Režim Aleksandra Vučića štetan jednako po Srbiju kao i za čitav region. Pad Vučićevog režima će otvoriti prostor za saradnju zemalja regiona na osnovama progresivnih politika i konačan poraz velikodržavnih ideja, ocijenjeno je na sastanku lidera Evropskog saveza, Damira Šehovića, Ivana Vujovića i Vatroslava Belana u Podgorici sa predsjednikom Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojanom Kostrešom.&nbsp;
- U srdačnom i prijateljskom razgovoru lideri Evropskog saveza su zahvalili LSV-u na odnosu i trodecenijskoj podršci koju je bez kompromisa i u svim okolnostima pružala ideji nezavisne, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore - saopšteno je iz ES-a.
Konstatovano je da su prethodnih 35 godina politike partija koje čine Evropski savez i LSV garancija čvrstog partnerstva i u budućnosti, prije svega u izgradnji modernih i građanskih društava u Crnoj Gori i Srbiji unutar EU kao evropske porodice naroda.&nbsp;
- U tom pravcu otvara se značaj prostor za zajedničke projekte koji će progresivne ideje postaviti kao dominantne na Zapadnom Balkanu - istaknuto je u saopštenju.
Lideri Evropskog saveza su Kostrešu pružili podršku u borbi za demokratsku i evropsku Vojvodinu i Srbiju.
Lideri partija su dogovorili da komunikacija u narednom periodu bude intenzivnija, redovna i projektno orjentisana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lideri ES sa Kostrešom: Pad Vučićevog režima znači konačan poraz velikodržavnih ideja i otvaranje prostora za saradnju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas da ga je Vojno-bezbjednosna agencija obavijestila da je njegov jučerašnji razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman, ali da on nikoga neće goniti zbog toga pošto je ponosan na sve šta je tom prilikom izgovorio.
Vučić je na televiziji Pink kazao da je razgovor sa majkom mladića koji je poginuo prilikom pada nadstrešnice novosadske željezničke stanice bio pristojan i da je trajao dugo.
Kazao je da je dao Dijani Hrka odgovore na njena pitanja i da mu je želja bila da "okonča agoniju žene koja je izgubila dijete", ali da nema brzih i lakih rješenja.
Hrka štrajkuje glađu ispred Doma narodne skupštine od 2. novembra.

Vučić: Vojno-bezbjednosna agencija me obavijestila da je moj razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu objavio je da je zabrinut za zdravlje majke stradalog Stefana u padu nadstrešnice Dijane Hrke i narodnog poslanika Uglješe Mrdića, koji štrajkuju glađu i naveo da je razgovarao sa njima telefonom i zamolio ih da prekinu štrajk glađu.
- Razgovarao sam jutros telefonom sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem. Zamolio sam ih da prekinu štrajk glađu, a gospođu Hrku pozvao u Predsjedništvo na sastanak. Svi dobri ljudi u Srbiji zabrinuti su za njihovo zdravlje i molim se, i nadam, da će donijeti odluku o prekidu štrajka - kazao je Vučić u objavi.
Dijana Hrka, čiji je sin stradao u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, od nedjelje, 2. novembra, štrajkuje glađu tražeći da se utvrdi odgovornost za smrt njenog sina i ostalih nastradalih u padu nadstrešnice.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić štrajkuje glađu od 31. oktobra ispred Doma Narodne skupštine, sa pet veterana koji su ga podržali u zahtjevu da nadležno tužilaštvo uhapsi bivšeg predsjednika Skupštine akcionara Infrastrukture Željeznice Srbije Nebojšu Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića zbog njihove odgovornosti za pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.

Vučić razgovarao sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem: Zabrinut sam za njihovo zdravlje, molim ih da prekinu štrajk glađu

Na više lokacija u Beogradu, Zvorniku i Banjaluci danas je uhapšeno više osoba koje se dovode u vezu sa slučajem poznatim kao „ubačeni snajperisti“, saopštilo je tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kako se navodi u saopštenju, u akciji hapšenja učestvovali su pripadnici MUP-a i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). 
„Nadležni organi nastavljaju intenzivan rad na rasvjetljavanju svih okolnosti i činjenica u vezi sa ovim slučajem“, dodaje se u saopštenju.
<h2>Pozadina</h2>
Priča o „ubačenim snajperistima“ pojavila se krajem oktobra, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su nadležne službe dobile ozbiljne bezbjednosne informacije o dolasku dvojice stranih snajperista u Beograd.
Vučić je tada rekao da se u srpskoj prijestonici „tragalo za dvojicom snajperista koji su već tri dana u gradu“, dodajući da su službe bezbjednosti imale podatke o porijeklu novca i mogućim nalogodavcima, ali bez preciziranja ko bi mogao biti meta.
- Mi trenutno u Beogradu jurimo dvojicu snajperista za koje znamo da se nalaze u gradu i već tri dana ne možemo da ih pronađemo. Nadam se da ćemo uspjeti. Ko su i koje su im mete - vidjećemo - izjavio je tada Vučić.
Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, s obzirom na to da državni organi nijesu iznijeli detalje o identitetu osumnjičenih, njihovim motivima, niti o tome da li su imali političku ili kriminalnu pozadinu.
Istraga o navodnim „ubačenim snajperistima“ još traje.

Srbija: Uhapšeno više osoba u vezi sa slučajem „ubačeni snajperisti“

Majka Stefana Hrke, mladića koji je poginuo u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, Dijana Hrka, šesti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, tražeći pravdu za poginule i odgovornost nadležnih.
Hrka kaže da se zbog prehlade osjeća malaksalo, ali da ne odustaje od zahtjeva - procesuiranje odgovornih za tragediju, puštanje na slobodu pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Skupštine joj svakodnevno podršku pružaju srednjoškolci, studenti, roditelji i građani, a prema navodima medija, sve više škola u Srbiji bojkotuje nastavu u znak solidarnosti.
Udruženje „Udružena prosvjeta Srbije“ pozvalo je sve prosvjetne radnike da se pridruže podršci Dijani Hrki.
Tokom protesta ispred Skupštine, policija obezbjeđuje prostor u kojem su smještene pristalice vlasti, dok su prethodnih dana zabilježena i hapšenja studenata.
Kako prenosi N1, iz zabavnog centra „Ćacilend“, koji se nalazi u blizini mjesta protesta, dani­ma se puštala glasna muzika, za koju okupljeni tvrde da ima cilj da isprovocira majku koja više od godinu dana traži pravdu.
Večeras, međutim, iz „Ćacilenda“ nije bilo muzike, dok su se ispred Skupštine pridružili i poljoprivrednici i prosvjetni radnici.
Hrka je štrajk glađu započela 2. novembra, dan nakon komemorativnog skupa u Novom Sadu, održanog povodom godišnjice tragedije u kojoj je poginulo 16 osoba.

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu, ispred Skupštine Srbije podrška đaka i roditelja, traži se zabrana Ćacilenda

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je Beograd da pojasni izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa mogućom prodajom municije Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je na redovnom brifingu 7. novembra da Moskva traži razjašnjenje Vučićeve objave da je Srbija spremna da prodaje municiju zemljama EU, „čak i ako bi mogla da završi u Ukrajini".
- Srbija je više puta uvjeravala Rusiju da njena municija neće dospjeti u ukrajinske ruke. Zato Vučićevi komentari zahtijevaju zvanično objašnjenje iz Beograda- rekla je Zaharova u petak u Moskvi.
Njemački magazin za politiku i kulturu Cicero objavio je 30. oktobra intervju sa predsjednikom Srbije u kom je, kako se navodi, Vučić izrazio spremnost Srbije da u EU izveze veće količine municije i da on nema problem sa tim ukoliko bude završilo na ratištu u Ukrajini.
- Kupci neka rade sa robom šta hoće- izjavio je Vučić u intervjuu za Cicero.
Potom je list Ukrajinska pravda objavio da su skladišta municije u Srbiji puna, sa posebno velikim zalihama minobacačkih granata.
- Srbija je spremna da prijateljima u Evropi ponudi sve što ima i to je fenomenalan doprinos evropskoj bezbjednosti- rekao je Vučić, piše Cicero.
Dodao je da je Srbija apsolutno spremna da sarađuje sa EU po vojnim pitanjima i da čeka odgovore evropskih zemalja na svoj predlog.
Moskva je potom reagovala izjavom portparola predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Dmitrija Peskova, da Rusija razumije "kakav se neviđeni pritisak vrši na Srbiju" i pitanje izvoza srpskog oružja opisao kao "nimalo jednostavnu priču".
Ruska Služba za spoljne obaveštajne poslove (SVR) saopštila je u junu da su srpske firme povećavale indirektne isporuke oružja Ukrajini preko zemalja EU kao što su Češka i Bugarska.
Beograd je u isto vrijeme saopštio da je obustavio izvoz municije, naoružanja i vojne opreme proizvedene u Srbiji, nakon kritika iz Moskve i u jeku izraelsko-iranskog sukoba.
Predsjednik Vučić izjavio je 23. juna da će municija do daljeg biti isporučivana samo u domaće kasarne i potvrdio svoju izjavu izraelskim medijima da je Srbija poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. municiju prodavala Izraelu.
- Druga je situacija danas. Zaustavili smo bukvalno sve- rekao je Vučić.
Ministarstvo odbrane Srbije i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa upućena 6. novembra - da li je od 23. juna, kada je donijeta odluka, do danas iz Srbije izvoženo naoružanje i vojna oprema.
Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji i saopštio da ne može da utiče da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Koliko Srbija izvozi nije poznato pošto izvještaja Ministarstva trgovine nema godinama.
Posljednji takav dokument, kako pokazuje pretraga portala nadležnih, objavljen je za 2022.

Moskva traži od Vučića da objasni izjavu o prodaji municije iz Srbije

Ovog nedjelje trebalo je da se u parlamentu Srbije glasa o posebnom zakonu kojim bi se Džaredu Kušneru, zetu Donalda Trampa, i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu.
Predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je prekjuče razgovarao s Volodimirom Zelenskim.&nbsp;
– Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama naših zemalja. Ima stvari u kojima možemo međusobno pomoći. Razgovarali smo, takođe, o prilikama za saradnju na polju regionalne sigurnosti. Naše zemlje su podjednako zainteresovane za to i radićemo na tome. Diskutovali smo i o međunarodnim odnosima u bliskoj budućnosti. Složili smo se da održavamo kontakte i ubuduće se usklađujemo- napisao je predsjednik Ukrajine na svom X profilu.
Ovaj kontakt uslijedio je nakon objave u ponedjeljak prema kojoj je Srbija spremna prodavati municiju zemljama EU bez uslova da ono ne bude poslato u Ukrajinu.&nbsp;
– Naša skladišta su puna municije. Proizvodimo više nego Francuska. Ne želim da nas smatraju nekim ko konstantno opskrbljuje zaraćene strane, ali streljivo je potrebno i Evropi- objašnjavao je diplomatski Vučić odluku da javno prizna ono što je poznato već mjesecima, da Srbija preko trećih strana šalje municiju u Ukrajinu.
Dodao je kako očekuje da evropske zemlje sklope ugovore koji će odnijeti iz Srbije „sve što imaju“, vjerujući da je to značajan doprinos Srbije evropskoj odbrani.&nbsp;
– Evropske zemlje mogu sa municijom što žele. Samo trebamo dugoročne ugovore kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna zemlja. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama- rekao je Vučić.
4. novembra, trebalo je u parlamentu Srbije glasati o posebnom zakonu kojim bi se Kušneru i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu, koji je praktično uništen u bombardovanju NATO-a 1999. godine. Projektom bi dvije zgrade nekadašnjeg generalštaba, prema ugovoru potpisanom u maju prošle godine, bile preuređene u luksuzni hotel, čak 1.500 stanova, trgovine i poslovne prostore.
Međutim, ima i onih koji u zgradama vide arhitektonsko kulturno dobro iz ere Jugoslavije, kao i onih koji ih smatraju spomenikom bombardovanju. O svemu piše i britanski The Independent, podsjećajući da je srbijanska vlada u novembru prošle godine oduzela zgradama status zaštićenog kulturnog dobra, a potom se očekivalo glasanje o posebnom zakonu koji bi obuhvatio i ubrzanje procedure dobijanja građevinskih dozvola za taj projekat.
Savo Manojlović, pravni stručnjak i lider opozicione stranke Kreni Promeni, izjavio je za britanski medij da nacrt zakona „suspenduje sve standarde koji se odnose na zaštitu kulturnih dobara“. Dodao je da će zatražiti od Ustavnog suda Srbije da ispita ustavnost prijedloga zakona.
Vučić se brani na svoj način. Rekao je da je zahtijevao da projektom bude obuhvaćena i gradnja spomenika žrtvama bombardovanja.&nbsp;
&nbsp;I sada ga oni grade svojim novcem, misleći na Amerikance, što očito uključuje kompaniju Džareda Kušnera, koja je obećala spomenik. Kušner je u braku s Trampovom kćerkom Ivankom.
Vučić uvjerava da bi tim projektom Beograd postao i središte ovog dijela svijeta, te da bi se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište za najveće korporacije, univerzitete i međunarodne institucije.
Međutim, Forbs navodi da je u toku istraga dokumentacije kojom je opravdano skidanje statusa zaštićenog spomenika kulture, sumnja se da je ona krivotvorena. Naime, Goran Vasić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao stručno mišljenje kojim je odluka donesena.
Zato je pokrenuta procedura za prihvatanje posebnog zakona koji bi mogao postati i najbrže usvojeni zakon u istoriji Srbije, jer je u proceduru poslan u nedjelju, a na rasporedu je bio već u utorak. Do juče nije bilo informacija kada bi eventualno glasanje moglo biti održano. Prihvatanje ne bi trebalo biti problematično, s obzirom na to da je zakon predložen inicijativom 110 poslanika vladajućeg SNS-a.
Britanski mediji, međutim, navode da se radi o „Pandorinoj kutiji“ koja bi mogla ukazati na način kako se zaobiđu buduće slične situacije u Srbiji. Dodatnu komplikaciju čine i međunarodne organizacije poput Savjeta arhitekata Evrope, koje su se izjasnile protiv rušenja, izražavajući zabrinutost zbog planova srbijanskih vlasti. Smatraju da bi kompleks trebalo obnoviti na profesionalan način, jer bi njegovo uništenje značilo brisanje važnog dijela modernističke arhitekture i naštetilo međunarodnom ugledu Srbije.
Takođe, Europa Nostra, najveća evropska organizacija za zaštitu spomenika, smatra da kompleks simbolizuje kolektivnu odgovornost da se štiti kulturna baština 20. vijeka. Ipak, za Vučića to nije ništa novo, s obzirom na to da je ranije srušen Hotel Jugoslavija, još jedan objekat koji se smatra simbolom arhitekture bivše države.
U prijedlogu zakona o prenamjeni nekadašnjeg generalštaba, dostupnom na stranicama parlamenta, stoji da su zgrade značajno oštećene i da je njihova dalja upotreba procijenjena nemogućom. Vučića očito više brine kako da se izvuče iz sadašnje situacije u kojoj mu se vlast destabilizovala do te mjere da o tome sve češće pišu evropski mediji. Jedna kritika njegovih politika došla je i iz neočekivanog smjera.&nbsp;
– Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osjetljivo pitanje- rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Vučić očito vidi jedino izlaz u savjetu Milorada Dodika, a to je Donald Tramp. Slanje municije koliko god je potrebno, direktan kontakt s Volodimirom Zelenskim, ugađanje Trampovom zetu – sve su to potezi za koje se Vučić nada da će ga izvući iz gabule u kojoj se našao. Za sada od toga najviše koristi ima Ukrajina, koja je pridobila donedavno bliskog ruskog partnera, pa tako i ukrajinski mediji podržavaju taj odnos, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je ponudila domaćinstvo eventualnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Vučićeva diplomatska akrobacija: Slanje municije preko trećih strana Ukrajini, direktan kontakt s Zelenskim i ugađanje Trampovom zetu

Vi u Evropskoj uniji (EU) ne morate brinuti, uskoro će kraj mog mandata, pa će doći neko šarmantniji - poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Njihov strateški put je, kaže, evropski put - do izbora.
- Ne znam gdje bismo drugo išli. Mi smo u težoj poziciji nego drugi - istakao je Vučić dodajući da će u pogledu reformi "dati sve od sebe".
Šef delegacije EU u Beogradu Andreas fon Bekerat poručio je danas da Srbija deklarisanje svog strateškog cilja za pridruživanje Uniji mora pokazati Briselu vidljivim učinkom, pobrojivši preuzete obveze koje stoje pred službenim Beogradom. On je Vučiću uručio posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za pristupanje Uniji, a na zajedničkoj konferenciji za medije konstatovao je da Srbija "i dalje nastavlja deklarisati članstvo u EU-u kao strateški cilj i to EU ozbiljno uzima".
Pregovore o pristupanju Uniji Srbija je započela 2014. i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje gotovo četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u decembru 2021. godine. Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom.
Od Srbije se, poručio je danas Fon Bekerat, očekuje da prevlada zastoj u područjima pravosuđa, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i da pod hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i erozije akademskih sloboda. Istaknuo je da sve to podrazumijeva i veću usklađenost sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a.
Predsjednik Srbije Vučić ponovio je da članstvo u EU-u ostaje strateški cilj Srbije.
- Uzećemo izvještaj (Evropske komisije) na veoma ozbiljan način u razmatranje, vidjećemo što možemo ispraviti - rekao je Vučić.
Na pitanje postoji li, poslije tri i po godine, mogućnost promjene politika prema sankcijama Rusiji, Vučić je ukazao na odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost donesene na početku rata u Ukrajini.
- I u Vijeću za nacionalnu bezbjednost i u vladi Srbije ljudi mogu tu odluku promijeniti. Vlada ima ovlašćenja da tu odluku promijeni - rekao je Vučić.

Vučić: Uskoro će kraj mog mandata pa će doći neko šarmantniji

Pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine bio je "okidač" za jedan od najvećih građandskih pokreta u Srbiji i ubrzo su stanovnici širom zemlje počeli da izlaze na ulice dok je ruka umrljana krvlju postala simbol pokreta jer podsjeća da korupcija ubija, prenio je radio Frans kiltir.
- Tačno 1. novembra 2024. godine, urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu ubilo je 16 ljudi. Taj događaj je odmah istakao korupciju režima, korupciju koja ubija. Od tada, protesti su se nastavili, šireći se na ruralna područja i slabeći režim- prenosi radio u jednočasovnom podkastu posvećenom situaciji u Srbiji.
Ta nesreća, "koja se dogodila nekoliko mjeseci poslije renoviranja stanice, pokrenula je jednu od najvećih mobilizacija u srpskoj istoriji. Vrlo brzo, stanovnici grada, a zatim i cijele zemlje, izašli su na ulice da zahtijevaju pravdu i osude korupciju. Krvavocrvena ruka, oslikana i odštampana svuda, postala je simbol protesta. Ona služi kao podsjetnik da korupcija ubija- prenosi radio koji je pozvao stručnjake balkanskog pitanja i Srbije na razgovor.
Radio dodaje da se od te tragedije, protest ukorijenio i transformisao. Počevši od univerziteta i velikih gradova, pokret se proširio na sela kroz građanske marševe i zborove.
- Suočen sa ovim talasom protesta, vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića počela je da se ljulja, ali se još nije srušila, čak i dok se Srbija već deceniju bori sa ponavljajućim društvenim pokretima- navodi francuski radio.
Proizvod srpske nacionalističke ekstremne desnice, Aleksandar Vučić je izgradio svoj autoritet na krhkoj ravnoteži - naizgled dobar ekonomski rast, kontrolisan medijski aparat i fleksibilna diplomatija koja oscilira između Brisela, Moskve i Pekinga, prenio je radio.

Francuski mediji: Vlast Aleksandra Vučića počela da se ljulja

Francuska proširuje saradnju sa Ukrajinom u sektoru odbrane. To se posebno odnosi na proizvodnju sistema protivvazdušne i raketne odbrane, raketa, popravku opreme, testiranje inovacija, isporuku komponenti, razvoj novih modela uzimajući u obzir ratno iskustvo. Strane potvrđuju spremnost za realizaciju zajedničkih proizvodnih projekata sa lokalizacijom u Ukrajini, finansiranje zajedničkih projekata, uključujući i putem evropskih mehanizama. Pariz proširuje tržišta i proizvodne kapacitete. Za Francusku, dobijanje mogućnosti lokalizacije proizvodnje ili zajedničke proizvodnje u Ukrajini smanjuje troškove, povećava obim i fleksibilnost.
Već postoje relevantni primjeri, kao što je zajednička proizvodnja granata kalibra 155 mm pod licencom francuske kompanije KNDS/Nekster u Ukrajini. Francuske odbrambene kompanije i startapi dobijaju nove ugovore i projekte, razvojna sredstva, mogućnost proizvodnje većeg obima proizvoda. Francuske kompanije takođe dobijaju pristup ukrajinskim proizvodnim resursima, radnoj snazi i materijalu, ukrajinskom iskustvu i dostignućima. Saradnja sa Ukrajinom, koja u uslovima rata sa Ruskom Federacijom predstavlja pravi borbeni "poligon" za mnoge tehnologije, daje Francuskoj mogućnost da testira, prilagođava i razvija tehnologije u stvarnim borbenim uslovima.
Korisna francusko-ukrajinska saradnja u oblasti razvoja odbrambenih tehnologija i odbrambene proizvodnje osigurava jačanje odbrambenih sposobnosti Evrope, oslobađajući odbrambena preduzeća od dijela tereta drugih evropskih zemalja. Istovremeno, Ukrajina je uključena u Strategiju razvoja odbrambenog industrijskog kompleksa EU. Autonomija EU u naoružanju se povećava, što je sada jedan od prioriteta evropske sigurnosne politike. Zajednička proizvodnja opreme i njena popravka, nove tehnologije stvorene u saradnji, mogu se integrisati u evropske lance snabdijevanja, jačajući odbrambenu industrijsku bazu EU. Takva saradnja je korisna za Francusku i Evropu: otvara nova tržišta, jača odbrambenu industriju, povećava integraciju i sigurnost regiona.
Francuska vidi Ukrajinu, koja je prisiljena da vodi veoma intenzivan rat sa Rusijom, kao mjesto gdje može dobiti brz odgovor u vezi sa efikasnošću vojnih tehnologija i inovacija. Slično tome, francuske kompanije su zainteresovane za saradnju sa ukrajinskim proizvođačima oružja zbog mogućnosti da steknu njihovo iskustvo i koriste dostignuća koja su se dokazala u ratnim uslovima, što povećava konkurentnost francuskog oružja. Jačanje francuske odbrambene industrije kroz saradnju sa Ukrajinom automatski jača njenu autonomiju u proizvodnji oružja, što je izuzetno relevantno s obzirom na nestabilnu situaciju sa isporukama oružja iz Sjedinjenih Američkih Država.
Stvaranje inženjerskih i proizvodnih lanaca francuskih firmi sa ukrajinskim odbrambenim preduzećima doprinosi ekonomskom rastu. To omogućava francuskim preduzećima da razvijaju nove linije, na primjer dronove u zajedničkoj proizvodnji, što omogućava pristup novim tehnologijama i novim tržištima. Remont, proizvodnja i tehnološki projekti stvaraju ekonomske koristi: radna mjesta, razvoj kontakata sa izvođačima radova i investicije. Strateški, Francuska i Evropa dobijaju dugoročne koristi. Zahvaljujući saradnji sa Ukrajinom u vojno-tehničkoj sferi, jačaju se njihovi vlastiti sigurnosni i odbrambeni kapaciteti, a jačanje Ukrajine čini je pouzdanim saveznikom sposobnim da pruži pomoć u slučaju agresije protiv Francuske i Evrope u cjelini.
Istovremeno, FreeDom TV izvještava da nakon tri godine rata velikih razmjera, odbrambene doktrine u Istočnoj Evropi prolaze kroz primjetnu transformaciju: masivne oklopne formacije ustupaju mjesto modelu brze, tehnološke mobilnosti. Ukrajinsko iskustvo – masovna upotreba FPV-a i mornaričkih dronova – pružilo je praktičnu osnovu za uvježbavanje taktike, logistike i protivmjera protiv hibridnih napada.
Poljska i Litvanija već ulažu u sisteme „jeftinog strateškog odvraćanja“ i zajedničke tehnološke centre, jer takva rješenja omogućavaju brzo raspoređivanje, niže troškove održavanja i veću otpornost na masovne napade dronova u odnosu na tradicionalne teške snage. Evropa od ovoga ima koristi ne samo operativno, već i industrijski i politički: zajednički centri za istraživanje i razvoj i proizvodni lanci stvaraju nova radna mjesta, smanjuju zavisnost od dobavljača trećih strana i pretvaraju borbene inovacije u civilne proizvode. Povećanje spremnosti istočnog boka nije deklarativno – zasniva se na borbeno provjerenim rješenjima koja prisiljavaju Rusiju da se obračuna sa rizicima hibridnih udara i logističkih gubitaka.
Takva saradnja pretvara EU od pasivnog potrošača sigurnosti u koautora novog sistema odvraćanja. Ukrajinsko borbeno iskustvo s masovnom upotrebom FPV-a i pomorskih dronova i autonomnih sistema dramatično je skratilo ciklus testiranja novih taktika. Borbeno provjerene tehnologije omogućavaju brzo testiranje koncepata operacija i logistike u stvarnim uslovima, a ne u laboratorijskim simulacijama. Implementacija takvih rješenja u vladinim strukturama smanjuje neizvjesnost u donošenju odluka na nivou sjedišta i povećava vjerovatnoću uspješnog odgovora na lokalne napade. Kombinacija taktika i jeftinih platformi stvara efikasan set alata za operacije niskog intenziteta i hibridne protivmjere.
Industrijska saradnja s Ukrajinom otvara put evropskim proizvođačima da stvore konkurentne lance snabdijevanja u sektoru dronova. Zajednički centri za istraživanje i razvoj i zajedničke proizvodne linije smanjuju zavisnost od kritičnih uvoznim komponenti i ubrzavaju skaliranje razvoja za civilna i vojna tržišta. Rješenja dokazana u borbi imaju komercijalni potencijal u sektorima zaštite granica, infrastrukture i praćenja okoliša. Dugoročni učinak je povećanje izvoza tehnologije i radnih mjesta u regijama koje su investirale u integrirane proizvodne projekte.
Strateška logika jeftinih autonomnih sistema zasniva se na skalabilnosti i brzini raspoređivanja, što prisiljava neprijatelja da djeluje u uvjetima stalne neizvjesnosti. Moćne vojne formacije gube dio svoje strateške težine gdje rojevi jurišnih dronova mogu uništiti logistiku i nanijeti preciznu štetu uz minimalne troškove. Sistem odvraćanja izgrađen na brojnim, brzo reproducibilnim sredstvima povećava cijenu potencijalne agresije bez potrebe za ogromnim budžetskim injekcijama. Prednost takvog pristupa je kombinovanje odbrambenih i preventivnih sposobnosti uz održavanje mobilnosti i isplativosti.
Podrška Ukrajini istovremeno ima snažan politički efekat u vidu jačanja regionalne solidarnosti i legitimizacije novih standarda odbrambene saradnje. Moskva aktivno nastoji da posije razdor između Kijeva i svojih evropskih partnera putem informacionih operacija, ekonomskog pritiska i ciljanog korištenja unutrašnjih neslaganja među saveznicima. Koordinisani programi saradnje i transparentni mehanizmi upravljanja projektima smanjuju ranjivost na takve pokušaje i povećavaju otpornost partnerske mreže. Diplomatska korist se izražava ne samo u simbolu solidarnosti, već i u stvaranju praktičnog, obostrano korisnog alata uticaja, što Moskvi otežava pokušaj promjene ravnoteže snaga putem političkih manipulacija.
Implementacija modela „jeftinog odvraćanja“ nije bez rizika, koji zahtijevaju upravljanje sistemom i stvaranje normi. Pitanja upravljanja mrežom, zaštite lanaca snabdijevanja od subverzivnih akcija, kao i međunarodnog pravnog okvira za upotrebu autonomnih sistema u graničnim i civilnim područjima ostaju kritična. Ulaganja u obuku operatera, sajber odbranu i zajedničku kontrolu izvoza osiguraće da prednosti tehnologije ne pretvore u nove prijetnje za partnere.
Ukrajina i Letonija sarađuju u zajedničkoj proizvodnji pomorskih, dugometnih i FPV dronova, razmjeni obavještajnih podataka. LSM je govorio o Memorandumu potpisanom između Ukrajine i Letonije, koji usmjerava zajedničke napore obje zemlje na razvoj vojno-tehničke saradnje, zajedničku proizvodnju dronova: pomorskih, dugometnih i FPV dronova. Memorandum predviđa razmjenu obavještajnih podataka, IT razvoja u odbrambenom sektoru i stvaranje zajedničkih kompanija za proizvodnju dronova na teritoriji Letonije.
Letonija takođe isporučuje oklopne transportere, municiju, rezervne dijelove i opremu za popravku Ukrajini. Letonijske kompanije su odabrane za isporuku 12.000 dronova Ukrajini. U okviru evropske inicijative Drone Coalition (usmjerene na zaštitu od Ruske Federacije), koju je Letonija pokrenula zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, obaveze su iznosile više od milijardu eura. Letonija ima iskustva u softveru potrebnom za dronove koji se koriste u modernom ratovanju. Razvoj tehnologija i proizvodnje pružiće letonskim kompanijama mogućnost izvoza.
U panevropskom kontekstu, masovna proizvodnja dronova u Letoniji ojačaće borbene sposobnosti Evrope, koja je prisiljena da se priprema za moderno ratovanje u kontekstu prijetnje Rusije, koja ima širok arsenal raznih dronova. Saradnja Ukrajine sa Letonijom stvara platformu koju druge evropske zemlje mogu koristiti. To jeste, takva proizvodnja je strateška, ekonomska i tehnološka investicija za Letoniju i Evropu. Letonijske kompanije dobijaju ugovore, tehnologiju i iskustvo. Letonijska vojska dobija novu klasu modernog oružja. Evropa dobija jačanje vlastite industrije, širenje proizvodnih lanaca i povećanu sigurnost.
Zajednički projekti sa Ukrajinom omogućavaju latvijskim kompanijama da savladaju nove tehnologije (FPV dronovi, autonomni sistemi) i steknu iskustvo koje se može unovčiti na evropskom tržištu. Na taj način, Letonija stiče prednost u brzorastućoj industriji. Prisustvo snažne odbrambeno-industrijske baze jača odbrambene sposobnosti Letonije i njenu ulogu u NATO-u i EU. Zahvaljujući saradnji sa Ukrajinom, povećavaju se izvozne mogućnosti latvijskih kompanija i njihova integracija u međunarodne lance; latvijske kompanije postaju dobavljači za međunarodnu Koaliciju dronova.
Učešće u proizvodnji dronova, koji preko Ukrajine mogu doći do drugih tržišta, povećava konkurentnost latvijske industrije. Razvoj letonskog vojno-industrijskog kompleksa postaje ekonomski multiplikator i pokreće lance dodane vrijednosti. Ugovori vrijedni desetine miliona eura znače novčani tok, radna mjesta i razvoj srodnih industrija (elektronika, softver, logistika).
U implementaciju proizvodnje dronova u Letoniji biće uključene i druge evropske zemlje, što će stvoriti proizvodne i inženjerske lance i doprinijeti ekonomskom, proizvodnom i društvenom rastu mnogih drugih regija EU. Evropa dobija neosporne sigurnosne i strateške koristi. Partnerstvo sa Ukrajinom povećava regionalnu stabilnost, što je indirektna ekonomska korist zbog smanjenih rizika za teritoriju baltičkih država, jer se smanjuje vjerovatnoća ruske invazije.

Levčenko: Francuska i Letonija koriste rat u Ukrajini da preoblikuju evropsku odbrambenu industriju

Tema večerašnje informativne emisije 24 sata na Televiziji E je Cetinjski forum.
Gost emisije je Srdjan Milivojević, predsjednik DS i poslanik u parlamentu Republike Srbije.
Ostale teme:
- Prvi dan Cetinjskog foruma
- Mandić u posjeti SAD, ambasador Rusije u Crnoj Gori kritikuje rad parlamenta
- Kolektor u Botunu riješiće probleme građana Podgorice i Zete
- &nbsp;Radovi na putu Vrulja-Mijakovići biće gotovi prije roka
 
Pratite 24 sata na Televiziji E od 19 sati.

''24 sata'' na TV E: Gost Srđan Milivojević, tema dana- Cetinjski forum

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice, usljed pogoršanja zdravstvenog stanja ponovo je primljena u opštu bolnicu Medigrup radi pružanja neophodne medicinske pomoći. Ona štrajkuje glađu 13. dan ispred Skupštine Srbije zahtijevajući istinu i odgovornost za pogibiju njenog sina i još 15 ljudi u nesreći na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, puštanje na slobodu svih studenata uhapšenih tokom protesta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Iz opšte bolnice Medigrup, poslije procjene stanja Dijane Hrke, saopšteno je da je pacijentkinji obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija.
- Prioritet ostaje očuvanje zdravlja, stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi - navedeno je u saopštenju.
Građani i učenici Matematičke i Četrnaeste beogradske gimnazije okupili su se prethodno kod Skupštine Srbije u znak podrške Dijani Hrki koja štrajkuje glađu već 13. dan, a prema riječima veterana koji o njoj brinu, ona je malaksala, ali stabilna.
Građani i đaci odali su šesnaestominutnom tišinom poštovanje žrtvama pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, među kojima je i sin Dijane Hrke, Stefan Hrka.
Tišina je trajala od 11.52 do 12.08 časova i završena je riječima „Slava im“ i aplauzom.
Saobraćaj na raskrsnici ispred Narodne skupštine u to vrijeme bio je obustavljen, a poslije ponovo pušten.
Jedan od veterana koji brinu o Dijani Hrki rekao je Fonetu da će informacije o njenom zdravstvenom stanju biti dostupne poslije ljekarskog pregleda, te da će ona objaviti na društvenim mrežama da li će se obraćati medijima tokom popodneva.
Velibor Mikić, koji je govorio juče u ime Dijane Hrke, rekao je da je ona dosta malaksala, da otežano govori, ali da je mentalno dobro i da je dosljedna u namjeri da istraje.
Podsjetio je da je Dijani Hrki u srijedu naglo pozlilo i da joj je u bolnici „Medigrup“ ukazana pomoć.
- Jedva se smirila, jer su joj sinoć drugog sina zvali sa lažnog broja i tražili da utiče na nju. Dijana Hrka traži od policije informaciju u vezi sa tim uznemiravanjem - rekao je Mikić.
Tokom dana oglasili su se i studenti Medicinskog fakulteta u Kragujevcu i zamolili Dijanu Hrku da prekine štrajk glađu.
- Kao budući zdravstveni radnici osjećamo obavezu i potrebu da Vas zamolimo, zbog Vašeg zdravstvenog stanja, da obustavite štrajk glađu, kako biste odmorniji i spremniji bili za nastavak naše zajedničke borbe za istinu i pravdu - naveli su studenti na Instagramu.
Dijana Hrka je u srijedu uveče primila infuziju u privatnoj klinici, u koju je otišla u pratnji veterana automobilom.
Dijana Hrka počela je štrajk glađu 2. novembra, zahtijevajući istinu i odgovornost za pogibiju njenog sina i još 15 ljudi u padu nadstrešnice, puštanje na slobodu svih studenata uhapšenih tokom protesta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Sa druge strane ograde, u šatorskom naselju pristalica vlasti nema okupljanja, a policija stoji pored ograde kao i prethodnih dana.
U Novom Sadu štrajk glađu nastavio je i prevoznik Milomir Jaćimović. Njegov maloletni sin štrajk je prekinuo juče.

Dijana Hrka primljena u bolnicu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja

Rukometni savez će 2027. godine biti domaćin EHF naučne konferencije, čime će Crna Gora prvi put ugostiti jedan od najznačajnijih naučnih događaja u evropskom rukometu, kazao je predsjednik Petar Kapisoda.
Kapisoda i Miljan Vešović predstavljali su Rukometni savez na naučnoj konferenciji posvećenoj najaktuelnijim temama iz oblasti rukometa – od razvoja mladih, ženskog rukometa i trenerskih inovacija, do biomehanike, prevencije povreda, rehabilitacije, ishrane, mentalne pripreme i održivosti sporta.
Predsjednik Kapisoda je poručio da je velika čast biti dio događaja koji spaja znanje, iskustvo i ljubav prema rukometu.
- U Zagrebu smo mogli vidjeti kako izgleda vrhunski organizovana konferencija i dobili smo dragocjene uvide za pripremu našeg domaćinstva. Crna Gora je već dokazala da je pouzdan domaćin – pet godina zaredom organizovali smo evropske šampionare za mlađe kategorije. Siguran sam da ćemo i 2027. godine biti spremni da ugostimo najbolje stručnjake iz cijele Evrope - rekao je Kapisoda.
Iz Rukometnog saveza Crne Gore saopšteno je da sa ponosom prihvataju obavezu i privilegiju da u naredne dvije godine pripreme veliki naučni skup koji doprinosi razvoju rukometa u Evropi.

Kapisoda: RSCG 2027. godine domaćin EHF naučne konferencije

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Tag: aleksandar-vucic