Dojčinović: Vučić vjerovao da je mlada generacija nezainteresovana za politiku, iz mirnih okupljanja nastao najogranizovaniji studentski pokret u Evropi
On je smatrao da nikakvu energiju ne treba usmjeravati ka mlađoj generaciji, vjerujući da oni nikada neće biti zainteresovani za politiku... Ali u jednom trenutku napravio je seriju pogrešnih poteza, postajući svjestan da gubi podršku. Do tada je uvijek puštao proteste da sami od sebe izblijede
Aleksandar Vučić godinama je gradio sistem potpune kontrole, od medija i institucija, preko kriminalnog podzemlja, do stvaranja sopstvenih tajkuna. Vjerovao je da je mlađa generacija potpuno nezainteresovana za politiku i da mu ne može predstavljati prijetnju. Međutim, upravo su studenti ti koji su ga demantovali - iz mirnih okupljanja nastao je najorganizovaniji studentski pokret u Evropi, kazao je danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) glavni odgovorni urednik Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) u Srbiji Stevan Dojčinović.
Dojčinović je govorio danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u okviru panel-diskusije posvećene prepoznavanju zajedničkih izazova u demokratiji u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva. Panel je održan u sklopu Cetinjskih filoloških dana, koji se na Cetinju organizuju od 17. do 19. septembra.
Prema njegovim riječima, posljednjih 15 godina u Srbiji dolazi do krize u demokratskim strujama koje su prethodno vodile procese, a kulminacija se desila oko 2012. godine kada je i proces pridruživanja Evropskoj uniji usporio, a korupcija postala svakodnevna.
- Godine 2012. u Srbiju se vraća mlađa generacija partija koje su vladale 90-ih. Vučić postaje lider lišen bilo kakvog ideološkog smisla, niko iz njegovog kruga nema zabilježenu ideološku opredijeljenost. Za njih je dolazak na vlast bio isključivo goli cilj - prilika da se materijalno obogate – istakao je Dojčinović.
SAVEZI SA KARTELIMA I KONTROLA MEDIJA
Vučić je, kako pojašnjava, najprije preuzeo kontrolu nad medijima, a zatim nad podzemljem.
- Pored medija, prvi zadatak bio mu je sklapanje saveza sa kriminalnim kartelima. Ključna stvar koju je preuzeo od Miloševića jeste držanje moći kroz paralelne institucije. Vjerovao je da je bolje kriminalce držati pod svojom kontrolom. Treći ključni korak bio je zamjena tadašnje ekipe tajkuna i stvaranje nove koja će poticati iz SNS-a – objašnjava Dojčinović.
On navodi i da je Vučić od svojih najbližih saradnika napravio najmoćnije ljude u državi.
- On je smatrao da nikakvu energiju ne treba usmjeravati ka mlađoj generaciji, vjerujući da oni nikada neće biti zainteresovani za politiku – naveo je Dojčinović.
DECENTRALIZACIJA
Kako pojašnjava, na početku protesti nijesu djelovali kao prijetnja Vučiću.
- Ali u jednom trenutku napravio je seriju pogrešnih poteza, postajući svjestan da gubi podršku. Do tada je uvijek puštao proteste da sami od sebe izblijede – dodaje Dojčinović.
Protesti su, podsjeća, započeli studentima koji su petnaestominutnim ćutanjem obilježavali stradanje 15 osoba u obrušavanju nadstrešnice u Novom Sadu
- SNS šalje ljude da ih napadnu i prebiju. Nakon toga studenti počinju da organizuju blokade i dolazi do velikog studentskog protesta. Oni u startu nijesu imali znanje o funkcionisanju političkih procesa. Ipak, nastao je najorganizovaniji studentski pokret u Evropi, organski, od nule. Osnovna logika bila je potpuna decentralizacija – nije postojao lider, a nijedan student se u medijima ne pojavljuje više od tri puta – podvukao je Dojčinović.
Istakao je i da Vučić u početku nije znao koga da hapsi ili kažnjava.
- Pokret je objedinio studente iz cijele Srbije i prvi je udario na Vučića njegovim sopstvenim metodama. Nije imao način da ih slomi jer su u svojim redovima imali predstavnike različitih slojeva društva – naveo je Dojčinović.
OPOZICIJA NIJE MOGLA DA PREUZME MOMENTUM
Kao glavni razlog zbog kojeg se protiv Vučića nije ranije formirala snažnija struktura navodi opoziciju, dodajući da ona nije mogla da preuzme taj momentum.
- Studenti su već formirali svoju listu, ali imena kandidata čuvaju dok izbori ne budu raspisani, kako bi izbjegli Vučićevu medijsku propagandu i pokušaje satanizacije – zaključio je Dojčinović.
Pored Dojčinovića, govornici na događaju su bili i Hernán Alberro iz Fondacije Forum 2000 (Češka Republika) i profesor Boban Batrićević sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Ovaj projekat realizuje Fondacija Forum 2000 uz finansijsku podršku Višegradskog fonda, te okuplja devet organizacija iz zemalja Višegradske grupe (V4), Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, s ciljem jačanja uloge organizacija civilnog društva kao ključnih aktera demokratske otpornosti i promjena u svojim regionima.
Panel-diskusija je direktno povezana sa nedavno objavljenim dokumentom pod nazivom „Prvi pristup identifikaciji zajedničkih izazova demokratiji u zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva“.
U njemu se analiziraju ključni izazovi poput slabljenja civilnog društva, jačanja nacionalizma i populizma, geopolitičkih pritisaka, socio-ekonomskih nejednakosti i erozije demokratskih procesa.
