Advokat Aleksandar Olenik izjavio je da je "naredba za posebno pendrečenje novinara" novi nivo državnog terorizma Aleksandra Vučića.
Nijesu uspjeli promjenom vlasništva i državnim novcem da ugase nezavisne medije. Sada pendrecima sprečavaju izvještavanje novinara- naveo je Olenik na mreži X.
On je naglasio da bez N1 Srbija, TV Nove, Razglasnewsa i blokada_info, "loviće nas u mraku i tišini, jednog po jednog".
- Stop državnom terorizmu- poručio je Olenik.
Podsjećamo, policija je juče fizički napala novinare tokom izvještavanja sa građanskog protesta ispred zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1990664674690384252%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1990664674690384252%7Ctwgr%5E03e47f7acd513592be6fd78ba5f4dcacfda91ee0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Olenik: Naredba za pendrečenje novinara novi nivo državnog terorizma Aleksandra Vučića

Crna Gora trenutno je jedini dio regiona koji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može da destabilizuje i gdje može da izazove sukobe - smatra potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, advokat i poslanik u Skupštini Srbije Aleksandar Olenik.
On je, u razgovoru za Analitiku, kazao da misli da će, iz tog razloga, Vučić učiniti sve da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Vučić je sa Banjskom izgubio svaku mogućnost da utiče na situaciju na sjeveru Kosova i da, eventualno, destabilizuje taj dio regiona. Takođe, nedavnom ponovnom promjenom politike u Republici Srpskoj, odnosno dogovorom Milorada Dodika sa američkom administracijom, izgubio je mogućnost da destabilizuje BiH - podsjeća on.
Kako dodaje, više mjeseci je u Srbiji trajala ogavna kampanja oko navodnog pokušaja otcjepljenja Vojvodine i to je, kaže, prošlo tužno i jadno jer ni on ni njegovi sljedbenici ne vjeruju u to.&nbsp;
Crna Gora jedini dio regiona gdje Vučić može ozbiljno da radi na stvaranju sukoba&nbsp;
- Moram priznati, nažalost, da je jedini dio regiona gdje Vučić može ozbiljno da radi na radikalizaciji i na stvaranju sukoba u društvu - Crna Gora. Sadašnja crnogorska vlast je u stvari produžena Vučićeva ruka iz Beograda i to je, zapravo, svima jasno. Kako mu se prostor za političko djelovanje, kao što sam već pojasnio, suzio, mislim da će on sve kapacitete koje ima usmjeriti na to da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju - upozorava Olenik.
Razlog je, kako tvrdi, to što svi radikali, kako god se zvali - desničarima, konzervativcima – vide u svakom napredovanju građana, društva i države ka Evropskoj uniji svoju političku smrt.
- U normalnom životu oni nemaju šta da traže. Oni nemaju politiku za normalan život, oni imaju politiku samo za sukobe, zato ih i izmišljaju. I zato sam ozbiljno zabrinut da se može očekivati pokušaj destabilizacije Crne Gore. Jedino je dobro što Vučić u ovom trenutku nema toliko kapaciteta kao prije jer je sve angažovao na zaštiti svoje vlasti u Beogradu i Srbiji. Ali, postoji ogroman novac koji može da se upumpa u Crnu Goru, zatim je tu ogromna medijska manipulacija i dio državnih struktura, prevashodno pravosuđa i tužilaštva, koji se ponašaju kao produžena ruka političke vlasti - upozorava sagovornik Analitike.&nbsp;
<h2>Pokušaj vlasti da preko tužilaštva udari na nezavisne medije nije dao rezultat</h2>
Uprkos lošoj situaciji na medijskoj sceni u Crnoj Gori, Olenik ističe da je ona ipak bolja nego u Srbiji.
- Mnogo je razvijenija nego u Srbiji, postoji mnogo više medija koji su objektivni, dok u Srbiji imamo samo dva. E upravo se Vučićeva vlast u Crnoj Gori preko pravosuđa okomila na taj dio slobodnih medija, na pojedince koji izražavaju slobodu političke i društvene misli. Sa ove distance, ipak, bih rekao da taj napad nije imao očekivane rezultate“, smatra Olenik.
<h2>Moraćete da sačekate da srušimo režim Vučića&nbsp;</h2>
Stava je da zbogtrenutnog režima u Crnoj Gori, koji je Vučićeva produžena ruka, naša država nema u potpunosti svoj suverenitet jer se, kako napominje, najvažnije odluke donose u Beogradu.&nbsp;
- I kao što sam već rekao, nema mogućnosti da se vlast otrgne iz zagrljaja Vučića. Jedini način da dođe do smjene sadašnje duboko radikalne, nacionalističke, agresivne vlasti u Crnoj Gorijeste promjena vlasti u Srbiji, odnosno da Vučić prvo u Srbiji izgubi vlast. Tek nakon toga će moći da dođe do smjene i ovog režima u Crnoj Gori. Oni su toliko povezani da se može reći da čine jednu cjelinu. Morate, nažalost, vi u Crnoj Gori da sačekate da mi prvo ovdje srušimo režim Vučića i tek onda ćete moći da smijenite vlast kod vas - uvjeren je Olenik.
<h2>Raspisivanje izbora zavisi od rješavanja situacije sa NIS-om</h2>
Upitan očekuje li da se to uskoro desi, naš sagovornik kažeda je pitanje raspisivanja izbora u Srbiji prilično složeno.
- Najveći uticaj u ovom trenutku na to pitanje imaju američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS). Bez tih sankcija, u ovom trenutku, bez obzira na veliku podršku studentskoj listi, studentima i građanima koja prelazi 50 odsto, ni studenti ni opozicija nemaju dovoljno snage da natjeraju Vučića da raspiše izbore - smatra Olenik.&nbsp;
Razlog tome je, objašnjava, što Vučić sprovodi ogoljeni državni terorizam prema svim građanima – studentima, novinarima, objektivnim medijima. Ali, da bi se stvar promijenila, kaže, naredne dvije do tri nedjelje Vučić mora da riješi pitanje NIS-a.&nbsp;
- Ako nastavi politiku neuvođenja sankcija Rusiji i ne preuzme NIS nazad, u Srbiji će za desetak, dvadest dana doći do nestašice goriva, a onda i redova na benzinskim pumpama. U toj situaciji, Vučić je samog sebe smijenio sa vlasti jer su još u Srbiji živa sjećanja na devedesete godine, nestašice, blokade i kupovinu goriva na ulici iz flaša - kaže sagovornik Analitike.&nbsp;
To je, kako dodaje, nešto što ni ovo malo njegovih preostalih vatrenih pristalica neće oprostiti.&nbsp;
- A ako povrati NIS, odnosno proda ga ili ga preuzme država, to znači i dogovor sa sadašnjom američkom administracijom što bi moglo da dovede do kupovine dodatnog vremena za njegov opstanak na vlasti. Vidjećemo u narednih 15 do 20 dana kako će se odvijati stvar sa američkim sankcijama NIS-u i tada ćemo moći da pričamo malo konkretnije o izborima - pojašnjava poslanik Lige socijaldemokrata Vojvodine.&nbsp;
<h2>Izbori ne prije proljeća, najbolje rješenje jedinstvena lista opozicije i studenata</h2>
Prema njegovim riječima, procjena je da izbori u Srbiji svakako neće biti raspisani prije proljeća iduće godine.
- Vjerovatno od marta pa nadalje, jer je mart vrijeme kada će se završiti svi poslovi oko ugovaranja i zatvaranja finansijske konstrukcije za EXPO. Malo je vjerovatno da će se prije toga ići na izbore, osim ako ne bude nekih velikih i nepredviđenih političkih dešavanja u Srbiji - kaže Olenik.
Studentski pokret u Srbiji, ukazuje Olenik, ima ogromnu podršku građana. Veliki je broj onih, dodaje, koji su protiv ovakve vlasti Vučića – oko 60 odsto. Ipak, napominje, ta podrška, odnosno protivljenje, nije isto što i izlazak na izbore i glasanje za neku od lista, a još manje znači način kontrole tog glasanja.&nbsp;
- U ovom trenutku ono što sigurno garantuje odlazak sa vlasti Vučića bi bila jedna opoziciona lista sa studentima, građanima, pojedinim ličnostima, nevladinim organizacijama i opozicijom. Druga opcija je da imamo posebnu studentsku listu, a posebno opoziciju, što je sada prilično vjerovatno. I tu je razlika, kada se te dvije liste saberu, da dođe do smjene vlasti Aleksandra Vučića, ali ne toliko velika kao kada bi bila u pitanju jedna lista. Ako bude dvije ili više opozicionih lista - što je realno jer mislimo da će biti bar dvije ozbiljne opozicione liste – i tada je razlika pristojna na strani opozicije, ali su šanse manje jer se mi u Srbiji ne borimo da za jednog poslanika smijenimo vlast, kako je to bilo u Crnoj Gori. Ovdje to mora da bude 10-15 odsto razlike i da izađemo na ulicu da odbranimo taj rezultat - poručuje Olenik.&nbsp;
Navodi i da ima još dosta vremena, čak i ako se priča o najranijem terminu izbora, za ozbiljniji dogovor svih političkih subjekata na strani opozicije i protivnika režima.&nbsp;
- Stav je Lige socijaldemokrata Vojvodine da je jedinstveni front najbolje rješenje jer on svakako garantuje mirnu smjenu Vučića na izborima. Tada bi razlika bila toliko velika da ne postoji propaganda koja bi mogla tu razliku da premosti - jasan je on.
<h2>Trinaest godina apsolutne vlasti svelo se na Ćacilend</h2>
Okupljanje građana u Novom Sadu 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u tom gradu, potvrdilo je, kaže Olenik, više stvari koje su iz Lige socijaldemokrata Vojvodine ponavljali više puta.&nbsp;
- Najvažnije je sljedeće – bez obzira da li na nekoj uličnoj akciji ili protestu bude više ili manje ljudi, studenata ili građana, podrška studentima u Srbiji svaki dan raste i ona je sad na nekih otprilike 60 odsto. To znači da je 60 odsto ljudi protiv vlasti Vučića. Ako se pitanje postavi kako bi glasali i za koga bi glasali – studentsku listu ili ostale, onda je taj postotak nešto manji – oko 45 odsto što je, u principu, normalno - smatra on.
- Ne mora u svakom trenutku da bude 100, 200, 300 hiljada ljudi na ulici, ali ta podrška građana studentima, opoziciji, svima koji su protiv ovog režima, raste, a drastično raste i broj onih koji su protiv Vučića, ali nisu još definisali kako bi to protivljenje izrazili. I druga stvar, koja je jasna, to je da Vučić nikad više neće imati onakvu podršku kakvu je imao, bez obzira na propagandu, na laži, na državni terorizam, na pokušaj kupovine... To vrijeme je prošlo i sada je na Vučiću da odluči kako će da ode sa vlasti - naglašava Olenik.
Ukazuje i da predsjednik Srbije ne može da dođe u Novi Sad, ne smije da ode na Kosovo, Republika Srpska mu je, dodaje, takođe upitna poslije posljednje promjene politike Milorada Dodika i njegove partije. Vučiću je, prema njegovim riječima, jedino ostalo tih nekoliko šatora ispred Skupštine, nazvanih „Ćacilend“.
- To je ono čime on može da upravlja i to samo dok im plaća dnevnice i dok policija hoće da ih štiti i čuva od građana. Koliko će to da traje stvar je procjene Vučića da li hoće da ode sa vlasti mirno, normalno, ljudski i sa podrškom oko 20-30 odsto građana ili hoće da bude najuren sa vlasti bez ikakve podrške ili sa podrškom od 2-3 odsto građana. Šta će i kako će da odluči, na njemu je, ali je bukvalno najbolji primjer na šta se svelo 13 godina apsolutne vlasti u Srbiji baš taj prostor nazvan Ćacilend - kategoričan je Olenik.
<h2>EU nepovratno promijenila odnos prema Vučiću</h2>
Upitan kako gleda na najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je ocijenjen kao najgori do sad, naš sagovornik ističe da on jasno daje do znanja da Srbija nazaduje i da za 20 godina pristupnih pregovora nije uradila skoro ništa.&nbsp;
- Zato što na vlasti imamo dominantno nacionalističku politiku koja vidi svog arhineprijatelja u EU. To se najbolje vidi u trenutnoj politici Vučića. Ono što je sigurno iz ovog izvještaja, a i Rezolucije Evropskog parlamenta, to je da Vučić više neće moći u EU da priča jedno, ovdje drugo, a u Rusiji treće. Moraće da se odluči da li će stvarno da počne, poslije 13 godina vlasti, da radi na priključenju Srbije EU ili će jasno svima da pokaže da to neće da radi ni ubuduće. Američke sankcije NIS-u će to da istjeraju na čistac u narednih 10 do 15 dana - ponavlja poslanik LSDV-a.
<h2>Odnos EU prema Vučiću se, ističe, nepovratno promijenio.&nbsp;</h2>
- Ono što je proteklih godinu bilo držano kao tajno i samo je saopštavano doiplomatskim tajnim kanalima, sada je postalo javno zato što je EU to objavila na više načina, uzimajući u obzir i ovaj izvještaj EK. Ako je nekad, na početku vlasti, Vučić i imao neku vrstu prodrške EU, sada je sigurno nema i mala je vjerovatnoća da će je dobiti jer je sad svima postalo kristalno jasno da je evropski put Srbije, kako to Vučić voli da naziva, bio samo propagandni trik za dolazak i ostanak na vlasti, a bez stvarne želje da se bilo šta uradi da se Srbija za jedan korak približi EU. Možemo reći da je urađeno čak suprotno od toga – da se Srbija udaljava od EU. Najbolji primjer su sankcije EU prema Rusiji, koje samo Srbija nije uvela. Došli smo do one narodne da je car go - tu više nema povratka - jasan je Olenik.
Na pitanje da li je društvo u Srbiji u proteklih godinu sazrelo dovoljno da vidi koji je stvarni interes građana, Olenik odgovara da je društvo u Srbiji zaslijepljeno intenzivnom propagandom državnog terorizma koju, kako kaže, Vučić sprovodi svih 13 godina i koja je prethodne godine na neviđenom nivou.&nbsp;
- Da bi društvo u Srbiji bilo šta moglo da odluči ili da zaključi, mora da ima bar neke osnovne informacije, a toga u Srbiji nema. Da budem još precizniji - samo oko 30 odsto građana ima priliku da gleda objektivne medije. Sedamdest odsto nema nikakvu priliku da čuje bilo šta drugo osim sada već ogoljenih laži.Da bismo došli do stvaranja kritičke javnosti koja može da formira neku vrstu javnog mnjenja moramo da imamo informacije. Pošto 70 odsto građana nema osnovne informacije, uopšte ne možemo da govorimo o javnom mnjenju niti o javnosti niti o društvu u Srbiji - zaključuje Olenik.

Olenik: Da bi duboko radikalna, agresivna vlast u Crnoj Gori bila promijenjena prvo mora da "padne" Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cijenu da izbjegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi.
Na sjednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti donijeta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra sa ciljem sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
- Želim po svaku cijenu da izbjegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti - poručio je Vučić.
Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Bjelorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susjednu Ukrajinu.
Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima.
- Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu - rekao je Vučić.
On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cijenu ako bude bilo potrebno.
- I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade - dodao je Vučić.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta mijenjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udjela.
Nakon što je zbog američkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumijevanja prema ruskim prijateljima.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DRHUpxniF-c/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
 
Sada je, kako je rekao, vrijeme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke.
- Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rješenja. Mi moramo da obezbijedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cijenu - poručio je Mali na sjednici Vlade.
On je naveo da "ruski prijatelji" ni poslije 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rješenje.
- Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora - naveo je Mali.
Vučić mu je na to odgovorio da razumije njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi".
Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi".
Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju".
- Američka administracija želi kompletnu promJenu vlasništva NIS-a i zahtIJeva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije - rekla je Đedović Handanović.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je dIo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.
Država Srbija je 2008. godine prodala udio od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po cijeni od 400 miliona eura, bez tendera.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

1250x600

Vučić želi da izbjegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cijenu, Mali poručio da je vrijeme da Srbija razmišlja o sebi

Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Režim Aleksandra Vučića štetan jednako po Srbiju kao i za čitav region. Pad Vučićevog režima će otvoriti prostor za saradnju zemalja regiona na osnovama progresivnih politika i konačan poraz velikodržavnih ideja, ocijenjeno je na sastanku lidera Evropskog saveza, Damira Šehovića, Ivana Vujovića i Vatroslava Belana u Podgorici sa predsjednikom Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojanom Kostrešom.&nbsp;
- U srdačnom i prijateljskom razgovoru lideri Evropskog saveza su zahvalili LSV-u na odnosu i trodecenijskoj podršci koju je bez kompromisa i u svim okolnostima pružala ideji nezavisne, građanske, antifašističke i evropske Crne Gore - saopšteno je iz ES-a.
Konstatovano je da su prethodnih 35 godina politike partija koje čine Evropski savez i LSV garancija čvrstog partnerstva i u budućnosti, prije svega u izgradnji modernih i građanskih društava u Crnoj Gori i Srbiji unutar EU kao evropske porodice naroda.&nbsp;
- U tom pravcu otvara se značaj prostor za zajedničke projekte koji će progresivne ideje postaviti kao dominantne na Zapadnom Balkanu - istaknuto je u saopštenju.
Lideri Evropskog saveza su Kostrešu pružili podršku u borbi za demokratsku i evropsku Vojvodinu i Srbiju.
Lideri partija su dogovorili da komunikacija u narednom periodu bude intenzivnija, redovna i projektno orjentisana.

Lideri ES sa Kostrešom: Pad Vučićevog režima znači konačan poraz velikodržavnih ideja i otvaranje prostora za saradnju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas da ga je Vojno-bezbjednosna agencija obavijestila da je njegov jučerašnji razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman, ali da on nikoga neće goniti zbog toga pošto je ponosan na sve šta je tom prilikom izgovorio.
Vučić je na televiziji Pink kazao da je razgovor sa majkom mladića koji je poginuo prilikom pada nadstrešnice novosadske željezničke stanice bio pristojan i da je trajao dugo.
Kazao je da je dao Dijani Hrka odgovore na njena pitanja i da mu je želja bila da "okonča agoniju žene koja je izgubila dijete", ali da nema brzih i lakih rješenja.
Hrka štrajkuje glađu ispred Doma narodne skupštine od 2. novembra.

Vučić: Vojno-bezbjednosna agencija me obavijestila da je moj razgovor sa Dijanom Hrka neovlašćeno sniman

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu objavio je da je zabrinut za zdravlje majke stradalog Stefana u padu nadstrešnice Dijane Hrke i narodnog poslanika Uglješe Mrdića, koji štrajkuju glađu i naveo da je razgovarao sa njima telefonom i zamolio ih da prekinu štrajk glađu.
- Razgovarao sam jutros telefonom sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem. Zamolio sam ih da prekinu štrajk glađu, a gospođu Hrku pozvao u Predsjedništvo na sastanak. Svi dobri ljudi u Srbiji zabrinuti su za njihovo zdravlje i molim se, i nadam, da će donijeti odluku o prekidu štrajka - kazao je Vučić u objavi.
Dijana Hrka, čiji je sin stradao u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, od nedjelje, 2. novembra, štrajkuje glađu tražeći da se utvrdi odgovornost za smrt njenog sina i ostalih nastradalih u padu nadstrešnice.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić štrajkuje glađu od 31. oktobra ispred Doma Narodne skupštine, sa pet veterana koji su ga podržali u zahtjevu da nadležno tužilaštvo uhapsi bivšeg predsjednika Skupštine akcionara Infrastrukture Željeznice Srbije Nebojšu Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića zbog njihove odgovornosti za pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.

Vučić razgovarao sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem: Zabrinut sam za njihovo zdravlje, molim ih da prekinu štrajk glađu

Na više lokacija u Beogradu, Zvorniku i Banjaluci danas je uhapšeno više osoba koje se dovode u vezu sa slučajem poznatim kao „ubačeni snajperisti“, saopštilo je tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kako se navodi u saopštenju, u akciji hapšenja učestvovali su pripadnici MUP-a i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). 
„Nadležni organi nastavljaju intenzivan rad na rasvjetljavanju svih okolnosti i činjenica u vezi sa ovim slučajem“, dodaje se u saopštenju.
<h2>Pozadina</h2>
Priča o „ubačenim snajperistima“ pojavila se krajem oktobra, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su nadležne službe dobile ozbiljne bezbjednosne informacije o dolasku dvojice stranih snajperista u Beograd.
Vučić je tada rekao da se u srpskoj prijestonici „tragalo za dvojicom snajperista koji su već tri dana u gradu“, dodajući da su službe bezbjednosti imale podatke o porijeklu novca i mogućim nalogodavcima, ali bez preciziranja ko bi mogao biti meta.
- Mi trenutno u Beogradu jurimo dvojicu snajperista za koje znamo da se nalaze u gradu i već tri dana ne možemo da ih pronađemo. Nadam se da ćemo uspjeti. Ko su i koje su im mete - vidjećemo - izjavio je tada Vučić.
Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti, s obzirom na to da državni organi nijesu iznijeli detalje o identitetu osumnjičenih, njihovim motivima, niti o tome da li su imali političku ili kriminalnu pozadinu.
Istraga o navodnim „ubačenim snajperistima“ još traje.

Srbija: Uhapšeno više osoba u vezi sa slučajem „ubačeni snajperisti“

Majka Stefana Hrke, mladića koji je poginuo u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, Dijana Hrka, šesti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, tražeći pravdu za poginule i odgovornost nadležnih.
Hrka kaže da se zbog prehlade osjeća malaksalo, ali da ne odustaje od zahtjeva - procesuiranje odgovornih za tragediju, puštanje na slobodu pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Skupštine joj svakodnevno podršku pružaju srednjoškolci, studenti, roditelji i građani, a prema navodima medija, sve više škola u Srbiji bojkotuje nastavu u znak solidarnosti.
Udruženje „Udružena prosvjeta Srbije“ pozvalo je sve prosvjetne radnike da se pridruže podršci Dijani Hrki.
Tokom protesta ispred Skupštine, policija obezbjeđuje prostor u kojem su smještene pristalice vlasti, dok su prethodnih dana zabilježena i hapšenja studenata.
Kako prenosi N1, iz zabavnog centra „Ćacilend“, koji se nalazi u blizini mjesta protesta, dani­ma se puštala glasna muzika, za koju okupljeni tvrde da ima cilj da isprovocira majku koja više od godinu dana traži pravdu.
Večeras, međutim, iz „Ćacilenda“ nije bilo muzike, dok su se ispred Skupštine pridružili i poljoprivrednici i prosvjetni radnici.
Hrka je štrajk glađu započela 2. novembra, dan nakon komemorativnog skupa u Novom Sadu, održanog povodom godišnjice tragedije u kojoj je poginulo 16 osoba.

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu, ispred Skupštine Srbije podrška đaka i roditelja, traži se zabrana Ćacilenda

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas da evropski program borbenih aviona (FCAS) predstavlja „test kredibiliteta“ za Evropu i da on ima „obavezu da uspije“.
- Vjerujemo u to, napredujemo i poslaćemo potrebne poruke kompanijama - rekao je Makron na samitu o tehnološkom suverenitetu u Berlinu, na kojem je učestvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.
Pregovori francuskih i njemačkih proizvođača oko programa i dalje se u zastoju.
Projekat budućeg borbenog sistema u vazduhu, koji košta više od 100 milijardi eura, pokrenut je 2017. godine kao simbol odbrambene saradnje Berlina i Pariza, kojem se kasnije priključila Španija.
Zbog neslaganja kompanija koje su uključene, FCAS ima poteškoća sa početnim fazama.
- Razgovaraćemo o tome u narednim danima i donijećemo odluku o tome kako preći u sljedeću fazu do kraja godine - izjavila je tada bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, dodajući da projekat mobiliše „značajne svote“ i „veliki napor“ triju zemalja.
FCAS treba da zamijeni francuski avion Rafal i njemačke i španske Eurofajtere do 2040. godine, dok se Evropa ponovo naoružava zbog povećanih tenzija sa Rusijom.
Projekat je u zastoju, posebno zato što francuski proizvođač aviona Daso, koga su tri države odredile za glavnog izvođača radova, sada zahtijeva veću autonomiju, što smeta zvaničnom Madridu i Berlinu.
Makron je rekao da je Evropi potrebna „mnogo više integrisana“ politika odbrane i „evropskija ponuda“ ako EU želi da bude „jača i više suverena“.
Naveo je da ga ne „iznenađuje“ trvenje proizvođača, i dodao da je „odgovornost“ zemalja uključenih u projekat da „razmotre veće zajedničko dobro“.
Jedan francuski zvaničnik je krajem septembra izjavio da je Francuska spremna da „samostalno“ napravi budući avion, prije nego što je Makron ublažio očekivanja pozivajući Pariz i Berlin da „rade na zajedničkim rješenjima“.

Makron: Program za borbene avione je test kredibiliteta Evrope

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rješavanje situacije u toj kompaniji, prenijela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS).
Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana.
- Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtjev SAD za dobijanje nove licence - dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid.
Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rješenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom.
U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca.
U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspio da očuva sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate.
SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u sa ciljem, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini".
Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio.
Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rješenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka, ali to nije potvrđeno.
Rješenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija, ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju.
Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima.
Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je prije američkih sankcija snabdijevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj.
U prethodnoj godini SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji.
Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rješenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Rok za rješavanje problema sankcija za Naftnu industriju Srbije 13. februar

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši sudija Jovan Stanković kazao je danas u Višem sudu da je "popustio" pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kada je napisao presudu u korist Carina, iako tužba nije bila uručena tuženom, već njegovoj supruzi.
Današnje ročište trajalo je nešto više od četiri sata i prekinuto je oko 15 h nakon što je Vesni Medenici pozlilo.
U tom predmetu, kako je objasnio, očekivana je bila ta odluka, ali ona nije mogla biti donijeta iz procesnih razloga, jer tužba nije uredno uručena stranci.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina donio u martu 2022. godine i da je toj odluci prethodio susret sa Medenicom u jednom lokalu u Herceg Novom.
-Medenica je bila na liječenju u Igalu i poslala mi je poruku da se vidimo što sam ja i prihvatio. Sa njom je bila kuma, čijeg imena se ne sjećam - kazao je Stanković.
Na toj kafi, prema njegovim riječima, Medenica mu je rekla da su je zamolili iz Instituta Igalo da pita za jedan postupak, u pitanju je bio radni spor.
- Taj predmet za Igalo je bio zreo za zakazivanje. Tada mi je saopštila da treba da "bacim" pogled i na još jedan predmet ali da ne zna broj. Rekao sam da ću vidjeti da li je zreo za zakazivanje - ispričao je Stanković.
Dodao je i da joj je dan ili dva nakon susreta poslao poruku da mu pošalje broj predmeta i kada je dobio odgovor znao je "o čemu se tu radi jer je predmet bio za Carine čiji je vlasnik njen kum".
- Rekao sam da je tužbu za izjašnjenje primila supruga tuženog i pitao sam je: Što hoćeš od mene? Nadao sam se da će reći da uradim što mislim jer sam joj dva puta naglasio da tužba nije uručena tuženom. Ona mi je poslala poruku:"piši" što sam ja i uradio. Ja sam osjetio pritisak i poslao sam poruku: " dobro napisaću" - ispričao je bivši sudija.
On se pravdao i da ga je bilo strah da ne bude pokrenut disciplinski postupk protiv njega jer je imao dosta predmeta u radu, misli oko 600, i u nekima je prekoračio vrijeme zakazivanje. Iako Medenica više od godinu nije bila na čelu Vrhovnog suda on smatra da je imala uticaj na ljude iz pravosuđa i zato je "podlegao" pritisku.
Svjedok je naveo da je napravio dvije ključne greške -što je dozvolio Medenici da mu se približi i druga što nije rekao "ne".
Stanković je objasnio da ga je to sve natjeralo da podnese ostavku jer nije mogao da se pojavi pred kolegama i građanima.
Ipak, svjedok je na pitanje sutkinje Vesne Kovačević rekao da je on još ranije planirao da napusti sudijsko mjesto, ali je objasnio da je &nbsp;htio da završi sve predmete i da izađe dostojanstveno.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović predočio je iskaz svjedoku koji je dao u SDT-u u kojem je naveo da je "često donosio odluku sa falinkama" i " preko koljena". Stanković je rekao da je u Tužilaštvu bio pod velikim stresom a kada je rekla da donosi odluke sa falinkama i "preko koljena" mislio je na osnovu sudijskog uvjerenja i kad nedostaje jedan element da bude siguran u svoju odluku.
Na pitanje drugog branioca, advokat Zdravka Begovića bivši sudija je rekao da je nelogično &nbsp;da je njegov iskaz danas precizniji nego u Tužilaštvu.
- U suštini radi se o istinitom iskazu i u Tužilaštvu. Vjerujte mi - kazao je Stanković.
Na što se advokat Begović nadovezao i rekao da mu ništa ne vjeruje.
Vesna Medenica je predočila sudskom vijeću da je 50 odsto odluka Stankoviću ukidano i da mu je zbog toga skrenuta pažnja dok je ona bila na čelu Vrhovnog suda.
Advokat Begović je rekao da od "ovog čovjeka zavisi sudbina Vesne Medenice" koji je kalupio predmete preko koljena.
-Iskaz je sračunat, &nbsp;iskonstruisan, da Vesnu Medenicu predstavi kao ženu koja i poslije godinu od prestanka funkcije može da drma crnogorskim pravosuđem, a svi su joj okrenuli leđa - kazao je Begović.
Medenica je kazala da kada se vidjela sa Stankovićem već 15 mjeseci nije bila u pravosuđu.
-Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što sam sedam mjeseci bila u pritvoru. Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što mi je pritvorski osnov bio tačka 1, kolege su sigurno mislile da ću iskočiti kroz prozor. Koliki uticaj sam imala vidi se i po mom sinu, bio je tri godine u pritvoru, tri puta je odbijeno jemstvo. Toliko o mom uticaju. Više me zovu kolege iz inostanstva nego kolege od kojih sam pravila ljude i odlične sudije. Nije trebalo da se nađem na optuženičku klupu - istakla je Medenica.
Ponovila je da nikada ništa nezakonito od kolega nije tražila.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem vještaka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Stanković: Donio sam presudu u korist Carina, jer sam "popustio" pod pritiskom Vesne Medenice

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: aleksandar-vucic