Na više lokacija u Beogradu, Zvorniku i Banjaluci danas je uhapšeno više osoba koje se dovode u vezu sa slučajem poznatim kao „ubačeni snajperisti“, saopštilo je tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kako se navodi u saopštenju, u akciji hapšenja učestvovali su pripadnici MUP-a i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). 
„Nadležni organi nastavljaju intenzivan rad na rasvjetljavanju svih okolnosti i činjenica u vezi sa ovim slučajem“, dodaje se u saopštenju.
<h2>Pozadina</h2>
Priča o „ubačenim snajperistima“ pojavila se krajem oktobra, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su nadležne službe dobile ozbiljne bezbjednosne informacije o dolasku dvojice stranih snajperista u Beograd.
Vučić je tada rekao da se u srpskoj prijestonici „tragalo za dvojicom snajperista koji su već tri dana u gradu“, dodajući da su službe bezbjednosti imale podatke o porijeklu novca i mogućim nalogodavcima, ali bez preciziranja ko bi mogao biti meta.
- Mi trenutno u Beogradu jurimo dvojicu snajperista za koje znamo da se nalaze u gradu i već tri dana ne možemo da ih pronađemo. Nadam se da ćemo uspjeti. Ko su i koje su im mete - vidjećemo - izjavio je tada Vučić.
Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, s obzirom na to da državni organi nijesu iznijeli detalje o identitetu osumnjičenih, njihovim motivima, niti o tome da li su imali političku ili kriminalnu pozadinu.
Istraga o navodnim „ubačenim snajperistima“ još traje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Srbija: Uhapšeno više osoba u vezi sa slučajem „ubačeni snajperisti“

Majka Stefana Hrke, mladića koji je poginuo u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, Dijana Hrka, šesti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, tražeći pravdu za poginule i odgovornost nadležnih.
Hrka kaže da se zbog prehlade osjeća malaksalo, ali da ne odustaje od zahtjeva - procesuiranje odgovornih za tragediju, puštanje na slobodu pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Skupštine joj svakodnevno podršku pružaju srednjoškolci, studenti, roditelji i građani, a prema navodima medija, sve više škola u Srbiji bojkotuje nastavu u znak solidarnosti.
Udruženje „Udružena prosvjeta Srbije“ pozvalo je sve prosvjetne radnike da se pridruže podršci Dijani Hrki.
Tokom protesta ispred Skupštine, policija obezbjeđuje prostor u kojem su smještene pristalice vlasti, dok su prethodnih dana zabilježena i hapšenja studenata.
Kako prenosi N1, iz zabavnog centra „Ćacilend“, koji se nalazi u blizini mjesta protesta, dani­ma se puštala glasna muzika, za koju okupljeni tvrde da ima cilj da isprovocira majku koja više od godinu dana traži pravdu.
Večeras, međutim, iz „Ćacilenda“ nije bilo muzike, dok su se ispred Skupštine pridružili i poljoprivrednici i prosvjetni radnici.
Hrka je štrajk glađu započela 2. novembra, dan nakon komemorativnog skupa u Novom Sadu, održanog povodom godišnjice tragedije u kojoj je poginulo 16 osoba.

500x500

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu, ispred Skupštine Srbije podrška đaka i roditelja, traži se zabrana Ćacilenda

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

1250x600

1084x550

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je Beograd da pojasni izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa mogućom prodajom municije Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je na redovnom brifingu 7. novembra da Moskva traži razjašnjenje Vučićeve objave da je Srbija spremna da prodaje municiju zemljama EU, „čak i ako bi mogla da završi u Ukrajini".
- Srbija je više puta uvjeravala Rusiju da njena municija neće dospjeti u ukrajinske ruke. Zato Vučićevi komentari zahtijevaju zvanično objašnjenje iz Beograda- rekla je Zaharova u petak u Moskvi.
Njemački magazin za politiku i kulturu Cicero objavio je 30. oktobra intervju sa predsjednikom Srbije u kom je, kako se navodi, Vučić izrazio spremnost Srbije da u EU izveze veće količine municije i da on nema problem sa tim ukoliko bude završilo na ratištu u Ukrajini.
- Kupci neka rade sa robom šta hoće- izjavio je Vučić u intervjuu za Cicero.
Potom je list Ukrajinska pravda objavio da su skladišta municije u Srbiji puna, sa posebno velikim zalihama minobacačkih granata.
- Srbija je spremna da prijateljima u Evropi ponudi sve što ima i to je fenomenalan doprinos evropskoj bezbjednosti- rekao je Vučić, piše Cicero.
Dodao je da je Srbija apsolutno spremna da sarađuje sa EU po vojnim pitanjima i da čeka odgovore evropskih zemalja na svoj predlog.
Moskva je potom reagovala izjavom portparola predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Dmitrija Peskova, da Rusija razumije "kakav se neviđeni pritisak vrši na Srbiju" i pitanje izvoza srpskog oružja opisao kao "nimalo jednostavnu priču".
Ruska Služba za spoljne obaveštajne poslove (SVR) saopštila je u junu da su srpske firme povećavale indirektne isporuke oružja Ukrajini preko zemalja EU kao što su Češka i Bugarska.
Beograd je u isto vrijeme saopštio da je obustavio izvoz municije, naoružanja i vojne opreme proizvedene u Srbiji, nakon kritika iz Moskve i u jeku izraelsko-iranskog sukoba.
Predsjednik Vučić izjavio je 23. juna da će municija do daljeg biti isporučivana samo u domaće kasarne i potvrdio svoju izjavu izraelskim medijima da je Srbija poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. municiju prodavala Izraelu.
- Druga je situacija danas. Zaustavili smo bukvalno sve- rekao je Vučić.
Ministarstvo odbrane Srbije i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa upućena 6. novembra - da li je od 23. juna, kada je donijeta odluka, do danas iz Srbije izvoženo naoružanje i vojna oprema.
Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji i saopštio da ne može da utiče da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Koliko Srbija izvozi nije poznato pošto izvještaja Ministarstva trgovine nema godinama.
Posljednji takav dokument, kako pokazuje pretraga portala nadležnih, objavljen je za 2022.

Moskva traži od Vučića da objasni izjavu o prodaji municije iz Srbije

Ovog nedjelje trebalo je da se u parlamentu Srbije glasa o posebnom zakonu kojim bi se Džaredu Kušneru, zetu Donalda Trampa, i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu.
Predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je prekjuče razgovarao s Volodimirom Zelenskim.&nbsp;
– Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama naših zemalja. Ima stvari u kojima možemo međusobno pomoći. Razgovarali smo, takođe, o prilikama za saradnju na polju regionalne sigurnosti. Naše zemlje su podjednako zainteresovane za to i radićemo na tome. Diskutovali smo i o međunarodnim odnosima u bliskoj budućnosti. Složili smo se da održavamo kontakte i ubuduće se usklađujemo- napisao je predsjednik Ukrajine na svom X profilu.
Ovaj kontakt uslijedio je nakon objave u ponedjeljak prema kojoj je Srbija spremna prodavati municiju zemljama EU bez uslova da ono ne bude poslato u Ukrajinu.&nbsp;
– Naša skladišta su puna municije. Proizvodimo više nego Francuska. Ne želim da nas smatraju nekim ko konstantno opskrbljuje zaraćene strane, ali streljivo je potrebno i Evropi- objašnjavao je diplomatski Vučić odluku da javno prizna ono što je poznato već mjesecima, da Srbija preko trećih strana šalje municiju u Ukrajinu.
Dodao je kako očekuje da evropske zemlje sklope ugovore koji će odnijeti iz Srbije „sve što imaju“, vjerujući da je to značajan doprinos Srbije evropskoj odbrani.&nbsp;
– Evropske zemlje mogu sa municijom što žele. Samo trebamo dugoročne ugovore kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna zemlja. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama- rekao je Vučić.
4. novembra, trebalo je u parlamentu Srbije glasati o posebnom zakonu kojim bi se Kušneru i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu, koji je praktično uništen u bombardovanju NATO-a 1999. godine. Projektom bi dvije zgrade nekadašnjeg generalštaba, prema ugovoru potpisanom u maju prošle godine, bile preuređene u luksuzni hotel, čak 1.500 stanova, trgovine i poslovne prostore.
Međutim, ima i onih koji u zgradama vide arhitektonsko kulturno dobro iz ere Jugoslavije, kao i onih koji ih smatraju spomenikom bombardovanju. O svemu piše i britanski The Independent, podsjećajući da je srbijanska vlada u novembru prošle godine oduzela zgradama status zaštićenog kulturnog dobra, a potom se očekivalo glasanje o posebnom zakonu koji bi obuhvatio i ubrzanje procedure dobijanja građevinskih dozvola za taj projekat.
Savo Manojlović, pravni stručnjak i lider opozicione stranke Kreni Promeni, izjavio je za britanski medij da nacrt zakona „suspenduje sve standarde koji se odnose na zaštitu kulturnih dobara“. Dodao je da će zatražiti od Ustavnog suda Srbije da ispita ustavnost prijedloga zakona.
Vučić se brani na svoj način. Rekao je da je zahtijevao da projektom bude obuhvaćena i gradnja spomenika žrtvama bombardovanja.&nbsp;
&nbsp;I sada ga oni grade svojim novcem, misleći na Amerikance, što očito uključuje kompaniju Džareda Kušnera, koja je obećala spomenik. Kušner je u braku s Trampovom kćerkom Ivankom.
Vučić uvjerava da bi tim projektom Beograd postao i središte ovog dijela svijeta, te da bi se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište za najveće korporacije, univerzitete i međunarodne institucije.
Međutim, Forbs navodi da je u toku istraga dokumentacije kojom je opravdano skidanje statusa zaštićenog spomenika kulture, sumnja se da je ona krivotvorena. Naime, Goran Vasić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao stručno mišljenje kojim je odluka donesena.
Zato je pokrenuta procedura za prihvatanje posebnog zakona koji bi mogao postati i najbrže usvojeni zakon u istoriji Srbije, jer je u proceduru poslan u nedjelju, a na rasporedu je bio već u utorak. Do juče nije bilo informacija kada bi eventualno glasanje moglo biti održano. Prihvatanje ne bi trebalo biti problematično, s obzirom na to da je zakon predložen inicijativom 110 poslanika vladajućeg SNS-a.
Britanski mediji, međutim, navode da se radi o „Pandorinoj kutiji“ koja bi mogla ukazati na način kako se zaobiđu buduće slične situacije u Srbiji. Dodatnu komplikaciju čine i međunarodne organizacije poput Savjeta arhitekata Evrope, koje su se izjasnile protiv rušenja, izražavajući zabrinutost zbog planova srbijanskih vlasti. Smatraju da bi kompleks trebalo obnoviti na profesionalan način, jer bi njegovo uništenje značilo brisanje važnog dijela modernističke arhitekture i naštetilo međunarodnom ugledu Srbije.
Takođe, Europa Nostra, najveća evropska organizacija za zaštitu spomenika, smatra da kompleks simbolizuje kolektivnu odgovornost da se štiti kulturna baština 20. vijeka. Ipak, za Vučića to nije ništa novo, s obzirom na to da je ranije srušen Hotel Jugoslavija, još jedan objekat koji se smatra simbolom arhitekture bivše države.
U prijedlogu zakona o prenamjeni nekadašnjeg generalštaba, dostupnom na stranicama parlamenta, stoji da su zgrade značajno oštećene i da je njihova dalja upotreba procijenjena nemogućom. Vučića očito više brine kako da se izvuče iz sadašnje situacije u kojoj mu se vlast destabilizovala do te mjere da o tome sve češće pišu evropski mediji. Jedna kritika njegovih politika došla je i iz neočekivanog smjera.&nbsp;
– Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osjetljivo pitanje- rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Vučić očito vidi jedino izlaz u savjetu Milorada Dodika, a to je Donald Tramp. Slanje municije koliko god je potrebno, direktan kontakt s Volodimirom Zelenskim, ugađanje Trampovom zetu – sve su to potezi za koje se Vučić nada da će ga izvući iz gabule u kojoj se našao. Za sada od toga najviše koristi ima Ukrajina, koja je pridobila donedavno bliskog ruskog partnera, pa tako i ukrajinski mediji podržavaju taj odnos, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je ponudila domaćinstvo eventualnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Vučićeva diplomatska akrobacija: Slanje municije preko trećih strana Ukrajini, direktan kontakt s Zelenskim i ugađanje Trampovom zetu

Vi u Evropskoj uniji (EU) ne morate brinuti, uskoro će kraj mog mandata, pa će doći neko šarmantniji - poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Njihov strateški put je, kaže, evropski put - do izbora.
- Ne znam gdje bismo drugo išli. Mi smo u težoj poziciji nego drugi - istakao je Vučić dodajući da će u pogledu reformi "dati sve od sebe".
Šef delegacije EU u Beogradu Andreas fon Bekerat poručio je danas da Srbija deklarisanje svog strateškog cilja za pridruživanje Uniji mora pokazati Briselu vidljivim učinkom, pobrojivši preuzete obveze koje stoje pred službenim Beogradom. On je Vučiću uručio posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za pristupanje Uniji, a na zajedničkoj konferenciji za medije konstatovao je da Srbija "i dalje nastavlja deklarisati članstvo u EU-u kao strateški cilj i to EU ozbiljno uzima".
Pregovore o pristupanju Uniji Srbija je započela 2014. i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje gotovo četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u decembru 2021. godine. Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom.
Od Srbije se, poručio je danas Fon Bekerat, očekuje da prevlada zastoj u područjima pravosuđa, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i da pod hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i erozije akademskih sloboda. Istaknuo je da sve to podrazumijeva i veću usklađenost sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a.
Predsjednik Srbije Vučić ponovio je da članstvo u EU-u ostaje strateški cilj Srbije.
- Uzećemo izvještaj (Evropske komisije) na veoma ozbiljan način u razmatranje, vidjećemo što možemo ispraviti - rekao je Vučić.
Na pitanje postoji li, poslije tri i po godine, mogućnost promjene politika prema sankcijama Rusiji, Vučić je ukazao na odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost donesene na početku rata u Ukrajini.
- I u Vijeću za nacionalnu bezbjednost i u vladi Srbije ljudi mogu tu odluku promijeniti. Vlada ima ovlašćenja da tu odluku promijeni - rekao je Vučić.

Vučić: Uskoro će kraj mog mandata pa će doći neko šarmantniji

Pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine bio je "okidač" za jedan od najvećih građandskih pokreta u Srbiji i ubrzo su stanovnici širom zemlje počeli da izlaze na ulice dok je ruka umrljana krvlju postala simbol pokreta jer podsjeća da korupcija ubija, prenio je radio Frans kiltir.
- Tačno 1. novembra 2024. godine, urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu ubilo je 16 ljudi. Taj događaj je odmah istakao korupciju režima, korupciju koja ubija. Od tada, protesti su se nastavili, šireći se na ruralna područja i slabeći režim- prenosi radio u jednočasovnom podkastu posvećenom situaciji u Srbiji.
Ta nesreća, "koja se dogodila nekoliko mjeseci poslije renoviranja stanice, pokrenula je jednu od najvećih mobilizacija u srpskoj istoriji. Vrlo brzo, stanovnici grada, a zatim i cijele zemlje, izašli su na ulice da zahtijevaju pravdu i osude korupciju. Krvavocrvena ruka, oslikana i odštampana svuda, postala je simbol protesta. Ona služi kao podsjetnik da korupcija ubija- prenosi radio koji je pozvao stručnjake balkanskog pitanja i Srbije na razgovor.
Radio dodaje da se od te tragedije, protest ukorijenio i transformisao. Počevši od univerziteta i velikih gradova, pokret se proširio na sela kroz građanske marševe i zborove.
- Suočen sa ovim talasom protesta, vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića počela je da se ljulja, ali se još nije srušila, čak i dok se Srbija već deceniju bori sa ponavljajućim društvenim pokretima- navodi francuski radio.
Proizvod srpske nacionalističke ekstremne desnice, Aleksandar Vučić je izgradio svoj autoritet na krhkoj ravnoteži - naizgled dobar ekonomski rast, kontrolisan medijski aparat i fleksibilna diplomatija koja oscilira između Brisela, Moskve i Pekinga, prenio je radio.

Francuski mediji: Vlast Aleksandra Vučića počela da se ljulja

Izvještaj Evropske komisije o Srbiji je jasan, precizan i tačan, sa najviše detalja u odnosu na sve prethodne izvještaje u opisu realnog stanja Srbije, institucija, srpskog društva, sloboda i svega što je tamo jako detaljno navedeno - ocjenjuje za Antenu M predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić.
Mnoge evropske diplomate smatraju kako je ovaj dokument najoštriji i najdirektniji udar na režim Aleksandra Vučića od početka pregovora sa EU.
- Ponovo se i u ovom izvještaju, već hronično navodi da su najveći problemi Srbije, uz izostanak završetka razgovora sa kosovskim institucijama i sa Kosovom, neusaglašenost spoljne politike sa politikom EU, odnosno neuvođenja sankcija Rusiji. Ali, po meni, kada se kaže samo neuvođenje sankcija Rusiji, to je &nbsp;prilično postalo i banalno i svedeno - naglašava sagovornik Antene M.
Ukazuje i da deklarativno uvođenje sankcija Rusiji ne vodi ka Evropskoj uniji.
- Ako zaista želimo da idemo ka EU, mi moramo ne samo da uvedemo deklarativne sankcije Rusiji. Mi moramo našom politikom da napravimo otklon od Rusije. Mi moramo da se udaljimo od Rusije, jer u Srbiji Rusija zaista ima nevjerovatan uticaj, u svim porama društva, po dubini, po vertikali, na svaki mogući način - podvlači Vuletić.
Ističe da je srpsko društvo duboko rusifikovano.
- Tako da nije jednostavno čak i uvesti sankcije. Ja ću podsjetiti javnost još jednom da je u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore, prije prošlih izbora, čak i glavni protivkandidat Aleksandru Vučiću Zdravko Ponoš u jednom intervjuu rekao – pa možda bismo mi i mogli da se dogovorimo sa ruskom stranom, pa da uvedemo neki dio sankcija Rusiji, recimo na Kavijar, što neće nikom da smeta, ali da eto ispunimo taj neki formalni uslov i zahtjev EU - napominje Vuletić.
Na takav način se, poručuje naš sagovornik, ne ide ka EU.
-- Ne sjede tamo mala djeca, pa da mi možemo da ih lažemo. Ja zbog toga kažem da čak i kada bi se uvele neke sankcije, kako je to svojevremeno predlagao Zdravko Ponoš, ništa se tu suštinski ne bi promijenilo - navodi Vuletić.
Naglašava da je prvo neophodno konstatovati da je srpsko društvo rusifikovano, kako bi se napravio sljedeći politički korak.
- Kao drugi najveći problem se vidi zaista naša politika prema regionu, koja je dugi niz decenija već prilično neprimjerena i to je nešto što takođe mora iz korijena da se promijeni. Mora sasvim drugačiji odnos da bude sa Bosnom i Hercegovinom, mora da se završi razgovor sa Kosovom i mora da se završi implementacija svega dogovorenog – to jasno piše u ovom izvještaju - podvlači predsjednik Građanskog demokratskog foruma.
Vuletić podsjeća na dogovore iz dva Briselska sporazuma i anekse iz Ohrida, u kojima je taksativno nabrojano sve što treba da se uradi.
- Jasno je takođe u ovom izvještaju, a o čemu ljudi u Srbiji nijesu ni obaviješteni da je Srbija praktično izigrala dogovor kada je pozvala Srbe na bojkot lokalnih izbora 2023. na Kosovu, koji su raspisani nakon onih ritualnih napuštanja institucija od strane Srba, opet po nalogu iz Beograda - ističe Vuletić.
Napominje da je u tom međuprostoru u Briselu ispregovarano da će Srbi izaći.
- Beograd to nije učinio. Beograd je ponovo pozvao na bojkot i mi smo tri godine imali na sjeveru Kosova institucije koje su nakon tih izbora koje su Srbi bojkotovali popunili albanski predstavnici, uz izlaznost od dva ili tri posto, što je bio argument za takozvane, a ja kažem lažne patriote po Beogradu sa svih strana, ne samo sa strane vlasti, kako eto Evropa podržava rad institucija, iako je izašlo dva posto ljudi na izborima. A niko neće da kaže na koji način je došlo do tog rezultata i kako se desilo tih dva posto izlaznosti na Kosovu - navodi sagovornik Antene M.
Kako dodaje, prošlo je tri godine i za to vrijeme je, kako ističe, 90 odsto sporazuma i Ohridskog aneksa implementirano na Kosovu.
- A ja bih zaključio da je u stvari jedini razlog zašto se desio taj bojkot 2023. koji nam se sada jasno spočitava u ovom izvještaju EK – da bi mogli danas, ili u narednih šest mjeseci, ili godinu dana u Srbiji svi da se pravdaju – pa eto, da smo mi bili prisutni, da su bili Srbi u tim institucijama, mi ne bismo dozvolili da se implementira Ohridski sporazum, a sad šta ćemo, tako je, kako je, Kurti je to na silu uradio - ukazuje Vuletić.
Prema njegovim riječima, to je duboko bezdušno i duboko prevarno, prije svega prema srpskoj zajednici na Kosovu, jer je, ističe, trebalo sasvim suprotno i sasvim drugačije.
- Baš su Srbi morali da implementiraju taj sporazum i da se objasni toj srpskoj zajednici na Kosovu i tim ljudima sa kojima se manipulisalo o čemu se zapravo radilo. Mislim da ako želimo zdrava društva i ako želimo društva zaista u EU, neophodno je bilo da baš Srbi implementiraju sve te dogovore iz Ohrida i Brisela i da objasne Srbima na Kosovu i građanima ovdje da je to zaista neminovnost i da ne može drugačije ništa da se završi, nego ovako kako će se prije ili kasnije završiti - pojašnjava naš sagovornik.
Ocjenjuje da su odnos prema Rusiji i pregovorima sa Kosovom kamen spoticanja, koji je, kako kaže, očigledno još uvijek nepremostiv za srpsku stranu i ne očekuje da će u budućnosti bilo koji izvještaj EK biti drugačiji ili pozitivan, ako se te dvije stvari ne promijene.
- Podsjetiću samo na riječi predsjednika Vučića od prekjuče, kada je izjavio – evo kada bismo uveli sankcije Rusiji i priznali Kosovo, sjutra bismo ušli u EU. To prije svega nije tačno. I kada bismo to sve uradili, bar u ovom izvještaju kako smo imali prilike da pročitamo, ima još toliko primjedbi na naš rad, na korupciju, pravosuđe, odnos prema javnom sektoru, slobodu medija, na sveukupne slobode u Srbiji, da je zaista to nemoguće za Srbiju da sve ispuni i da kao sve zavisi od te dvije stvari i da onda odmah ulazimo u EU. To je zaista banalno, bizarno i ponovo prevarno prema građanima Srbije - kategoričan je Vuletić.
Ocjenjuje i da sam izvještaj neće umanjiti Vučićevu moć u odnosu na zemlje regiona.
- Mislim da se protokom vremena ta moć prilično gubi, ne zbog izvještaja ili zato što Vučić brine o odnosu EU prema nama i ne samo Vučić, nego najveći dio građana Srbije, nego prosto susjedne države, počev od BiH, Kosova, pa eto i Crne Gore, ipak na neki način izmiču koliko je u njihovoj moći te poluge negativnog uticaja koje dolaze iz Srbije. Evo vidimo primjer u BiH šta se dogodilo sa Miloradom Dodikom i na koji način je on odreagovao na sudsku presudu i uopšte na bosanske institucije koje su napokon smogle snage da ga osude, zabrane mu rad i da ga osude na kaznu zatvora i zabranu bavljenja politikom - podvlači Vuletić.
Napominje i da je Dodik bio prinuđen da u parlamentu RS poništi sve odluke zbog kojih je osuđen i prethodno bio kažnjen.
- On je u jednom danu poništio rad od jedno šest mjeseci ili godinu dana, kako je sukcesivno, protivustavno i van Ustava donosio odluke i korake koji su išli ka pokušaju secesije, pošto secesija sigurno nije nikako ni moguća. I onda tu vidimo da od snage svake države koja nam je u susjedstvu najviše zavisi da li će i koliko Beograd uticati na te države, mnogo više nego što to može sam Brisel da uradi - pojašnjava Vuletić.
Sagovornik Antene M ističe i da nije saglasan sa ocjenama da je došao kraj Vučićevom sjedjenju na više stolica.
- Zato što i ovaj izvještaj i Rezolucija Evropskog parlamenta nijesu dovoljni kako bi ih EK i pretočila u aktivnu politiku i odnos prema Srbiji na takav način. Zašto to mislim – zato što je neophodno da EU u Srbiji dobije još nekog partnera za razgovor, saradnju, za buduću komunikaciju, a EU za sada nema takvog partnera. Pošto proevropske snage i stranke iz parlamenta koje za sebe kažu da su proevropske, nikako ne mogu da se snađu i da već sada, u ovom ludilu u kom se Srbija da tako kažem nalazi, naprave jednu predizbornu proevropsku listu sa jasnom agendom, sa jasnim programom koji će prije svega da otkloni sve ove najvažnije nedostatke koji se ovim izvještajem spočitavaju Srbiji i da EU na taj način dobije novog partnera u Beogradu. Dok se to ne bude desilo, nažalost, mislim da će i ovaj izvještaj i Rezolucija EP poslužiti Vučiću za dodatno raspirivanje animoziteta ka EU, jer će mu to biti jedan od krunskih dokaza kako nas EU ne želi, a mi smo ispunili skoro sve, ali prosto to je dokaz da nas EU ne želi i zbog toga su takvi izvještaji - zaključuje Vuletić.

Vuletić: Dok Evropa ne dobije novog partnera u Beogradu, Vučiću će izvještaj EK i rezolucija EP služiti za raspirivanje animoziteta prema EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o odnosima Srbije i Ukrajine, evropskim integracijama i "međunarodnoj agendi za naredni period."
- Saglasili smo se da postoji prostor za međusobnu podršku na kojoj ćemo nastaviti zajednički da radimo- objavio je Vučić na Instagramu bez navođenja detalja.
Dodao je da su se dogovorili da održavaju otvorene kanale komunikacije i u narednom periodu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQrmp7IiHt0%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić razgovarao sa Zelenskim o 'međunarodnoj agendi'

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je danas na organizatore skupa u šatorskom naselju ispred zgrade parlamenta u Beogradu da to okupljanje ne bude upereno ni protiv Dijane Hrke ni protiv ljudi koji su sa njom, već da to bude skup podrške srpskom narodu na Kosovu povodom dolaska grupe koja pješači iz Gračanice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Molim organizatore, jer ja kao predsjednik ne učestvujem u tom skupu, da nijedna riječ ne bude izrečena ni protiv Dijane Hrke ni protiv onih koji sipaju mržnju svaki dan... Mi moramo da se razlikujemo od onih koji svakoga dana žele krvoproliće i sukobe. Ne samo da ne smije da bude ružne riječi o njoj nego ni o kome drugom. Mi ne treba da budemo isti kao oni - rekao je Vučić za televiziju Informer. 
 
On je odbacio tvrdnje da je to skup podrške njemu i njegovoj politici i dodao da se okupljanje organizuje kao dobrodošlica za Srbe sa Kosova. 
 
Takođe je odbacio tvrdnje da okupljeni u tom šatorskom naselju smišljeno emituju muziku usmjerenu u pravcu Dijane Hrka, kako bi je provocirali. 
 
- To je toliko jadno da nemam riječi. To je srpska patriotska muzika koju puštaju već devet mjeseci. Sve te teške riječi i uvrede su nevažne u odnosu na ono što je nas cilj - a to je da pružimo ruku sestrama i braći sa druge strane. I to sada kada je potpuno jasno da su politički propali i da nemaju nikakvu šansu. Moramo da napravimo razliku između sebe i njih - rekao je on. 
 
Vučić je apelovao na Dijanu Hrku da obustavi štrajk glađu a istu sugestiju je uputio i poslaniku Srpske napredne stranke Uglješi Mrdiću.

Vučić apelovao na učesnike skupa ispred parlamenta da ne provociraju Dijanu Hrku

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za blokadu federalnih vlasti, koja ulazi u drugi mjesec i sada je najduža u istoriji SAD-a. Zbog toga je došlo do masovnih otkazivanja letova i pogođeno je 40 aerodroma.
Oko 13.000 kontrolora leta i 50.000 službenika Uprave za sigurnost prometa prisiljeno je raditi bez plate nakon što američki predsjednik Donald Tramp i demokrate u Kongresu nisu uspjeli postići dogovor o budžetu, što je izazvalo blokadu rada vlade.
Republikanci, koji kontrolišu oba doma Kongresa, kao i Bijelu kuću, krive demokrate za zastoj, rekavši da bi se trebali složiti oko usvajanja rezolucije o finansiranju koja bi jednostavno nastavila trenutne nivoe potrošnje.
Do danas je otkazano 855 letova, a zabilježeno je 2.301 kašnjenje planiranih letova širom SAD-a.
Aviokompanije se bore da prebace putnike na alternativne letove, ali mnogima su planovi poremećeni, a drugi preispituju predstojeća putovanja.
Ovo zatvaranje, koje je počelo 1. oktobra, izazvalo je neviđene poremećaje u zemlji.
Programi pomoći u hrani su pauzirani, stotine federalnih radnika ostaju neplaćeni, a postoje i ogromni poremećaji letova na glavnim aerodromima.
Sedmicama su demokrate odbijale glasati za ponovno otvaranje vlade bez većih ulaganja u smanjenje troškova zdravstvene zaštite.
Predloženi revidirani zakon vjerovatno će zadržati svjetla savezne vlade upaljena i nakon Dana zahvalnosti.
Ali ako značajne promjene u zdravstvenoj zaštiti nisu u zakonu, malo je vjerovatno da će biti usvojen.
Dok se američki aerodromi bore s kašnjenjima i otkazivanjem letova nakon obaveznog smanjenja operacija, aviokompanije su počele izdavati savjete za putnike.
"United Airlines" je objavio sveobuhvatnu listu otkazanih letova u svojoj mreži za danas i tokom vikenda. Velika većina su kratki, regionalni ili prigradski letovi. Putnici imaju pravo na povrat novca ili mogu ponovo rezervisati, čak i ako njihov specifični let nije na listi.
"American Airlines" je saopštio da će putnici koji putuju preko određenih aerodroma i koji ispunjavaju određene kriterijume biti oslobođeni naknade za promjenu ako žele ponovo rezervisati let.

Kolaps na aerodromima u SAD-u: Od oktobra otkazano više od 800 letova

Donald Tramp izjavio je večeras da razmatra izuzeće Mađarske od američkih sankcija vezanih za ruske ugljovodonike, tokom sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Bijeloj kući.
- Razmatramo to, jer mu je veoma teško da nabavlja naftu i gas iz drugih regiona. Kao što znate, on nema pristup moru - rekao je američki predsjednik novinarima na početku razgovora.
Tramp je pozvao Evropu da "poštuje" Mađarsku i njenog lidera Orbana, kojeg je Frans pres označio kao nacionalistu.

Tramp razmatra izuzeće Mađarske od sankcija u vezi sa ruskom naftom i gasom

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmjene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu poslije američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog mjeseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Uslijedilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedjelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon posljednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdijevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom bloka.

Bugarska usvojila zakon o preuzimanju kontrole nad rafinerijom ruskog Lukoila

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Da li su pocijepane zastave prećutni svjedoci nestajanja države?

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: aleksandar-vucic