Sistem Aleksandra Vučića je dvoličan, ocjenjuje za Dojče vele Mihael Galer, poslanik njemačke CDU u Evropskom parlamentu. Na jednoj strani, kaže, predsjednik Srbije formira tijelo čiji je zadatak ubrzavanje pregovora sa Evropskom unijom, a na drugoj istovremeno vrši pritisak na mirne demonstrante, pravosuđe i slobodne medije.
- To je klasično Janusovo lice. Nama se pokazuje lijepo lice i govore nam da je Srbija na putu u EU, da se sprovode reforme i ispunjavaju preduslovi – a kod kuće se koristi represija. Mediji koji su mu (Vučiću, prim.red.) naklonjeni, raspiruju antievropsko raspoloženje. Dakle, ne radi to on sam, tu postoji podjela posla - rekao je Galer.
<h2>"Ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja"</h2>
CDU-ovac Galer, jedan od najglasnijih kritičara aktuelne vlasti u Srbiji u redovima Evropske narodne partije (EPP), tokom nedavno održanog kongresa njemačkih konzervativaca u Štutgartu, za Dojče vele je naglasio da Beograd mora da se odluči gdje želi da pripada.
- Ili će se posjećivati gospodin Maduro, kao gospođa Brnabić, ili ćete kao gospodin Vulin položiti vijenac na Staljinovom grobu – to jednostavno nije to. Osim toga, mora se u potpunosti razjasniti šta se dogodilo u Novom Sadu. A ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja - kazao je on.
Zbog te sumnje, ali i represije vlasti prema pobunjenom (mirnom) dijelu srpskog društva, EPP je u jesen prošle godine pokrenula postupak interne provjere rada Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) – partije koja je pridruženi član evropskih narodnjaka.
Kako je na kongresu CDU potvrđeno za Dojče Vele iz više izvora, taj postupak bi uskoro trebalo da bude okončan. EPP planira da održi još najmanje jednu sjednicu na kojoj će se saslušati relevantni akteri i čuti procjene određenih organizacija. Mihael Galer je učestvovao na svim dosadašnjim sastancima.
O detaljima postupka koji još traje ne može da govori javno, ali za Dojče vele kaže da će EPP "u prvoj polovini ove godine morati o tome da donese zaključak".
- Nedavno je u Beogradu bila delegacija Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, i kolege koje su bile na licu mjesta kažu da je njihova percepcija relativno negativna. To će sigurno uticati na ishod postupka - dodao je on.
Galer je dugogodišnji poslanik CDU u parlamentu Evropske unije i naglašava da EPP "ne može više da odugovlači s donošenjem odluke".&nbsp;
- Mi smo prije nekoliko godina u Evropskoj narodnoj partiji imali takođe jednu stranku iz Srbije – to je bila stranka gospodina Koštunice, koju smo onda izbacili, i to zbog manjih prekršaja (od SNS-a, prim.red) - podsjetio je on.
<h2>Studenti su "prilično raznolika grupa"</h2>
Tilman Kuban, poslanik CDU u Bundestagu, u intervjuu za Dojče vele poslao je jasnu poruku SNS-ovom rukovodstvu i predsjedniku Vučiću.
- Ko želi da bude dio našeg kluba u EPP, mora da ispuni određene preduslove. To smo jasno rekli našim prijateljima u Srbiji. Ja se u svakom slučaju nadam i za zemlju, ali i za ljude u Srbiji, da će u tome i uspjeti - istakao je Kuban.
Mihael Galer je, međutim, skeptičan.
- Riječi i djela moraju da se podudaraju. Što se tiče aktuelne vlade u Srbiji, odnosno aktuelne pravne situacije i demokratskih standarda, to prema mom mišljenju nažalost nije slučaj - kazao je on.
A što se studentskog pokreta u Srbiji tiče, taj član CDU-a ocjenjuje da se radi o "prilično raznolikoj grupi" po pitanju njihovih političkih stavova.
- Među njima ima i onih koji žele više Evrope i koji žele prema Evropi. Ali ima i onih koji kritikuju Vučića zbog toga što nije dovoljno oštar po pitanju Kosova i smatraju da bi trebalo da bude još više prijateljski nastrojen prema Moskvi. Tu moramo jasno da pravimo razliku - rekao je Galer.
Elmar Brok, bivši predsjednik Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, osvrnuo se na ideju o ulasku novih članica u EU, ali bez prava veta. Za Dojče vele kaže da bi to stvarno mogla da bude ozbiljna ideja koja bi omogućila proširenje Unije. I to, kaže, funkcionalne EU.
- Prihvatiti deset novih članica i onda s 37 zemalja biti u situaciji da nijeste sposobni da djelujete – to nije rješenje, to niko ne želi. Najbolje rješenje bi, po meni, bilo ukidanje prava veta za sve članice – kako se ne bi pravila razlika između starih i novih članica - zaključio je Brok.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poslanik CDU: Vučićev sistem je dvoličan, klasično Janusovo lice

Policija u Kraljevu, u saradnji sa pripadnicima Bezbjednosno-informativne agencije, uhapsila je D.R. (51) i M.R. (43), obojica iz Kraljeva, zbog postojanja osnova sumnje da su, u saizvršilaštvu, izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavno uređenje, piše N1.
Oni se sumnjiče da su u periodu od decembra 2025. godine do februara 2026. godine dogovarali nasilnu promjenu ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa, tako što su dogovarali nabavku oružja i napad na život i tijelo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, njegove supruge i djece, na taj način što bi ih lišili života, kao i napad na pripadnike MUP-a Srbije, na taj način što bi pripadnicima MUP-a nanijeli tjelesne povrede, saopštio je MUP.
Osumnjičenima će biti određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu.

Uhapšene dvije osobe u Kraljevu: Osumnjičeni za planiranje rušenja ustavnog poretka i napad na Vučića

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Promjene koje su najavljivali predstavnici vlasti zvanično su se dogodile. Medije Junajted grupe ubuduće će kontrolisati krovna organizacija, iz koje napominju da nemaju druge namjere osim da poboljšaju kvalitet rada Junajtedovih televizija, portala i štampe. Međutim, dio stručne javnosti u to ne vjeruje i sumnja da je u pitanju realizacija želje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ugasi kritičke, profesionalne medije. Počela je sa radom Adria News Network, organizacija koja će ubuduće korporativno upravljati medijima Junajted grupe.
Zaposleni u Junajtedu saznali su to iz saopštenja, a za sada se čeka i zvaničan dolazak novog izvršnog direktora programa Brenta Sadlera, koji sa svojim novim timom obećava „još veću nezavisnost u radu i bolje uslove“.
- Ako bi bilo onako kako je najavljeno, to bi bilo okej, verovatno. Ako se ne bi dirala uređivačka politika. Ali ako strepnja bude veća od nade, onda ne znam šta bi moglo da nas čeka- ocenjuje novinar lista Danas Miloš Obradović.&nbsp;
Profesionalna medijska zajednica nema nijedan razlog da vjeruje u bilo šta drugo osim u loše namjere, smatra novinar Branko Čečen. On podsjeća na tajni snimak direktora Junajted grupe Stena Milera i direktora državnog Telekoma Vladimira Lučića, na kojem se čuje Miler kako Lučiću obećava neutralisanje N1 i Nove S i smjenu direktorke Junajted medije Aleksandre Subotić, da bi udovoljili predsjedniku Srbije.
- Tako da, sve ovo što čujem je buka. I kroz tu buku se jasno vidi da se u toj osnovi, u toj namjeri, ništa nije promijenilo i mislim da sada samo vidimo neki tehnički mehanizam koji su ti ljudi odabrali, da bi Brent Sadler obavio posao o kom su razgovarali direktor Telekoma Lučić i Miler- smatra Čečen.&nbsp;
Strepnju pojačavaju dijelovi biografija pojedinih ljudi koji su najavili da će raditi u interesu novinarstva.
Jedan od njih je predsjednik novoosnovanog Upravnog odbora Rani Raad, koji je, kako piše Nova.rs, rukovodio kompanijom koju su međunarodne organizacije optužile da „cenzuriše novinare i sprečava kritičko izvještavanje“.
&nbsp;Uz to, Raad je sa pozicije direktora kompanije International Media Investments, pod kontrolom šeika bin Zajeda iz Emirata, pokušao da sa američkim partnerom – kompanijom RedBird – kupi britanski Telegraf, ali je tamošnja vlada dozvolila samo kupovinu dijela akcija, zbog zabrinutosti da bi druga država mogla kontrolisati dnevni list.
- To ograničenje je donio Parlament, dakle zakonodavna odluka, djelom i zbog zabrinutosti u Telegrafu, koji su bili u strahu zbog arapskog udjela. Što se tiče vlasništva, evo i na primjeru američkog CBS-a, koji sada ima drugog vlasnika. Vidimo da su neki novinari napustili taj medij, neki se pobunili. Dakle, važno je da novinari koji vjeruju u nezavisne standarde ustanu i progovore. Znam da je to nekad jako teško- ocjenjuje profesor Univerziteta Vestminster Stiven Barnet.&nbsp;
Raada, kao i ostale, izabrao je Sadler, kojem je smjenski član Borda Adria Njuz Luksemburg, Tomaž Jeločnik, ironično čestitao.
Pitao ga je šta su cilj i svrha njegovog povratka u kompaniju koju je napustio 2019. godine:
- Od vremena kada sam došao u Adria News pamtim samo vaš raskošni kabinet pun plaketa i poklona koje ste dobili u prošlosti, a ne neka druga dostignuća. Sada ćete voditi Adria News Network i nisam baš optimističan. Moram da se sjetim čuvenih riječi: ‘I AM BACK’ i da se zapitam – ko je neprijatelj? Nezavisno, transparentno novinarstvo? Bog čuva naše duše- napisao je u otvorenom pismu Jeločnik.
A hoće li novi bord sačuvati način na koji rade novinari N1, ili je ovo sve dio plana koji je svojevremeno najavio predsjednik Vučić – da nas očekuju otpuštanja?

Vučić preuzima kontrolu nad medijima: Adria News Network upravlja Junajted grupom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantovao je da ima bilo kakve veze s promjenama u Junajted medija, grupaciji u okviru koje posluju televizije N1 i Nova, list Danas, nedjeljnik Radar i podgoričke Vijesti.
- Onaj što ima više akcija smijenio je onog koji ima manje akcija, ništa više- prokomentarisao je Vučić tokom posjete mjestu Rudna Glava kod Majdanpeka.
Rekao je da „uvijek možete da pronađete razlog za gašenje neke televizije“, navodeći primjer BK TV, ali da on to „zbog demokratije nije želio da radi“.
Izjavio je da se nada da će u medijima kompanije Junajted medija u Srbiji, poslije promjena u uređivačkoj strukturi, biti mjesta za „pristojniju kritiku“ vlasti, koju bi građani onda ponekad „i mogli da progutaju“.

Vučić: Nemam veze s promjenama u Junajted mediji

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas u Nju Delhiju da je tokom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije u pogledu odbrambene saradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
- Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od saradnje između ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta saradnja usmjerena na tehničku saradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Koliko sam vidio iz njegove izjave, to je sada prihvaćeno- rekao je Plenković novinarima na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u Nju Delhiju.
Vučić je juče izjavio da mu je Plenković rekao kako saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije usmjerena protiv Srbije. Vučić je u izjavi novinarima beogradskih medija iz Nju Delhija naveo da je „dugo razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem“ i da su prvi put govorili o „vojnom savezu Tirane, Zagreba i Prištine“.
Plenković je održao više sastanaka. Vučić je ranije, na konferenciji u Njemačkoj, rekao da je najveća prijetnja Srbiji upravo taj „vojni savez“. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su prošle godine Deklaraciju o saradnji na području odbrane i sigurnosti, za koju je rečeno da je usmjerena na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Plenković se danas sastao i s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, a među temama je bio sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Mercosura, trgovinskog bloka s Brazilom kao punopravnim članom. Plenković je naglasio da će to biti prilika za hrvatski izvoz i da poljoprivrednici ne bi trebali strahovati.
- Trebao bi otvoriti i šanse hrvatskoj ekonomiji za veću prisutnost naših izvoznika na tržištu cijele Latinske Amerike. Ponavljam, taj sporazum ima vrlo jasne zaštitne mehanizme u slučaju da dođe do nekih poremećaja u pojedinim sektorima- rekao je Plenković. Kasnije danas sastaće se i s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija &nbsp;Antoniom Guterešom.

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispoštovao dato obećanje zvaničnicima EU tokom sastanaka na marginama nedavno održanog foruma u Davosu da neće potpisati pet spornih zakona iz oblasti pravosuđa koji dovode u pitanje nezavisnost sudstva i vladavinu prava u Srbiji, prenijeli su Nedeljniku diplomatski izvori u EU.&nbsp;
Sagovornik Nedeljnika, dobro upućen u proces evropskih integracija Srbije, kaže da je Vučić direktno dao riječ komesarki za proširenje EU Marti Kos. Međutim, predsjednik Srbije je stavio potpis na sporne zakone kojima je podigao još jedan veliki zid na putu Srbije ka članstvu u EU.
Potpisivanje tzv. Mrdićevih zakona je, prema ocjeni Nedeljnika, dodatno okrnjilo i ono malo kredibiliteta na koji je Vučić mogao da računa u evropskim institucijama.&nbsp;
Pozicija Srbije, od svrgavanja režima Slobodana Miloševića u jesen 2000. godine, nije bila tako loša. Prvi put od početka evropskih integracija Srbija u evropskim institucijama nema nikoga ko bi se založio za Beograd; čak su se i funkcioneri koji su bili izrazito naklonjeni Beogradu utišali, poput direktora u Evropskoj komisiji zaduženog za dobrosusjedsku politiku i proširenje, Gerta Jana Kopmana.
Imajući u vidu da je vladavina prava ključna stavka u pregovaračkom procesu, predsjednik Vučić je odlukom da potpiše Zakon o Visokom savjetu tužilaštva, Zakon o sjedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakon o javnom tužilaštvu i Zakon o sudijama definitivno stavio tačku na proces evropskih integracija.
Vlada, Skupština i predsjednik potopili šansu za Šengen
I ono malo šansi što je lebdjelo u vazduhu da bi Srbija mogla da izađe iz ćorsokaka na evropskom putu isparilo je sa novim zakonima iz oblasti pravosuđa.Usvajanje Mrdićevih zakona je u direktnoj koliziji sa inicijativom vlasti u Beogradu i češkog premijera Andreja Babiša da Srbija i druge zapadnobalkanske zemlje uđu u Šengenski sporazum.&nbsp;
Na stranu to što su Norveška, Švajcarska i Island izuzetak (nijesu članice EU, ali su dio Šengenskog sporazuma), ulazak u šengenski prostor nije vezan samo za članstvo u EU, već i za ispunjavanje veoma visokih standarda u oblasti kontrole granica i vladavine prava.Vlada, Skupština i predsjednik su potopili u startu sopstvenu inicijativu potpisivanjem zakona koji nijesu u skladu sa evropskim standardima.
Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu
Nedeljnik piše i da zvanična Srbija, umjesto da radi sa drugim partnerima u EU, a pogotovo sa Evropskom komisijom i drugim institucijama EU na deblokiranju procesa evropskih integracija i izbjegavanju blokade procesa proširenja na Zapadni Balkan, igra na kartu zaustavljanja, pa čak i debakla planova o proširenju EU na naš region.
Nekoliko članica EU, prema pisanju Nedeljnika, vreba priliku da zaustavi Crnu Goru u pregovaračkom procesu, a zatim i cio region. U toj grupi država najozbiljnija potencijalna prepreka je Francuska, koja je spremna da iskoristi destabilizaciju Crne Gore kao opravdanje za blokadu Podgorice i, posljedično, svih drugih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU.&nbsp;
Generalno, predsjednik Srbije igra na kartu propadanja EU ili njenog rastakanja, vjerujući da bi tako njegova vlast bila cementirana. Što je slabija EU i što je tromiji proces proširenja, to su manje šanse da vlast predsjednika Vučića bude ozbiljno ugrožena i dovedena u pitanje.Unija, međutim, s druge strane uveliko radi na pronalaženju formula za ubrzanje evropskih integracija Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije i u sljedećih nekoliko mjeseci EU će poprilično olakšati, učiniti prohodnijom i jednostavnijom metodologiju u procesu proširenja, sa ciljem da se taj proces ubrza, navodi Nedeljnik.

Nedeljnik: Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu na putu evropskih integracija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je kako je "ušao u neke razgovore sa Amerikancima, da razgovaraju sa Crnogorcima o naftovodima od Bara".
On je to istakao govoreći kako "treba razmišljati o malim nuklearkama, da bismo imali data centre i sve drugo".
- Ja sam krenuo sa Amerikancima u neke razgovore, da razgovaraju sa Crnogorcima, da imamo od Bara naftovode i gasovode i drugo, da bismo imali data centre i fabrike od Prijepolja ka Beogradu. Bez vještačke inteligencije nestaćemo kao zemlja- kazao je on.
Vučić je to poručio tokom susreta sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

Vučić: Rekao sam Amerikancima da razgovaraju sa Crnogorcima o naftovodima i gasovodima

Šef njemačke diplomatije Johan Vadeful izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, da približavanje Srbije Evropskoj unij zahtijeva prave reforme i posvećenost zajedničkim vrijednostima i stavovima.
- Hvala na otvorenom i konstruktivnom razgovoru sa predsjednikom Srbije o budućem putu Srbije ka EU. Približavanje EU zahtijeva prave reforme i jasnu posvećenost našim zajedničkim vrijednostima i stavovima. Njemačka je spremna da podrži Srbiju u ovom ključnom trenutku- napisao je Vadeful na platformi Iks (X).&nbsp;
Vučić je ranije danas na Instagramu napisao da je sa Vadefulom razgovarao o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i izazovima u oblasti geopolitike, bezbjednosti i ekonomije.
- U vremenu tektonskih promjena u svijetu, pojačanih tenzija i polarizacija, Srbija ozbiljno donosi odluke i nastavlja dijalog i saradnju sa partnerima, od kojih je Njemačka jedan od najvažnijih-- naveo je Vučić nakon razgovora u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije.
Kako je dodao, sa Vadefulom je razgovarao o realizaciji zajedničkih projekata, posebno u oblastima energetike i infrastrukture, uz zahvalnost Njemačkoj na kontinuiranoj podršci ekonomskom razvoju Srbije i sprovođenju reformi.

Vučić sa Vadefulom: Približavanje EU zahtijeva prave reforme

Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Bivša ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović stigla je u SDT, u pratnji advokata Petra Martinovića.
Naime, bivša ministarka se odazvala pozivu Specijalnog državnog tužilaštva na saslušanje, u svojstvu osumnjičene, zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3KG2xB9p6dc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Podsjećamo, krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
- Građevinska mafija očigledno ne odustaje od svojih nelegalno stečenih miliona i stvaranja imovinske koristi na štetu države i njenih građana, a ja neću odustati od zaštite javnog interesa i pravde- kazala je Novaković-Đurković po dobijanju poziva za saslušanje.

Ana Novaković Đurović stigla u SDT

Iz Građanske inicijative "21. maj" jutros su se oglasili 'presjekom' situacije u Crnoj Gori.
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj pravosuđe postupa po nalozima trivijalnih političkih i vjerskih lidera. Zamislite da živite u zemlji u kojoj policija bespomoćno traga za spomenikom ratnom zločincu dok istovremeno posmatra lagodna bjekstva osuđenih lica. Zamislite da živite u zemlji u kojoj je premijer stalno u zemunici, dok je predsjednik države politički evnuh a predsjednik skupštine vazal predsjednika druge države- navode oni.
Zamislite, dodaju, da živite u zemlji u kojoj je društveno najjuticajnija crkva koja je decenijama imovinski uzurpator i promoter tuđeg nacionalizma.&nbsp;
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj cvjeta organizovani kriminal, zelenašenje, igre na sreću ivrsnjačko nasilje dok političari drže tirade o evropskom napretku i pravnoj državi. Zamislite da živite u zemlji u kojoj nepristrasne i poštene sudije, nastavnici, inspektori i policajci treba da strepe za svoj posao. Zamislite da živite u zemlji u kojoj se glasa za partije čije su skraćenice PES, Demokrate, NSD, DPS, SNP, DNP, URA ili sličnih prosvjetiteljskih oznaka- ističu iz GI "21. maj".&nbsp;
Kako dalje naglašavaju - zamislite da živite u zemlji u kojoj želite da investirate, radite i posvetite se biznisu a ne možete registrovati preduzeće niti preduzetničku djelatnost.
- Zamislite da živite u zemlji u kojoj penzioneri dobiju povišicu u iznosu nedovoljnom da plate jednu espreso kavu. Zamislite da živite u zemlji u kojoj se mještani bune protiv postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda a ne bune se protiv crvenog mulja i politike koja od njih pravi obične lutke na koncu. Odista je sreća što ne živimo u takvoj zemlji- zaključuju oni.

GI "21. maj": Zamislite da živite u ovakvoj zemlji...

Uprava za ugljovodonike raspisala je drugi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi, 19,6 miliona litara eurodizela, koji će se skladištiti na naftnom terminalu u luci Bar.
&nbsp;Prvi tender je poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije Jugopetrol nije bila ispravna, pišu Vijesti.
&nbsp;Tender vrijedan 11 miliona EUR je otvoren do 13. marta, a sprovodi se po hitnoj proceduri zbog obaveze Crne Gore da ispuni mjerila EU za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i formira obavezne rezerve naftnih derivata. Ovaj posao je trebalo da bude završen u prošloj godini.
&nbsp;Prethodnim tenderom rok za isporuku nafte bio je u aprilu, a sada je pomjeren za jun.
&nbsp;I dalje je zadržana stroga klauzula da gorivo ni u jednom slučaju ne smije poticati iz prerade ruske sirove nafte, kao ni od ponuđača protiv kojih su Crna Gora, UN, EU, SAD i Velika Britanija uvele restriktivne mjere, odnosno sankcije. Ovo će se dokazivati određenom dokumentacijom koja se traži.
&nbsp;Pošto država nije adaptirala naftna skladišta državne kompanije Montenegro bonus u kojoj planira da čuva naftne rezerve, one će se zasada čuvati u skladištima Jugopetrola čiji je vlasnik grčka Helenik grupa. Ovaj ugovor je sklopljen 4. decembra prošle godine, a koji se može raskinuti na zahtjev skladištara po isteku šest mjeseci od zaključenja, ako se ne najavi zaprimanje rezervi.
&nbsp;Privatne naftne kompanije Jugopetrol, Ina Crna Gora i Petrol Crna Gora, koje po zakonu zajedno sa državom treba za ovu godinu da formiraju rezerve, svoje količine su nabavile. Uprava treba da nabavi 60, a privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora.
&nbsp;Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je bitan za zatvaranje Poglavlja 15 - Energetika i kojim se traži formiranje naftnih rezervi.

Uprava za ugljovodonike raspisala novi tender za nabavku prve količine državnih obaveznih naftnih rezervi

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, u okviru intenziviranih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na ubrzanje evropskog puta Crne Gore i realizaciju strateškog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika Irskoj od obnove nezavisnosti.
Predsjednik Milatović će se danas sastati sa predsjednicom Irske Katrin Konoli i premijerom Mihalom Martinom. Razgovori će biti posvećeni daljem toku pregovora sa Evropskom unijom, dinamici zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja, kao i obezbjeđivanju snažne političke i institucionalne podrške Crnoj Gori u završnoj fazi pristupnog procesa.
Predviđena je i zajednička konferencija za medije predsjednika Milatovića i premijera Martina.
- Posjeta se odvija u posebno važnom političkom kontekstu, s obzirom na to da će Republika Irska predsjedavati Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine. Uz aktuelno kiparsko predsjedavanje, predstojeće irsko predsjedavanje predstavlja jedan od dva ključna politička okvira u ovoj godini za ostvarivanje konkretnog napretka u pregovorima i zatvaranje preostalih poglavlja- navodi se u saopštenju.
Crna Gora u ovu fazu ulazi sa jasnom ambicijom da 2026. godina bude obilježena intenzivnim i mjerljivim napretkom, dok je 2028. planirana kao godina punopravnog članstva u EU. U tom smislu, podrška država članica koje preuzimaju predsjedavanje Savjetu EU ima poseban strateški značaj za dinamiku pregovaračkog procesa i dodatno jačanje političke vidljivosti ostvarenog napretka.
Pored evropske agende, tokom posjete biće otvorena i pitanja unapređenja bilateralne saradnje, sa posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, investicije i turizam, kao i na razmjenu iskustava u oblastima digitalne transformacije, održivog razvoja i jačanja konkurentnosti.

Tag: aleksandar-vucic