Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu konstatuje da država ima određeni nivo spremnosti u oblasti koja obuhvata Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene, te da je tokom izvještajnog perioda ostvaren određeni napredak.
Ipak, Koalicija 27 upozorava da ova ocjena, iako pozitivna u odnosu na prethodne godine, ukazuje na to da Crna Gora i dalje značajno zaostaje u realizaciji obaveza, uz poruku da su napori za napredak u ovoj oblasti i dalje nedovoljni.
<h3>Sporo sprovođenje obaveza i prolongiranje rokova</h3>
Izvještaj Evropske komisije, navode iz Koalicije 27, potvrdio je nalaze i preporuke njihove analize „Izvještaj iz sjenke 2025“, koja ukazuje da se planirane obaveze sporo realizuju, uz visok udio djelimično ispunjenih mjera i česta kašnjenja.
Pregled posljednjih pet godina pokazuje da je, nakon tri godine ograničenog napretka (2021–2023), u posljednje dvije godine ostvaren određeni napredak. To jeste pomak, ali je, kako ističu, i dalje daleko od nivoa koji je potreban za suštinsko unapređenje sistema zaštite životne sredine i klimatskih politika.
<h3>Nedovoljni kapaciteti i stagnacija u ključnim oblastima</h3>
Evropska komisija posebno ističe potrebu jačanja administrativnih kapaciteta – kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – s posebnim naglaskom na inspekcijske službe i sektor klimatskih promjena.
U oblasti kvaliteta vazduha, napredak apsolutno izostaje. Strategija upravljanja kvalitetom vazduha nalazi se u nacrtu još od 2019. godine, a neophodna je hitno.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su donešeni novi Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom 2025–2029, neophodan je čitav set podzakonskih akata i lokalnih planova upravljanja. Posebno je važno obezbijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, jer Crna Gora već ulazi u ozbiljnu krizu deponovanja.
<h3>Zaštita prirode i nerešena strateška pitanja</h3>
U oblasti zaštite prirode bilježe se brojni problemi i zastoje:
<ul>
 <li>&nbsp;Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još nijesu usvojeni.</li>
 <li>&nbsp;Predmet Bernske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar Lake ostaje otvoren.</li>
 <li>&nbsp;Nije riješeno pitanje vojnog poligona na Sinjajevini.</li>
 <li>&nbsp;Za Solanu Ulcinj još uvijek nije definisan trajni upravljač, iako je izrada plana upravljanja u toku.</li>
</ul>
<h3>Industrijsko zagađenje i pravedna tranzicija</h3>
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije riješila ključne probleme. Crna Gora, prema standardima EU, treba da se obaveže na trajno zatvaranje termoelektrane i izradi strateški okvir za pravednu energetsku tranziciju kako bi se obezbijedile alternative zajednicama koje će biti pogođene gašenjem uglja.
<h3>Klimatske promjene – ključni dokumenti i dalje na čekanju</h3>
Crna Gora još nije završila i usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), što predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj oblasti. Nacionalni plan adaptacije jeste donijet, ali implementacija još nije započela.
<h3>Zaključak</h3>
Imajući u vidu sve navedeno, Koalicija 27 poručuje da je neophodno uložiti mnogo veći napor kako bi se ostvario potreban napredak, ispunila završna mjerila iz Poglavlja 27 i, što je najvažnije, poboljšalo stanje životne sredine i zaštitilo zdravlje građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Koalicija 27: Neophodan veći napor za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27

Protivljenje izgradnji kolektora u Botunu dominantno je uslovljeno lošom komunikacijom sa mještanima kojih se to tiče, koja nije počela na vrijeme i koja nije obuhvatila sve ono sa čime ih je bilo neophodno upoznati prije nego što je taj proces počeo, ocijenila je direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović.
Ona je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M istakla da je, umjesto u trenutku kada je izuzetno zahtjevna izgradnja ovog postrojenja planirana, informisanje javnosti preskočeno, pa se mještani sa pojedinostima tog procesa upoznaju neposredno pred rok za početak radova, a u cijeli proces miješa se i dnevna politika.
- Ako u tim početnim fazama ne razjasnite sve ono čemu mi sad pričamo, nekoliko dana prije nego što bi trebalo prva lopata, evo, imamo najave da bude postavljena, svojim se da je cijelokupan proces pod velikim znakom pitanja. Dakle, iz tog razloga je Poglavlje 27 jako teško, jako kompleksno za sprovođenje. Dakle, nijesu to projekti koje lagano instalirati, jer se tiču građana - precizirala je ona.
Govoreći o načinu na koji je javnost informisana o onome što je vezano za zatvaranje Poglavnja 27 u pregovaračkom procesu – životna sredina i klimatske promjene – Evropska komisija konstatovala Vojinović je istakla je priča o napretku u oblastima obuhvaćenim drugim poglavljima ove teme stavila u drugi plan, zbog čega crnogorska javnost nije dovoljno upoznata sa onim što obaveze u ovoj oblasti obuhvataju.
- Izvještaj za Poglavlje 27 meni ne liči na izvještaj koji se piše za državu koja bi trebala to poglavlje da zatvori naredne godine. Da ste me ovo pitali prije pet, šest, sedam godina, kako će zvučati izvještaj 2025. godine na pragu vjerovatnog ulaska Crne Gore. A Evropske unije, odnosno zatvaranja, tehničkog privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavljaja ne bih mogla da pretpostavim da on zvuči ovako kako zvuči. Ja apsolutno tvrdim da nije Evropska komisija nije zadovoljna na pretkom u Poglavlju 27 jer na više mjesta u tom izvještaju, ako imate konstatacije 'Crna Gora mora urgentno da unapredi administrativne kapacitete' – to znači da Crna Gora nije unapredila administrativne kapacitete - naglasila je ona.
Sagovornica Antene M naglašava da su obaveze koje do zatvaranja Poglavlja 27 očekuju Crnu Goru mnogo brojnije i složenije od onoga što je na tom planu moguće uraditi u periodu kada se, prema najavama Vlade, očekuje zatvaranje svih poregovaračkih poglavlja.
Napominje i da bi se, u skladu sa dosadašnjom praksom Evropske unije, neki rokovi mogli prolongirati i nakon formalnog primanja u članstvo, ali samo pod uslovom da država pokaže volju, spremnost i poštovanje pravila.
- Tako da na današnji dan, mi smo inače u Poglavlju 27. dobili, prilikom njegovog otvaranja osam završnih mjerila. Za zatvaranje tog poglavlja na današnji dan Crna Gora nema ispunjeno ni jedno od osam završnih mjerila, ni u oblasti odpada, ni voda, ni zaštite prijerode, ni ostalih podoblasti koji se tiču ciljokupnog Poglavlja 27. Zbog toga optimizam koji postoji da će i to pregovaračko poglavlje biti zatvarno za narednih 12 mjeseci. Mislim da treba dodatno preispitati. Moguće je uz jednosnašnu političku volju sa strane Evropske komisije da se svakako kroz Poglavlje 27 opredijeli takozvani prelazni period i odnosno prelazna razdoblja što je i očekivano - pojasnila je Vojinović.

Vojinović: Ni jedno mjerilo za Poglavlje 27 nije ispunjeno, proces u Botunu pod znakom pitanja

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

500x500

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

1250x600

1084x550

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: poglavlje-27