Najveću cijenu „Euromodela“ platiće mikro preduzeća, odakle da se finansira trošak rada od 60 odsto ako nema veće produktivnosti?

Ako administrativnom mjerom, a ne rastom produktivnosti i povećanom upotrebom inputa da bi dobili veći autput, dobijemo prijedlog da trošak rada raste 60 odsto - onda se postavlja pitanje odakle će taj trošak rada da se finansira? - pitala je profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović osvrnuvši se na predloženi „Euromodel“ koji predviđa novi rast minimalnih zarada i penzija.

Ona je, gostujući u emisiji „Eurozona“ na Televiziji E, naglasila da u malim i srednjim preduzećima taj trošak rada u ukupnoj strukturi ide i do 60 odsto i da su ona zato posebno ugrožena.

- Ako kažemo da se produktivnost nije mijenjala gotovo od 2006. do 2026. i da je, po istraživanjima Monetarnog fonda (MF), kapital u paritetu kupovne moći po radniku u Crnoj Gori samo 32 odsto u odnosu na evropski prosjek - onda se kaže da integracija otvara mogućnost da se ta dodata vrijednost po osnovu kapitala (izrađene infrastrukture, opreme itd) valorizuje bolje u Evropskoj uniji - ali se opet fokus stavlja na rast produktivnosti. To znači mi ne primjenjujemo da dva osnovna modela rasta BDP-a koji poznaje teorija - rast produktivnosti i inputa - nego druga dva koja se nigdje ne izučavaju: da rasteš na bazi zaduženja i administrativnim mjerama - upozorila je Đurović.

To je, cijeni ona, jedna velika rezerva.

- I vjerujem da će sve zainteresovane strane svojim analizama doprinijeti da dobijemo pravu sliku i baratamo izvjesnim podacima jer: ako povećavate rashode u ekonomiji - osnovna ravnoteža i zlatno budžetsko pravilo je da istovremeno morate da razmišljate i o prihodima kojima ćete pokrivati te rashode - jasna je Đurović.

Već smo fenomen

Crnogorska ekonomija inače, kako je kazala, nije puno konkurentna, a „Euromodel“ svakako radikalan prijedlog.

- Svi smo bili zatečeni posebno jer je izostao neki postepeni dijalog oko takve reforme i što postoji analitički dokument koji prati šest zakona koji su na sjednici Vlade samo izmijenjeni u nekoliko članova bez ikakvog obrazloženja. Nemate ni prijedlog zaključaka ni analizu. Nije do kraja poznato ko ga je pravio i nema komparativnih iskustava - navela je Đurović dodajući da smo mi smo kao zemlja već fenomen zbog promjena koje se sprovode posljednjih godina.

Već smo, prema njenim riječima, bili predmet analize značajnih naučnih radova.

- Kod „Evrope sad 2“ kada smo radili smanjenje Fonda zdravstva, odnosno prekidanje prihoda po tom osnovu. Ekonomska teorija kaže da onda idete sa rastom PDV-a da bismo kompenzirali gubitke od tih prihoda, a kod nas je PDV ostao isti - ali su porasli troškovi zdravstva koji se prelivaju na građane. Tako da je kvalitet javnih usluga u zdravstvu jednim dijelom smanjen - rekla je Đurović.

Bez ulaganja u ljudski kapital ne možemo preći drugi prag razvoja

Kaže da je uglavnom dobila potvrdan odgovor studenata na pitanje hoćemo li sa ovakvim „podcjenjivanjem razlika između srednje škole i fakulteta“, gdje je manja razlika između srednje škole i fakulteta, nego između srednje i osnovne škole, postati „društvo zaposlenih sa srednjom školom i podcijenjenog visokog obrazovanja“ i je li to za njih poruka da idu iz Crne Gore.

- Dobar dio studenata je rekao da je to za njih poruka da idu iz Crne Gore jer se ne cijeni visoko obrazovanje - navela je Đurović.

Ona je podvukla da je sloboda preduzetništva u Crnoj Gori zaštićena Ustavom.

- I vi sada jednokratno i bez Zakona o radu i dijaloga unutar socijalnog savjeta postavljate odluku o tome koliko će biti minimalne zarade po strukturama obrazovanja... Ta podjela minimalnih zarada na strukture obrazovanje dosta asocira na refleksiju na glasačko tijelo - ocijenila je ona.

Mi ćemo, cijeni profesorica, uz evropske fondove pasti u zamku tkz „srednjeg dohotka“ - da imamo inicijalni razvoj koji se dobija članstvom, priliv ekonomske saradnje i investicija - ali da poslije toga, bez ulaganja u ljudski kapital i inovacije, ne možemo preći drugi prag razvoja.

- Mislim da će opštine, a najveći dio njih je gotovo neodrživ bez Egalizacionog fonda i preraspodjela, takođe imati nelagodu sa pronalaženjem režima zaliha... A znamo da će u privatnom sektoru najveću cijenu platiti mikro preduzeća koja imaju do 10 zaposlenih, a koja čine 92 odsto naše ekonomije - rekla je Đurović.

Rat u Ukrajini - snažni faktor amortizacije

Naglasila je da se čitav set reformi koji je pratio crnogorsku fiskalnu politiku dešavao u uslovima snažnog faktora amortizacije - odnosno rata u Ukrajini.

- Tako da smo imali veliku potrošnju koju su kreirali stranci koji su doveli do toga da su stanovi manje priuštivi, kirije mnogo veće, prisutna inflacija i da imamo ekonomiju koja se privremeno zaigrala i puni budžet - ali od koje je običan građanin imao manje koristi nego što se očekuje - poručila je Đurović u „Eurozoni“ na Televiziji E.

Mi, kako je naglasila, 1. novembra uvodimo vize za Rusiju, Tursku i set drugih zemalja da bi se uskladili sa Evropskom unijom (EU) i to će se privremeno i direktno odraziti na turizam i na malu biznis zajednicu koja je ovdje registrovala preduzeća da bi dobila boravak u Crnoj Gori.

- Taj eksterni faktor, koji je najviše uzrokovan ratom u Ukrajini, je negdje dodatni stimulans za obrt ekonomske djelatnosti i onda su dobro reagovali budžetski prihodi i kompenzirao rast plata - koji je ipak naredbodavni, a ne baziran na ekonomskim indikatorima... Tu je snažan instrument zaduživanja, dug solidno raste u apsolutnom iznosu, bruto domaći proizvod (BDP) takođe raste zbog eksternog efekta i negdje će se ti kratkoročni efekti iscrpiti i onda ćemo shvatiti koliko nijesmo doprinijeli rastu konkurentnosti i održivosti - upozorila je Đurović.

Doprinosi bili sinonim održivosti

Kaže da se lično, kao neko ko je blizu penzije, ne osjeća prijatno razmišljajući o tome kakav će biti obračunski koeficijent, da li će neko doprinose validirati na pravi način...

- Penzioni sistem je već pretvoren u klasičnog budžetnog korisnika. Ukidanjem doprinosa se puni iz poreskih prihoda i penzije dobijamo iz PDV-a, akciza, poreza na dohodak fizičkih lica, carina - a ne dobijamo iz doprinosa koji su za nas bili sinonim održivosti - poručila je Đurović.

Trebaće, kaže ona, još dosta uvjeravanja i analiza i argumenata da je nešto poput „Euromodela“ održivo.

- Dobro bi bilo da imamo zakon o Vladi u smislu da se moraju snimati žive sjednice ii da se ispoštuju procedure pripreme tako važnih strateških rješenja u oblasti fiskalne politike koja pogađa sve građane - dodala je Đurović.