Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono „C“ u šifri „BHSC“ jezik - ocijenio je dugogodišnji novinar i direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić u intervjuu za Portal ETV.
Osvrnuvši se na činjenicu da su četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala i na širenje srpske nacionalističke propagande, Kontić je ukazao da su mediji odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - te da su sve više dio etničkog naoružanja.
- To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine. Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani - naglasio je Kontić ističući da su u svijetu problem „fake news“, a kod nas „fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju kreiraju takvi mediji.
PORTAL ETV: Zdravko Grebo, čijem ste liku i djelu posvetili knjigu, upozoravao je da ljudi mogu imati različite identitete - ali da ne smiju dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. Aktuelna politička zbilja, kako u Bosni i Hercegovini kojoj Milorad Dodik otvoreno prijeti razbijanjem, tako i u Crnoj Gori - koja se kao riba na suvom batrga u „srpskom svetu“ i dominaciji Srpske pravoslavne crkve nad državom, nije ništa novo - već kontiunitet iste destruktivne politike. 
 
No, nije li napokon došao momenat, i što bi još trebalo da se desi da ova poruka postane ultimatum - a ne samo još jedna u moru rabljenih fraza - pa da se konačno izborimo sa okupatorsko-fašističkim obrascima sa početka devedesetih? Je li za to dovoljno da padne vlast - prije svega Vučić u Srbiji, onda u Crnoj Gori, a i da se Dodik konačno uhapsi?
KONTIĆ: Profesor Grebo je studente učio o Ustavu u materijalnom smislu - kao konsenzus ljudi koji znaju da zajednica u kojoj žive jeste zajednica koju vole. Drugim riječima, kao građani su lojalni najvišem pravnom aktu u zemlji. A sve ostalo, govorio je - politički aranžmani, dvodomne ili jednodomne skupštine, pitanje nacionalnog identiteta... Stvar je dogovora.
U pravu ste, profesor je smatrao da postojanje različitih identiteta ne smije dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. To je teorijski okvir. U našoj praksi upravo se ta različitost koristi kao krunski argument za podjele.&nbsp;
Budimo iskreni, u našim slučajevima, to je paravan za primjenu starog imperijalnog plana koji mijenja ime (nekad Velika Srbija - danas srpski svet), ali ne i suštinu.
Kad spominjete Dodika samo da podsjetim: on je prvi put prije dvadeset godina, u jesen 2005. doveo u pitanje državu u kojoj živi. Izjavio je da će biti: „ili tri federalne jedinice ili će se Bosna i Hercegovina raspasti“. Godinu kasnije, juna 2006. otišao je korak dalje. Najavio je referendum za izdvajanje entiteta Republika Srpska iz Bosne i Hercegovine. Jedini koji je, u oba slučaja, reagovao na ove izjave bio je upravo profesor Grebo.
On je pozive Dodika u pravnom smislu ocijenio „kao veleizdaju za koju se u normalnoj državi hapsi“. Dodajući da je Dodiku „mjesto u nekom, ako želi da bira, multietničkom zatvoru“.
Trebale su dvije decenije i Dodikovo uporno ponavljanje protivustavnih stavova da se ovo, barem dijelom, ostvari. I to tek uz pomoć i pritisak međunarodne zajednice.
Što se tiče Vučića, ali i Dodika, manje je bitna personalna promjena jer bi, i padom njihove vlasti, vjerovatno, sve ostalo isto. Plan na kojem počiva ta politika mora da se promijeni, a ta se svijest ne mijenja brzo. Ako ima pouka ona je jednostavna: Primjenimo pozitivno pravo.
PORTAL ETV: Ratnom zločincu, koljaču i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, podignut je spomenik u avgustu u Gorenjem Zaostru kod Berana. Tom skupu su prisustvovale pristalice SPC, i očigledno, četničkog pokreta, revizionisti i fašisti. Da su upravo takvi pokazali su fizičkim, ničim izazvanim, napadom na dvojicu fotoreportera „Pobjede“ i „Vijesti“ – ujedno jedinih predstavnika medija na tom događaju.
Ovaj fašistički skup nije, kako bi se očekivalo, obezbjeđivala specijalna jedinica policije. Na terenu su bila dva policajca u civilu - koja nijesu spriječila napad mase na fotoreportere.
Što nam ovo govori o kapacitetima, volji i spremnosti aktuelne vlasti da zaustavi moralni i istorijski sunovrat, otvoreni fašizam SPC i agresiju njihovih pristalica?
KONTIĆ: Tim povodom vam mogu postaviti jedno naizgled nemoguće pitanje: Što bi se dogodilo da su ljudi koji su krojili mapu svijeta, ali i političko ustrojstvo država nakon Drugog svjetskog rata, odlučili da u Jugoslaviji priznaju vlast svim stranama koje su vojno učestvovale u ratu? I da su tako 1945. ravnopravno pobijedili i partizani i četnici i ustaše. I shodno tome te tri strane podijelile vlast u Jugoslaviji 1945.
Jasno je da je ovo pitanje iz kategorije nemogućih, jer su tri ključna lidera, Čerčil, Staljin i Ruzvelt, odlučili drugačije. Priznali su pobjedu i vlast svojih jedinih saveznika - Titovih partizana. S druge strane Titovi partizani nijesu čekali nikakva priznanja nego su sami, svojom borbom, izborili pobjedu nad fašizmom.
Ovo uzimam kao polaznu tezu kada želim odgovoriti na prosto pitanje: U kakvom prostoru mi danas živimo? Na kojim principima je sklopljena igračka zvana Dejtonska Bosna i Hercegovina? Ili podizanje spomenika četničkom komandantu u Crnoj Gori.
Izgleda nevjerovatno ali, po meni tačno, da živimo u vremenu u kojem su svi ovdašnji učesnici Drugog svjetskog rata - pobijedili. I ustaše i četnici i partizani. Pedeset godina kasnije. Dok se partizani ne probude?&nbsp;
PORTAL ETV: Spomenik Đurišiću je premješten u crkvu u Gorenjem Zaostru, a onda i u manastir Đurđevi stupovi - i to uz pozivanje na Temeljni ugovor koji je potpisao bivši premijer Dritan Abazović, a koji - iako svi crnogorski zakoni imaju primat nad njim, nalaže da policija u crkvu ne može ući bez njihove dozvole.
Iako beransko tužilaštvo spomenik tretira kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, sud je do skoro kočio sprovođenje naloga da se on izuzme. Pošto je sutkinja već dva puta odbila zahtjev ODT-a, krivično vijeće suda je treći put odlučivalo o tome i donijelo konačnu odluku da se spomenik oduzme. No, taman kad se u taj posao krenulo - saznali smo da je spomenik ponovo premješten - i još niko ne zna gdje je. Doduše, spomenik nije pronađen u konaku, ali je mitrpolit Metodije rekao da samo on ima ključ od nekih prostorija i da ako policija hoće da uđe u njih - da nalog mora da bude na njegovo, a ne ime igumana manastira.
Je li sve ovo inspirativan materijal za „Top listu nadrealista“ ili je i za to previše sumorno? Što mislite da stoji iza ovako transparentnog podređivanja crnogorskih institucija, zakona i vlasti Crkvi Srbije?
KONTIĆ: Volio bih vidjeti tu „nadrealnu priču“ jer je satira jedan od mogućih odgovora na ovaj dramolet u kojem postoji spomenik koji je u međuvremenu nestao, a istinu o tome zna samo svešteno lice.
Što bi se reklo, humoristički početak s potencijalom. Još ako je sveštenik nijem, imamo hit.&nbsp;
Ali, taj se film neće dogoditi jer su političari gotovo svugdje u svijetu zabranili ili zabranjuju smijeh i satiru. To se danas događa čak i u Americi.
U Britaniji je otkaz dobio karikaturista „Gardijana“ Stiv Bel zbog čijih karikatura su cijepali tu stranicu iz novine kad su ih donosili engleskom premijeru Toniju Bleru.&nbsp;
Nije mogao da ih gleda. Kako kaže novinar Ed Vulliamy: „Što god pronađete o političarima i njihovim poltronima od korupcije do ubilačkih ratova oni će to nadživjeti. Nastaviće zarađivati, postaće profesori, doktori, direktori kompanija. Jedino čega se boje je smijeh, humor. Da će biti predstavljeni kao dvorske lude“.
U ozbiljnom svijetu sve ovo potvrđuje onu, naizgled, paradoksalnu rečenicu, koju je izgovorio stranac dobro upućen u ovdašnja zbivanja: „Na Balkanu je najmanje predvidljiva - prošlost“.
Svugdje se u svijetu nastoje predvidjeti budući tokovi, a kod nas se sva energija društva troši na redizajniranje prošlosti. I ta ambicija isisava kompletnu energiju društva.
Pojedinci mogu da reagiraju emotivno, ali država ima poluge vlasti. Čuveni princip koji se stalno obećava na evropskom putu glasi: „Rule of Law“ ili „vladavina prava“. Prema tome, primjenimo ga i biće nam lakše.&nbsp;
Što stoji iza svega ovoga? Bojim se da će u konačnici biti novo usporavanje Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Ako to i nije pravi cilj. Jer ako ne pristupi EU u narednih nekoliko godina - svako duže čekanje škodiće novim generacijama Crnogoraca.
Jasno je da svi ovdašnji problem neće odmah nestati, ali članstvo u EU poziciju Crne Gore čini mnogo stabilnijom u odnosu na svaku vrstu pritiska spolja.
PORTAL ETV: Četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori su u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala, a posebno dvije - TV Adria i Prva - ističu se po širenju srpske nacionalističke propagande. Koliko i zašto je opasna takva koncentracija vlasništva? Što stoji iza toga?&nbsp;
KONTIĆ: Mediji su odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - a sve su više dio etničkog naoružanja. To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine.
Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani. Ako ste primjetili nedavno, i ljudi u Gazi su prvo proglašeni životinjama, pa je onda uslijedilo ravnanje teritorije i otvoreni genocid.&nbsp;
U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani. Ciljevi nijesu do kraja postignuti. U međuvremenu regrutiran je i dostojan podmladak novinarskim perjanicama iz devedesetih.
Otvorena rana regiona jeste tabloidno novinarstvo. Notorna je činjenica da dominira srbijanskom medijskom scenom i da je jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala.
Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono C u šifri BHSC jezik.
Javni servisi, koji svi mi plaćamo, su nažalost politička alatka. U rukama su političkih stranaka koje ih plaćaju kako bi prenosili manje-više jedan politički glas.
U svijetu su problem „fake news“, dok je kod nas „problem fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju takvi mediji plasiraju.
Opasna je ova koncentracija vlasništva jer medijske poruke - to je već opšte mjesto - dramatično utiču na javnost u jednoj zemlji.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani, ni ciljevi do kraja postignuti

Naredba za sprovođnje istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u kojoj se crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović sumnjiči da je uređivao dio crnogorskih medija, samo je jedan u nizu napada na nezavisne medije, kojima crnogorska javnost svjedoči u posljednje vrijeme.&nbsp;
Sagovornici Analitike, novinarka srpskog dnevnog lista Danas Ivana Šundić-Mihovilović i bosansko-hercegovački novinar i kolumnista Dragan Bursać, saglasni su da je riječ o smišljenom napadu koji za cilj ima zastrašivanje onih koji su se usudili da kritički misle i govore.&nbsp;
Kolege iz regiona upozoravaju da Crna Gora klizi u zonu opasne represije nad slobodnom medija.
<h2>Stari recept vojnika srpskog sveta i neočetničkih žbirova</h2>
Bursać, koji piše kolumnu za jedan od targetiranih portala – CdM, u razgovoru za Analitiku kaže da je riječ o klasičnoj podmetačini.&nbsp;
- Vlast perfidno pokušava da prikaže uhapšenog biznismena kao nekog ko je iz sjene uređivao medije, naređivao novinarima i urednicima, a sve kako bi pomagao opoziciji i kritičkim glasovima. Time se šalje jasna poruka: svaki novinar koji digne glas protiv vlasti, svaki medij koji se usudi da istražuje – biće proglašen dijelom “biznis-mafijaške hobotnice”. To je stari recept vojnika srpskog sveta i neočetničkih žbirova – kriminalizuj opoziciju, kriminalizuj slobodne novinare, medije, i onda ih udavi u blatu koje si sam napravio. Dakle, ovo nije istraga protiv jednog čovjeka, ovo je pokušaj kolektivnog obračuna i masovne diskreditacije svih nepodobnih medija i novinara u Crnoj Gori. Ponavljam, svih - jasan je Bursać.
Prema njegovim riječima, najopasnije je kada vlast pere ruke i formalno “ne dira” kritičke novinare, a u stvarnosti ih, kako pojašnjava, targetira preko svojih megafona i “nezavisnih institucija“.&nbsp;
- Time se stvara atmosfera linča. Takva atmosfera znači prijetnje, autocenzuru i na kraju – tišinu. A tišina je krajnji cilj bojovnika srpskog sveta: društvo u kojem nema disonantnih tonova, nego samo hor poslušnosti. Živim u Banjaluci, vjerujte mi znam kako to ide-korak po korak - kaže Bursać.
<h2>Stvara se opasna klima straha koja za cilj ima društvo poslušnika i podanika</h2>
Sa njim je saglasna Šundić-Mihovilović. Ona za Analitiku ističe da je i ovaj napad na opozicione medije u Crnoj Gori, kao i mnogi u proteklom periodu, klasičan obračun države sa nepodobnim medijima i stvaranje opasne klime straha koja, dodaje, neminovno dovodi do utrnuća cjelokupnog društva, stvarajući društvo poslušnika i podanika.&nbsp;
- Ove, krajnje ozbiljne optužbe, imaju za cilj da ograniče, ućutkaju i spriječe svaku kritiku protiv vlasti, da zastraše novinare, ali i sve druge koji bi javno mogli da istupe protiv vlasti što za posljedicu ima cenzuru i autocenzuru.Sam dio naslova ove vijesti - "Uređivao državu i medije"- objavljene u Vijestima implicira da je to nepobitna činjenica servirajući javnosti sumnju kao istinu bez dokaza u prilog - ukazuje sagovornica Analitike.
Šundić-Mihovilović podsjeća na dio Naredbe u kojem stoji "...SDT sumnjiči Mijajlovića da je medijima direktno proslijeđivao podatke koje je dobijao od okrivljenih funkcionera javne i tajne policije i tužiteljke Nastić, kako bi kreirao javno mnjenje, stvarajući negativnu medijsku sliku, i diskreditujući političare, crkvene velikodostojnike i brojne pojedince i neistomišljenike“.
- I pazite sad - "rušio bezbjednosni sistem". Da nije opasno, bilo bi zaista smješno. A ko je iz SDT dostavio "saznanja " Vijestima, i to baš novinarki koja se jednom diskreditovala kada je BIRN-u dostavila spisak crnogorskih novinara i aktivista proglasivši ih vjerskim ekstremistima i desničarima na osnovu sopstvenog vrijednosnog suda? Takođe, ako pogledamo da se u cijelu hajku uključio ne samo javni servis RTCG već i prosrpsko i prorusko propagandno glasilo IN4s jasno je odakle sve ovo potiče - izričita je srpska novinarka.
<h2>Kome targetirani mediji da se obrate kad su institucije urušene</h2>
Pita se i zašto su baš ovi mediji u Crnoj Gori meta progona i kome su trn u oku.
- Očito nisu "uređeni" po volji stvarnih struktura koje danas upravljaju Crnom Gorom. Onog dana kada je iskopan tunel do Višeg suda u Podgorici, slučaj u kojem su, tri dana prije nego što će uslijediti ova vrlo ozbiljna hajka države protiv medija, oslobođeni svi optuženi pa sad možemo govoriti o takozvanoj aferi Tunel, trebalo je biti jasna poruka šta patron dalje smjera. Jasno je trebalo biti i onog julskog dana, kada su optuženi u slučaju Državni udar iz 2016. oslobođeni krivice odlukom Višeg suda u Podgorici - ukazuje ona.
Kako dodaje, u Srbiji zbog te odluke suda pojam državni udar u Crnoj Gori dodatno izaziva podsmjehe i potcjene u medijskom prostoru i stavlja se pod navodnike kao nešto apstraktno.
- A kako i ne bi kada je Andrija Mandić, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, izabran 2023. za predsjednika Skupštine Crne Gore čime je postao i član Savjeta odbrane. Njegov kolega Srbin iz rasformiranog proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, danas je poslanik vladajuće većine i neko koga Srbija pamti tako što iz petnih žila viče kada gostuje na Vučićevim mitinzima. Takođe, kada je 3.avgusta 2022. potpisan Temeljni ugovor trebalo je biti svima jasno da je Crna Gora izgubila svoj subjektivitet i suverenitet i šta bi dalje moglo uslijediti - naglašava Šundić-Mihovilović.&nbsp;
Saglasna je sa bh. kolegom da je ovakvo targetiranje medija od strane vlasti vrlo opasno.&nbsp;
- Gledajući sa strane, vlast u Crnoj Gori čine influenseri, lutke na koncu i Bošnjačka stranka, preko koje se prelama i uticaj Zagreba i njihova ispostava zahtjeva Crnoj Gori na putu ka EU, koja se samo uvećava, ali i uticaj Beograda. Bošnjačka stranka je tu kao jedina brana ili most preko kojeg se čuva ona obnovljena državnost Crne Gore 2006. o kojoj je Vučić na jednom od svojih gostovanja ove nedelje paćenički i sramežljivo govorio - kaže sagovornica Analitike.&nbsp;
Upozorava i da živimo u takvom geopolitičkom vremenu gdje međunarodno pravo i pravda ne važe isto za sve.&nbsp;
- Gdje je veće zlo kada Putin ubija Ukrajince nego kada Benjamin Netanjahu istrebljuje cio palestinski narod. Živimo u vremenu kada se u Evropskom sudu za ljudska prava obaraju presude zbog, recimo, onoga što stoji u Članu 2 Ustava Crne Gore. A u obaranju te presude je učestvovala i sutkinja iz Crne Gore Ivana Jelić, inače potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - navodi ona.&nbsp;
Šundić-Mihovilović pojašnjava da je riječ o predmetu "Jovičić protiv Srbije" koji se odnosi na državljanina Srbije, studenta Bogdana Jovičića, koji se nalazi u pritvoru od avgusta 2025. godine, navodno zbog vandalizma tokom studentskih protesta u zemlji.&nbsp;
- Sud je odbio njegov zahtjev za premještaj u zdravstvenu ustanovu ili za određivanje mjere kućnog pritvora uz elektronski nadzor, ocjenivši da je van dometa primjene Pravila 39 Poslovnika Suda. Kome da se žale targetirani mediji ako su, kao prva instanca za žalbu, sudske institucije u Crnoj Gori urušene? Da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u kojem je crnogorska sutkinja Jelić već jednom opstruirala ono na čemu počiva Ustav Crne Gore, na radost zagovornika Crne Gore kao države etnonacionalnih zborova - pita se Šundić-Mihovilović.
<h2>Medije štiti samo totalna javnost, ogoljenost i vidljivost</h2>
Iz SDT-a je, nakon objavljivanja naredbe za otvaranje istrage, potvrđena informacija opozicije da će urednici medija i predstavnici NVO sektora biti ispitani u okviru istrage. Bursać ne sumnja da postoji realna opasnost i od hapšenja urednika targetiranih medija.&nbsp;
- Prvo privođenja na informativne razgovore, a onda i hapšenja jer srpski svet ne podnosi slobodu – on se hrani strahom i kontrolom. Ali upravo je zato presudan pritisak javnosti, profesionalnih udruženja i međunarodnih organizacija. To je jedina brana od potpunog potapanja institucija i pretvaranja pravosuđa u batinaški servis vlasti. Za razliku od drugih profesija nas štiti samo totalna javnost, totalna ogoljenost i vidljivost - kategoričan je Bursać.
Njegova koleginica iz Beograda citira Muhameda Abdagića koji je svojevremeno rekao: "Politika za danas vodi se prema situaciji koja će biti sutra".
- Dok opozicija upozorava, vlast je već sprovela. Gledajući sa strane, rekla bih da događaji u Crnoj Gori idu gotovo uvijek dva koraka ispred opozicije. Kao kad policajac pravi zapisnik onda kada se nesreća već dogodila. A zlo ne staje i ne spava. Opozicija djeluje suviše neozbiljno, morala bi malo više od pukih saopštenja, poput onih koje pišu briokrate EU i SAD, da pokaže da joj je do države stalo - smatra Šundić-Mihovilović.
<h2>Transparentnost prestaje tamo gdje se mediji dijele na podobne i nepodobne&nbsp;</h2>
Osvrćući se na nedavno uskraćivanje akreditacije dijelu medija od strane Ministarstva odbrane na čijem je čelu kadar Demokrata, Bursać kaže da ta situacija nije nova te da je već viđena u Beogadu i Banjaluci.
- Kad se uskrati akreditacija, to nije samo birokratska odluka, to je politička poruka: “nema mjesta za one koji misle svojom glavom.” Transparentnost prestaje tamo gdje se mediji dijele na podobne i nepodobne. To je matrica palanke, a palanka je idealni teren srpskog sveta. Dodikov režim je, primjerice, počinjao sa uskraćivanjem akreditacija, javnost nije regaovala i mnogi od nekadašnjih novinara nisu više u tom poslu. Na ovaj ili onaj način - podsjeća Bursać.
Šundić-Mihovilović, pak, ističe da joj nije poznato da je režim Aleksandra Vučića uskratio akreditaciju nekom novinaru.
- Neki političari na vlasti odbijaju pozive i intervjue medijima koji nisu otvoreno režimski, ali akreditacije za događaje, konferencije, to ne. Bilo je, vjerovali ili ne, u ono predvučićevsko vrijeme situacija da se novinaru odbije akreditacija jer je pisao loše o toj vlasti i tadašnjem gradonačelniku Beograda - prisjeća se ona.
<h2>Demokrate kao primjer Danin Krugerovog efekta – nesvjesni svoje nesposobnosti&nbsp;</h2>
Osvrćući se na činjenicu da pomenutim ministarstvom rukovode Demokrate, novinarka iz Beograda kaže da je suvislo govoriti o njihovom kapacitetu.
- Pogledajte samo bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. Gotovo ne prođe dan da se ne dogodi neko ubistvo. Sa svakim tim metkom ostaje šupljina u sektoru bezbjednosti, dok se potpuno ne obruši, a temelji su vrlo krhki. Primjer je bizarna situacija od prošle nedjelje kada je po nalogu suda crnogorska policija otišla da pretraži manastir SPC kod Berana u potrazi za spomenikom ratnom zločincu, hitlerovom odlikašu Pavlu Đurišiću. Epilog svega je da spomenik nije pronađen, da policiji nisu bili dostupni svi djelovi manastira, jer su neke prostorije bile zaključane, a ključ ima isključivo mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije!?A SPC je u svom reagovanju izrazila "uznemirenost i zabrinutost zbog otvorenog nasilničkog odnosa režima prema srpskom narodu u Crnoj Gori". Cirkus - podvlači Šundić-Mihovilović.
Sagovornica Analitike smatra da su na talasu "osvježenja" u Crnoj Gori na vlast došli ljudi sa manjkom znanja, vještina, potkapacitirani, ali koji, kako kaže, imaju visoko mišljenje o sebi.&nbsp;
- Psihologija taj fenomen naziva „Daning Kruger efekat“ i opisuje ga kao 'iluzorna superiornost jer pojedinci ne samo da nemaju sposobnosti za obavljanje nekog zadatka, već im nedostaje i sposobnost da prepoznaju sopstvenu nesposobnost, zbog čega se javljaju nerealna pozitivna uvjerenja o sebi' - objašnjava ona.
<h2>Cilj – kontrolisana, utišana i potčinjena Crna Gora&nbsp;</h2>
Iza svega ovoga, prema mišljenjuBursaća, stoji i politički strah i kontrola narativa i sistemska slabost institucija.
- Politički strah, jer se vlast boji kritike, kontrola narativa jer želi monopol nad istinom i slabost institucija jer bez urušenih institucija ne bi mogli ovako brutalno gušiti slobodu. Ali ključna stvar je da je ovo projekt vojnika srpskog sveta, Beograda, Crkve Srbije i lokalnih prosrpskih moćnika. Cilj je jednostavan – kontrolisana, utišana i potčinjena Crna Gora. Ofanziva je počela - upozorava sagovornik Analitike.
I Šundić-Mihovilović je saglasna da su institucije u Crnoj Gori pod kontrolom druge države te da je na djelu potpuna devastacija i zatiranje svega crnogorskog u Crnoj Gori, a medijska slika je, ukazuje, posljedica svega toga.&nbsp;
- I urušavanje države nije samo institucionalno, medijski, već i kulturološki, obrazovno, ekonomski... Potpuna, dakle, deluzija države. Bojim se da nikakvo članstvo u EU, ako ga i kad bude, to neće riješiti. I događaji poput ove medijske hajke razobličuju demagogiju i populizam ljudi na vlasti pričama o EU. Dok sami ne počistite mulj u kojem živite nijedan EU zakon to neće urediti. Bio bi samo to privid uređenja, kao što je, nažalost, Crna Gora, trenutno, samo ljuštura od članice u NATO-u, iznad svega, zbog gore navedenog bezbjednosnog sektora kroz koji promaja duva - ocjenjuje ona.&nbsp;
<h2>Novinarstvo pod opsadom, pritisci i cenzura postali svakodnevica</h2>
Ističe i da je medijska situacija širom Balkana izuzetno loša. Vlast u Beogradu, kako podsjeća, gotovo rutinski targetira, zastrašuje, diskredituje, tuče, tuži i hapsi novinare.
- Fondacija Slavko Ćuruvija saopštila je da je tokom septembra registrovala 141 verbalni napad državnih funkcionera i poslanika Srpske napredne stranke na kritičke medije i novinare što je četiri puta više u odnosu na avgust. Imamo situaciju u BiH gdje bi tamošnja vlast 'Trojke' vrlo rado počistila sve novinare i portale koji nisu njima naklonjeni. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković otvoreno je pozivao da Federalna televizija treba da sprovodi "Trojkine" politike, što je na kraju i učinjeno promjenom rukovodećeg kadra i uređivačke politike - dodaje sagovornica Analitike.
Podsjeća da je organizacija Safe Journalist nedavno izdala saopštenje u kojem osuđuju ciljani politički pritisak i pozivaju Konakovića da prestane da targetira medije i novinare.
- Susjedna Hrvatska, iako članica EU, je država gde je, sigurnost novinara ozbiljno ugrožena. Ovogodišnji izještaj o stanju medijskih sloboda u EU Media Freedom Report 2025 iznio je zabrinjavajuće nalaze za Hrvatsku i upozorio na pritiske na javne medije, politički uticaj kroz državno oglašavanje, netransparentnost vlasništva nad medijima te ugroženu sigurnost novinara. Hrvatska je, prema navodima tamošnjeg društva novinara, rekorder po broju SLAPP tužbi protiv novinara - navodi Šundić-Mihovilović.&nbsp;
I Bursać smatra da je situacija sa novinarskom profesijom u Crnoj Gori i na Balkanu dramatična.&nbsp;
&nbsp;- Ili jadna. Svejedno je. Novinarstvo je pod opsadom, pritisci i cenzura su postali svakodnevica. Crna Gora se u zadnjih pet godina uklapa u regionalni trend: od Beograda do Banjaluke ista je matrica – uguši slobodu, kriminalizuj kritičare, proglasi ih izdajnicima. To je recept srpskog sveta. A opasnost za društvo nije samo da novinari nestanu, nego da ostane samo eho jedne ideologije - zaključuje Bursać.

Portal ETV

Bursać: Ofanziva počela, tišina krajnji cilj bojovnika srpskog sveta; Šundić-Mihovilović: Ni Vučićev režim nije išao ovako daleko

One koji protestuju u Srbiji od 1. novembra prošle godine tamošnja vlast je optužila skoro za sve. I za terorizam i za rušenje države i za planiranje atentata na predsjednika države. Ali da su krivi za to što su fudbaleri Srbije poraženi od Albanije - to je, reklo bi se, novi nivo. Naime, predsjednik Vučić tvrdi da su Nišlije koje protestuju, uoči utakmice zviždali ispred hotela u kom je reprezentacija boravila, te da su ih dekoncentrisali.
Poslije jučerašnjeg poraza srpske reprezentacije od Albanije, "orlovi" bi mogli lako da odlete iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. Prije njih, odletio je Piksi.
Iz publike se još tokom utakmice moglo čuti skandiranje „Piksi odlazi!“.
I odlazi. Dragan Stojković Piksi po svemu sudeći više neće biti selektor Srbije.
- Već sam razgovarao se predsjednikom i generalnim sekretarom. Neko ko je odgovoran, a ja mislim da sam odgovoran čovjek, ponudio sam moju ostavku, naravno- rekao je, na konferenciji za novinare poslije utakmice sa reprezentacijom Albanije, Dragan Stojković Piksi, selektor srpske fudbalske reprezentacije.
Od tuge zbog poraza fudbalera, a ne od bijesa, predsjednik Srbije noćas, kaže, nije spavao. Ipak izgleda da se bijesan probudio, jer je za fudbalski debakl okrivio ni manje ni više nego narod, posebno onaj koji protiv njegove vlasti protestuje skoro godinu dana.
- Hoćete da Vas podsjetim kako smo juče ispratili reprezentaciju? U Nišu 6-7 sati, kada se momci odmaraju za meč, skupilo se dvije stotine, tri stotine zgubidana baš ispred hotela u kojem je bila naša reprezentacija. Oni pomislili došli Albanci da im zvižde. Nisu Albanci, nego blokaderi, jer se blokaderima nije svidjelo što se na drugom kraju grada skupilo 5-6 hiljada ljudi koji nisu smetali našim fudbalerima… Sram vas bre bilo više! Pođite od sebe šta ste uradili za svoju zemlju, jeste li napravili negdje nešto, samo rušite svoju zemlju?- rekao je Vučić.
Studenti u blokadi su mu odgovorili.
- Jeste, mi smo krivi što si zbog svog ega izmjestio utakmicu na onu njivu od terena u Leskovcu, i što smo od početka kvalifikacija golove dali jedino Andori i Letoniji- odgovorili su predsjedniku Srbije studenti u blokadi, preko naloga na društvenim mrežama.
Stanje na fudbalskom terenu preslikano je stanje društva i države, kaže novinar Sport kluba Branko Spasojević. Valjda se zato na konferenciji za novinare koju je selektor juče održao poslije poraza, proveo baš kao i novinari N1 i Nove kad bilo šta pitaju predstavnike vlasti.
- Selektore, da li ste izgubili kontrolu nad ekipom u posljednje vreme- pitao je novinar Sport kluba, na šta mu je Piksi odgovorio da stalno imaju ta neka glupa pitanja.
Sportski novinari koji su pratili utakmicu Srbija - Albanija kažu bio je to vještački teren i pred vještačkom publikom koja je ulaznice dobila. To je publika koja neće skandirati predsjedniku, pa su pojedini opozicionari iznelu sumnju da se predsjednik malo plaši naroda.
- Kažu - ne smijem da to čujem? Ja to slušam od 2013. godine na svakoj utakmici, zato što vam je to zadatak, zato što šaljete svoje aktiviste da samo to rade, jer ništa drugo ne rade- odgovorio je Vučić.
Odluka da se utakmica ne igra u Beogradu, na stadionu Rajko Mitić, već na devet puta manjoj Dubočici je bila antifudbalska i ona se obila o glavu prije svega predsjedniku države koji je bio jasan u stavu da mora da se igra u Leskovcu.&nbsp;
- Ne postoji nijedan fudbalski rezon, riječ je o isključivo političkoj odluci- kaže Branko Spasojević, novinar Sport kluba.
Da je tako misli i glumac Milan Marić, čiji komentar prigodno gađa u suštinu.
&nbsp;- Kontrolisan grad, kontrolisan stadion, kontrolisan prenos, kontrolisani gosti, kontrolisana publika, kontrolisan selektor, kontrolisana reprezentacija, i jedino što ne bude kontrolisano je reprezentacija Albanije, koja nas pobijedi- kazao je Marić.

Novi nivo Vučićevih optužbi: Građani koji protestuju krivi i za poraz fudbalera od Albanije

Uskoro će, 1. novembra, proći godinu dana od strašne tragedije koja se dogodila u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi. Nesreća je bila pokretač velikih antivučićevskih protesta koji su sada, kako se bliži godišnjica, u sve većem raskoraku. Vučić se još uvijek ljulja, ali i antirežimski studentski pokret upao je u dileme i kontroverze. Jednom riječju, u Srbiji vlada zbrka. Srpski karusel.
Od mantre "evo ga, samo što nije pao", Aleksandar Vučić i njegov truli, beskorisni režim još se održava i pliva na površini, bez ikakvih konkretnih naznaka da bi zbilja mogao "kihnuti". Naime, velebni studentski protesti, koji su znali okupiti na skupovima i do dvjesta hiljada ljudi, ipak nisu postigli željeni rezultat. Sve se više razvodnjavaju i postavlja se pitanje kakva je stvarna politička pozicija studentskog bunta. Srbijanski politolog Bojan Klačar za beogradski Blic se pita "što taj pokret nudi kao alternativu vladajućoj političkoj opciji" jer su zapravo, i nakon godinu dana, potpuno nepoznati stavovi studenata o čitavom spektru političkih procesa u samoj Srbiji, regiji i na vanjskopolitičkom planu.
Studenti su odbacivali politiku, da bi sada došlo do kopernikanskog obrata i sebe smatraju i doživljavaju kao jedinu snagu koja se može suprotstaviti Vučiću. Dugo su bježali od politike kao vrag od tamjana, dok je antirežimska javnost gubila strpljenje i tražila od njih da se politički deklarišu, a sada kad su to napravili, još im uvijek nedostaje jasna politička artikulacija jer su to učinili polovično.
Naime, cijelu svoju "političku agendu" sveli su na zalaganje za vanredne izbore i najavili su svoju listu. To je odmah izazvalo velike probleme i dilemu koja dijeli srpsku javnost i opozicionu scenu te nosi dodatno ideologiziranje u ionako smeteno i konfuzno srbijansko društvo. Doduše, ne zna se kada bi mogli biti izbori (Vučić zavlači i najavljuje ih za pretkraj 2026. godine!), a studenti (s angažiranim profesorima) u tajnosti rade tu svoju listu s kojom bi na megdan Vučiću, ali uz uslov da ostala opozicija na izbore ne izađe, nego da podrži studente na "neviđeno", što je izazvalo uzbuđeno talasanje na zbrkanoj srbijanskoj političkoj sceni.
Otkad su izašli sa svojim političkim zahtjevima, a svode se uglavnom na "izbori što prije", studenti pozivaju opozicione stranke da se suzdrže od sudjelovanja na izborima, kada god oni bili, te traže bjanko podršku bez uvida u listu i, kako piše beogradski Danas, "da ih ne uslovljavaju, ali da im se stave na raspolaganje sa svojom logistikom". Mogu li studenti donijeti promjenu? S protokom vremena sve je manje svjetla na kraju tunela. Klačar kaže kako je problem u tome da studentska lista želi "zadovoljiti sve", a zato se neće "ideološki i programski profilirati".
- Studentska lista nastojaće zahvatiti što šire birače i doći do svih društvenih slojeva. Zato će se stranke koje mimo studentske liste izađu na izbore pokušati nametnuti programom i ideologijom - zaključuje Klačar.
Željko Veselinović iz Pokreta radnika - Sloga uvjeren je da studentska lista ne može sama pobijediti Aleksandra Vučića koji još drži poluge režima u rukama, čak ni, kako kaže za Blic, "u referendumskoj atmosferi". Stoga će na izborima, kad god oni budu, a što kasnije to će biti bolnije, doći do izraženih ideoloških razlika koje mogu samo ići na ruku Vučiću. Evidentno je da je došlo do raskola nakon gotovo jednogodišnje borbe s autoritarnim režimom koja je očito zapela u labirintu nedorečene srbijanske politike te da su studenti sebe počeli doživljavati kao jedinu snagu koja je sposobna srušiti Vučića, ali radi li se tu samo o smjeni ili promjeni aktualne politike koja izaziva zebnju u regiji?
Da apsurd bude veći, tada su imali i najbrojnije skupove i režim je bio ozbiljno poljuljan, a sada bi im se moglo dogoditi da je "pumpaj, pumpaj" bilo u prazno. A Srbija je prevažna geostrateška država na ovom prostoru da bi sve ostalo isto nakon promjene Aleksandra Vučića, koji sve više gubi kompas. I srbijanska opozicija zatečena je stavom studenata da oni sami, bez opozicije, krenu u završnu bitku jer bi to značilo da je opozicija ne samo suvišna, nego bi praktički prestala biti relevantni politički akter.
Otkad su studenti prije oko pet mjeseci počeli tražiti od Vučića izbore, rade svoju izbornu listu, ali imena nisu procurila. Mediji i javnost spekuliđu s raznim imenima, od kojih neka izazivaju otvoreno zgražanje jer se radi o ljudima koji se praktički u svojoj politici i pristupu uopće ne razlikuju od Aleksandra Vučića, poput profesora s beogradskog Filološkog fakulteta Mila Lompara koji ne skriva da je na pozicijama "srpskog svijeta" te čak najavljuje i svoju kandidaturu za predsjednika države uz podršku studenata. Opozicija traži razgovor, ali, kako navodi Danas, "studenti ih ignorišu", ne želeći da opozicija ima bilo kakav utocaj na njihov izlazak na izbore. Neke stranke, poput Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloša Jovanovića, čiju je regionalnu politiku teško razlikovati od Vučićeve, ne žele takvu saradnju sa studentima i najavljuju samostalni izlazak na izbore, iako je Demokratska stranka (DS) spremna podržati studentsku listu.
Jovanović navodi da "nema pobjede nad režimom bez autentične desnice". DSS je apsolutno nacionalistička stranka s velikosrpskom agendom. Jovanović je poručio studentima, kako piše Blic, da "će izaći na izbore jer ako ne bi, bila bi to - samonegacija". Iz Ekološkog pokreta i nekih drugih lijevo-zelenih opcija poručuju da "nije rješenje povlačenje oporbe iz izborne utrke", a za Blic je šefica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla da "podržava studente u nakani da ponude nešto novo", ali pitanje je - koliko je to novo.
Zato Nestorović kaže da "nije rješenje u povlačenju opozicijeiz izbornog procesa jer ako se povučemo, prepuštamo teren upravo onima protiv kojih se borimo". Za nju je važnije da se pronađe način da se "studentska energija poveže s opozicijskom borbom, a ne da se međusobno isključujemo".
&nbsp;- U redu je da postoji studentska lista, u redu je da se ljudi okupe oko nje - ali ključ je u zajedničkom cilju: u tome da izbori postanu prostor otpora, a ne prostor podjela- izjavila je za Blic Danijela Nestorović.&nbsp;
Ta se političko-ideološka zbrka u Srbiji potvrđuje i na sljedećem primjeru - uoči lokalnih izbora na Kosovu i vlast i studenti održali su odvojene prosvjede, kako su rekli, u znak "podrške srpskom narodu na Kosovu". No, iako su to bili različiti skupovi, narativ, ikonografija i poruke bili su praktički istovjetni. I studenti su nosili slike svetog Save, reljef Kosova na srpskoj zastavi, uzvikivali "Kosovo je srce Srbije".
Jedina je razlika u tome što su studenti optuživali Vučića za "prodaju Kosova" uz poruku "na Kosovu je sve počelo, na Kosovu će se sve i završiti" te "sad se borimo da bi nam svanulo to dogodine", kako prenosi portal RTS-a. Tako da se opravdavaju zebnje da studenti, kao i dobar dio oporbe, idu samo za zamjenu, a ne promjenu srpske političke agende, što znači i nakon Vučića - Vučić. Teško je reći kako će se stvari odvijati jer ko zna što se sve još do izbora, koji bi bili tek za godinu dana, može dogoditi i može li se uopšte Vučić održati tako dugo, ali i mogu li studenti još cijelu godinu biti "u formi" i koliko uopće srbijansko društvo još ima snage i strpljenja. Srbija sigurno ulazi u zonu haosa, meteža i košmara.

Tvrde da su jedina snaga koja može srušiti Vučića, a sada su objavili zahtjev koji je izazvao totalnu konfuziju među opozicijom...

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o ekonomskoj situaciji u zemlji u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Ponovio je apel građanima da ne paniče, ali je upozorio da je geopolitička situacija sve složenija.
- Ponašamo se odgovorno i ozbiljno. Imamo dizel koji se trenutno troši. Problem nastaje kada rafinerija u Pančevu prestane sa radom. Apelujemo na rusku stranu, molili smo Amerikance, i uspjeli smo da izdržimo osam mjeseci - kazao je Vučić tokom gostovanja na jednoj &nbsp;televiziji.
- Naš zadatak je da vodimo računa o životima naših građana i da ne narušavamo osnovne principe pravde. Važno je da ljudi znaju koje ideje imamo i koliko je Srbija bila fer prema našim ruskim prijateljima - dodao je on.
Vučić je pojasnio da, kada rafinerija prestane sa radom, potrebno je između dvije i četiri sedmice da se ponovo pokrene. „Što se tiče ispumpavanja domaće nafte, kada se to jednom prekine, potrebni su mjeseci da se nastavi. Suočavamo se sa bezbroj problema. Juče sam razgovarao sa direktorom Srbijagasa Bajatovićem. Nemamo drugu rafineriju i moramo što brže tražiti rješenja, pa i od kineskih partnera - rekao je Vučić.
Bili smo više nego fer
Predsjednik Srbije naveo je da je Rusija Srbiji ponudila ugovor o snabdijevanju gasom do Nove godine, što smatra razočaravajućom viješću, jer je Beograd još proljetos očekivao potpisivanje dugoročnog sporazuma.
- Iz Moskve nam je stigla ponuda za ugovor do Nove godine. To je za nas vrlo razočaravajuće, jer smo do maja trebalo da zaključimo trogodišnji ugovor. Srbija je bila više nego fer i pouzdan partner u svakom smislu. Odustajali smo od arbitraža i drugih postupaka samo da bismo sačuvali prijateljstvo i partnerske odnose - kazao je Vučić.
Molim građane da me razumiju
On je podsjetio da je u maju u Moskvi razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kada mu je, kako kaže, rečeno da će sporazum biti potpisan za mjesec ili dva.
- Ponovo sam se sreo sa predsjednikom Putinom u septembru i zamolio ga da se dogovor zaključi što prije. Sada su nas obavijestili da će važiti do Nove godine. Logika je jednostavna – žele da nam poruče da, ukoliko krenemo u nacionalizaciju NIS-a ili bilo što slično, mogu prekinuti isporuku gasa 31. decembra. To je za mene vrlo loša poruka - ocijenio je Vučić.
Dodao je da nije mogao dati obećanje Amerikancima da će nacionalizovati NIS, „jer ako nešto obećam, to moram i da ispunim“.
- Molim građane da me razumiju – moramo vaditi najvrelije kestenje iz vatre. Takvo je vrijeme - poručio je.
Srbija neće učestvovati u ratovima
Vučić je naglasio da je Srbija „suviše mala da bi mogla raditi samo ono što joj se sviđa“, iako, kako je rekao, često i to čini.
- Zbog toga su nam i rušili stabilnost prethodnih mjeseci. Kao predsjednik, ne mogu dozvoliti da Srbija pati. Srbija neće učestvovati ni u ratovima ni u sukobima. Već plaćamo dovoljno visoku cijenu - kazao je.
Znamo kako da upravljamo krizom
Predsjednik Srbije najavio je da će u ponedjeljak predstaviti konkretna rješenja, ali da najprije mora sačekati odgovor ruske strane.
- Nemamo redove na pumpama. Ljudi znaju da njihov predsjednik govori istinu i da naredna dva do tri mjeseca neće biti problema. A neko je to morao platiti – mi smo već izdvojili preko 300 miliona eura - rekao je Vučić.
- Sačuvaćemo našu zemlju. Uvešćemo više derivata, trošićemo više novca da građani ni u jednom trenutku ne osjete rizik. Ali, nakon četiri-pet mjeseci, doći ćemo u situaciju koju neko mora riješiti. Izdržaćemo tri mjeseca, ali šta poslije? Sve ćemo zalihe potrošiti, a to će nanijeti veliku štetu - upozorio je.
Vučić je zaključio da je „situacija veoma složena“ i da je, kako kaže, „poslije Josipa Broza Tita najduže na vlasti“.
- Moje iskustvo je veliko – od kovida, migracija, poplava, ratova. Znamo kako da upravljamo krizom. Ovo je vjerovatno najteži izazov do sada, ali rješenje ćemo pronaći - &nbsp;poručio je Vučić.

Vučić: Stigla nam je razočaravajuća vijest iz Rusije

Premijer Kosova Aljbin Kurti je saopštio je da su iz Turske dobili hiljade kamikaza dronova Skajdager (Skydagger), a srpski predsjednik Aleksandar Vučić na to je reagovao porukom da je „užasnut“ zbog naoružavanja Kosova i optužio Tursku da „ne želi stabilnost Zapadnog Balkana“ i da „ponovo sanja obnovu Otomanske imperije“.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oštro je odgovorila, navodeći da „Vučić bestidno napada Tursku“, i to istog dana kada je, prema njenim riječima, „predsjednik SAD Donald Tramp pohvalio Tursku i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana za izuzetno vođstvo u promociji globalnog mira i bezbjednosti“.
Kurti je na Fejsbuku napisao da su dronovi stigli prije planiranog roka i da su desetine pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) već obučene za njihovu upotrebu.
On je podsjetio da je Kosovo u decembru prošle godine potpisalo ugovor s turskom kompanijom Bajkar (Baykar), proizvođačem dronova Skajdager.
- Ovi samoubilački dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV, borbeni su dronovi opremljeni eksplozivnim napravama, namijenjeni za pogađanje pokretnih i statičkih neprijateljskih ciljeva - napisao je Kurti.
Kurti je dodao da kupovinom ovih dronova Kosovo „nastavlja da jača i unapređuje udarnu moć vojske, sa ciljem izgradnje sposobne i moderne oružane sile zasnovane na savremenim tehnologijama i taktikama“.
Povodom dolaska turskih dronova na Kosovo, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović održao je hitan telefonski razgovor s komandantom KFOR-a Ozkanom Ulutašom, izražavajući oštar protest zbog nastavka naoružavanja Kosova, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
- Takvi potezi predstavljaju veoma loš signal i ugrožavaju ne samo bezbjednost na Kosovu i Metohiji, već i stabilnost cijelog regiona Zapadnog Balkana - navodi se u saopštenju.
Vučić je na društvenoj mreži Iks ponovio da je „užasnut ponašanjem Turske i brutalnim kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244“, te da se time „nastavlja naoružavanje prištinskih vlasti“.

Vučić o dronovima poklonjenim Kosovu: Užasnut sam, Turska ponovo sanja obnovu Otomanske imperije

Švajcarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pita se da li je politika balansiranja Srbije između istočnih i zapadnih sila počela da posrće i služi li Srbija zapravo kao ruska baza za destabilizaciju Evrope.
Na početku teksta autor navodi da su vlasti u Srbiji „odahnule kada su izbori u Moldaviji prije nešto više od nedjelju dana prošli bez većih incidenata“. Potom podsjeća da je policija u Moldaviji uoči izbora sprovela 250 racija i uhapsila 74 osobe, piše Dojče vele (Deutsche Welle).
„Prema moldavskim vlastima, uhapšeni su se obučavali u kampovima u Srbiji. Tamo su, navodno, trenirani u taktikama i metodama napada i otpora prema snagama bezbjednosti. Kao organizatora, Moldavija vidi Rusiju, koja želi da spriječi proevropski kurs te male države.“
<h2>Svinjske glave ispred džamija</h2>
Švajcarski list dalje piše: „Optužbe su dobile na težini kada su četiri dana nakon racija u Moldaviji i srpske bezbjednosne snage uhapsile dvije osobe. Dvojica Srba sumnjiče se da su između 16. jula i 12. septembra organizovali paravojnu obuku za 150 do 170 Moldavaca i Rumuna.“ U tekstu se navodi da je nakon tih hapšenja izgledalo kao da je Srbija izbjegla diplomatsku katastrofu. „Ipak, Beograd – koji održava bliske veze s Moskvom – sada se mora suočiti s veoma neugodnim pitanjem: služi li Srbija kao baza za ruske pokušaje destabilizacije Evrope?“
Autor sugeriše potvrdan odgovor na to pitanje, navodeći još jedan primjer destabilizujućeg djelovanja koje ima korijene u Srbiji: „U ponedjeljak, tri dana nakon prva dva hapšenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je policija uhapsila još jedanaest osoba – svi su Srbi. Sumnjiče se da su početkom septembra u Parizu postavili odsječene svinjske glave ispred više džamija. Takođe, između aprila i septembra, navodno su bacali zelenu boju (boju islama) na jevrejske ustanove poput Muzeja Holokausta i više sinagoga u širem području Pariza.“
Švajcarski list citira saopštenje srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova prema kojem su uhapšene osobe osumnjičene da su za takve akcije prošle obuku u Srbiji „po nalogu strane obavještajne službe“. Njihov navodni cilj bio je „podsticanje mržnje, diskriminacije i nasilja prema osobama različitog porijekla, boje kože ili vjere“, piše Dojče vele.
U tekstu se podsjeća da je Francuska još u junu optužila trojicu Srba zbog napada bojom na jednu jevrejsku ustanovu, te da Francuska, kao i Moldavija, sumnjiči Rusiju kao organizatora tih akcija. „Prema bezbjednosnim stručnjacima, vjerovatnoća da se takvi kampovi za obuku u Srbiji organizuju bez znanja bezbjednosnog aparata – i time režima – izuzetno je mala. Još 2024. godine, uoči predsjedničkih izbora u Moldaviji, kružile su informacije o kampovima pod ruskom kontrolom za moldavske izgrednike u Srbiji i srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini. Tada su srpske vlasti ćutale.“
<h2>Vučić zadaje sve više glavobolje</h2>
Sada se u švajcarskom listu postavlja pitanje: zašto se hapšenja u Srbiji događaju baš sada, kada bacaju loše svjetlo na zemlju? „To vjerovatno ima veze s politikom balansiranja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Vučić već godinama pokušava da održava dobre – i prije svega za njega isplative – odnose s Rusijom, Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. Strategija je do sada davala rezultate. Investicije su stizale i sa Zapada i s Istoka. Vučić je bio gost u Berlinu, Briselu, Pekingu, Moskvi i Mar-a-Lagu. Međutim, on zadaje sve više glavobolje i Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama – ali i Rusiji.“
Autor podsjeća da je Brisel sve zabrinutiji zbog autoritarnog načina na koji režim postupa prema učesnicima protesta koji traju gotovo godinu dana i citira komesarku za proširenje Martu Kos, koja je prije nekoliko nedjelja izjavila: „Imamo problem u Beogradu.“
U tekstu se dalje podsjeća da je Evropska narodna partija, najjača grupacija u Evropskom parlamentu, nedavno razmatrala sankcije ili čak isključenje Vučićeve Srpske napredne stranke. Ne zaboravlja se ni nezadovoljstvo Moskve zbog isporuka srpske municije i oružja Ukrajini, kao ni strahovanja Srbije i Rusije od najavljenih američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, piše Dojče vele.
Autor zaključuje da su i obuka u Srbiji i hapšenja osumnjičenih samo primjer do koje mjere je za Beograd postalo teško balansirati između Istoka i Zapada. „Jesu li hapšenja sprovedena samo da bi se izbjegle sankcije protiv NIS-a – za sada ostaje špekulacija.“
U tekstu se navodi i reakcija predsjednika Srbije na pojačane pritiske: „Vučić u međuvremenu napada i zapadne i istočne partnere. U intervjuu za njemački Frankfurter Algemajne Cajtung (FAZ), nedavne ruske optužbe povodom isporuke srpske municije nazvao je ‘nesumnjivo najuvredljivijom izjavom protiv Srbije‘ koju je ikada čuo. Istovremeno, ponovo je optužio zapadne obavještajne službe da finansiraju revoluciju u Srbiji. Kao i obično, nije iznio nikakve dokaze.“

Švajcarski list: Srbija u ruskoj strategiji za destabilizaciju Evrope

Grad Novi Pazar dugo je živio okrenut leđima zemlji čiji je dio. Ili je to zemlja bila ta koja je okrenula leđa gradu? Ne postoji konsenzus o tome, ali mnogi ljudi u Novom Pazaru kažu da od 12. aprila ove godine nijedna od tih izjava više nije tačna. Grad i zemlja konačno su se okrenuli jedno ka drugom.
To podsjećanje na veliki protesni skup održan početkom aprila u Novom Pazaru uvod je u opširnu reportažu iz tog grada koju je, pod naslovom „Naša zemlja“ u Frankfurter algemajne cajtungu objavio novinar Mihael Martens, prenosi Dojče vele.
U Novom Pazaru razgovarao je, između ostalog, i sa direktorom omladinskog udruženja Svetionik u tom gradu Mirzom Aličkovićem. On kaže da je za njega 12. april bio najljepša stvar koja je mogla da mu se dogodi u životu.
- Barijere su pale. Otvorili smo se, a otvorila se i Srbija - kazao je Aličković.
<h2>Protest u Beogradu 28. juna "katastrofa"</h2>
Studentski protestni pokret prevazišao je mnoge podjele, ocjenjuje njemački list.&nbsp;
- Kada su tokom Ramazana bošnjački studenti iz Novog Pazara putovali na proteste u druge srpske gradove, njihove srpske kolege organizovale su im iftar. Taj zajednički prekid posta stvorio je vezu. Muslimani Sandžaka iznenada su počeli da nose srpske zastave na demonstracijama - piše njemački list.
Postoje međutim i sumnje u promjene. Njih je, piše Frankfurter algemajne, podstakao protest u Beogradu 28. juna.&nbsp;
- Rezultat je bio katastrofa. Bučni studentski demagog bjesnio je na kvazibiblijskom jeziku o bogu i Srbima, o krvi, tlu i molitvama, o kostima i otadžbini. Njegov govor podsjetio je na retoriku krvavih balkanskih ratova 1990-ih. Isto je važilo i za pojavljivanje Mila Lompara, profesora književnosti i poštovaoca bosanskog Srbina, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Lompar je publiku zasuo jedva prikrivenim velikosrpskim parolama. Izgledalo je kao da studenti svojim izborom govornika pokušavaju da nadmaše nacionalizam srpske vlade - ocjenjuje list.
List još jednom citira Mirzu Aličkovića koji je to pratio uživo na mreži.
- Prije svega mi je bilo žao mene (...) Plašio sam se šta će se dalje desiti i pitao se šta će biti s protestnim pokretom - naveo je on.&nbsp;
Nažalost, beogradski govori, prema njegovim riječima, nisu bili izolovani incidenti.
On priča o studentima koji su vrijeđali srpske policajce nazivajući ih "šiptarima" (srpska uvreda za Albance). Kada je najistaknutija srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić nedavno kritikovala takve povike, dobila je bujicu mržnje na mreži.&nbsp;
- Dobila je tu mržnju jer je rekla nešto što je istina, ali što gotovo niko u Srbiji ne želi da čuje - kaže Aličković.
<h2>Ko će biti studentskoj listi?</h2>
On takođe smatra zabrinjavajućim način na koji se studentski pokret nosi s genocidom u Srebrenici – ili bolje rečeno, njihovo potpuno ignorisanje tog zločina. Dok je 28. jun obilježen kao istorijski datum, ovogodišnji 11. jul, 30. godišnjica zločina u Srebrenici, dočekan je studentskom tišinom.&nbsp;
- Nijedan studentski parlament se time nije bavio. Svi su ćutali. Srebrenica je međunarodno priznati genocid, ali studenti nisu mogli da smisle šta da kažu - citira njemački list Aličkovića.
Dodaju da studentkinja iz Novog Pazara Majda Maljevac ipak nastavlja da podržava protestni pokret protiv Vučića, takođe u nadi da se događaji poput onih od 28. juna u Beogradu neće ponoviti.
Na sljedećim parlamentarnim izborima, studentski pokret planira da se protiv Vučića kandiduje sa sopstvenom listom. Neki tvrde da su beogradski studenti želeli da na tu listu stave i Karadžićevog poštovaoca, profesora Mila Lompara. Maljevac vjeruje i nada se da je to samo ružna glasina. Ako bi srpski šovinisti bili na studentskoj listi, nikada ne bi mogla da glasa za nju.
- To ne bi bila Srbija za koju se borimo mjesecima - ističe Maljevac.
Ali možda neće tako biti. Mirza Aličković je optimista. Želi da bude optimista, piše Frankfurter algemajne cajtung i članak završava izjavom tog Novopazarca.
- Doživjeli smo istorijske promjene. Nikada se ranije nisam osjećao kao građanin Srbije. Sada se osjećam. Zahvaljujući studentskom pokretu. Vjerujem da se krećemo u pravom smjeru - naveo je Aličković.

Novi Pazar i protesti u Srbiji: Mirza želi da bude optimista

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je pokušao da „poremeti“ samit Brdo-Brioni, koji je u ponedjeljak završen u Draču, piše hrvatski Jutarnji list.
Obraćajući se novinarima nakon usvajanja zajedničke izjave i potpisivanja sporazuma, Osmani je izjavila da je Vučić pokušavao da se suprotstavi tome, te da se samitu obratio „uvredama i arogancijom“.
- Pokušavao je da poremeti sastanak, ali smo na kraju ipak uspjeli da usvojimo izjavu. Naravno, za svaku propagandu koju je Vučić namjeravao da predstavi učesnicima, mi smo, kao Republika Kosovo, imali snažne argumente koji su na strani pravde - poručila je Osmani.
Otkrila je i da je Vučić imao primjedbe na pakt o odbrambenoj saradnji koji su potpisali Kosovo, Albanija i Hrvatska.
- Dobio je našu zajedničku potvrdu da je sporazum usmjeren na jačanje saradnje i naše zajedničke odbrane. Kosovo nikada nikoga nije napalo, kroz cijelu istoriju našeg postojanja kao nacije. Međutim, uvijek smo se branili i nastavićemo da branimo sebe i svoj teritorijalni integritet - kazala je Osmani.
Vučić joj nije ostao dužan. Potvrdio je da je tokom plenarne sjednice došlo do „neslaganja“ sa predsjednicom Kosova, te je ironično poručio Osmani da joj želi još „mnogo turističkih posjeta poput nedavnog putovanja u Njujork tokom Generalne skupštine UN-a“.
- Bilo je neslaganja između mene i Osmani. Ovdje se niko ne obraća državnim titulama, već samo imenima, i to je dobra ostavština cijelog procesa. Govorio sam o toj vrsti licemjerja i dvostrukih standarda, gdje svako od nas pokušava da dobije nešto na tuđi račun, dok gotovo da ne postoji zajednički pristup rješavanju problema na Zapadnom Balkanu - rekao je Vučić.
<h2>Predanost evropskim integracijama</h2>
Na pitanje da li se razgovaralo o mogućem globalnom sukobu, odgovorio je da su se razgovori uglavnom fokusirali na teritorijalni integritet koji „svako tumači kako želi“.
- Zamislite samo Vjosu Osmani kako govori o zaštiti teritorijalnog integriteta. Tu vam se želudac okreće naopačke, a svi tamo klimaju glavom i ponašaju se kao da je rekla nešto pametno - izjavio je Vučić.
Ironično je dodao da Osmani tokom nedavnog putovanja u Njujork nije imala nijedan zvaničan bilateralni sastanak ni sa kim iz američke administracije.
- Poželio sam joj još mnogo takvih turističkih iskustava. Nastavićemo u tom pravcu - rekao je Vučić.
U zajedničkoj izjavi nakon završetka samita, lideri Hrvatske, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova istakli su „zajedničku viziju evropske perspektive cijelog regiona“.
&nbsp;Potvrđujemo svoju posvećenost podršci evropskim integracijama i inkluzivnoj regionalnoj saradnji sa ciljem mirne, snažne, stabilne, prosperitetne i ujedinjene Evrope - navodi se u izjavi.
Proces Brdo-Brioni pokrenuli su Slovenija i Hrvatska 2013. godine kako bi podržali proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan. Lokacije po kojima je inicijativa nazvana - Brdo kod Kranja i Brionska ostrva - simbolizuju pomirenje i diplomatiju.

Osmani optužila predsjednika Srbije da je pokušao da "poremeti" samit Brdo-Brioni; Vučić: Želim joj još mnogo turističkih putovanja

Evropska unija (EU) mora preuzeti odgovornost za situaciju na Zapadnom Balkanu, ukoliko želi da bude akter na međunarodnoj sceni, ocijenio je predavač na Fakultetu za napredne međunarodne studije na Univerzitetu Džons Hopkins, Edvard P. Džozef.
On je, u intervjuu agenciji MINA na marginama 2BS Foruma u Budvi, kazao da je članstvo Crne Gore u Uniji izuzetno značajno i za Uniju i za državu, navodeći da je najveća odgovornost na Crnoj Gori koja treba da sprovede reforme, podigne nivo političke kulture i pokaže jedinstvo.
Džozef je, komentarišući rasprave u kojima se postavlja pitanje kako Evropa može da odgovori na velike izazove na globalnoj sceni, istakao da je za EU posebo važan region Zapadnog Balkana.
Prema njegovim riječima, EU ima važnu ulogu u rješavanju krize u Ukrajini i ruske agresije, ali nije u moći Unije da samostalno riješi tu krizu. “Realnost je da u tom dijelu EU zavisi od Sjedinjenih Država (SAD)”.
- Međutim, ovdje na Balkanu, EU može i treba da pokaže snagu - rekao je Džozef, dodajući da je upravo to i očekivanje administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Na pitanje kakav je trenutni pristup EU prema regionu Zapadnog Balkana, Džozef je naglasio da smatra da Unija ne radi dovoljno.
- Nikada Balkan nije bio dovoljno visoko na listi prioriteta EU, i to je velika greška - kazao je Džozef.&nbsp;
On je istakao činjenicu da je Balkan dio Evrope i da je zbog toga odgovornost za stanje u regionu prije svega na EU.
Prema njegovim riječima, do sada je bilo previše oslanjanja na SAD u rješavanju najtežih kriza.&nbsp;
- Dešavalo se i da članice EU sabotiraju interese regiona Zapadnog Balkana - kazao je Džozef, ukazujući na primjer kada je Francuska dodala nove zahtjeve za Sjevernu Makedoniju i nakon promjene imena.
Prema njegovim riječima, to je samo jedan od mnogo primjera kada EU ili njene članice nijesu imale adekvatnu reakciju na događaje u regionu.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da je Zapadni Balkan svojevrsni test za EU i prilika da se postavi i pokaže kao akter na međunarodnoj sceni, Džozef je odgovorio potvrdno.
Prema njegovim riječima, o “strateškoj autonomiji” koju u posljednje vrijeme pominju pojedini evropski lideri ne može se govoriti ako ne mogu da riješe probleme u svom dvorištu.&nbsp;
- Želiš da budeš nezavistan, a opet si zavistan od SAD u vlastitom dvorištu - kazao je Džozef.
Kako je istakao, za EU je izvodljivo da utiče na situaciju na Zapadnom Balkanu, jer tu nema država poput Rusije, nema država sa nuklearnim oružjem ili ogromnom vojskom, niti energetskih giganata.&nbsp;
Kako je dodao, Srbija je najveća država u regionu, ali nema niti jedan od tih kapaciteta.
- Ako EU ne može riješiti probleme ovdje gdje joj je to izvodljivo, kako će onda igrati globalnu ulogu - upitao je Džozef.&nbsp;
Na pitanje šta je glavna prepreka EU da se efikasnije pozabavi regionom Zapadnog Balkana, Džozef je rekao da je glavna prepreka nedostatak volje, ali i da se EU previše oslanja na SAD.
On je naveo da je to bio slučaj s Dejtonskim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i da EU prepušta rješavanje kriza SAD-u.&nbsp;
Prema riječima Džozefa, toga nema više i EU mora preuzeti odgovornost za te stvari na Zapadnom Balkanu.
<h2>Situacija u Srbiji test i prilika za EU</h2>
Prema njegovim riječima, situacija u Srbiji je odličan test i prilika za EU.
Džozef smatra da su masovni protesti u Srbiji pitanje odgovornosti vlasti prema građanima, što je, kako je podsjetio, jedna od suštinskih evropskih vrijednosti.
- EU pada na ovom testu - ocijenio je Džozef, dodajući da bi EU morala jasno poručiti Beogradu da se građani ne mogu hapsiti, niti prebijati.&nbsp;
Na pitanje da li se EU postavlja na neki način neutralno prema situaciji u Srbiji, Džozef je istakao da EU, nažalost, šalje kontradiktorne poruke.
On je podsjetio da se s vremena na vrijeme mogu čuti poruke komesarke za proširenje Marte Kos da se ono što traže studenti poklapa sa principima Unije, ali da se nakon toga mogu čuti i drugačije poruke.
Prema riječima Džozefa, to nije dovoljno, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da se o situaciji u Srbiji jasnije odredi.&nbsp;
On je ocijenio da se radi o kompromisima, a nekad dijelom i o interesima, ukazujući na primjet interesa Francuske oko kupovine borbenih aviona Rafal.&nbsp;
- Prisutan je i strah da će, ako se pritisne predsjednik države Aleksandar Vučić, on otići ka Rusiji - naveo je Džozef.
On je upitao kakav interes Srbija ima sa Rusijom i Kinom, podsjećajući da je dvije trećine trgovine Srbije vezano za EU.
<h2>Najveća odgovornost na Crnoj Gori</h2>
Upitan o crnogorskom članstvu u EU i značaju tog koraka i za samu Uniju, Džozef je kazao da je članstvo Crne Gore u EU izuzetno važno.
On smatra da će EU primiti Crnu Goru, iako, kako je ukazao, uvijek postoje političke igre i nema garancija.&nbsp;
- Najveća odgovornost ipak je na samoj Crnoj Gori – da sprovede reforme, podigne nivo političke kulture i pokaže jedinstvo. Potrebno je vođstvo svih strana u Crnoj Gori koje će da objedini društvo i donese jasnu viziju - istakao je Džozef.
On se osvrnuo na uticaj Srbije u Crnoj Gori, navodeći da se zapravo radi o uticaju Vučića.
Prema riječima Džozefa, u interesu je Srbije da Crna Gora uđe u EU, ali “mislim da to Vučić ne vidi tako”.
- On (Vučić) vidi pristupanje Crne Gore Uniji kao prijetnju za njega, na sličan način na koji predsjednik Rusije Vladimir Putin vidi pristupanje Ukrajine EU. Ne na potpuno isti način, ali na vrlo sličan - kazao je Džozef.
Kako je naveo, da su vlasti u Srbiji istinski zapadno orijentisane, one bi članstvo Crne Gore u EU vidjele kao plus.
- Ali nemamo to. U Beogradu imamo egocentričnu vladu sa vrlo sumnjivom orjentacijom i tendencijama. Oni vide pridruživanje Crne Gore kao prijetnju - istakao je Džozef.

Džozef: Pristupanje Crne Gore EU i u interesu Srbije, ali Vučić to vidi kao prijetnju

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković pozvao je čelnike zdavstvenog sistema da odgovore građanima da li zdravstvu prijeti bankrot.
- Po informacijama koje mi imamo iz Fonda za zdravstvo, ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta i novog zaduživanja Crne Gore, zdravstveni sistem mora da stane - saopštio je Eraković u Skupštini tokom rasprave o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Kazao je da očekuje brzi odgovor na ove alarmantne informacije.
- Jer nije potrebno pojašnjavati javnosti kakve će posljedice imati &nbsp;kolaps zdravstvenog sistema - naglasio je on.
Najavio je da DPS priprema zakonsko rješenje kojim će se ispraviti nepravda prema srednjem medicinskom kadru, prije svega u pogledu zarada.

Eraković: Uslijediće kolaps zdravstvenog sistema ako ne bude rebalansa budžeta

U emisiji Srećan dan, od 9 do 11 sati, govorimo može li astrologija da otkrije naš odnos prema novcu i načinu njegovog sticanja.&nbsp;
Predstavljamo i Montenegrin International Medical Summit – MIMS 2025, koji će se održati od 9. do 12. oktobra pod sloganom „Where science meets miracles“.&nbsp;
Ovaj prestižni događaj okuplja više od 20 predavača i panelista, a fokusira se na teme poput transplantacije matičnih ćelija i organa, personalizovane medicine, kao i savremenih radionica iz oblasti dijagnostike, prve pomoći i kliničke prakse.&nbsp;
O značaju i ciljevima kongresa govore Mateja Maraš i Anja Đoković, studentkinje medicine i članice organizacionog tima.&nbsp;
Da li je šminka samo estetski dodatak ili i oblik umjetnosti, samopouzdanja i lične terapije govori Ivana Pavličević, profesionalna šminkerka.

Srećan dan na TV E: Predstavljamo i Montenegrin International Medical Summit

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Ankari od Turk Telekoma 79:72, u utakmici trećeg kola B grupe Eurokupa.
Budućnost je bila na korak od trijumfa u Ankari, u 36. minutu vodila je 70:65, ali je dozvolila domaćinu da serijom od 12:0 napravi preokret i dođe do vođstva, koje je uspio da sačuva do kraja.
U posljednja dva minuta, kod minimalnog vođstva domaćina, Budućnost je imala nekoliko prilika za preokret, ali nije uspjela da ih realizuje.
Domaći sastav do pobjede vodili su crnogorski reprezentativci Kajl Olmensa 16 i Marko Simonović sa 15 poena.
U podgoričkom timu, koji je doživio drugi poraz, najbolji je bio Skajl Mejs sa 21 poenom.

Budućnost ispustila pobjedu u Ankari

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da posao u Gazi nije završen, jer tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je bilo obećano, objavio je Tajms of Izrael, a prenosi N1.
- Svih 20 preživjelih talaca se vratilo i oni se osjećaju dobro, koliko je to moguće. Veliti teret je sklonjen, ali posao nije završen. Tijela nisu vraćena, kao što je bilo obećano- napisao je Tramp na društvenoj mreži "Truth Social".
Dogovor koji su potpisali Izrael i Hamas prošle nedjelje podrazumijevao je da Hamas oslobodi svih 48 talaca u roku od 72 sata od kako primirje stupi na snagu.
Rok je istekao u ponedjeljak u podne i Hamas je oslobodio 20 živih talaca, ali je vratio tijela samo četiri od 28 preminulih u Gazi, dok za večeras najavljuje predaju još četiri.
Rok iz dogovora se odnosi i na tijela, piše Tajms of Izrael, ali izgleda da Hamasu treba više vremena da ih locira, pa je uspostavljena zajednička radna grupa kako bi pomogla da se pronađu tijela koja nisu vraćena u 72 sata.
- Faza dva počinje odmah"- dodao je Tramp, aludirajući na djelove svog plana u 20 tačaka o postratnom upravljanju i obnovi Gaze, koju će voditi tranziciona vlast palestinskih tehnokrata, a nadgledaće je Mirovni odbor, kojim će predsjedavati američki predsjednik i bivši britanski premijer Toni Bler.
Faza jedan, prema Trampu, podrazumijeva oslobađanje talaca, povlačenje Izraela iz Gaze i omogućavanje dostave humanitarne pomoći, dok Hamas tek treba da se saglasi sa fazom dva, koji podrazumijeva njihovo razoružavanje.

Tramp: Posao u Gazi nije završen, tijela preminulih talaca nijesu vraćena kao što je obećano

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;No pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumpcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Tag: aleksandar-vucic