Dan ekološke države jedan je od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore - poručila je potpredsjednika Skupštine Crne Gore Zdenka Popović tokom svečanog obilježavanja završetka aktivnosti povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Ona je istakla da je tada postavljen uzvišen cilj. - Bila je to vizija dalekosežna i smjela, rođena iz potrebe da prirodu stavimo u središte svih politika, ne kao luksuz, već kao preduslov opstanka, kvaliteta života i održivog razvoja - poručila je Popović cijeneći da ta ideja danas, kada smo suočeni sa klimatskim promjenama, zagađenjem i neodrživim upravljanjem resursima, ima još veću relevantnost. Ona je podvukla da ekološka država ne predstavlja samo formalnu deklaraciju, već kulturu odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima. - Ona traži promjenu ponašanja, sistemsku podršku i političku hrabrost -istakla je Popović. Dodala je da Dan ekološke države treba da bude poziv na odgovornost, ali i inspiracija da Crna Gora nastavi putem ekološke održivosti, pravde i budućnosti dostojne generacija koje dolaze. <h2>Dugoročna posvećenost i velika ulaganja</h2> Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao je da Skupština Crne Gore ne ostaje samo u svojoj osnovnoj zakonodavnoj ulozi, već da preuzima i dio odgovornosti kroz aktivno učešće na terenu, u svojstvu partnera i inicijatora akcija. To je, cijeni on, dobar primjer i snažna motivacija za sve - da radimo više i bolje. Dodao je da je Ministarstvo sa velikim zadovoljstvom učestvovalo u brojnim aktivnostima u Mojkovcu, Danilovgradu i Kotoru, gdje su se građani odazvali u značajnom broju, te podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima posebnu odgovornost u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. - To je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih poglavlja koje od nas traži promjenu pristupa, dugoročnu posvećenost i velika ulaganja - istakao je Ćulafić, naglašavajući da je Ministarstvo već u prethodnoj godini ostvarilo značajne rezultate na tom polju. Ovim programom je, kažu u Skupštini, simbolično potvrđena posvećenost institucija, građana i stručne zajednice zajedničkom djelovanju u pravcu zaštite životne sredine i održivog razvoja. <h2>Obaveza da napredak nikad ne bude suprotan prirodi</h2> Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović podsjetio je da se Crna Gora prije više od tri decenije proglasila ekološkom državom, obavezavši se da njen napredak nikada neće biti suprotan prirodi. - Ta obaveza danas dobija novu snagu i novo značenje - naglasio je Đurović, dodajući da je jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene. Kako je istakao, to nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života građana - vazduha koji dišu, vode koju piju i pejzaža koje ostavljaju svojoj djeci. On je posebno ukazao na aktivnosti sprovedene u okviru obilježavanja Dana ekološke države, među kojima su i stručni paneli organizovani u opštinama. Đurović je podsjetio da je imao čast da bude panelista u Mojkovcu, zajedno sa prof. dr Milutinom Lješevićem, na temu „Zelena vizija Mojkovca između nasljeđa i mogućnosti“. - Siguran sam da su uvidi i razmjena mišljenja o lokalnim ekološkim izazovima dali dodatnu vrijednost projektu i otvorili prostor za dalje zajedničko promišljanje i djelovanje u pravcu održivog razvoja i zaštite životne sredine - kazao je Đurković. <h2>„Vrt oprosta i novog rasta“ Milene Živković</h2> Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, predstavio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru pilot-projekta realizovanog od 9. do 20. septembra 2025. godine. Projekat je, kako su kazali u Skupštini, imao za cilj unapređenje politika zaštite životne sredine kroz konkretne mjere i uključivanje svih relevantnih aktera - od institucija i lokalnih samouprava, do civilnog sektora i građana. Posebnu pažnju prisutnih privukla je, dodaju u saopštenju, ekološko-umjetnička instalacija „Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković, koja je simboličkim prikazom spojila prirodu i prostor političke odgovornosti. - Instalacija, sačinjena od pažljivo odabranih biljnih elemenata, simbolizuje život, rast, različitost i prolaznost, podsjećajući na kolektivnu obavezu očuvanja prirodnog ambijenta - naveli su u Skupštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="„Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković"><figcaption>Foto: Skupština Crne Gore</figcaption></figure>  Završnom programu prisustvovali su poslanici, predstavnici ministarstava, institucija, lokalnih samouprava, partnerskih organizacija i civilnog sektora, čime je još jednom potvrđen inkluzivan i multisektorski pristup daljem razvoju Crne Gore kao ekološke države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka država nije samo formalna deklaracija nego kultura odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima

Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Crna Gora danas slavi 33 godine od proglašenja ekološke države, a suočavamo se s realnošću koja nas podsjeća koliko smo daleko od ispunjenja te vizije. Umjesto čistih rijeka, šuma i zaštićenih područja, suočeni smo sa problemima divljih deponija, neodrživom urbanizacijom i urušavanjem naših prirodnih bogatstava - poručila je kandidatkinja za odbornicu liste „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić, Maša Vučinić.
Naša je, kaže, dužnost, kao građana ekološke države, da biramo one koji će odgovorno i s vizijom pristupiti zaštiti prirode.
- Politike koje zanemaruju zaštitu prirodnih resursa ne smiju više biti prihvatljive. Samo ljudi koji razumiju da očuvanje prirodnih vrijednosti nije luksuz, već nužnost, mogu nas povesti ka održivoj budućnosti - navela je ona.
Poručila je da je zato 29. septembar prilika da biramo pametno.
- I da izaberemo ljude koji će se odgovorno odnositi prema našoj životnoj sredini i osigurati da Crna Gora konačno postane ono što je trebala biti - prava ekološka država - zaključila je Vučinić.

Vučinić: Naša dužnost je da biramo one koji će odgovorno pristupiti zaštiti prirode

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a dvije lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru tri, Bijelom Polju dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Pljevljima.
Izdato je 628 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 68 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović stigla je u SDT, u pratnji advokata Petra Martinovića.
Naime, bivša ministarka se odazvala pozivu Specijalnog državnog tužilaštva na saslušanje, u svojstvu osumnjičene, zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3KG2xB9p6dc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Podsjećamo, krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
- Građevinska mafija očigledno ne odustaje od svojih nelegalno stečenih miliona i stvaranja imovinske koristi na štetu države i njenih građana, a ja neću odustati od zaštite javnog interesa i pravde- kazala je Novaković-Đurković po dobijanju poziva za saslušanje.

Ana Novaković Đurović stigla na saslušanje u SDT

Iz Građanske inicijative "21. maj" jutros su se oglasili 'presjekom' situacije u Crnoj Gori.
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj pravosuđe postupa po nalozima trivijalnih političkih i vjerskih lidera. Zamislite da živite u zemlji u kojoj policija bespomoćno traga za spomenikom ratnom zločincu dok istovremeno posmatra lagodna bjekstva osuđenih lica. Zamislite da živite u zemlji u kojoj je premijer stalno u zemunici, dok je predsjednik države politički evnuh a predsjednik skupštine vazal predsjednika druge države- navode oni.
Zamislite, dodaju, da živite u zemlji u kojoj je društveno najjuticajnija crkva koja je decenijama imovinski uzurpator i promoter tuđeg nacionalizma.&nbsp;
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj cvjeta organizovani kriminal, zelenašenje, igre na sreću ivrsnjačko nasilje dok političari drže tirade o evropskom napretku i pravnoj državi. Zamislite da živite u zemlji u kojoj nepristrasne i poštene sudije, nastavnici, inspektori i policajci treba da strepe za svoj posao. Zamislite da živite u zemlji u kojoj se glasa za partije čije su skraćenice PES, Demokrate, NSD, DPS, SNP, DNP, URA ili sličnih prosvjetiteljskih oznaka- ističu iz GI "21. maj".&nbsp;
Kako dalje naglašavaju - zamislite da živite u zemlji u kojoj želite da investirate, radite i posvetite se biznisu a ne možete registrovati preduzeće niti preduzetničku djelatnost.
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj penzioneri dobiju povišicu u iznosu nedovoljnom da plate jednu espreso kavu. Zamislite da živite u zemlji u kojoj se mještani bune protiv postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda a ne bune se protiv crvenog mulja i politike koja od njih pravi obične lutke na koncu. Odista je sreća što ne živimo u takvoj zemlji- zaključuju oni.

GI "21. maj": Zamislite da živite u ovakvoj zemlji...

Uprava za ugljovodonike raspisala je drugi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi, 19,6 miliona litara eurodizela, koji će se skladištiti na naftnom terminalu u luci Bar.
&nbsp;Prvi tender je poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije Jugopetrol nije bila ispravna, pišu Vijesti.
&nbsp;Tender vrijedan 11 miliona EUR je otvoren do 13. marta, a sprovodi se po hitnoj proceduri zbog obaveze Crne Gore da ispuni mjerila EU za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i formira obavezne rezerve naftnih derivata. Ovaj posao je trebalo da bude završen u prošloj godini.
&nbsp;Prethodnim tenderom rok za isporuku nafte bio je u aprilu, a sada je pomjeren za jun.
&nbsp;I dalje je zadržana stroga klauzula da gorivo ni u jednom slučaju ne smije poticati iz prerade ruske sirove nafte, kao ni od ponuđača protiv kojih su Crna Gora, UN, EU, SAD i Velika Britanija uvele restriktivne mjere, odnosno sankcije. Ovo će se dokazivati određenom dokumentacijom koja se traži.
&nbsp;Pošto država nije adaptirala naftna skladišta državne kompanije Montenegro bonus u kojoj planira da čuva naftne rezerve, one će se zasada čuvati u skladištima Jugopetrola čiji je vlasnik grčka Helenik grupa. Ovaj ugovor je sklopljen 4. decembra prošle godine, a koji se može raskinuti na zahtjev skladištara po isteku šest mjeseci od zaključenja, ako se ne najavi zaprimanje rezervi.
&nbsp;Privatne naftne kompanije Jugopetrol, Ina Crna Gora i Petrol Crna Gora, koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.
&nbsp;Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je bitan za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i kojim se traži formiranje naftnih rezervi.

Tag: ekoloska-drzava