Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Crna Gora danas slavi 33 godine od proglašenja ekološke države, a suočavamo se s realnošću koja nas podsjeća koliko smo daleko od ispunjenja te vizije. Umjesto čistih rijeka, šuma i zaštićenih područja, suočeni smo sa problemima divljih deponija, neodrživom urbanizacijom i urušavanjem naših prirodnih bogatstava - poručila je kandidatkinja za odbornicu liste „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić, Maša Vučinić.
Naša je, kaže, dužnost, kao građana ekološke države, da biramo one koji će odgovorno i s vizijom pristupiti zaštiti prirode.
- Politike koje zanemaruju zaštitu prirodnih resursa ne smiju više biti prihvatljive. Samo ljudi koji razumiju da očuvanje prirodnih vrijednosti nije luksuz, već nužnost, mogu nas povesti ka održivoj budućnosti - navela je ona.
Poručila je da je zato 29. septembar prilika da biramo pametno.
- I da izaberemo ljude koji će se odgovorno odnositi prema našoj životnoj sredini i osigurati da Crna Gora konačno postane ono što je trebala biti - prava ekološka država - zaključila je Vučinić.

Vučinić: Naša dužnost je da biramo one koji će odgovorno pristupiti zaštiti prirode

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Potraga za tijelom djevojke iz Vrnjačke Banje, koja se juče utopila kod rta Veslo na Luštici, nastavljena je danas - potvrdio je za Portal Analitika predstavnik Regionalnog ronilačkog centra Danilo Mijajlović.
Imaju, kaže, koordinisanu akciju na terenu.
- Prisutna je avio-helikopterska jedinica za osmatranje iz vazduha, Upravo pomorske sigurnosti sa svojim plovilima, vatrogasno društvo sa Luštice i naši ronilački timovi za pretragu terena pod vodom - istakao je Mijajlović.
On je napomenuo da je vidljivost smanjena zbog jučerašnjeg nevremena.
- Zona podvodne pretrage je velika, naročito ako se uzme u obzir da je dubina na tom potezu i preko 100 metara - naveo je Mijajlović.

Spasioci i danas tragaju za tijelom djevojke kod Luštice: U potragu uključen avion MUP-a, ronioci, vatrogasci...

Tokom noći su Ukrajinci izvršili masovni napad na Rusiju prilikom čega su više od dvije stotine dronova poslali u čak 13 ruskih regija. Ukrajinski i ruski mediji izvještavaju o brojnim posljedicama u Rusiji.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, ruska protivvazdušna odbrana presrela je ukupno 221 dron. Najveći broj, 85 bespilotnih letilica oboreno je iznad teritorije Brjanske oblasti.
Još 42 drona oborena su iznad Smolenske oblasti, 28 iznad Lenjingradske oblasti, 18 iznad Kaluške oblasti, 14 iznad Novgorodske oblasti i devet iznad Moskovske oblasti. Preostale dronove oborili su iznad Orlovske, Belgorodske, Rostovske, Tverske, Pskovske, Tulske i Kurske oblasti.
Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko izvijestio je da su dronovi napali najveću rusku naftnu luku Primorsk. Jedan od brodova se tamo zapalio, a požar je navodno ugašen.
U Primorsku se takođe zapalila benzinska stanica, a ruska vlast kaže da je i taj požar ugašen.
Ostaci drona pali su u Vsevoložsku, Tosnu, selima Pokrovske i Uzmino, kao i izvan naselja u Lomonosovskom okrugu. Rusi ne izvještavaju da je bilo žrtava.
Prema Astri, stanovnici regije Sankt Peterburga i dalje čuju eksplozije i govore o jednom od najvećih napada na regiju od početka rata velikih razmjera. Moskovljani prijavljuju da su iznad grada vidjeli bespilotne letilice.
Vlasti Smolenske oblasti su takođe prijavile napad bespilotnim letilicama, a u toj regiji pogođeno je skladište nafte Kardimovo, u vlasništvu kompanije "Lukoil-Centrnefteproduct".

Veliki ukrajinski odgovor: Stotinama dronova napali čak 13 ruskih regija, letilice viđene i iznad Moskve

Protiv poljske državljanke M.T.K. (59) podnijeta je krivična prijava pošto je prijavila saobraćajku u kojoj je učestvovala navodeći netačne podatke.
Ona je dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Bar 10. septembra obavijestila da je na magistralnom putu Bar–Petrovac, u mjestu Ratac, učestvovala u saobraćajnoj nezgodi koju je sama izazvala vozeći rent-a-car agencije iz Podgorice.
- Tako što je vozilom ostvarila kontakt sa betonskim stubom koji se nalazi pored kolovoza. Na osnovu preduzetih službenih radnji na licu mjesta, analizom tragova kao i oštećenja na vozilu, policijski službenici su posumnjali u vjerodostojnost prijave, te su došli do sumnje da je M.T.K. oštetila predmetno vozilo na drugoj lokaciji, a da je zatim izazivanje saobraćajne nazgode prijavila Odjeljenju bezbjednosti Budva nakon čega je prijavu podnijela i Odjeljenju bezbjednosti Bar - kazali su u policiji.
Ona je, kažu, potom policijajce uputila na netačnu adresu navodne saobraćajne nezgode.
- Gdje je daljim preduzetim mjerama i radnjama utvrđeno da se saobraćajna nezgoda, odnosno oštećenje vozila nije dogodilo na prijavljenoj lokaciji - naveli su u policiji.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, koji se nakon izvršenog uviđaja saobraćajne nezgode izjasnio da se u radnjama M.T.K. stiču bitni elementi bića krivičnog djela navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, te da mu se ona uz krivičnu prijavu sprovede na dalju nadležnost.

Krivična prijava poljskoj državljanki: Prijavila svoju saobraćajku - ali uz netačne detalje

Ukupno 27.244 osobe su, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, nezapošljene u Crnoj Gori.
Ovi podaci su, kako su objavili na Fejsbuku, datirani na 31. avgust 2025.&nbsp;
- Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosila je 9,03 odsto - naveli su oni.
Slobodnih radnih mjesta je, kažu u Zavodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine, bilo 16.419.
- Zavod za zapošljavanje Crne Gore nastavlja da podržava građane kroz programe zapošljavanja i osposobljavanja, povezujući kvalifikovane kandidate sa otvorenim radnim mjestima - zaključili su oni u objavi.

Više od 27 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ekoloska-drzava