Đurović: Odnos prema medijima može da zakrči naš evropski put

Zbog poruka iz crnogorskog parlamenta upućenih medijima zainteresovan je Evropski parlament, Savjet Evrope, Evropska komisija i mnoga druga tijela. Ne znači da, ako smo zatvorili poglavlje 10, možemo da idemo retrogradno, naprotiv, možemo zbog toga da imamo probleme, jer mediji su povezani sa vladavinom prava, sa ljudskim pravima i sa zaštitom slobode izgovorene riječi. To je ocjenila gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović. 

 

- Takve poruke brinu, od odnosa prema nevladinim organizacijama, slobodi medija i drugim vrstama kontrole i provjere slobodne riječi. Nadam se da to neće više uzimati maha, jer to su stvari koje mogu da zakoče naš evropski put - naglasila je ona.

 

Podsjetila je i da je poglavlje 5 otvoreno prije 10 godina, pa Crna Gora mora da uvaži novu pravnu tekovinu i napravi dodatak sopstvenoj pregovaračkoj poziciji. Ostala je, objašnjava, lista zadataka iz tog poglavlja koju nakon zatvaranja Crna Gora mora da ispuni.

 

- Evropska unija se ne mijenja, ona je postavila svoje, a mi moramo da se dopunjavamo da bismo prihvatili nove obaveze. Između ostalog, prihvatili smo da ćemo još jednom mijenjati Zakon o javnim nabavkama, vezano za antikorupciju i sistemski zakon u toj oblasti, u prvom kvartalu 2026.godine, gdje je jasno navedeno zbog kojih razloga to još jednom moramo da uradimo, znači politički dogovor podrška država članica je dat Crnoj Gori, poglavlje je zatvoreno, ali ostala je tu lista zadataka koje moramo da uradimo i kod toga zatvorenog poglavlja - navela je Đurović.

 

Pred Crnom Gorom je, kaže, još puno zadataka do jeseni sljedeće godine. Riječ je o kratom roku i, kako kaže,  po nekoj gradaciji možda su to neke tri grupe poglavlja po složenosti.

 

-Svakako ona poslednja gdje je 23 i 24 biće uz političku podršku, jer je nemoguće za ovako kratak period, malo više od godinu dana, suštinski uraditi ono što se od jedne zemlje kada je riječ o vladavini prava očekuje, ali svako pristupanje je na kraju politička odluka. Ukoliko se druge kockice slože biće to još jedna odluka te vrste - rekla je Đurović.

 

Dodaje da i nakon 13 godina pregovaranja sa EU, još nema talasa zatvaranja poglavlja, kao što je to bilo najavljeno, a zatvoren je skroman broj.

 

- Do kraja godine tokom danskog predsjedavanja tu ne bi trebalo da bude više od 5, mislim da je 31 poglavlje koje je politički vrlo osjetljivo, bilateralno kompleksno, percipiram da je ono među zadnjim za zatvaranje, ne zbog toga što to želim, nego što mislim da je to vrlo složeno pitanje i da treba vremena, bilateralnim razgovorima i mnogobrojnim komisijama, za koje se tek najavljuje da će biti formirane, gdje Crna Gora treba da se priprema, da pronalazi ljude koji su se time bavili, da ih uključi. Ima tu dosta posla, nekih koraka prema međunarodnim arbitražama, bilateralnim i drugim komisijama, tako da mislim da je to zajedno sa poglavljima 23 i 24 za kraj procesa. To ne znači da su bilateralni odnosi sa Hrvatskom toliko složeni, ali pregovori o pristupanju definitivno jesu - istakla je Đurović.

 

Posljednja rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, podsjeća Đurović, je duža od uobičajenih rezolucija, a pojavljuje se skupa sa izvještajem o vladavini prava, izvještajem o Reformskoj agendi i Non paperom.

 

Od ukupno 14 zadataka, objašnjava ona, iz Reformske agende je ispunjeno 10, koje treba da procijeni Komisija, pa se može desiti da to bude i manji broj ispunjenih obavaza, kako kaže, moguće je tek 7, ili samo 50 posto.

 

- Do kraja ovog mjeseca završava se izvještajni period za četiri stuba Reformske agende, šta smo uradili sa narednih 11 zadatka, a onda sa još 32 zadatka do kraja godine, gdje imamo vladavinu prava, takođe kao oblast, dobili smo predfinasiranje, ali ćemo po varijabilnim tranšama ustvari najobjektivnije ocijeniti da li je ono što smo se zajedno dogovorili da su prioriteti. Reformska agenda ima svoju mapu, pregovaračka poglavlja svoju, ali one vrlo kompatibilne. Znači ako bude zaostajanja u sprovođenju Reformske agende bilo u ekonomiji, digitalnoj zelenoj tranziciji, ljudskim resursima ili u vladavini prava, to će se svakako pokazati i odraziti na dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - ocjenjuje Đurović.

 

Navodi da je dobro da postoji Albanija koja je za osam mjeseci otvorila 24 poglavlja, što je, kaže, nevjerovatno i najavljuje dobru dinamiku do kraja godine, ambiciju da “napadne” IBAR , da počne da zatvara poglavlja posle toga. 

 

- Konkurencija je dobro da postoji, koliko god ima različitih tumačenja da je lakše otvarati, nego zatvarati, ali nijesu ni nama nešto lakši zadaci, mnogo je pravne tekovine u međuvremenu, nijesu jednostavne ove dopune pregovaračkih pozicija Crne Gore, koje se usvajaju ne baš transparentno, ali trenutno mora tako. Treba dosta kapiceta u crnogorskoj administraciji, civilnom sektoru, akademija i medija, da se udrùže i da se predstavi Crna Gora u jednom boljem svjetlu - zaključila je Đurović.