Zbog poruka iz crnogorskog parlamenta upućenih medijima zainteresovan je Evropski parlament, Savjet Evrope, Evropska komisija i mnoga druga tijela. Ne znači da, ako smo zatvorili poglavlje 10, možemo da idemo retrogradno, naprotiv, možemo zbog toga da imamo probleme, jer mediji su povezani sa vladavinom prava, sa ljudskim pravima i sa zaštitom slobode izgovorene riječi. To je ocjenila gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.&nbsp;
&nbsp;
- Takve poruke brinu, od odnosa prema nevladinim organizacijama, slobodi medija i drugim vrstama kontrole i provjere slobodne riječi. Nadam se da to neće više uzimati maha, jer to su stvari koje mogu da zakoče naš evropski put - naglasila je ona.
&nbsp;
Podsjetila je i da je poglavlje 5 otvoreno prije 10 godina, pa Crna Gora mora da uvaži novu pravnu tekovinu i napravi dodatak sopstvenoj pregovaračkoj poziciji. Ostala je, objašnjava, lista zadataka iz tog poglavlja koju nakon zatvaranja Crna Gora mora da ispuni.
&nbsp;
- Evropska unija se ne mijenja, ona je postavila svoje, a mi moramo da se dopunjavamo da bismo prihvatili nove obaveze. Između ostalog, prihvatili smo da ćemo još jednom mijenjati Zakon o javnim nabavkama, vezano za antikorupciju i sistemski zakon u toj oblasti, u prvom kvartalu 2026.godine, gdje je jasno navedeno zbog kojih razloga to još jednom moramo da uradimo, znači politički dogovor podrška država članica je dat Crnoj Gori, poglavlje je zatvoreno, ali ostala je tu lista zadataka koje moramo da uradimo i kod toga zatvorenog poglavlja - navela je Đurović.
&nbsp;
Pred Crnom Gorom je, kaže, još puno zadataka do jeseni sljedeće godine. Riječ je o kratom roku i, kako kaže, &nbsp;po nekoj gradaciji možda su to neke tri grupe poglavlja po složenosti.
&nbsp;
-Svakako ona poslednja gdje je 23 i 24 biće uz političku podršku, jer je nemoguće za ovako kratak period, malo više od godinu dana, suštinski uraditi ono što se od jedne zemlje kada je riječ o vladavini prava očekuje, ali svako pristupanje je na kraju politička odluka. Ukoliko se druge kockice slože biće to još jedna odluka te vrste - rekla je Đurović.
&nbsp;
Dodaje da i nakon 13 godina pregovaranja sa EU, još nema talasa zatvaranja poglavlja, kao što je to bilo najavljeno, a zatvoren je skroman broj.
&nbsp;
- Do kraja godine tokom danskog predsjedavanja tu ne bi trebalo da bude više od 5, mislim da je 31 poglavlje koje je politički vrlo osjetljivo, bilateralno kompleksno, percipiram da je ono među zadnjim za zatvaranje, ne zbog toga što to želim, nego što mislim da je to vrlo složeno pitanje i da treba vremena, bilateralnim razgovorima i mnogobrojnim komisijama, za koje se tek najavljuje da će biti formirane, gdje Crna Gora treba da se priprema, da pronalazi ljude koji su se time bavili, da ih uključi. Ima tu dosta posla, nekih koraka prema međunarodnim arbitražama, bilateralnim i drugim komisijama, tako da mislim da je to zajedno sa poglavljima 23 i 24 za kraj procesa. To ne znači da su bilateralni odnosi sa Hrvatskom toliko složeni, ali pregovori o pristupanju definitivno jesu - istakla je Đurović.
&nbsp;
Posljednja rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, podsjeća Đurović, je duža od uobičajenih rezolucija, a pojavljuje se skupa sa izvještajem o vladavini prava, izvještajem o Reformskoj agendi i Non paperom.
&nbsp;
Od ukupno 14 zadataka, objašnjava ona, iz Reformske agende je ispunjeno 10, koje treba da procijeni Komisija, pa se može desiti da to bude i manji broj ispunjenih obavaza, kako kaže, moguće je tek 7, ili samo 50 posto.
&nbsp;
- Do kraja ovog mjeseca završava se izvještajni period za četiri stuba Reformske agende, šta smo uradili sa narednih 11 zadatka, a onda sa još 32 zadatka do kraja godine, gdje imamo vladavinu prava, takođe kao oblast, dobili smo predfinasiranje, ali ćemo po varijabilnim tranšama ustvari najobjektivnije ocijeniti da li je ono što smo se zajedno dogovorili da su prioriteti. Reformska agenda ima svoju mapu, pregovaračka poglavlja svoju, ali one vrlo kompatibilne. Znači ako bude zaostajanja u sprovođenju Reformske agende bilo u ekonomiji, digitalnoj zelenoj tranziciji, ljudskim resursima ili u vladavini prava, to će se svakako pokazati i odraziti na dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - ocjenjuje Đurović.
&nbsp;
Navodi da je dobro da postoji Albanija koja je za osam mjeseci otvorila 24 poglavlja, što je, kaže, nevjerovatno i najavljuje dobru dinamiku do kraja godine, ambiciju da “napadne” IBAR , da počne da zatvara poglavlja posle toga.&nbsp;
&nbsp;
- Konkurencija je dobro da postoji, koliko god ima različitih tumačenja da je lakše otvarati, nego zatvarati, ali nijesu ni nama nešto lakši zadaci, mnogo je pravne tekovine u međuvremenu, nijesu jednostavne ove dopune pregovaračkih pozicija Crne Gore, koje se usvajaju ne baš transparentno, ali trenutno mora tako. Treba dosta kapiceta u crnogorskoj administraciji, civilnom sektoru, akademija i medija, da se udrùže i da se predstavi Crna Gora u jednom boljem svjetlu - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhBb3r86XQ_Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: Odnos prema medijima može da zakrči naš evropski put

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

1250x600

1084x550

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu. 
 
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao model ugovora o zajedničkom ulaganju nego koncesija na 90 i više godina. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.
<h2>Trampovi nameti</h2>
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica Ekonomskog fakulteta, bivša ministarka za integracije i predsjednica crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Sporazum koji su potpisali predstavnici opozicije i premijer Crne Gore, kaže ona, svima je dao nadu da postoji neki dogovor oko evropske agende, a ujedno se potvrđuje i činjenica da bez opozicije nema aktivnog parlamenta i pravog evropskog puta.
- Ovi integracioni mjeseci jako brzo idu, i ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije. Svi smo i očekivali njihovo aktivno uključenje. To nije ambasada jedne države, to je ambasada 27 država članica, i proces je bio najavljen, trajao određeno vrijeme, završio se uspješno sporazumom prije par dana, i evo uz neko malo odlaganje, i tim tekstovima čuvenih pitanja koje postavlja i jedna i druga strana potpisnica Sporazuma, nadamo se da će Venecijanska komisija brzo reagovati, kao što je i najavljeno. Doći će u misiju, obaviće razgovor sa svim ključnim nosiocima aktivnosti, koristiće argumente, donijeće mjerodavan sud koji su unaprijed obje strane riješile da prihvate. Treba da to bude prihvatanje od strane svih parlamentarnih političkih subjekata kod nas, i da ta poruka bude dovoljno jasna, da se vidi mapa puta kako da se iz ovoga izađe, iz ove političke krize izazvane različitim tumačenjem procedure za prekid funkcije sudiji Đuranović, i istovremeno započinjanje novog konkursa. Vrlo je važno da mišljenje Venecijanske komisije bude jasno i da trasira sljedeće korake, istovremeno štiteći naš najviši pravni akt Ustav Crne Gore - rekla je Đurović.
S obzirom na to da se sve partije deklarišu da su za evropski put Crne Gore, onda se, prema njenim riječima, podrazumijeva i da sve prihvate mišljenje Venecijanske komisije.
Još uvijek je Crna Gora lider u regionu, kaže Đurović, u evropskim integracijama, iako se ovih dana proširila debata o dinamici Albanije u tim integracijama.&nbsp;
- Albansko lobiranje je vrlo dobro, posebno u toj sferi, postali su neko regionalno čvorište u evropskim dešavanjima, kada je politika proširenja u pitanju. Kod njih je bio Berlinski proces samit, mnoge kancelarije regionalne su tamo, i oni su prošle godine otvorili dva pregovaračka poglavlja, dva klastera, a ove godine na pressu sa komesarkom Kos saopšteno je da zajednički se nadaju da će Albanija da otvori sve klastere, sva pregovaračka poglavlja tokom ove godine, što znači da bi Albanija mogla po tome, hipotetički, 27 pregovaračkih poglavlja, što je nevjerovatan broj, tako da je to sigurno jedna obećavajuća podrška toj zemlji da ubrza reforme. Zna se da je jedan veliki paket pred njima demokratskih reformi posebno, manje ekonomskih, ali i ekonomskih. Oni su jednostavno riješili da ubrzaju, i uglavnom dosta dobro idu ta njihova obećanja, bar što se formalnog dijela tiče. Nama zavisi od ove političke pretpostavke aktivnog rada parlamenta, i da kažem jedne uslovne političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija da participiraju na tom evropskom putu, jer ako nemamo aktivnog parlament decembar 2026. je sjutra i mi nećemo završiti naš zadatak - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv9DC3hpXmbA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Naš evropski put zavisi od aktivnog rada parlamenta, političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija za evropski put

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Evropski savjet za plaćanja 21. novembra konstatovao je ispunjenost uslova pristupanja i odlučio da se broj zemalja u SEPA sistemu poveća za još dvije zemlje – Crnu Goru i Albaniju. Stvarna plaćanja u eurima u SEPA sistemu biće moguća od aprila 2025. poslije šestomjesečnog perioda prilagođavanja uključenih finansijskih institucija.
- Jedinstveno evropsko područje platnog prometa (SEPA) je inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije u eurozoni i šire, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između različitih zemalja - pojašnjava za Portal Analitika predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Gordana Đurović.&nbsp;
Kako dodaje, počevši od 2008. sistem se postepeno razvijao i do 2014. obuhvatio sve zemlje Eurozone, a od 2016. godine prima i zemlje nečlanice.
- Eliminiše razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i time čini evropske ekonomije efikasnijim i konkurentnijim. Danas SEPA okuplja 27 država članica EU, četiri zemlje EFTA, Ujedinjeno kraljevstvo, četiri mikro države (Vatikan, San Marino, Andoru i Monako) i neke prekomorske teritorije - napominje Đurović.
<h2>Transakcije efikasnije, uz niže naknade</h2>
Prema njenim riječima, prednost SEPA sistema plaćanja prvenstveno je pojednostavljenje međunarodnih transakcija, korišćenjem istih standarda i pravila, veća efikasnost u plaćanjima, jer banke brže procesuiraju transakcije i smanjuju vrijeme čekanja za izvršenje uplata ili isplata, a same naknade za SEPA transakcije su niže od onih za međunarodne bankarske transfere koji nisu dio SEPA sistema.&nbsp;
- Drugim riječima, na osnovu SEPA standarda, transakcija se obrađuje efikasnije i brže, uz niže naknade. Za građane ili firme u Crnoj Gori, za plaćanja u eurima prema drugoj zemlji u SEPA sistemu, trošak transakcije treba da bude isti, kao i za domaću transakciju unutar zemlje. Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja u zemlji, od njegovog uvođenja jaunara 2002. godine, što joj je u posebnom aranžmanu omogućeno konverzijom dotadašnjih njemačkih maraka u eure, za potrebe našeg platnog sistema - podsjeća sagovornica Analitike.
Međutim, kako dodaje, za plaćanja prema inostranstvu uključuju se korespondentne banke što, kaže, povećava troškove naknada za te transakcije, te su one znatno više nego što su naknade za transakcije u unutrašnjem platnom prometu.&nbsp;
- Pristupanjem jedinstvenom evropskom području platnog prometa, naknade se značajno smanjuju i to će moći registrovati građani i kompanije prilikom svakog plaćanja prema inostranstvu - kaže Đurović.
Čitav proces usklađivanja, pripreme aplikacije i dijalog sa Savjetom, podsjeća ona, predvodila je Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija odnosno Vladom Crne Gore.&nbsp;
Naglašava da se preuzimaju evropski propisi u ovoj oblasti, prvenstveno regulativa o prekograničnim plaćanjima, direktiva o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu EU i regulativa o međubankarskim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.&nbsp;
- Preuzimanjem evropskih propisa i standarda u ovoj oblasti, te okončanjem šestomjesečnog perioda operativne pripreme našeg bankarskog sistema, stiču se uslovi za prelazak sa nacionalnih šema plaćanja na šeme usklađene unutar SEPA sistema plaćanja, što osigurava građanima i firmama da koriste IBAN brojeve i SWIFT kodove za sva plaćanja unutar ovoga sistema, uz znatno niže naknade, sigurnost transakcija i brzinu realizacije nalaza - ističe Đurović.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovna vremena&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike osvrnula se i na platformu Barometar 26, koja je predstavljena prošle nedjelje, a koja sadrži pregled aktivnosti neophodnih za ispunjenje završnih mjerila postavljenih u 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kao živ dokument, kako kaže, ova bi se platforma trebala dalje prilagođavati samom procesu i biti sve detaljnija.
- Ako stvari budu išle kako se najavljuju, u 2026. godini otvoriće se i preostala dva poglavlja: „Saradnja sa institucijama EU- &nbsp;i „Ostalo- , tako da, ako želimo zaista zatvoriti pregovore, moramo zatvoriti 32 pregovaračka poglavlja, uključujući i rastuće izazove sa mjerilima u oblasti vladavine prava, koji su opet na vrhu liste rizika - kaže profesorica Đurović.
Prema njenim riječima, ne manje izazovno biće dobiti političku podršku, kako opozicije, tako i heterogenog sistema koalicije na vlasti.&nbsp;
- Glas civilnog društva neće biti sporan, ali će ostati kritičan. Izazovna vremena su pred Crnom Gorom kao pretendentom za brzo pristupanje Uniji. Za nadati se, da će se ovoga puta, pozitivan signal EU prema Crnoj Gori zaista i ostvariti - zaključuje Đurović.

Đurović: SEPA će građanima i privredi donijeti brže i jeftinije transakcije ka inostranstvu

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Osnovni sud u Podgorici poništio je odluku Savjeta Radio i televizije Crne Gore (RTCG) kojom je Boris Raonić u septembru prošle godine ponovo izabran za generalnog direktora javnog servisa. Sud je presudio donio na osnovu tužbe Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, ocijenivši da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Knezović je Anteni M kazao kako se nada „da će konačno prestati dugogodišnja degradacija profesionalaca i RTCG od strane višestruko nelegalnog direktora“.
Još jednu u nizu presuda o nzakonitim izborima Raonića na čelo Javnog servisa, donio je sudija Mladen Paunović, koji je naveo da Savjet RTCG nije jasno obrazložio zbog čega je dao prednost Raoniću u odnosu na ostale kandidate, niti je naveo koje su konkretne profesionalne reference ili programske rezultate odlučujuće prevagnule u njegovu korist.
Prema presudi, odluka Savjeta broj 01-5984 od 2. septembra 2024. godine poništava se kao nezakonita, a RTCG je obavezana da Kneževiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude.
<h2>Nedostatak jasnih kriterijuma</h2>
U obrazloženju presude se navodi da Savjet RTCG u spornoj odluci nije precizirao koji su to ciljevi iz Strategije razvoja RTCG 2023–2027 koje je Raonić ispunio bolje od drugih kandidata, niti je pojasnio u čemu su se ogledale prednosti njegovog plana rada.
- Dati razlozi nijesu konkretizovani niti valjano obrazloženi, pa se iz njih ne može zaključiti koji su to ciljevi koje je izabrani kandidat ispunio… na koji način je njegov predloženi plan rada bio više usklađen sa Strategijom razvoja RTCG, niti kojim je programskim mjerama unaprijedio gledanost i međunarodnu informativnost - naveo je sudija Paunović.
Sud je ocijenio da je izostanak jasnih i provjerljivih kriterijuma doveo do proizvoljnosti u odlučivanju, čime je tužiocu onemogućeno da djelotvorno ospori odluku.
- Iako je nesporno činjenica da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju razloge, odnosno jasni kriterijumi, koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata (da li su reference, ukoliko jesu, koje su, da li je raniji rad, radno iskustvo i koje radno iskustvo, na kojim poslovima, kakva je veza između tih poslova i poslova generalnog direktora, da li je to komunikativnost, kao i drugi slični kriterijumi...), jer nije dovoljno samo navesti neke od razloga, bez bilo kakve konkretizacije u čemu se ti razlozi sastoje, kako bi se isti mogli i ispitati – navodi se u obrazloženju presude.
Kako se navodi, Savjet RTCG je bio dužan da obrazloži kojim se konkretnim razlozima rukovodio prilikom donošenja odluke, te koji kriterijumi su konkretno prevagnuli u odnosu na ostale kandidate, prilikom donošenja odluke, čime bi se izbjegla proizvoljnost i omogućilo kandidatima da shvate suštinske razlike na temelju kojih je donesena odluka i kako bi mogli procijeniti i djelotvorno ostvariti svoje pravo na ulaganje odgovarajućeg pravnog sredstva nadležnom organu, ukoliko se nezadovoljni takvom odlukom o izboru.
- U konkretnom slučaju, sud smatra da nijesu primijenjeni objektivni i mjerljivi kriterijumi, odnosno na koji način Savjet RTCG nije sagledao uporedno, uzimajući u obzir sve njihove reference, pojasnivajući iz kog razloga (kriterijuma) cijeni da je bolji jedan kandidat, a prema kom kriterijumu je bolji drugi, da bi zbirno, na kraju, mogao ocijeniti koji kriterijumi su odlučujući i koji ga u većini opredjeljuju za jednog kandidata, u konkretnom Borisa Raonića – navodi se u obrazloženju presude
Knezović je tokom postupka ukazivao da je Boris Raonić prethodna dva mandata na čelu RTCG obavljao na nezakonit način, što je, kako je naveo, utvrđeno pravosnažnim sudskim presudama. Takođe je naglasio da interes javnosti ne može biti da ista osoba bude imenovana na tu funkciju treći put, uz okolnost da prethodna imenovanja nijesu bila zakonita.
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Višem sudu u Podgorici u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka.

Osnovni sud: Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora i prošle godine

Skeptičan sam - rekao je njemački kancelar Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) osvrćući se na novi model dobrovoljnog služenja vojnog roka, o kojem je koalicija već postigla dogovor. Kroz novi model, koji bi trebalo da počne 2026. godine, Bundesver želi da pridobije dodatno osoblje.
Nacrt zakona je ove nedjelje trebalo da bude razmatran u Bundestagu. Međutim, sumnje u uspjeh ovog modela su toliko izražene unutar konzervativnih stranaka CDU i CSU da ih je i sam kancelar javno iznio.&nbsp;
- Pretpostavljam da se nećemo zaustaviti samo na dobrovoljnosti - rekao je u nedjelju uveče na njemačkom javnom televizijskom servisu ARD.
<h2>Prvo čitanje nacrta zakona je odloženo</h2>
Merc time nije samo dodatno podstakao debatu o povratku obaveznog vojnog roka, već je i ponizio koalicionog partnera, njemačke socijaldemokrate (SPD). Nacrt zakona potiče iz kabineta socijaldemokratskog ministra odbrane Borisa Pistoriusa. Rasprava o nacrtu je sada odložena za narednu sednicu Bundestaga. Zakon predviđa atraktivnije uslove za mlade koji žele da služe u Bundesveru. Ipak, odluka ostaje dobrovoljna, povratak obaveznoj vojnoj službi za sada nije planiran.
Generalni sekretar SPD-a, Tim Klisendorf, kritikovao je kancelarovu javno pokazanu sumnju.&nbsp;
- U koaliciji smo se jasno dogovorili: to je dobrovoljno služenje vojnog roka - naglasio je u Berlinu.&nbsp;
Neshvatljivo mu je da to CDU i CSU stalno dovode u pitanje. Ova debata, koja se „stalno ponavlja“, zbunjuje mlade ljude.
<h2>Krajem avgusta vladalo je jedinstvo u kabinetu</h2>
Vlada je krajem avgusta usvojila nacrt zakona koji sada izaziva napetosti u koaliciji. Tim povodom je kabinet održao sjednicu berlinskom sjedištu Ministarstva odbrane. Na ovom simboličnom mjestu su se socijaldemokrati i demohrišćani dogovorili da vojna služba za sada ostaje dobrovoljna, kako je i navedeno u koalicionom sporazumu.
Međutim, ukoliko ne budu ispunjeni ciljevi u pogledu broja vojnika ili se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi uz odobrenje Bundestaga mogla odlučiti o povratku obavezne vojne službe – i to je predviđeno zakonom. Ipak, zakon za sada ne sadrži „automatsku" reaktivaciju obaveze u slučaju da se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca.
Automatizam sada ponovo traže konzervativni političari. Oni kritikuju nedostatak jasnih ciljeva kad je riječ o povećanju broja vojnika. Ukoliko se ti ciljevi ne ostvare, potrebni su mehanizmi za povratak obaveznog služenja vojnog roka.
Socijaldemokrati odbijaju tu mogućnost. Inače, obavezno služenje je 2011. ukinuo tadašnji demohrišćanski ministar odbrane Karl-Teodor cu Gutenberg. Ministar Pistorius naglašava da Bundesver trenutno nema kapacitete da primi i obuči čitave generacije mladih muškaraca. To priznaje i kancelar Merc. U svakoj generaciji ima oko 350.000 mladih muškaraca koje Bundesver ne bi mogao sve da pozove, rekao je kancelar.
<h2>Već sada se prijavljuje više dobrovoljaca</h2>
Bundesveru je na srednji rok potrebno 260.000 aktivnih vojnika kako bi ispunio NATO ciljeve i bio sposoban za odbranu u svjetlu prijetnje iz Rusije. Trenutno ih ima oko 182.000. Broj prijavljenih već raste: dok je prošle godine oko 10.000 mladih muškaraca i žena dobrovoljno služilo vojni rok, u avgustu ove godine ih je već bilo 13.000.
S obzirom na taj rast, Pistorius vjeruje da će dobrovoljni vojni rok privući dovoljno novog osoblja. Posebno jer zakon sadrži i obavezne elemente: svi muškarci sa navršenih 18 godina moraće da ispune upitnik, dok je za žene to dobrovoljno. U njemu će morati da navedu da li su spremni da služe u Bundesveru. Od 2027. godine, planira se i obavezna regrutacija za sve mlade muškarce.
Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer takođe se zalaže da se prvo isproba model dobrovoljne službe. Sa vojnog stanovišta mu je važno „da to ide brzo i da sada više ne raspravljamo dugo“, kako bi već u januaru upitnici mogli biti poslati, rekao je najviši njemački oficir za ARD.
<h2>Kritika zbog „vojske sa upitnikom“</h2>
Posebno oštre kritike uputio je premijer Bavarske i predsjednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder, koji smatra da je povratak obaveznom vojnom roku neizbježan.&nbsp;
"Vojska sa upitnikom“ ili „mlaka verzija vojnog roka“ ne pomaže nikome. I ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU),jedan je od poznatijih zagovornika obaveznog vojnog roka.
Pošto obavezni vojni rok za muškarce nikada nije izbrisan iz njemačkog Ustava, može se ponovo uvesti jednostavno – zakonom. Drugačije bi bilo kada bi se uvodio obavezan vojni rok i za žene ili obavezna godina društvene službe za sve mlade. Kancelar Merc je to ponovo pomenuo, ali za tako nešto bi bila potrebna promjena Ustava. Međutim, za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu, koja u ovom sazivu nije realna.&nbsp;
- To bi u svakom slučaju trajalo duže – a to vrijeme nemamo - upozorio je generalni inspektor Brojer.

Merc sumnja u dobrovoljno služenje vojnog roka

U Parku prirode Piva snimljena je mečka sa dvoje mečadi pored puta. 
Snimak objavljen na društvenim mrežama Parka prirode Piva, nastao je u blizini mjesta Brezna. 
Na snimku se vidi mečka sa mladuncima kako bježi iznad puta. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1115590520684304&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) U Pivi snimljena mečka s mečadima

U Indiji se ponovo bilježi niz tragičnih smrti djece povezanih s upotrebom kontaminiranih sirupa protiv kašlja, što je izazvalo ogorčenje javnosti i otvorilo pitanje slabog nadzora nad farmaceutskom industrijom u zemlji.
Početkom septembra, u malom gradu u saveznoj državi Madja Pradeš, zabilježen je niz neobjašnjivih smrti djece uzrasta od jedne do šest godina. Najmanje jedanaest mališana umrlo je svega nekoliko dana nakon što su uzeli uobičajeni sirup protiv kašlja. Nakon ispitivanja vode, hrane i drugih mogućih uzroka, otkriveno je da su djeca umrla od zatajenja bubrega.
Laboratorijska analiza u gradu Čenaju potvrdila je najgore sumnje – sirup je sadržavao 48,6 odsto dietilen glikola, industrijskog rastvarača koji nikada ne bi smio biti sastavni dio ljekova. Ova supstanca izaziva teško trovanje i često dovodi do otkazivanja bubrega.
Slična tragedija zabilježena je i u susjednoj saveznoj državi Radžastan, gdje je dvoje male djece preminulo nakon uzimanja lokalno proizvedenog sirupa koji sadrži dekstrometorfan – supresant kašlja koji se smatra nesigurnim za malu djecu.
Za Indiju, ove tragedije imaju bolan prizvuk već viđenog. Tokom posljednjih decenija, više desetina djece izgubilo je život zbog sirupa koji su sadržavali dietilen glikol. Godine 2023, sirupi proizvedeni u Indiji povezani su sa smrću sedamdesetoro djece u Gambiji i osamnaestoro u Uzbekistanu. Slični slučajevi bilježeni su i u Kašmiru 2019. i 2020. godine.
Iako su vlasti nakon svake tragedije obećavale reforme, kontaminirani sirupi se redovno vraćaju na tržište, što ukazuje na duboku krizu u sistemu kontrole ljekova. Stručnjaci tvrde da indijsko tržište ljekova pati od slabog nadzora, korupcije i neujednačene kontrole nad stotinama manjih proizvođača koji sirupe prodaju bez odobrenja, često i bez recepta.
Nakon posljednjih smrti, Ministarstvo zdravstva Indije apelovalo je na „racionalnu upotrebu“ ljekova protiv kašlja, zaplijenilo sporne uzorke, obustavilo prodaju i pokrenulo istragu.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u prepisivanju, nego u samom sistemu. Indijsko tržište sirupa protiv kašlja, procijenjeno na 262,5 miliona dolara u 2024. godini, očekuje se da će do 2035. narasti na 743 miliona dolara – što, prema analitičarima, ukazuje na duboku zavisnost zemlje od ovih ljekova koji često više štete nego koriste.
Sirupi protiv kašlja, koji se obično reklamiraju kao brza pomoć kod upornog kašlja, sadrže mješavinu antihistaminika, dekongestiva i ekspektoranata, a njihova stvarna efikasnost je upitna. Većina dječijih kašljeva prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana, tvrde pedijatri.
- Ne prepisujem sirupe osim ako dijete ne može da spava zbog jakog kašlja. U tim slučajevima dajem blagi sirup isključivo radi olakšanja, a ne liječenja - kaže dr Radžaram D. Kare, pedijatar iz Mumbaja.
Uprkos tome, sirupi se i dalje masovno koriste, posebno u ruralnim dijelovima Indije gdje do 75 odsto primarne zdravstvene zaštite pružaju neregistrovani „seoski medicinski praktikanti“, često bez formalne medicinske obuke. U takvim sredinama, sirup protiv kašlja često je jedini „lijek“ koji je dostupan.
- Ljudi u manjim gradovima i selima često vjeruju lokalnim prodavcima ljekova koji nemaju nikakvu farmaceutsku kvalifikaciju. Kvalitet ljekova u tim područjima je višestruko lošiji nego u većim gradovima - upozorava Dineš Takur, bivši farmaceutski stručnjak i sadašnji istraživač javnog zdravstva.
Dodatni problem predstavljaju nestrpljivi roditelji i nedovoljna edukacija ljekara. „Vidio sam čak i pedijatre sa specijalizacijom koji propisuju ambroksol sirup djeci mlađoj od dvije godine, iako ga oni ne mogu iskašljati, pa može dovesti do upale pluća“, kaže dr Kafil Kan iz Utar Pradeša.
Stručnjaci upozoravaju da Indiji hitno treba jasna politika o upotrebi sirupa protiv kašlja i nacionalna kampanja edukacije ljekara i roditelja.
- U pitanju su životi djece“, kaže jedan od doktora iz Madja Pradeša koji je prepisivao smrtonosni sirup, pravdajući se riječima: „Taj sirup prepisujem već petnaest godina.“

Više djece umrlo zbog sirupa za kašalj u Indiji, vlasti apeluju na "racionalnu upotrebu"

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: gordana-durovic