Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP Tomislavom Sokolom, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;
- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;
Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;
Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

<h2>Portfolio</h2>
Žario je i palio opozicionom scenom do 2020. Doslovno – bio je tu kad su se bačali topovski udari, kamenice, suzavci i palile američke i NATO zastave, štoviše, hvalio se da je učestvovao u ratu protiv Alijanse 1999. godine. Vodio je ljude na Skupštinu kao Viljem Osvajač borce kod Hejstingsa i s agentima ruske vojne obavještajne službe pokušao državni udar 2016. Na izborima 2020. bio je na listi ZBCG koja je cijelu kampanju bazirala na ljubljenju podova i iščlanjenju CG iz Śevernoatlantskoga saveza.
Služi uz skute Aleksandru Vučiću. Njegovo blisko okruženje ima veze s organizovanim kriminalom. Državne institucije samovoljno pretvara u štale. Crnogorski Parlament je više puta opoganio – tuđom zastavom, zagrljajem s ruskim ambasadorom u jeku agresije na nezavisnu Ukrajinu, promjenom loga i na kraju – krajnje očiglednom prevarom prilikom izbora za sudije Ustavnoga suda. Opoganio je najvišu državnu nagradu, falsifikovao prošlost i promovisao ratne zločince.
Neki ga smatraju velikim političarom i pragmatikom. U suštini, Andrija Mandić je destruktivan politički akter, tankog obrazovanja, ali čovjek sklon militarizmu i autokratiji, očigledno talentovan da glumi. Jedino što ga razlikuje od falangističkog bašibozuka tuđih agenata koje predvodi jeste sposobnost da kad zatreba – uhvati vazduha – napravi predah od konstantnog izlivanja nacional-šovinističke radijacije.
<h2>"Evropejac"&nbsp;</h2>
Takav kakav je, Mandić je trenutno, silom čudnih okolnosti – nesposobne opozicije i još nesposobnijih njegovih koalicionih partnera svih dresova, religija i boja, glavna ličnost vlasti u Crnoj Gori. On diktira tempo igre, usmjerava procese, postavlja uslove. Ta pozicija učinila ga je vidljivim i važnim za vanjsku scenu budući da je Crna Gora, kao navodni lider u EU integracijama, država koja se sve češće pominje u svijetu međunarodnih poslova. Kratkotrajna izolacija od strane ambasada Kvinte, a i mnogih drugih EU država postepeno je popuštala. Mandiću je na ruku išao i spoljnopolitički i geostrateški kontekst današnjega svijeta, ali ne može se prenebregavati činjenica da je vrlo agilnim pristupom unutarvladajućim izazovima došao do pozicije koju ima. Ponajbolji analitičar iz regiona koji prati Crnu Goru, Aleksandar Musić, odlično je karakterisao Mandićevu taktiku, utvrdivši da ovaj odlično poznaje i svoje saveznike i svoje konkurente.
"Otvaranje svijeta" prema Mandiću, dovelo je do toga da Rajo, kako ga zovu prijatelji, bude nezaobilazna figura u trenutnim scenarijima međunarodne zajednice o Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Računica</h2>
Evropska unija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, taj glavni trougao onoga što zovemo Zapadom, svjesne su da je pitanje ulaska CG u EU važno pitanje za budućnost same unije, ali i kompletne regije Zapadni Balkan. Za njih je Milojko Spajić odličan lider – jer navodno on i njegova partija slijede njihove instrukcije te da garantuju mir i stabilnost u krhkoj i problematičnoj državi krhke i nestabilne regije, koja bi ipak mogla postati prva naredna članica EU. To što Spajić i partija slijede instrukcije, prevedeno na jezik prakse, znači i da zapadni centri računaju da na njega ostvaruju uticaj a time i uticaj na crnogorsku politiku te zaključuju – ukoliko &nbsp;Mandić počne da pravi probleme s velikosrpskim potezima, uvijek je u pričuvi DPS, koji se od formiranja ove Vlade nudi za tu opciju. Međutim, problem kod zapadnih partnera nastaje u računici da će Mandić uskoro toliko narasti na račun PES da bi nakon narednih izbora koalicija ZBCG u potpunosti preuzela sve ključne poluge vlasti u državi. A zapadnjaci nijesu baš toliko sigurni da bi Mandić bio kooperativan kao Spajić. I tu nastaje „prokletstvo statusa quo“ – ne dirati ovu užasnu Vladu, ne dirati ništa dok se ne završe pregovori oko ulaska u EU. To što radikalne politike narastaju, što jača etnonacionalizam, što istinski proevropska opozicija propada kao imidž neutralnosti Gojka Perovića, stavljeno je po strani.
<h2>„Osigurač“</h2>
Ako je cilj ulaska CG u EU po svaku cijenu, onda se ova računica nekako može progutati. Logika i iskustva međunarodne politike nalažu da se uvijek pripremi "osigurač", alternativni scenario "ako stvari pođu po zlu". Nažalost, „osigurač“, kako ga iščitavamo iz posljednjih ponašanja zemalja Kvinte po pitanju Crne Gore, postao je Andrija Mandić. Na Zapadu su trenutno ubijeđeni da baš s njim treba raditi na "prevođenju na drugu stranu". Kao uspješan primjer navodi se slučaj Dodika koji je skidanjem s crne liste u Americi smirio tenzije u BiH. Navodno, i distancirao sebe od Vučića.&nbsp;
Za Mandića se nadaju da će biti kooperativan i da će njegova uloga u budućnosti biti presudna prilikom ulaska CG u EU. Nešto slično Amfilohijevoj 2006. Za ovu dresuru Mandić bi dobio priliku da bude faktor i u Vladi nakon što CG postane punopravna članica.&nbsp;
<h2>Međutim</h2>
Mandić nije Amfilohije. Za razliku od Amfilohija, koji je iz Srbije optuživan za autonomaštvo, Mandić je marioneta i agent uticaja Beograda. On je produkt srpske duboke države, i nikad, ama baš nikad se neće odreći služenja Beogradu. Drugo i važnije – na Zapadu zaboravljaju ono što su oni nas učili – da se đavo krije u detaljima. A Andrija Mandić je majstor detalja. Svaki put kad govori o ulasku CG u EU kaže kako to neće uraditi savijene kičme. Ako Kvinti nije jasno što to znači – pomoći ćemo im s prevodom. To znači da će Andrija Mandić i s njim Crna Gora postati nova karika u lancu Orban-Fico-Babiš te svih antievropskih aktera u EU. To vam znači da Mandić uopšte ne planira da mijenja svoju velikosrpsku agendu i da, dok ne ispuni svoje zadatke da od CG napravi ekstenziju Srbije, njegova misija neće biti gotova. I vrlo je tačno, ponovo da pomenem Musića, da to Mandić možda neće raditi s čela, već će isturiti nekog Miličića i njemu sličnog mimikrijskog retoričara, ali jednako zaraženog velikosrpskom ideologijom.
<h2>"Svako .... što je priveo"</h2>
Sasvim je jasno da u svijetu postoji toliko problema da master igrače ne može zanimati previše to što jedan četnički vojvoda kao sluga Beograda uništava nacionalne interese zemlje koju je komesarka EU za proširenje uporedila s trećinom Beča, minimizirajući na taj način sve potencijalne nestabilnosti koje CG može proizvesti uniji. Ne zaboravimo da je CG nacionalno heterogena gotovo kao mala Jugoslavija, a da se ta Jugoslavija raspala u krvi. Uz to je NATO članica. Ja sam ubijeđen da trećina današnjeg grada Beča ne bi mogla izazvati ratnu katastrofu – ali za CG nijesam presiguran. I to nijesam rekao ja – to je rekao američki predśednik Donald Trump povodom našeg učlanjenja u NATO.&nbsp;
Pored toga, jasno nam je i da se Zapad ne može baviti problemima crnogorske nacije jer bi njima valjda trebala da se bavi crnogorska nacija, koja je posljednjih 5 godina izložena dekapitaciji. To što zapadni akteri još uvijek ne shvataju da politika kulturno-nacionalne asimilacije na Balkanu može u perspektivi doživjeti ukrajinski scenario, dovoljno potvrđuje ustaljen stav da se Balkan i dalje nedovoljno poznaje iako je posljednjih 30 godina bio u fokusu velikih sila.
<h2>Moguća rješenja</h2>
Crnogorci su nacija u nestajanju. Svakim popisom ih je sve manje. Iako opozicija to ne shvata, njenu snagu drži crnogorska nacija jer ih ljudi trenutno ne glasaju zbog programa, no što nemaju alternativu. To govori dvije stvari. Prvo – da se nezavisno od izbornih utakmica mora sazvati Crnogorski kongres na kome bi se sreli predstavnici svih procrnogorskih političkih partija, duhovnih, kulturnih, naučnih, aktivističkih, medijskih i civilnih institucija, organizacija i udruženja. Tu bi se morali usvojiti strateški dokumenti o izazovima i perspektivama crnogorske nacije u budućnosti te postići konsenzus o religijskoj, kulturnoj i naučnoj agendi po kojoj bi se radilo. Crnogorski kongres morao bi postati vrhovno tijelo crnogorske nacije i glavni centar, stožer njenog okupljanja. Nešto slično ulozi Crkve Srbije za srpski narod. Jer nije važno samo doći do umova, bitna su i srca, kako to kažu Amerikanci.
Drugi korak bi bio dogovor o političko-izbornoj strategiji. Izlazak jedinstvene opozicije u jednu kolonu na izbore 2027. bio bi najveće političko samoubistvo i opozicije i crnogorske nacije. Takvim bi postupkom najjača opoziciona partija i dalje bila najjača opoziciona stranka, a sve ostalo bi moglo biti znatno gore. Vrijeme je da se razmišlja i dogovara o novom pristupu, novim partijama i novim ljudima koji govore rječnikom savremenih tehnologija. To bi dovelo do scenarija koji je do sada djelovao kao nemoguć – identitetski centrizam a politički policentrizam (u više kolona), čime bi se izbjegao monopol jedne partije nad crnogorskim nacionalnim pitanjem.
<h2>Zašto je ovo važno?</h2>
Formiranjem Crnogorskoga kongresa dobili bismo važnog aktera na društvenoj sceni Crne Gore, mnogo važnijeg od sadašnjih političkih partija. I nezaobilazan strateški faktor koji ima snage i da objavi knjigu, obnovi crngorsku crkvu ali i da izvede na protest 50.000 ljudi. Onda će i Kvinta i svi shvatiti da se i mi pitamo.

Andrija Mandić kao evropsko-američki štih: Scenario za crnogorski horor

Crnogorski istoričar Dragutin Papović je u svojoj studiji o istoriji crnogorske filantropije pokazao da se tradicija dobročinstva u Crnoj Gori ne gradi od juče, ona ima bogatu istoriju u našem društvu i svim krajevima naše države. Crnogorska porodica iz Berlina posljednjih godina bila je jedan od najvidljivijih primjera da je to nasljeđe živo i danas.
Njihova pomoć stizala je do najugroženijih, do onih kojima je najpotrebnije, ali i do sportista, navijača te ljudi koji su samo željeli da učine svoje okruženje boljim. Ono što je krasilo njihove akcije ogledalo se u pomaganjima bez naglašavanja, bez uslovljavanja, bez posmatranja ljudi i zajednica kroz vjeru i naciju. Otvoreno, široko i sa jasnom porukom da dijeljenje dobra ostaje jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj se može graditi zajednica.
Zato raduje činjenica što ta porodica nastavlja svoj humanitarni rad, ali ostaje žal što će to biti van Crne Gore.
Nadamo se da će, kad Crna Gora bude bolja, pravednija i uređenija, Crnogorska porodica nastaviti svoju misiju ovđe. A vjerujem i da će takva Crna Gora znati više da cijeni ljude poput njih, ljude koji nijesu tražili ni medalje ni priznanja, već pomagali iskreno i tiho, kako pravi dobrotvori uvijek i djeluju.
Ponoviću nešto što sam članovina crnogorske porodice iz Berlina više puta rekao: njihov rad će ostati ispisan zlatnim slovima u istoriji crnogorske filantropije. 
Posebno im se kao Cetinjanin zahvaljujem na svemu što su uradili za prijestoni grad.

Crnogorska porodica iz Berlina - zlatni primjer filantropije

Za sunovrat koji se dešava u Crnoj Gori od 30. avgusta 2020. nije kriv ni velikosrpski nacionalizam, ni ruski uticaj, ni srpska crkva, ni sva srpska agentura, ni Vučić.
Isključivo su krivi pripadnici crnogorske nacije koji pristaju na kolaboraciju, koji glasaju PES, Uru i Demokrate, koji se laktaju za fotelju, za ambasadorsko mjesto, za direktorat, za članstvo u CANU, za projekat kod rektora Božovića...
Rezultati nekoliko posljednjih izbora i javnoga mnjenja pokazuju da je crnogorska nacija politički najgluplja nacija u Crnoj Gori. Od svih naroda koji žive u našoj državi, Crnogorci u ubjedljivo najvećem procentu ne glasaju partije koje su procrnogorske. I tu leži sva filozofija izbornih kombinatorika.
Kad bi Crnogorci glasali nedvosmisleno procrnogrske partije, balon gadosti od PES-a, Ure i Demokrata bi izdušio kao premijer kad pođe u teretanu poslije premijerskog sata. Kad bi Crnogorci bili pametniji, vojvoda Mandić nikad ne bi bio predśednik Parlamenta i srce ove vlasti.
Dakle, ponavljam, Crnogorci su krivi za sve.

Crnogorci su krivi. I glupi

Preksinoć su u Podgorici navodno državljani Turske i Azerbejdžana izboli nožem Podgoričanina koji srećom nije smrtno stradao. Taj čin, koji je za svaku osudu, još je u izviđanju i zvaničnih potvrda o počiniocima nema.
Međutim, "pravdu" su platili gotovo svi turski državljani nastanjeni u Podgorici budući da su protiv njih organizovane poćere. Svako ko govori turski na ulici ili makar liči na stereotip Turčina izložen je klasičnome lovu uličnih bandi bliskih srpskim partijama u Crnoj Gori.
<h2>Kako je sve počelo i kako je jedan incident prerastao u lov na ljude?</h2>
Prije oko tri sedmice glavni balkanski bolesnik, autokrata i neofašista Aleksandar Vučić priprijetio je Turskoj zbog prodaje naoružanja Kosovu. Rekao je tada taj psiho nešto o neootomanizmu i ispljunuo: Pamtimo! Ko analizira srpske medije mogao je primijetiti da je danima poslije toga antiturski narativ bio konstanta toksične medijske mašinerije iz Beograda. Crnogorski krak velikosrpske politike progovorio je onda kroz usta Nebojše Medojevića koji je (kao i uvijek) iznio netačnu informaciju i upozorio na "100.000 Turaka koji borave u Crnoj Gori" te u stilu AFD-a upozorio državu na "opasnost". Iako su mediji i neki državni organi upozorili da Medojević lažinja i da je u CG prijavljeno 13.000 Turaka, antiturska histerija zahvatila je javno mnjenje i društvene mreže.
U svemu tome dešava se izolovan incident đe još zvanično nije utvrđeno da su nesrećnoga mladića izboli državljani Turske i Azerbejdžana, te se kao tajfun zadiglo litijaško, prosrpsko, BIA mnjenje u Crnoj Gori i doslovno pozvalo na egzodus Turaka iz Crne Gore. Ko poznaje istoriju antisemitizma ne može ne primijetiti istovjetnost ovoga čina s optužbama za ritualna ubistva od strane Jevreja koja su prethodila pogromima jevrejskoga naroda po Rusiji i Istočnoj Evropi krajem 19. i početkom 20. vijeka.
<h2>Zna se ko je pozivao na linč</h2>
Nećemo se praviti nemušti – prosrpske partije u Crnoj Gori koje su bliske Aleksandru Vučiću, njihove mim ekspoziture, armije botova, paravojne formacije pod kontrolom popova srpske crkve, dakle sav litijaški potencijal, upregao se da podgrije atmosferu i izazove opštu nelagodu i paniku, stanje javnoga linča prema cijeloj jednoj etničkoj skupini – turskim državljanima nastanjenim u CG.
Sve ovo se lako i pred svakim sudom može dokazati ako Tužilaštvo Crne Gore hoće da radi svoj posao – u pitanju je bio opšti poziv na lov zaogrnut nekakvim tranjavim, patrijarhalnim i prije svega odvratnim pozivima na zaštitu žena, đece i "naaaroda" od Turaka.
<h2>Zašto se ovo dešava?</h2>
Nameće se pitanje: Zašto ovo sad? Kome je interes? Ni to nije teško kontekstualizovati.
Dobro upućeni diplomatski izvori iz EU tvrde da je gledanje kroz prste Vučiću završena priča. Isto važi i za njegovu poslugu u CG, pogotovo Mandića koji je baš zbog toga prije neki dan imao izliv bijesa u Skupštini. Vučić sada želi pokazati koliki podrivački potencijal pośeduje na Balkanu, naročito u zemlji koja je u NATO i lider u eurointegracijama. Takođe, ovo je i taj "pamtimo" odgovor Turskoj zbog prodaje oružja Kosovu. Iz lokalne perspektive gledano, Vučićeve sluge u CG pored ove glavne direktive imaju dvojak zadatak – pokazati EU partnerima koliko su moćni destabilizovati državu ukoliko budu izopšteni iz vladajućih struktura, a ujedno i izvesti probu mobilizacije u slučaju potrebe. Klasična taktika piromana koji se prijavljuju da gase požar. Takve će refleksije i konsekvence imati ovaj ozbiljan obavještajno-politički manevar teško je zaključiti odmah. Ali je sigurno da: EU neće mirno gledati na Mandića&amp;Co.
Turska definitivno neće dozvoliti da joj se bruka imidž da ne može zaštiti svoje državljane vani, te će i kroz NATO i kroz turske vektore uticaja doći do jače djelatnosti, možda čak i do pritiska na BS da izazove krizu Vlade.
Amerika, odnosno Trumpova administracija koja čvrsto drži do savezništva s Turskom, budući da Turska kupuje ogromne količine oružja iz SAD te igra važnu ulogu u moderaciji Izrael – Palestina, sigurno neće kršiti ruke svome važnom savezniku ukoliko se ozbiljnije umiješa u CG.
<h2>Što smo naučili?</h2>
Iz ovoga smo naučili mnogo. Nema crnogorske policije, nema ozbiljne Vlade, nema instrumenata borbe protiv hibridnih operacija, nema nezavisne Crne Gore trenutno. Turci, ako zatreba, mogu preko noći postati "turci", oni isti "turci" i "balije" koje su progonili Mandićevi saborci iz Sedmoga bataljona, a "balije" opet mogu postati "ustaše" i "Milogorci", i eto građanskih nemira koji samo odgovaraju ranjenome Vučiću.
Zato je vrlo važno početi raditi političku platformu svih suverenističkih snaga i srpskih političara iz Crne Gore koji nijesu Vučićeve sluge kako bi se ovome zlu u koji srpski nacionalizam uvodi Balkan stalo na put.
A građanima Turske - veliko izvinjenje. Stidim se što sam iz iste države kao rulja koja vas je progonila. Stidim se, kao što se stidim šetati Stradunom ili Grbavicom kad znam da su neljudi iz moje zemlje tu prolili krv kao agresori i sluge četničke politike. Takvi ljudi su moju zemlju pretvorili u debelo crijevo velikosrpske politike.
Izvinite!

Pozadina i svrha atmosfere linča

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

Predśedniče Milatoviću, da li ste svjesni da ste posthumnim odlikovanjem Rista Radovića (crkovno ime Amfilohije) postali saučesnik u njegovom nasljeđu mržnje prema državi koju predastavljate? Zato vas pitam:
1. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije Crnu Goru zvao fildžan državom? Da li država koja odlikuje takvog čovjeka daje fildžan orden?
2. Da li vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije pripadnike i pripadnice crnogorske nacije upoređivao s volovima, nazivao kopiladima i komunističkim nakotom? Da li je onda Radović odlikovan volujskim ordenom?
3. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije smatrao da su muslimani lažni ljudi, lažne vjere? Da li je odlikovan zbog toga?
4. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije NATO alijansu nazivao Četvrtim Rajhom?
5. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije tvrdio da je zvanični Brisel zlatno tele i promoter sodome i gomore?
6. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije pozivao narod da ne kupuje koka-kolu i žvakaće gume jer su to američki proizvodi?
7. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije prokleo svakoga ko se okrene od Rusije i da s njega treba da otpadne živo meso?
Vjerujem da ste znali. Isto kao što ste znali da je na Cetinje dovodio Arkana da prebija građane, da je blagosiljao srpske zločine po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, zbog čega je uostalom od dijela stanovništva Crne Gore prozvan "Sotonom". Zato ste ga i odlikovali.
Neka Vas je sramota, 3 puta i 3000 puta.

Upitnik za fildžan predśednika Milatovića

U nacističkoj Njemačkoj ste imali priliku ostvariti "američki san" na nacistički način.
Ako ste bili dobro kotirani član partije i uz to kvalifikovani manuelni radnik, mogli ste uz naklonost upravljačke klike dogurati do ministra.
Danas je u Crnoj Gori isto.
Ako ste bili optuženi za terorizam i veze s GRU sada ste predśednik Skupštine.
Ili - ako ste bili fizijatarka, u međuvremenu ste postali ministarka kulture.
A kad neko nekompetentan počne bistriti o kulturi onda doista možete očekivati svašta, pa i to da na sebe preuzme ingerencije sudstva i tužilaštva.
Posljednja izjava nekompetencije na čelu ministarstva kulture o novinarima (koja se inače sladi paljenju lutke jednog pisca i koja trovanje naroda suzavcem i agresivnost policije ne vidi kao problem), ući će u hroniku bestiđa.
Ovaj presedan i sramota za kulturu - može i "mesarka kulture" - prekršio je svaku normu i okvir koji mu dozvoljavaju zakoni države Crne Gore i ušao u opasnu zonu - motivisanja lova na novinare. Jer kako drugačije tumačiti njenu izjavu u kojoj optužuje novinare za nešto što čak ni ogavni SDT nije stavio u svoju ždanovštinu.
Treba hitno tražiti smjenu ove klasične "gospođe ministarke", skorojevićke moćnice koja želi dresirati slobodu medija.
Vjerujem da je poslije ovoga neće spasiti ni njeni šefovi iz partije, koje zna opanjkavati inostranstvu kad joj nešto nije po volji.
Pitajte Borisa ako ne vjerujete.

Zašto treba smijeniti maserku kulture?

Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisaće sporazum o saradnji s Pedagoškim fakultetom Karlova univerziteta u Pragu.
To je dogovoreno u petak, 17. oktobra, na sastanku profesora i predśednika UO FCJK Bobana Batrićevića i profesora Karlova univerziteta Martina Strouhala, napominju sa FCJK.
Sporazum predviđa zajedničko učešće u programima Erasmus+, razmjenu kadra i studenata, učešće u zajedničkim projektima pod okriljem Evropske unije te učešće u školama crnogorskoga i češkoga jezika kao i pedagoških radionica.
- Kao visokoobrazovna ustanova FCJK ističe značaj ovoga sporazuma pošto će se studenti FCJK kao budući pedagoški radnici moći dodatno edukovati na jednoj od najstarijih i najprestižnijih institucija u Evropi - navodi se u saopštenju.
FCJK, kako zaključuju, nastavlja svoju misiju jačanja obrazovnih i naučnih potencijala te promocije montengristike.

Dogovorena saradnja FCJK i Karlovog univerziteta u Pragu

Na međunarodnoj konferenciji Forum 2000, koja se ovih dana održava u Pragu, izvršni direktor WestBalkanNet-a i član Međunarodne koalicije za demokratsku obnovu (ICDR), Boban Batrićević, učestvovao je na panelu „Religion and the Russian Threat, Yesterday and Today“, organizovanom u saradnji s Bibliotekom Václava Havela.
Panel, održan u utorak, 14. oktobra, u Kongresnom centru u Pragu, okupio je istaknute učesnike iz Ukrajine, Gruzije i Crne Gore, a moderirao ga je Tomaš Sedlaček, direktor Biblioteke Václava Havela. Govornici su bili: Njegova Blaženost Epifanije I, mitropolit kijevski i cijele Ukrajine, Ketevan Chachava, izvršna direktorka Centra za razvoj i demokratiju iz Gruzije, i Boban Batrićević iz Crne Gore.
U svom izlaganju Batrićević je predstavio analizu uloge Srpske pravoslavne crkve u hibridnom djelovanju Rusije i Srbije na Zapadnom Balkanu, s posebnim osvrtom na Crnu Goru.
- Srpska pravoslavna crkva (SPC) je glavni instrument kulturnog i identitetskog preoblikovanja Crne Gore. Djeluje po obrascima i agendi hibridnog djelovanja s krajnjim ciljem dugoročne instalacije srpskog faktora u Crnoj Gori, u okviru kojeg religijska doktrina služi kao platforma za normalizaciju političkog pansrpskog narativa, delegitimizaciju crnogorske istorije, jezika, kulture i državnosti, duhovnu kolonizaciju kroz masovne performativne forme, agresivnu i mitomansku ikonografiju te uvođenje crkve u javne institucije - kazao je on.
Batrićević je podśetio da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti 2006. godine postala prostor na kojem se sukobljavaju evroatlantski i autoritarni interesi. On je istakao da je „snažan uticaj Srpske pravoslavne crkve, zajedno s dramatičnim društvenim promjenama tokom devedesetih godina za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, doprinio značajnoj promjeni u nacionalnoj strukturi zemlje tokom te turbulentne decenije, uprkos izostanku većih demografskih promjena“.
Govoreći o ruskom uplitanju, Batrićević je naveo da je „čim je postalo jasno da će Crna Gora pristupiti NATO-u, Rusija aktivirala sve moguće mehanizme za destabilizaciju zemlje“, uključujući pokušaj državnog udara 2016. godine, u kojem su učestvovali tadašnji lideri opozicije Andrija Mandić i Milan Knežević.
- Rusija je nakon neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori prešla na znatno mekši model djelovanja, tako što je koordinaciju ‘preuzimanja’ Crne Gore dala lokalnim predstavnicima Srba koje je finansirala direktno ili preko Srbije. Rusko-srpski faktor u Crnoj Gori se najviše počeo sprovoditi preko Srpske pravoslavne crkve, koja je uz snažnu medijsku i finansijsku podršku srpskih institucija mobilisala građane tokom parlamentarnih izbora 2020. godine. Na tim izborima pobijediće partije koje su 2016. pokušale državni udar, te partije trenutno vladaju Crnom Gorom. Simbolički, da se zna ko vlada Crnom Gorom, vlada formirana 2020. godine formirana je u manastiru pod kontrolom Srpske pravoslavne crkve - podsjetio je Batrićević.
Objašnjavajući zašto je crnogorska nacija ključna meta dugoročnih hegemonijskih projekata, Batrićević je naglasio da je razlog što crnogorska nacija predstavlja posljednju branu projektu ‘srpskog sveta’ u Crnoj Gori i jednu od glavnih u regiji.
- Uz bošnjačku u Bosni i Hercegovini te albansku na Kosovu. Njeno postojanje ugrožava ideološku koherentnost velikosrpskog projekta, hegemoniju SPC kao duhovnog ekskluziviste, političku dominaciju Srbije i antievropsku ideologiju na Balkanu - kazao je Batrićević.
Batrićević je zaključio da je višeslojni uticaj Srbije u Crnoj Gori „od vitalnog značaja za rusku politiku na Balkanu“, jer Moskva „kroz srpski politički, obavještajni, kulturni i ekonomski aparat dobija posrednu ali efikasnu polugu destabilizacije Zapadnog Balkana“.
- Oslanjajući se na vjersku infrastrukturu SPC-a, hibridne političke aktere, obavještajnu penetraciju i kriminalne mreže, Rusija kroz Srbiju gradi paralelnu vlast u Crnoj Gori, čime usporava reforme, polarizuje društvo i kompromituje institucionalni integritet. Operativna ideologija ‘srpskog sveta’, čiji suštinski cilj jeste kulturno, političko i identitetsko ujedinjenje srpskih prostora pod Beogradom, u potpunosti reflektuje model ‘ruskog sveta’ - doktrine koju Kremlj koristi za opravdavanje svojih intervencionističkih politika u postsovjetskom prostoru - naveo je on.
Na kraju, Batrićević je upozorio da se Crna Gora mora posmatrati kao važan bezbjednosni izazov za evropske institucije.
- Crnu Goru danas ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu njenih unutrašnjih političkih problema, već kao aktivni bezbjednosni izazov za evropske institucije - posebno u trenutku kada je u toku novi impuls procesa proširenja EU. Ignorisanje ovih tendencija omogućava nastavak ruskog i srpskog hibridnog djelovanja i potkopava samu ideju evropske suverenosti i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi - upozorio je on.
Nakon panela Batrićević se susreo s ukrajinskim duhovnim liderom i iskoristio priliku da razmijene mišljenja o situaciji s pravosljavljem u Crnoj Gori te poželio pobjedu Ukrajini u ratu s ruskim imperijalizmom.

Batrićević: Crnogorska nacija na meti SPC jer je posljednja brana projektu „srpskog sveta“

Vozač Red Bula Maks Ferstapen startovaće sa pol pozicije u trci za Veliku nagradu Abu Dabija, posljednju u ovogodišnjem šampionatu Formule 1.
On je danas bio najbrži u kvalifikacijama, a do startne pol pozicije došao je u vremenu minut, 22 sekunde i 20,7 stotinki.
Kao drugoplasirani završio je vozač Meklarena Lando Noris, dok će iz drugog reda, sa treće i četvrte pozicije, trku početi njegov klupsi drug Oskar Pjastri i Džordž Rasel iz Mercedesa.
Peto mjesto zauzeo je vozač Ferarija Šarl Lekler, dok je šesti bio Fernando Alonso iz Aston Martina.
Trka za Veliku nagradu Abu Dabija na programu je sjutra u 14 sati.
Noris će biti novi šampion ukoliko izbori podijum, odnosno osvoji jedno od prva tri mjesta.
Festapen će peti put uzastopnu osvojiti titulu samo ako pobijedi, a Noris ne bude među prva tri.
Tituli se nada i Pjastri ako pobijedi a Noris ne bude među prvih pet.

Ferstapenu pol pozicija u Abu Dabiju

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu, uhapsili operativno interesantno lice B. D. (25) zbog sumnje da je fizički napao sugrađanina, saopšteno je iz Uprave policije.
On se sumnjiči, kako se navodi u saopštenju, da je 12. novembra, svojim vozilom presreo vozilo kojim je upravljao oštećeni, nakon čega je, kako se sumnja, fizički napao oštećenog, udarajući ga pesnicom u predjelu glave, usljed čega je oštećeni zadobio teške tjelesne povrede.
- Osumnjičeni B. D. se nalazio na uslovnom otpustu koji je odobrio sud, a protiv njega se pred Višim sudom u Bijelom Polju vodi krivični postupak zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Sa ovim događajem je upoznat predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju. B. D. će uz krivičnu prijavu biti sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama - navodi se u saopštenju Uprave policije.

Uhapšen Beranac zbog sumnje da je fizički napao sugrađanina

U ponedjeljak će u Londonu o Ukrajini razgovarati njen predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc.
Makron je danas na platformi Iks (X) najavio da će oni "razmotriti situaciju i tekuće pregovore u okviru američkog posredovanja" za mir u Ukrajini.
- Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da je primoramo da sklopi mir - napisao je Makron i osudio ruske napade prošle noći na ukrajinsku energetsku i željezničku infrastrukturu.
Zelenski je danas na društvenim mrežama napisao da je cilj tih ruskih napada bio da "milioni Ukrajinaca pate" i da takvi napadi "zahtijevaju odgovor i dodatni pritisak" na Moskvu, prenio je pariski list Mond (Le Monde).

U ponedjeljak u Londonu sastanak Zelenskog, Starmera, Merca i Makrona o Ukrajini

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: boban-batricevic