Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da zbog posjete predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi tokom proteklih dana "neće biti prekida EU integracija, niti sankcija (zvaničnog Brisela)".
On je za državnu radio-televiziju (RTS) naveo da će u predstojećim danima u posjetu Beogradu doći predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, šefica diplomatije EU Kaja Kalas, da zapravo očekuje jačanje odnosa sa Briselom, koji "neće biti nauštrb izbalansirane spoljne politike Srbije".
- Neće biti prekida (evropskih) integracija niti sankcija, to će se ubrzo vidjeti, da samo možemo očekivati nastavak razvoja - kazao je Đurić.
Komentarišući Vučićevu posjetu Moskvi, ministar je naveo da je ona bila značajna za jačanje spoljnopolitičke pozicije države vezano za Kosovo i Metohiju kao i ekonomsko jačanje zemlje.
- Znamo da je Srbija jedna od centralnih ulaznih tačaka za izvoz u Kinu... i da 85 odsto gasa dobijamo kroz ugovore sa ruskom stranom, čiji je produžetak od strateškog značaja za Srbiju. Ova posjeta će osnažiti ekonomske i političke potencijale Srbije, ali ste istovremeno i od predsjednika na ovim sastancima mogli da čujete jasnu poruku da se Srbija nalazi i na evropskom putu - rekao je Đurić.
Govoreći o svom učešću na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova EU i ministara spoljnih poslova zemalja kandidata za članstvo u EU, koji je održan u četvrtak u Varšavi, rekao je da je aktuelna Evropska komisija pokazala "punu posvećenost da Srbija napreduje ka punopravnom članstvu (u Uniji)".
Đurić je naveo i da je ideološki spektar ministara koji su učestvovali "veoma šarenolik", da "nije uvijek lako naći pravi ugao i zadovoljiti publiku tako raznolikih opredjeljenja", ali da je zadovoljan nastupom Srbije.
- Konsenzus postoji za evropsku budućnost (Srbije) i punopravno članstvo... Tu su bili i predstavnici Prištine i drugih susjeda koji su sastanak iskoristili da napadnu naše rukovodstvo. Bilo je kritika zbog (Vučićevog) odlaska u Moskvu (od predstavnika) Luksemburga, Belgije i Hrvatske, naravno. Srbiji se ipak nema šta zamjeriti. Mi smo otvoreno protiv istorijskog revizionizma, ponosni smo na to što je Srbija dala veliki doprinos borbi protiv fašizma i nacizma... A naš interes ostaje sigurno snabdijevanja energentima, očuvanje sjećanje na generacije koje su dale živote u borbi... Rukovodimo se našim interesima, nikoga drugog ne omalovažavamo, naprotiv - rekao je srpski ministar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šef srpske diplomatije: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posjete Moskvi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Moskvi kineskom predsjedniku Si Đinpingu da je uspio da se izbori protiv spolja organizovane obojene revolucije i da to znači nastavak prijateljstva sa Kinom u predstojećim godinama.
Na sastanku kojem su prisustvovali i drugi zvaničnici dvije zemlje, Vučić je Siju rekao da "nije došao ništa da traži od njega", već da mu kaže "veliko hvala" i da ga obavijesti "da misli da je uspio da se izbori protiv obojene revolucije koju su spolja organizovali u pokušaju da sruše rukovodstvo Srbije".
- Prema istraživanjima javnog mnjenja koja dobijam, vidim da uspijevamo da pobjeđujemo naše protivnike, a to znači i osigurano prijateljstvo sa Kinom u godinama koje su pred nama. Rijetki su prijatelji Srbije poput Vas koji su uvijek činili nešto za našu zemlju i moj narod, a nikada ništa nijesu tražili- kazao je Vučić.
Vučić je Siju rekao da mu je "beskrajno zahvalan za svaku vrstu političke podrške koju je davao Srbiji, i u UN i što Kina na svakom mjestu i uvijek poštuje i štiti teritorijalni integritet Srbije, kao što i Beograd uvijek štiti teritorijalni integritet Kine".
Naveo je da je zahvalan Siju "za svu podršku i pomoć", ukazujući da su dva od tri najveća izvoznika iz Srbije danas kineske kompanije.
Vučić je Siju zahvalio i za podršku smederevskoj željezari, kojom upravlja kineska kompanija HBIS, navodeći da su posljednje tri godine bile teške.
- Iako prave gubitke, vi se nijednog trenutka nijeste žalili i nijeste htjeli da otpuštate ljude u toj kompaniji. Ja vam za to dugujem beskrajnu zahvalnost- kazao je Vučić.
On je zahvalio Siju na potvrdi učešća na međunarodnoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu i zamolio ga da prisustvo Kine na toj manifestaciji bude "što je moguće snažnije".
Vučić je Sija zamolio i da ponovo razmotri njegovu raniju molbu za otvaranje fabrike vozova u Srbiji.
- Ako je to moguće, bilo bi divno. Ako nije moguće, mi bismo vam bili veoma zahvalni ako možete da podstaknete investitore, da im kažete da postoji dobra poslovna klima u Srbiji- dodao je Vučić.
Predsjednik Kine je Vučiću rekao da je za Peking važno strateško partnerstvo sa Srbijom i razvijanje "čeličnog prijateljstva" dvije zemlje. Si je kazao i da Srbija i Kina "grade zajedničku sudbinu" i da "imaju dobre rezultate".
- Danas je vrijeme velikih promjena i rizika u svijetu i nama je važno da se usredsredimo na strateško partnerstvo, da razvijamo naše čelično prijateljstvo, da produbljujemo saradnju od uzajamne koristi- naveo je Si.
Si je rekao da je u Srbiji bio u maju prošle godine, da je naišao na odlično gostoprimstvo i ljubazni prijem i da se sa toplinom sjeća te posjete.
Vučić će se danas u Moskvi sastati i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, poslije čega će uslijediti razgovor delegacije dvije zemlje.
Ranije danas, Vučić je prisustvovao vojnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, koju je Putin organizovao povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

1250x600

Vučić Si Đinpingu: Pobijedio sam obojenu revoluciju, to znači nastavak prijateljstva sa Kinom

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da su mnogi lideri došli u Moskvu da prisustvuju Paradi povodom 80. godišnjice pobjede nad fašističkom Njemačkom "uprkos pritiscima" koji su na njih vršeni, izražavajući posebnu pohvalu slovačkom premijeru Robertu Ficu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
- Ovdje je došao veliki broj ljudi uprkos pritiscima koji su vršeni. U naše vrijeme, posebno ako govorimo o Vučiću i Ficu ovo je jednostavno čin herojstva, u stvari, jer pokazati svoju suverenu volju da se oda počast sjećanju na Dan pobjede, uprkos eklatantnom, neobuzdanom pritisku, vrijedi najviše pohvale- rekao je Peskov u intervjuu za Prvi kanal, prenosi agencija Interfaks.
Agencija TASS takođe prenosi riječi Peskova i piše da je avion slovačkog premijera do Moskve došao dužom rutom pošto su mu Estonija, Letonija i Litvanija uskratile dozvolu da preleti njihovu teritoriju, a da su te tri zemlje takođe zatvorile vazdušni prostor za Vučića.

Peskov pohvalio dolazak Fica i Vučića na proslavu u Moskvu - "uprkos pritiscima"

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da se studenti u blokadi nijesu obratili predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i da će im, „ako ga lijepo zamole“ možda izaći u susret.
- Što se tiče izbora moja jedina poruka je – prvo skoči pa reci hop. Neka se prvo obrate toj predmetnoj nenadležnoj instituciji, pa će onda predmetna nenadležna institucija da im odgovori, ali nijesu joj se nešto obratili - rekla je Brnabić na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije.
Ona je navela da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne odgovara na Instagram poruke „zato što poštuje Srbiju, institucije i to mjesto za razliku od blokadera“.
- Vučić je jedina osoba koja u Srbiji može da ispuni njihov ultimativni zahtjev, a to su prijevremeni izbori. Kada mu se obrate možda će im izaći u susret ako lijepo obrazlože. Ako lijepo zamole predmetnu nenadležnu instituciju, ja znam da je Aleksandar Vučić čovjek velikog srca, možda im i izađe u susret, a možda ne - rekla je Brnabić.
Ona je, povodom današnje izjave medijima rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, poslije sastanka sa premijerom Srbije Đurom Macutom, rekla da se Đokić „više bavi formiranjem novog G17 plus, Inicijative 60 i njihove izborne liste nego što se bavi time šta će biti sa generacijama studenata čiji je život uništio“.
Brnabić je rekla da su rektor i dekani Univerzitet u Beogradu „sveli na hotelsku sobu“.
- Skrivečki se ušunjavaju u hotele da bi privilegovanoj grupu studenata držali predavanja - rekla je Brnabić i istakla da „nema studentske izborne liste, nego ima liste na kojoj su rektori, dekani i profesori, oni koji su blokirali fakultete vođeni svojim političkim ambicijama“.

Brnabić: Studenti se nijesu obratili Vučiću oko izbora, ako ga lijepo zamole možda im izađe u susret

Jezivo mi je što postoji tolika količina bezbožništva u crkvi. To mi je nerazumljivo - poručio je beogradski književnik, novinar i kolumnista Tomislav Marković komentarišući ofanzivu koju u Crnoj Gori predvodi Crkva Srbije s ciljem da sluge okupatora u Drugom svjetskom ratu i ratne zločince rehabilituje i proglasi za antifašiste i mučenike.
Marković je, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, rekao &nbsp;da je to potpuno katastrofalno, ali istovremeno i logičan nastavak onoga što oni zagovaraju sve vrijeme - tu, kako je rekao, četničku priču u crkvi.
- I devedesetih su blagosiljali zločince, Škorpione i sve redom, Kačavenda je dočekivao Ratka Mladića kao oslobodioca Srebrenice... Tako da je meni ovo logičan slijed - istakao je Marković.
Jasno mu je, kaže, da se oni Boga ne boje.
- I da tu u Boga niko ne vjeruje. To je jasno kao dan. Ali mi je nevjerovatno da se ne pojavi neka grupa teologa i pruži neki otpor crkvenim vlastima. Čudo da nije rečeno svi smo mi Adolf &nbsp;Hitler ili Rudolf Hes ili nešto slično - ocijenio je on.
<h2>Svi su tamo gdje treba: Vučić u Moskvi, studenti u Briselu</h2>
Na pitanje da li je odlazak Aleksandra Vučića na Putinovu paradu u Moskvi, i pored jasnih upozorenja Brisela, jasna poruka Evropskoj uniji kojem je carstvu odlučio da se privoli predsjednik Srbije, Marković odgovara da on tu poruku šalje dugo.
- On tu poruku šalje već dugo, a oni nikako da ga shvate ozbiljno. Nego stalno pokušavaju da od njega naprave nekog saradljivog čovjeka koji bi da unapređuje demokratiju, da se bori protiv korupcije, da širi slobodu medija i sve ostale slobode... Što je besmisleno jer čovjek radi na zatiranju svega pomenutog od početka svoje vladavine, a i ranije, kroz cijelu svoju karijeru - rekao je Marković.
Misli, ipak, da je ovo crvena linija koju će u Briselu teško moći da ignorišu, pogotovo stoga što je sve sada jasno podijeljeno.
- Danas i sjutra svi su tamo gdje treba da budu: Vučić je u Moskvi sa ostalim agresorima i diktatorima, a studenti, koji su sada glavni motor promjena i njegov glavni protivnik, su u Briselu i u EU - kazao je Marković.
Stvari se kristališu i sve je, cijeni on, onako kako bi trebalo da bude. Nije siguran da će odmah biti radikalnih rezova, ali vjeruje da je Briselu već teško da ignoriše masovne studentske proteste u Srbiji, pogotovo što su evropski izaslanici konstatovali da nema suštinskih razlika između zahtjeva studenata i EU.
- S druge strane, stvari su iskristalisane jer Evropa mora da se brani od Rusije i svako ko bude otvoreno na ruskoj strani bojim se da neće imati šta dobro da očekuje u budućnosti, dodao je.
<h2>Neće samo EU dići ruke od Vučića</h2>
Gost Drugačije radio veze ističe da je dobro što je Tonino Picula izvjestilac, jer se ne libi da Evropskom parlamentu predoči istinitu sliku o stanju u Srbiji. Vučić nije legitiman predsjednik jer pobjeđuje na neregularnim izborima i krši Ustav, kaže Marković i još jednom naglašava da EU više "ne može da trpi ruske ljude".&nbsp;
Kaže da promjena odnosa prema predsjedniku Srbije možda ne ide željenom brzinom, ali da je konačno počela da se jasno pokazuje.
- U tom smislu ja nijesam nezadovoljan. Mislim da ovo ide u dobrom smjeru. I da, htjeli ne htjeli, na kraju će morati da dignu ruke od Vučića. I neće samo EU morati da digne ruke od Vučića, jer u ovakvoj situaciji, kada je po svim istraživanjima najmanje 60 odsto ljudi potiv njega a podržavaju studente, on više nije u stanju da bilo šta od onoga što je obećao isporuči svojim partnerima - istakao je Marković.
Na pitanje da li će Vučić prihvatiti zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, Marković najprije ukazuje da i dalje nema uslova za njihovo regularno održavanje jer režim ima ogromnu prednost: medijsku, organizacionu, uvozi birače, spiskovi nijesu sređeni...
- Čak i po tim uslovima narodnjaci su u panici i kukaju: ne, ne, nipošto izbori! Miloš Vučević, bivši premijer - fikus poručuje: ne, ne propala bi država. Kod njih je velika panika tako da ja nijesam siguran da će Vučić popustiti mirno. Vjerovatno ima neku svoju računicu ali meni se čini da on više ne može da dobije izbore ni pod kojim uslovima. Prosto se promijenila atmosfera u društvu. Ljudi su se oslobodili tog straha... Mada ne znam čega su imali da se plaše, ali hajde sad - kazao je on.
Tomislav Marković ističe da bi Vučić, ukoliko odmah ne ispuni zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, mogao da bude suočen sa masovnim demonstracijama i da će, na kraju, ipak morati to da uradi. Zahtjev studenata vidi kao izraz njihovog velikog samopouzdanja da mogu srušiti režim na izborima, uprkos svim prednostima koje neće moći da budu otklonjene kad god se izbori desili. Konačno, primjećuje da je tako bilo i sa padom Miloševića, kojega su u Srbiji mase iskreno voljele, za razliku od Vučića koji vlada dominantno ucjenama i strahom.
Problemi sa kojima se suočava u Srbiji neminovno se reflektuju na Vučićevu spoljnopolitičku poziciju. Marković smatra da je, možda, preuranjeno reći da je predsjednik Srbije izgubio sve četiri stolice na kojima je do skoro sjedio, ali da su i one na koje još računa "klimave", u to nema sumnje.
Ako mu je Putin jedini adut, pravoslavlje je osuđeno na propast
Ocijenio je i da je posjeta patrijarha Porfirija Perića Moskvi bila neka vrsta pripreme za Vučićev dolazak. Kaže da je prvi čovjek srpske crkve tamo bio u ulozi "kurira".
- Ono je bilo sramotno. Ajde na stranu sve, ali meni je bilo najstrašnije ono što je pričao iz razgovora sa jerusalimskim patrijarhom. Kao, pravoslavlje ima jedan jedini adut, a to je Putin! Sad razmišljam - pa, ako je tako, onda je pravoslavlje osuđeno na propast! Zar je toliko loša situacija? Znam da jeste loša, ali da je stanje baš toliko katastrofalno, nijesam znao! Putin je smrtan čovjek, umrijeće, što će poslije? Što je tu problem? Ajde, na stranu Porfirije, katoličanstvo i potestantizam već dugo rade nešto da se prilagode savremenom svijetu i da nađu neke odgovore na nova pitanja i izazove. Pravoslavlje, bogami, slabo. Kad smo već kod Rusije, ona ima veliku filozofsku i religijsku misao koja počinje Solovjevim, pa je nastavljaju Berđajev, Šestov, Fjodorov... Oni su sve to, praktično, odbacili a te ljude proglasili jereticima - kazao je Marković.
Ako se tako radi, kaže on, onda se na kraju stigne do Putina.
- Danas je najteže pravim vjernicima u Rusiji i Srbiji koji bi željeli da imaju svoju crkvu, a nemaju je - zaključio je Marković.

Marković: Jezivo je da postoji tolika količina bezbožništva u crkvi, čudo da nije rečeno „svi smo mi Adolf Hitler“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je iz Moskve poručio da očekuje "mnogo teške reakcije" Evropske unije zbog posjete Rusiji, ali da će njegov odgovor na to biti "ozbiljan".
- Znam ja kako to ide: kada se pojavi prvo njih dvoje, pa onda još jedan koji će izaći sa inicijativom protiv mene. Ali, ako su mislili da ću da ćutim, kao što su im neki ćutali, ja neću. Moj odgovor će biti ozbiljan, odgovoran i unapred pripremljen - izjavio je Vučić, obraćajući se novinarima 8. maja.
Vučić je u glavni grad Rusije stigao uoči obilježavanja Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu 9. maja, a najavljen je i bilateralni susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom - prvi od početka ruske invazije na Ukrajinu.
On je rekao da će Srbija nastaviti da se kreće evropskim putem i ponovio da će, ukoliko neko treba da "plati cijenu" posjete Moskvi, to biti on, a ne država.
Vučić je rekao da nikoga nije lagao i da je još prije osam ili devet mjeseci, kada je razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, obećao da će prisustvovati Paradi pobjede.
- Obećanje je nešto što mora da se ispuni kada je teško. Čovjek se drži za riječ, a vo za rogove. I ako ste dali riječ, onda je vaše i da date sve da je ispunite - rekao je Vučić.
Na najave Vučićevog putovanja u Moskvu reagovale su i evropske institucije.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je krajem aprila, tokom posjete Beogradu, izjavila da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".
Srbija je u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji od 2014.
Nije se usaglasila sa sankcijama EU Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, a vlasti u Beogradu nastavile su da negjuju odnose sa Moskvom i nakon 2022. godine i upozorenja iz Brisela.
Vučić je u Moskvi uručio odlikovanje patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Kirilu.
Vučić je Kirila odlikovao "za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju prijateljskih odnosa i saradnje" između Srbije i pravoslavne patrijaršije Moskovske i sve Rusije.
- To je još jedna važna stvar u daljem razvoju srpsko-ruskih odnosa -ocijenio je on.
Rekao je da je Kirila odlikovao ordenom Republike Srbije prvog stepena "ne samo za sve što je učinio na jedinstvu dva naroda i zajedništvu dviju crkava, već i na podršci koju je pružio Srbiji u ne lakim trenucima".
- Imao sam ogromnu čast da mnogo toga naučim od patrijarha Kirila o položaju Ruske pravoslavne crkve, kao i da čujem lijepe riječi o saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskom državom - napisao je Vučić na svom Instagram nalogu.
U pratnji patrijarha Kirila posjetio je Danilovski manastir - duhovni i administrativni centar Ruske pravoslavne crkve.
- Manastir je živi svjedok i riznica teške istorije ruskog naroda. U najtežim vremenima, bio je utočište prognanih i beznadežnih, svijetlo u tami i izvor duhovne sile koja je davala snagu za borbu protiv velikih izazova i iskušenja", naveo je Vučić na Instagramu.
On je istakao da je taj manastir "veličanstveno zdanje" koje "podsjeća da nikada ne zaboravimo zajednički duhovni korijen srpskog i ruskog naroda i poruku nade koja nas zauvijek povezuje".
Rusija 9. maja obilježava 80 godina od pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu paradom na Crvenom trgu u Moskvi i nizom drugih manifestacija.
Od evropskih lidera, svoje prisustvo je pored Vučića, najavio i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju.
U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping (Xi Jinping), sa kojim je Putin imao bilateralne sastanke.

Vučić poručio da očekuje "mnogo teške reakcije" EU zbog odlaska u Rusiju

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u Moskvu je otputovao zbog sebe i ubiranja poena kod svojih , većinski proruski orijentisanih birača, smatra urednik nedjeljnika Radar, Milan Ćulibrk.
- Bilo bi previše da poslije Trampa nije vidio ni Putina. Zaista... Pa da bude 0:2, to bi bilo previše za njega, pogotovo u ovoj situaciji gdje mu baš i ne cvjetaju ruže na domaćem terenu. Tako da, ovo sad je 1:1. Ono što je njemu najvažnije jesu simpatije proruskog dijela orijentisanih građana kojih u Srbiji realno ima više- kazao je Ćulibrk za televiziju N1.
Odakle god da se obraća, smatra Ćulibrk, on se zapravo obraća svojoj publici, odnosno svojim biračima.

Ćulibrk: Vučić u Moskvu otišao zbog sebe, bilo bi previše da poslije Trampa ne vidi ni Putina

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik doputovao je u Moskvu, gdje će, na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina 9. maja prisustvovati svečanosti povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom.
Dodika je na aerodromu "Šeremetjevo" dočekao zamjenik direktora Departmana za državni protokol Ministarstva inostranih poslova Rusije Andrej Miljajev, prenosi agencija SRNA.
Dodik će u Kremlju večeras prisustvovati večeri koju će Putin upriličiti za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali proslavi Dana pobjede.
Dan ranije, u Moskvu je stigao i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se danas sastaje sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Konstantinom Kosačovim.
Dodik i Stevandić, zajedno sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, nalaze se na centralnoj potjernici Suda Bosne i Hercegovine.
Ipak, ova dvojica zvaničnika su već ranije putovali preko granice, a Dodik je od raspisivanja potjernice već jednom posjetio Moskvu i sastao se sa Putinom.
U Moskvu je 7. maja doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te je predviđeno da 9. maja ima bilateralni susret sa Putinom, najavio je Kremlj, a prenijela Radio-televizija Srbije.
Odluku da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom 9. maja Vučić je saopštio početkom marta, nakon telefonskog razgovora sa Putinom.
Na najave da bi predsjednik Srbije mogao da putuje u Rusiju reagovale su i evropske institucije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je na konferenciji za medije 29. aprila rekla da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".
Od evropskih lidera svoje prisustvo najavili su osim Vučića i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju.
U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping.

Dodik doputovao u Moskvu

Predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću jeste mjesto u Moskvi sa ostalim ratnim zločincima, agresorima i diktatorima - napisao je advokat i potpredsjednik LSV Aleksandar Olenik na mreži Iks (X).
- Ali nama, državi Srbiji i društvu u Srbiji nije tamo mjesto. Više od 60 odsto građana podržava studente i oni su protiv Vučića. Studenti trče i voze po EU i tu traže podršku, a ne u Moskvi - istakao je Olenik.
Vučić je juče otputovao u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu i paradi na moskovskom Crvenom trgu.
Među 20-ak najavljenih lidera paradi će prisustvivati i kineski predsjednik Si Đinping i brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva, kao i predsjednici zemalja tradicionalno savezničkih Rusiji, poput Kazahstana, Bjelorusije, Jermenije, Azerbejdžana, Kube i Venecuele.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu lideri EU bojkotuju proslavu, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fica.
Iz regiona na proslavu Dana pobjede u Moskvu je, uprkos kritikama iz Brisela, došao Vučić, a prisustvo je najavio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Olenik: Vučiću je mjesto u Moskvi sa ostalim ratnim zločincima i diktatorima

Srbija u borbi za demokratiju nije imala većeg prijatelja od evropskog izvjestioca Tonina Picule, jer se na pošten i odgovoran način stavio u službu borbe za demokratiju i za evropsku budućnost Srbije. To kaže izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je rezolucija Evropskog parlamenta veliki vjetar u leđa svima koji su sumnjali da li Evropska unija podržava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;
To, kako kaže, građanima Srbije vraća povjerenje u evropske institucije.
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji. To se prije svega odnosi na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Picila je, kaže Božović, bez ostatka jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Aleksandra Vučića i njegov režim odredio je kao autokratski, sa nedemokratskim tendencijama, antizapadnim, veoma bliskima Rusiji.
- Njegov izvještaj pokazuje da se spoljna politička orijentacija Srbije takođe odnosi i na unutrašnju situaciju u zemlji, koja postaje sve više represivna prema onima koji protestuju, prema svima koji kritikuju režim. On je rekao da je korupcija najveći problem, pomenuo je ona najvažnija dešavanja u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci, nadstrešnicu u Novom Sadu. Mislim da je taj izvještaj veoma važan, on je pozdravljen od strane opozicije u Srbiji, proevropske, što je veoma bitno i danas je ipak potpuno drugačija slika o Aleksandru Vučiću, nego što je bila do prije samo nekoliko mjeseci u tom istom parlamentu i od strane iste, rekao bih, Evropske komisije - istakao je on.
Svi su, dodaje on, znali za bliske i posebne odnose predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Sada, kako kaže, na vidjelo izlazi ono što je Aleksandar Vučić 13 godina radio tajno.
- On je rame uz rame sa zločinačkim režimom, na trgu koji ne slavi pobjedu nad fašizmom vojnom paradom, on slavi ruski militarizam, slavi zločine u Ukrajini, a Aleksandar Vučić će imati priliku da zajedno sa tim zločinačkim režimom da aplaudira onim vojnim jedinicama koje vrše danas ratne zločine u Ukrajini - navodi Božović.
Prema njegovim riječima logičan slijed događaja u Srbiji bio bi raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, s obzirom da su, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, prije svega, &nbsp;ugroženi popularnost SNS-a, a onda i kredibilitet Aleksandra Vučića.&nbsp;
- Sada studentski plenumi zajedno pokušavaju da naprave taj jedan politički izraz cijelog ovog protesta i da se politički artikuliše to nezadovoljstvo građana koji su ih pratili svih ovih mjeseci - kazao je on.&nbsp;
Studenti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore što je, kako kaže, važno jer je studentski bunt ušao u političku fazu, te se cijelom protestu pokušava dati politički izraz.
Studenti su bili apolitični, podsjeća Božović, pa je zahtjev za vanrednim izborima pozitivna vijest, ali je i opasno pa je neophodno uključivanje opozicije i svih ostalih u jedan front da bi se pobijedio režim kakav je u Srbiji.
- Studenti su ipak shvatili da se ne očekuje od ovoga režima da ispuni bilo kakve studentske zahtjeve. Ovaj režim dok je Aleksandar Vučić na vlasti i dok je Srpska napredna stranka na vlasti neće ispuniti bilo kakve studentske zahtjeve - rekao je Božović.
Opozicija, kaže, ima važnu ulogu bez obzira na slabost i nepopularnost kod dijela anti Vučićeve Srbije, ali je neophodno da opozicija, univerziteti, studenti i pobunjeni građani zajedno politički riješe sve ono što je, prema njeovim riječima, zadesilo Srbiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0FtaE8yYQZs%3Fsi%3DxzBVl3JqrZytahOF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Picula jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Vučića i njegov režim odredio kao autokratski

Kandidatkinja za gradonačelnicu meksičkog Teksistepena Jesenia Lara Gutierrez ubijena je u nedjelju veče tokom svečanog predizbornog skupa. Osim nje, ubijene su još tri osobe.
Prijenos uživo na Fejsbuku zabilježio je užas. Na njemu je prikazana Gutiérrez kako pozdravlja stanovnike dok je paradirala ulicama Texistepeca, okružena karavanom pristalica.
Gomila je viđena kako se smiješi i skandira prije nego što je iznenada odjeknula pucnjava. 
Na snimku se čulo oko 20 pucnjava, a narednog dana snimak je još uvijek bio dostupan na Larinoj Fejsbuk stranici.

Kandidatkinja za gradonačelnicu u Meksiku ubijena, sve snimljeno u prenosu uživo

Bivši predsjednik Urugvaja Hose Muhika preminuo je danas u 89. godini.
Tu informaciju objavio je aktuelni predsjednik Urugvaja Jamandu Orsi.
- Hvala vam na svemu što ste nam dali i na vašoj dubokoj ljubavi prema vašem narodu - poručio je on.
Muhika je bio predsjednik Urugvaja od 2010. do 2015. godine. U tom periodu bio je naročito poznat po skromnosti i po porukama koje pozivaju na mir i umjerenost.

Preminuo Hose Muhika

Na danas započetom 28 zasijedanju Skupštine opštine (SO) Bijelo Polje, među predviđene 34 tačke dnevnog reda, nakon devet časova konstruktivne rasprave, usvojen je izvještaj o radu predsjednika Opštine Petra Smolovića za 2024. godinu.
U izvještaju je predstavljeno sveobuhvatno djelovanje lokalne uprave u minuloj godini – intenzivne aktivnosti na unapređenju komunalne i saobraćajne infrastrukture, podrške lokalnoj privredi, jačanju sistema socijalne zaštite, poboljšanju obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih uslova, kao i brojnim drugim oblastima koje direktno utiču na kvalitet života građana.
Predsjednik Opštine Petar Smolović je tokom izlaganja istakao da su rezultati vidljivi na svakom koraku zahvaljujući planskom i odgovornom radu svih službi lokalne uprave. Posebno je naglašeno da je budžet za 2024. godinu rebalansom povećan sa 18,2 miliona na 21,28 miliona eura, što kako je rečeno, predstavlja jedan od najvećih uspjeha lokalne uprave u prethodnom periodu.
- Uprkos izazovima, uspjeli smo da obezbijedimo stabilnost javnih finansija, pokrenemo brojne razvojne projekte i dodatno osnažimo kapacitete naše opštine .Bijelo Polje je jedno od najvećih gradilišta u Crnoj Gori i to je rezultat timskog rada i jasne vizije razvoja - poručio je Smolović.
Detaljan izvještaj o radu predsjednika Opštine za 2024. godinu sačinjen je na više od 100 strana.
- Bijelo Polje sigurno ide naprijed - poručio je prvi čovjek Opštine.

Bijelo Polje: Smolovićev izvještaj dobio podršku većine

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Gruzije, S.T. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo krađa, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
On je, kako se sumnja, iz otključanog vozila oštećene G.P. ukrao novac u iznosu od 1.000 eura.

Državljaninu Gruzije zbog krađe zadržavanje do 72 sata

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: aleksandar-vucic