Dan ekološke države jedan je od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore - poručila je potpredsjednika Skupštine Crne Gore Zdenka Popović tokom svečanog obilježavanja završetka aktivnosti povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Ona je istakla da je tada postavljen uzvišen cilj. - Bila je to vizija dalekosežna i smjela, rođena iz potrebe da prirodu stavimo u središte svih politika, ne kao luksuz, već kao preduslov opstanka, kvaliteta života i održivog razvoja - poručila je Popović cijeneći da ta ideja danas, kada smo suočeni sa klimatskim promjenama, zagađenjem i neodrživim upravljanjem resursima, ima još veću relevantnost. Ona je podvukla da ekološka država ne predstavlja samo formalnu deklaraciju, već kulturu odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima. - Ona traži promjenu ponašanja, sistemsku podršku i političku hrabrost -istakla je Popović. Dodala je da Dan ekološke države treba da bude poziv na odgovornost, ali i inspiracija da Crna Gora nastavi putem ekološke održivosti, pravde i budućnosti dostojne generacija koje dolaze. <h2>Dugoročna posvećenost i velika ulaganja</h2> Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao je da Skupština Crne Gore ne ostaje samo u svojoj osnovnoj zakonodavnoj ulozi, već da preuzima i dio odgovornosti kroz aktivno učešće na terenu, u svojstvu partnera i inicijatora akcija. To je, cijeni on, dobar primjer i snažna motivacija za sve - da radimo više i bolje. Dodao je da je Ministarstvo sa velikim zadovoljstvom učestvovalo u brojnim aktivnostima u Mojkovcu, Danilovgradu i Kotoru, gdje su se građani odazvali u značajnom broju, te podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima posebnu odgovornost u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. - To je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih poglavlja koje od nas traži promjenu pristupa, dugoročnu posvećenost i velika ulaganja - istakao je Ćulafić, naglašavajući da je Ministarstvo već u prethodnoj godini ostvarilo značajne rezultate na tom polju. Ovim programom je, kažu u Skupštini, simbolično potvrđena posvećenost institucija, građana i stručne zajednice zajedničkom djelovanju u pravcu zaštite životne sredine i održivog razvoja. <h2>Obaveza da napredak nikad ne bude suprotan prirodi</h2> Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović podsjetio je da se Crna Gora prije više od tri decenije proglasila ekološkom državom, obavezavši se da njen napredak nikada neće biti suprotan prirodi. - Ta obaveza danas dobija novu snagu i novo značenje - naglasio je Đurović, dodajući da je jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene. Kako je istakao, to nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života građana - vazduha koji dišu, vode koju piju i pejzaža koje ostavljaju svojoj djeci. On je posebno ukazao na aktivnosti sprovedene u okviru obilježavanja Dana ekološke države, među kojima su i stručni paneli organizovani u opštinama. Đurović je podsjetio da je imao čast da bude panelista u Mojkovcu, zajedno sa prof. dr Milutinom Lješevićem, na temu „Zelena vizija Mojkovca između nasljeđa i mogućnosti“. - Siguran sam da su uvidi i razmjena mišljenja o lokalnim ekološkim izazovima dali dodatnu vrijednost projektu i otvorili prostor za dalje zajedničko promišljanje i djelovanje u pravcu održivog razvoja i zaštite životne sredine - kazao je Đurković. <h2>„Vrt oprosta i novog rasta“ Milene Živković</h2> Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, predstavio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru pilot-projekta realizovanog od 9. do 20. septembra 2025. godine. Projekat je, kako su kazali u Skupštini, imao za cilj unapređenje politika zaštite životne sredine kroz konkretne mjere i uključivanje svih relevantnih aktera - od institucija i lokalnih samouprava, do civilnog sektora i građana. Posebnu pažnju prisutnih privukla je, dodaju u saopštenju, ekološko-umjetnička instalacija „Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković, koja je simboličkim prikazom spojila prirodu i prostor političke odgovornosti. - Instalacija, sačinjena od pažljivo odabranih biljnih elemenata, simbolizuje život, rast, različitost i prolaznost, podsjećajući na kolektivnu obavezu očuvanja prirodnog ambijenta - naveli su u Skupštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="„Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković"><figcaption>Foto: Skupština Crne Gore</figcaption></figure>  Završnom programu prisustvovali su poslanici, predstavnici ministarstava, institucija, lokalnih samouprava, partnerskih organizacija i civilnog sektora, čime je još jednom potvrđen inkluzivan i multisektorski pristup daljem razvoju Crne Gore kao ekološke države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka država nije samo formalna deklaracija nego kultura odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima

Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Crna Gora danas slavi 33 godine od proglašenja ekološke države, a suočavamo se s realnošću koja nas podsjeća koliko smo daleko od ispunjenja te vizije. Umjesto čistih rijeka, šuma i zaštićenih područja, suočeni smo sa problemima divljih deponija, neodrživom urbanizacijom i urušavanjem naših prirodnih bogatstava - poručila je kandidatkinja za odbornicu liste „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić, Maša Vučinić.
Naša je, kaže, dužnost, kao građana ekološke države, da biramo one koji će odgovorno i s vizijom pristupiti zaštiti prirode.
- Politike koje zanemaruju zaštitu prirodnih resursa ne smiju više biti prihvatljive. Samo ljudi koji razumiju da očuvanje prirodnih vrijednosti nije luksuz, već nužnost, mogu nas povesti ka održivoj budućnosti - navela je ona.
Poručila je da je zato 29. septembar prilika da biramo pametno.
- I da izaberemo ljude koji će se odgovorno odnositi prema našoj životnoj sredini i osigurati da Crna Gora konačno postane ono što je trebala biti - prava ekološka država - zaključila je Vučinić.

Vučinić: Naša dužnost je da biramo one koji će odgovorno pristupiti zaštiti prirode

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Svi mi svakodnevno prolazimo dionicom Tivat–Budva i ne vidimo samo gradilište, vidimo izgubljene sate sa svojim porodicama, nervozu u saobraćaju i turiste koji se pitaju hoće li se ikada više vratiti. Ali, ono što se krije iza prašine na putu je još bolnije od same gužve, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić. 
Prema njegovim riječima, najnovija saznanja o "nestanku" 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nisu samo tehnička greška, to je direktna uvreda za svakog poštenog građanina Tivta i Boke Kotorske.
​- Sad se postavite u situaciju da gradite kuću i da vam majstor kaže da je "zaboravio" krov, pa da mu sada morate platiti još desetine hiljada eura. Upravo to se dešava sa našim bulevarom. Od inicijalnih 25 miliona do preko 54 miliona eura. Cijena se više nego udvostručila, a radovima se ne nazire kraj. Milion eura "greške"!?Dok štedimo za školovanje đece ili renoviranje domova, neko je jednim potezom olovke napravio rupu od milion eura koju ćemo mi, građani, morati da krpimo - navodi Lisičić. 
Rokovi su, dodaje, davno prošli, a građani su ostali zarobljeni u improvizaciji.
- Postavljamo pitanje onima koji su dali potpise: Da li biste ovako gradili sopstvenu kuću? Da li biste dopustili da vam "nestane" kilometar materijala, a da niko ne snosi odgovornost?Đe je nestala odgovornost prema čovjeku? ​Tivat nije samo broj na mapi i nije poligon za politički marketing. Tivat su ljudi koji žive od turizma, roditelji koji kasne po đecu zbog gužvi i preduzetnici koji gube profit - kaže Lisičić. 
Lisičić naglašava da svaki euro koji se izgubi u lošim projektima je euro uzet od naših kapitalnih projekta.
​- Ne tražimo opravdanja, već odgovornost. Kapitalni projekti se moraju voditi srcem prema zajednici i znanjem prema struci, a ne zatvorenim dogovorima koji nas na kraju koštaju duplo više. Dosta je bilo tišine pod izgovorom 'radovi su u toku'. Naše strpljenje je ostalo u kolonama na putu, a naše povjerenje je odavno potrošeno - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Nestanak 1,4 kilometra cjevovoda iz projektne dokumentacije nije greška već uvreda

Havajska ostrva u Pacifiku pogodilo je jako nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima. Zbog jakih olujnih vjetrova temperature su na ovim tropskim ostrvima pale na 18 stepeni Celzijusovih. Zbog vjetrova i talasi na okenu su izuzetno visoki, prenosi RTS.
Ostrva na kojima je klima tropska, a godišnje temperature u prosjeku od 26 do 32 stepena Celzijusovih, snijeg je iznenađenje. Zabiljele su se i vulkanske kupe na ostrvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Falee_maui_photography%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Meteorološke službe prate vremenske prilike sa povremenim upozorenjima na zimske oluje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDTL6xHIjk3H%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na najvećem Havajskom ostrvu snijeg je vejao kao na planinama. Sniježna granica spustila se ispod 2.500 metara nadmorske visine.
Mauna Kei, uspavani vulkan na Havajskom Velikom ostrvu, je najviša tačka na Havajima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Faccuweather%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naučni rezervat, kojim upravlja Univerzitet na Havajima, ima neke od najmoćnijih teleskopa na svijetu, pomoću kojih se prati klimatska situacija, kao i sniježne padavine koje su prekrile vulkan.
I Mauna Loa, najveći aktivni vulkan na svijetu, takođe je prekriven sniježnim pokrivačem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Faccuweather%2Fstatus%2F2008910493415542903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008910493415542903%7Ctwgr%5E596386032ce7425c192b4e42e33cfbbdb38e50a1%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Havaji su arhipelag u centralnom dijelu Pacifika, jugozapadno od kontinentalnog dijela SAD, jugoistočno od Japana i sjeveroistočno od Australije.
Prirodne ljepote, topla tropska klima, bistro more i talasi, i aktivni vulkani čine Havaje popularnim odredištem za turiste, surfere, biologe i vulkanologe.

Tag: ekoloska-drzava