravljanja Nacionalnim parkom – kategorični su oni. Tvrde i da je stanje u Nacionalnom parku zabrinjavajuće, te da je prethodna godina izgubljena kada je riječ o sistemskoj zaštiti ovog zaštićenog područja. - Godinama unazad suočavamo se sa ozbiljnim problemima i sumnjama na nezakonite radnje iz perioda prethodnih uprava. Posebno zabrinjava činjenica da su tri pitke rijeke u okviru Nacionalnog parka – Treskavička, Babinopoljska i Hridska – stavljene u cijevi za izgradnju mini hidroelektrana. Postavljamo javno pitanje: ko je izdao saglasnosti, ko je odobrio elaborate i ko je dao dozvole za krčenje šuma u zoni vodotokova – pitaju oni. Upozoravaju da je prema dostupnim informacijama, planirano čak 14 mini hidrocentrala na teritoriji opštine Plav. - Zahvaljujući pritisku javnosti i podršci nevladinih organizacija, među kojima posebno ističemo organizaciju „Sačuvajmo rijeke“, spriječeni su dalji pokušaji devastacije riječnih tokova. Podsjećamo i da su 2019. godine određeni objekti dati Nacionalnom parku na valorizaciju u turističke svrhe, ali do danas nijesu privedeni namjeni – pišu oni. Tokom elementarnih nepogoda u maju 2020. godine, ističu, u Nacionalnom parku je „izvaljeno oko 20.000 kubika drvne mase“. - Od tada počinje ozbiljna borba sa potkornjakom – problemom koji je odmah iza požara po štetnosti za šumske ekosisteme. Vlada Crne Gore je 2021. godine, na osnovu člana 31 Zakona o zaštiti prirode, donijela zaključak kojim su omogućene sanacione mjere u zaštićenim područjima. Međutim, 2022. godine dolazi do promjena u rukovodstvu Agencije za zaštitu životne sredine i, umjesto nastavka sistemske sanacije, dolazi do poništavanja tendera za prodaju sanitarne drvne mase i zastoja u sprovođenju mjera – objašnjavaju ekološki aktivisti i građani Plava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Potkornjak Prokletije"><figcaption>Potkornjak uništava šume u Plavu</figcaption></figure>  Borba protiv potkornjaka, podsjećaju, „svedena je na postavljanje feromonskih klopki, koje služe isključivo za monitoring, odnosno praćenje stanja na terenu, a ne za suzbijanje najezde“. - Time problem nije riješen, već je dodatno produbljen. Tokom 2023. i 2024. godine vođena je intenzivna medijska borba kako bi se problem stavio u fokus javnosti. Tek 2025. godine dobijeno je rješenje o doznaci sanitarne sječe u Nacionalnom parku Prokletije. Međutim, sprovedene mjere su nedovoljne i parcijalne – smatraju oni. Na teritoriji koja gravitira opštini Plav, objašnjavaju, postoji 154 odjeljenja iz dvije gazdinske jedinice, a doznaka je, pišu, izvršena u svega šest odjeljenja, u obimu od oko 9.000 kubika drvne mase, dok je u preostalih 148 odjeljenja evidentirano prisustvo oboljelih stabala bez adekvatne reakcije. Oni zahtijevaju uvođenje stroge i nezavisne kontrole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, terenski obilazak kompletnog područja Nacionalnog parka, evidentiranje svakog zaraženog stabla i objavljivanje preciznih podataka o stvarnom stanju, hitnu i sveobuhvatnu primjenu zakonom propisanih sanacionih mjera. <h3>PROŠLA GODINA IZGUBLJENA</h3> - Nacionalni park Prokletije predstavlja prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Odsustvo sistemskog djelovanja i odgovornosti dovodi u pitanje njegovu budućnost – zaključuju oni. Ukazali su i na nerealizovane aktivnosti iz Programa upravljanja NP Prokletije za 2025. godinu, iako su, kako ističu, „jasno definisane u zvaničnom dokumentu, sa naznačenim nosiocima i obezbijeđenim ili planiranim finansijskim sredstvima“. Bila je predviđena gradnja vidikovaca na lokacijama Kofiljača, Horolac, Vezirova brada i Bogićevića. Tokom 2024. godine urađeno je idejno rješenje - vidikovac, postavljanje zaštitnih ograda, odmorišnog mobilijara i panoramskih tabli. Planirani budžet je 22.000 eura, a odgovorni za projekat biili su direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Nije realizovana ni gradnja i rekonstrukcija odmarališta i česmi na ulazima u katune Treskavac, Hasova Bogićevića, Hrid, Popadija, Grebajski Zastan i Horolac. Planirani budžet je 7.400 eura, odgovorni su bili, takođe direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Planom je bila predviđena rekonstrukcija i adaptacija karaula (Gradine), a projekat je kandidovan za kapitalne investicije, ali do realizacije nije došlo. Odgovorni su bili direktor Nacionalnih parkova, direktor Parka Prokletije i Služba za promociju, marketing i turizam, te Ministarstvo unutrašnjih poslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf" data-rendition-name="original" width="1334" height="750" loading="lazy" alt="Karaula Gradine"><figcaption>Ništa od rekonstrukcije karaule Gradine</figcaption></figure>  U planu za 2025. bila je predviđena i izrada rampi ispred Centra za posjetioce u Gusinju i novog centra za posjetioce. Iako je idejno rješenje urađeno, rampe nijesu izgrađene, a kapitalni budžet je iznosio 804.000 eura, dok su odgovorni bili direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. U Parku, iako je bilo planirano, nijesu postavljene sedam najavnih i sedam informativnih tabli, kao ni unaprjeđenje postojećeg sistema signalizacije. Za to je bilo predviđeno 17.000 eura

Potkornjak uništava šume, mini hidrocentrale ubijaju rijeke

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Tag: poglavlje-27