Povodom 35 godina od kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom, izvršna direktorica NVO Green kaže da da je ovaj datum prilika da se sagleda šta je urađeno u prethodne tri i po decenije

Vuković: U 35 godina ponajviše smo izgubili prostor, njegovo očuvanje mora biti prioritet

Tako imamo danas obalu koja je mahom uništena usljed urbanizacije koja je bila velikim dijelom i nelegalna, ali svakako neodrživa. Jedna takva urbanizacija počela je da zauzima prostor širom sjevera Crne Gore. Svakako, u centralnom dijelu imamo jako veliki broj objekata koji je poprilično neadekvatno građen, ali isto tako imamo eksploataciju drugih prirodnih resursa, kao što su šume, rijeke, zagađenje rijeka, vazduha, otpad koji je neregulisan – pregršt problema u državi koja je sebe proglasila ekološkom, a koja, u suštini, ne živi tu činjenicu

Azra Vuković (Foto: Screenshot)
Azra Vuković (Foto: Screenshot)

Mi smo prije svega u ovom vremenu od 35 godina ponajviše izgubili prostor ga dajemo za različite objekte, infrastrukturu koja često nije u skladu s našim potrebama. Skoro uvijek je neusklađena s održivim principima razvoja, a ponajmanje sa zaštitom životne sredine, i smatram da je upravo rad na tome da čuvamo naš prostor ono što će biti izazov, kazala je izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković, gostujući u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E.

Vuković smatra da je očuvanje prostora ono što smatra ključnim za naredni period.

Povodom 35 godina od kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom, Vuković je kazala da Crna Gora i te kako ima razloga da bude ponosna na prirodne vrijednosti koje posjeduje, ali i da je ovaj datum prilika da se sagleda šta je urađeno u prethodne tri i po decenije.

Mnogo problema u državi koja se proglasila ekološkom

- U Crnoj Gori i te kako imamo razloga da budemo ponosni na ono što imamo kada je riječ o prirodi, prirodnim resursima, biodiverzitetu, ekosistemima, pejzažnim vrijednostima koje još uvijek imamo sačuvane u našoj državi. S druge strane, kada govorimo o tome da li treba da slavimo ili razmišljamo o tome dokle smo stigli, ja zaista vjerujem da ovakvi datumi jesu jedna prilika da pogledamo šta smo zapravo postigli u posljednjih 35 godina i, nažalost, nemamo puno čime da se pohvalimo jer imamo puno problema - kazala je Vuković.

Prema njenim riječima, država je napravila niz propusta upravo zato što nije vodila dovoljno računa o tome koliko su prirodne vrijednosti važne i vrijedne, već ih je tretirala samo kao resurs za eksploataciju.

- Tako imamo danas obalu koja je mahom uništena usljed urbanizacije koja je bila velikim dijelom i nelegalna, ali svakako neodrživa. Jedna takva urbanizacija počela je da zauzima prostor širom sjevera Crne Gore. Svakako, u centralnom dijelu imamo jako veliki broj objekata koji je poprilično neadekvatno građen, ali isto tako imamo eksploataciju drugih prirodnih resursa, kao što su šume, rijeke, zagađenje rijeka, vazduha, otpad koji je neregulisan – pregršt problema u državi koja je sebe proglasila ekološkom, a koja, u suštini, ne živi tu činjenicu - navela je Vuković.

Govoreći o protestu ekoloških aktivista koji je juče održan na Žabljaku, Vuković je kazala da je civilni sektor decenijama ukazivao na probleme u oblasti zaštite životne sredine.

- Podsjetiću da upravo ekološki aktivisti, NVO i civilni sektor decenijama unazad ukazuje na različite načine na probleme koje imamo. Od nelegalne gradnje, preko eksploatacije prirodnih resursa, do jednog velikog zagađenja koje ispuštamo kao jedno izuzetno malo stanovništvo - rekla je Vuković.

Zatvaranje Poglavlja 27 je realno i nužno

Govoreći o optimističnim najavama da će Crna Gora biti sljedeća članica Evropske unije i o zatvaranju Poglavlja 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, Vuković je kazala da je njegovo zatvaranje realno i nužno.

- Zatvaranje Poglavlja 27 je realno i nužno kako bismo imali dodatne mehanizme zaštite naše prirode, koje možemo da koristimo i mi kao civilni sektor i građani za insistiranje na zaštiti naše prirode, naših prirodnih resursa i našeg okruženja - kazala je.

S druge strane, kako je navela, tek će uslijediti ono što se naziva implementacijom svih zakona i strategija, nakon čega će se vidjeti koliko je država uspjela da ojača institucije i omogući adekvatnu primjenu propisa.

- Tek će da nam uslijedi ono što se zove implementacija svih ovih zakona i strategija i tek tu ćemo da vidimo koliko smo uspjeli ili nijesmo da ojačamo naše institucije, da omogućimo zapravo da ti zakoni budu adekvatni, primjenjivani u praksi - kazala je Vuković.

Ona je pojasnila da transponovanje direktiva ne znači da Evropska unija određuje kako crnogorski zakoni treba da izgledaju.

- Transponovanje direktiva ne podrazumijeva da nama iz EU kaže kako naši zakoni treba da izgledaju, već nam daju okvir, a mi treba na našoj teritoriji da definišemo zakone kakve želimo imati i kakvi mogu biti funkcionalni. Da li i koliko su oni funkcionalni, to ćemo tek da vidimo kada krene primjena, posebno novih zakona koji su donešeni ne tako davno. Kada njihova primjena stupi na snagu, onda ćemo da se suočimo sa pravim izazovima - navela je Vuković.

Na pitanje da li je realno da Crna Gora, nakon usklađivanja sa direktivama EU, zatvori Poglavlje 27, a da građani suštinski ne osjete promjene na način na koji bi trebalo, Vuković je kazala da usklađivanje zakona samo po sebi nije dovoljno.

- Zakoni koje smo mi donosili jesu usklađeni sa zakonima EU. To ne znači da oni nama zaista mogu u praksi biti adekvatno primijenjeni i da mi osjetimo boljitke – i to je ono na šta mi kao društvo treba da insistiramo, prije svega da imamo zakone koji su primjenjivi u našoj državi i da gradimo kapacitete naših institucija da mogu te zakone da primijene - rekla je Vuković.

Dodala je da je u Crnoj Gori ranije bilo zakona koji su sadržali pozitivne odredbe u kontekstu zaštite životne sredine, ali da nikada nijesu zaživjeli u praksi.

- Dosta je bilo zakona koji su doneseni negdje ranije i koji su ranije važili u Crnoj Gori, a koji su imali neke stavke koje su bile pozitivne u kontekstu zaštite životne sredine, a koje nikad nijesu zaživjele- kazala je.

Potrebna politička volja za primjenu propisa

Vuković je poručila da donošenje zakona ne znači i primjenu.

Na pitanje kako riješiti problem situacije u kojoj postoje dobri zakoni, ali njihova primjena na terenu izostaje, odnosno da li je problem i u lošoj kaznenoj politici, Vuković je kazala da je prije svega potrebna politička volja.

- Potrebna nam je politička volja za primjenu propisa koje imamo već u našoj državi. Bilo da je riječ o nekim propisima od ranije ili nedavno donešenim, tu uvijek dolazi do pronalaženja objašnjenja zbog čega nešto nije moglo ili nije implementirano, do administrativnih kapaciteta i tako dalje, a kako bismo sve to ostvarili, potrebna nam je jaka politička volja kako bi se ojačali kapaciteti naših institucija, da bi ta primjena mogla oživjeti u praksi - navela je Vuković.

O modelu predsjednika Jakova Milatovića

Govoreći o modelu koji je danas predstavio predsjednik države Jakov Milatović, Vuković je kazala da je jedan dio tih stvari prihvatljiv i da na tome svakako treba raditi.

- Jedan dio tih stvari je svakako prihvatljiv i svakako nešto na čemu treba raditi. Jedan dio se već prožima kroz zakonska rješenja koja su aktuelna. Prije svega, treba raditi na tome da ojačamo svijest građana, posebno onih koji donose zakone -zaključila je Vuković.

V.Lj.

Programska šema

19:30 20:00
E - MISIJAEMISIJA
20:00 21:00
OD PETKA DO PETKAEMISIJA
21:00 22:00
IZVRNUTE PRIČEEMISIJA
22:00 00:00
UNFRAMED TALKSEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.