U adaptaciju zgrade Ekonomskog fakulteta koji podrazumijevaju adaptaciju hola i sala u prizemlju, uloženo je više od 1.800.000 eura.
Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Majda Adžović, ministarka javnih radova i Milivoje Radović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, posjetili su Ekonomski fakultet povodom početka adaptacije zgrade Fakulteta.
- Zajednički poduhvat Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva javnih radova i Univerziteta Crne Gore ima za cilj unapređenje infrastrukture i kvaliteta obrazovanja na svim univerzitetskim jedinicama - saopšteno je iz MPNI.
Ministarke su naglasile važnost ulaganja u obrazovanje kao ključnog faktora za ekonomski razvoj i budućnost zemlje.
- Obrazovanje je temelj na kojem gradimo našu budućnost. Sa ovakvim projektima, pružamo našim studentima priliku da uče u savremenim i inspirativnim uslovima - istakle su ministarke Jakšić-Stojanović i Adžović.
Milivoje Radović, predsjednik UO Univerziteta Crne Gore je izrazio zadovoljstvo zbog ovog zajedničkog projekta tri institucije.
- Ova adaptacija će omogućiti bolju i efikasniju nastavu, kao i savremenije uslove za istraživanje i rad - istakao je Radović.
U adaptaciju zgrade Ekonomskog fakulteta koji podrazumijevaju adaptaciju hola i sala u prizemlju, uloženo je preko 1.800.000 eura.
Projekat će obuhvatiti ukupnu bruto površinu od 1.417,8 m², a podrazumijeva kompletnu adaptaciju i modernizaciju enterijera ovog prostora.
- Radovi uključuju izmjenu završnih obloga podova i zidova, zamjenu plafona, ugradnju nove unutrašnje i spoljašnje bravarije u cilju poboljšanja energetske efikasnosti, instalaciju savremenog sistema rasvjete, klimatizacije i ventilacije kao i postavljanje novih ograda sa rukohvatima. Posebna pažnja biće posvećena prilagođavanju prostora osobama sa invaliditetom, uključujući sanaciju rampe za lakši pristup. Takođe, projekat predviđa promjenu prostorne organizacije biblioteke, prijemnog pulta i računarske sale, kao i formiranje nove knjižare, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti i unapređenja estetskog izraza prostora. Kompletna planirana adaptacija biće realizovana u roku od godinu, nakon čega će studenti i zaposleni Ekonomskog fakulteta dobiti značajno unaprijeđen prostor, prilagođen savremenim potrebama - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Počela adaptacija zgrade Ekonomskog fakulteta

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/2026. godini, predložen je upis ukupno 390 studenata na četiri akreditovana studijska programa. Ovaj predlog upućen od Vijeća Ekonomskog fakulteta usvojen je na sjednici Upravnog odbora UCG, a nakon odluke Vlade biće raspisan i konkurs na nivou Univerziteta.&nbsp;
Prema predlogu, raspodjela upisnih mjesta po studijskim programima je sljedeća: Ekonomija – 180 mjesta, Biznis i ekonomija (studije na engleskom jeziku – MONTEB) – 80 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Podgorica – 90 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Bijelo Polje – 40 mjesta
Studijski programi Ekonomskog fakulteta kombinuju teorijska znanja i praktične vještine koje se razvijaju kroz obaveznu stručnu praksu, rad u centrima za razvoj karijere i međunarodnu mobilnost. Poseban kvalitet predstavlja program na engleskom jeziku – MONTEB – koji pruža odličnu osnovu za međunarodnu karijeru i akademsku mobilnost kroz Erasmus+ i druge partnerske programe.
Upis na Ekonomski fakultet realizuje se bez polaganja prijemnog ispita, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore. Pravo konkurisanja imaju kandidati koji su završili gimnaziju ili neku od srednjih stručnih škola.
Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, osnovan 1960. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova u zemlji. Fakultet je posvećen obrazovanju visokostručnih kadrova u oblasti ekonomije i menadžmenta, prilagođavajući svoje programe savremenim zahtjevima tržišta rada.
Više informacija o studijskim programima, kao i o procedurama upisa, dostupno je na zvaničnoj internet stranici Fakulteta <a href="http://www.ucg.ac.me/ef">www.ucg.ac.me/ef</a>. Dodatne prilike za neposrednu komunikaciju sa rukovodstvom i nastavnicima studentima su pružene kroz Dekanski sat, koji se organizuje jednom po semestru.

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.
Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.
- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.
U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru Milojku Spajiću za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.
- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da je iz njegovog Kabineta upućen poziv Ekonomskom fakultetu Crne Gore za organizaciju stručne javne rasprave povodom studije u kojoj je, između ostalog, ocijenjeno da je inflacija u Crnoj Gori izazvana i povećanjem neto zarada - tj. programom Evropa sad 1.
- U cilju stručne i sveobuhvatne razmjene stavova, a u vezi sa studijom pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori - sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, Kabinet predsjednika Vlade predlaže održavanje stručnog skupa posvećenog ovom pitanju. Uvjereni smo da je u aktuelnom trenutku neposredna razmjena argumentacije najbolji način da se iznesu, objasne i preciziraju svi aspekti ove važne teme - stoji u pismu koje je dekanu Ekonomskog fakulteta uputio šef Spajićevog Kabineta Branko Krvavac.
U obraćanju se navodi da bi u slučaju pozitivnog odgovora na stručnoj raspravi sa strane Vlade učestvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svojim timom.
Poziv je, kako je naveo Krvavac, upućen na liniji ostvarivanja dijaloga i razmjene argumenata koji su ključni za bolje razumijevanje i odgovoran pristup ovoj temi.
Spajić je prethodno ocijenio da je ova analiza sramna, a sa Fakulteta su mu na to odgovorili da je njegova izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi.

1250x600

Spajićev Kabinet pozvao na organizaciju stručne rasprave povodom analize Ekonomskog fakulteta

Ekonomski fakultet reagovao je na izjavu premijera Milojka Spajića, koji je je danas analizu &nbsp;fakulteta nazvao „sramnom''. U analizi je navedeno u da je inflacija u Crnoj Gori izazvana povećanjem neto zarade.
- Obraćamo se javnosti u namjeri da reagujemo na, po našem mišljenju, neprimjerene navode predsjednika Vlade Crne Gore, gospodina Milojka Spajića, koji su saopšteni na panel diskusiji „Biznis agenda 2025 – poslovni ambijent“ Unije poslodavaca Crne Gore“- navode u regovanju.
Sa Ekonomskog fakulteta su poručili &nbsp;da je ovakav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv.&nbsp;
- Imajući u vidu ukupni privredni kontekst i nesavršenosti crnogorskog tržišta, izjavu premijera Spajića doživljavamo kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju funkcionalnost je odgovoran. Za prosperitet privrede i crnogorskog društva potrebne su sistemske promjene. U tom kompleksnom procesu, u skladu sa svojom misijom, Ekonomski fakultet želi da bude isključivo partner- zaključuje se u reagovanju.

Ekonomski fakultet: Spajićeva izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi

Sramotna je izjava i napad na akademsku zajednicu premijera Milojka Spajića, ali u skladu sa politikom pafpaf izmišljotina ove vlasti, saopštio je Amar Borančić, potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza.
Boraničić je komentarisao izjavu Spajića da je sramotna analiza ekonomskog fakulteta koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju i da će tražiti da popriča sa ljudima koji su je raidli.
- Svjetska banka bukvalno je rekla da: „Rast plata programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “ES1” - napisao je Borančić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F1892556858478473678%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Sramotna izjava Spajića i napad na akademsku zajednicu

U Crnoj Gori tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi, kazao je Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge. Ekonomski fakultet u Podgorici tradicionalno počinje ljetnji semestar organizovanjem serije predavanja i panel diskusija pod nazivom "The Right Start". Ova serija predstavlja jedinstvenu priliku da se studenti upoznaju sa aktuelnim temama iz svijeta ekonomije, bankarstva i finansija kroz predavanja i diskusije sa vodećim stručnjacima. Prvi panel pod nazivom "Finansijska tržišta – trendovi i prilike" održan je danas, te je bio prilika da se istraže ključni izazovi, prilike i trendovi koji oblikuju finansijska tržišta koja su srce globalne ekonomije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Mijatović je pojasnio da je CKB Banka, osim tradicionalnih bankarskih usluga koje pružaju kao i ostale banke (izdavanje kredita, čuvanje depozita, platnog prometa...), uvidjela da je sve veće interesovanje klijenata za investiciono bankarstvo.&nbsp; - U Crnoj Gori imamo situaciju da tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi. Imamo negativna iskustva od prije 15 godina sa samog tržišta, tako da je to stvorilo određenu zadršku kod ljudi, klijenata i investitora. Mi smo stoga prepoznali potrebu da idemo ka Ino tržištima, te smo kao dio OTP grupe poželjeli da klijentima prezentujemo mogućnost investiranja u akcije i obveznice kao osnovne instrumente i mogućnost investiranje u fondove. Predstavili smo OTP Multi asset fondove koji su povoljni za investitore iz razloga što kupovinom jedinice fonda automatski diverzifikujete svoj portfelj, ne ulažete samo u jednu akciju, jednu obveznicu, kompaniju ili državu, već ulažete automatski u sve kompanije država koje su dio investicione jedinice - saopštio je Mijatović.&nbsp; Jedan od panelista Marko Peković, direktor Sektora upravljanja bilansnim odnosima i operacijama na finansijskom tržištu istakao je da je NLB Banka a.d. Podgorica jako fokusirana na finansijska tržišta.&nbsp; - Prethodna godina je bila rekordna po pitanju neto dobiti banke i mogu reći da je četvrtina te dobiti upravo potekla iz našeg sektora i direktno sa finansijskih tržišta. Tim ljudi koji se nalazi u mom sektoru svakodnevno radi analize, pratimo likvidnu aktivu banke i nivo likvidnosnih slobodnih sredstava kako bi ih dalje plasirali sa ciljem da generišemo značajne prihode za banku. Posmatrajući likvidnu aktivu banke koja podrazumijeva gotovinu banke, koja podrazumijeva žiro račun banke, ino račun banke, obaveznu rezervu, na kraju dana sumiramo koliko imamo viška likvidnosnih sredstava i sav taj višak mi plasiramo na money market tržišta. Kada se taj višak likvidnosnih sredstava plasira na money market tržište to na godišnjem nivou budu vrlo značajni prihodi za banku - ispričao je Peković.&nbsp; Mr Marko Pešić, rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo saopštio je da Hipotekarna banka a.d. Podgorica nudi mogućnost trgovanja na svim svjetskim berzama za njihove klijente.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Naše investicione usluge su izuzetno personalizovane, svakom klijentu pristupamo na drugačiji način. Svaki klijent se razlikuje u smislu vremenskog horizonta ulaganja, rizika koji je spreman da prihvati u smislu vrijednosti novca koji želi da uloži. Ono što doprinosi razvoju tržišta kapitala je povjerenje koje mora da postoji između klijenata i banaka. Povjerenje se oslikava u rastu aktivnosti naših klijenata po pitanju investicionih usluga i svakako rastu vrijednosti portfolija koji naši klijenti drže kod nas. Kada kupite finansijske instrumente u nekoj banci, ti instrumenti se drže na custody računima. Vrijednost tih custody računa Hipotekarne banke na današnji dan iznosi oko 370 miliona eura - naveo je Pešić.&nbsp; Admir Ademović, izvršni direktor TF Capital studentima je pojasnio da je njihova firma broker, te da za razliku od banaka njihovu finansijsku instituciju reguliše Komisija za tržište kapitala. - Broker je posrednik na tržištu gdje zainteresovane strane, odnosno klijenti, apliciraju kod nas kako bi mogli trgovati finansijskim instrumentima. Ono što nas čini posebnim je što smo prvi u Crnoj Gori donijeli mobilnu aplikaciju koja spaja naše klijente sa najveći svjetskim tržištem kapitala – američkim tržištem kapitala i berzama koje tamo funkcionišu - naveo je Ademović Ističe da je trend koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije da su se brokeri u svijetu dominantno orijentisali na platforme.&nbsp; - Platforma daje mnogo više mogućnosti nego što bi radio jedan klasični, tradicionalni broker. Na platformi ili aplikaciji imate mnogo veći pregled i slobodu upravljanja svojim investicijama. Platforma je dostupna 24/7 sedam dana u nedjelji, a nalog i portfolio sami kreirate, kupujete, prodajete. Platforme i aplikacije dovode nešto potpuno novo, a to su algoritamska ili automatizovana trgovanja gdje vi sami možete da postavite neke parametre po kojima aplikacija trguje. Posebno bitan globalni cilj je demokratizacija tržišta, što bi značilo da svaki pojedinačni učesnik može to da doživi sa svog mobilno uređaja ili računara - ispričao je Ademović.

Mijatović: Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi

Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom je predsjedavao Milivoje Radović, danas su reizabrani Mijat Jocović za dekana Ekonomskog fakulteta i Radoje Vujadinović za dekana Mašinskog fakulteta, saopšteno je sa UCG.
- Na Ekonomskom fakultetu, profesor dr Mijat Jocović predaje na predmetima Poslovno pravo, Pravo za ekonomiste, Korporativno upravljanje i Međunarodno poslovno pravo. Objavio je tri monografije, više stručnih studija i preko 50 naučnih i stručnih radova- poručili su sa UCG.&nbsp;
Kako je navedeno, angažovan je kao konsultant u brojnim projektima koji se tiču poslovnog prava, unapređenja poslovnog ambijenta, razvoja korporativnog upravljanja i usaglašavanja pravnog sistema Crne Gore sa pravom Evropske unije.&nbsp;
- Prof. dr Radoje Vujadinović je redovni profesor Mašinskog fakulteta, sa bogatim akademskim i istraživačkim iskustvom. Njegov naučni fokus obuhvata oblasti drumskih vozila, održive urbane mobilnosti i e-mobilnosti, zatim energetike sa posebnim doprinosom u primjeni obnovljivih izvora energije. Učestvovao je u izradi studija i projektne dokumentacije, te objavio brojne naučne i stručne radove u međunarodnim časopisima i na konferencijama- ističe se u saopštenju.
Kako se navodi, na sjednici Upravnog odbora UCG je takođe pokrenut postupak za izbor dekana Biotehničkog fakulteta, zbog isteka drugog mandata aktuelne dekanke Biotehničkog fakulteta Božidarke Marković.&nbsp;
Konkurs za ovu poziciju biće objavljen u Biltenu Univerziteta Crne Gore i jednom od dnevnih listova koji izlazi u Crnoj Gori, a rok za prijavu kandidata iznosi 15 dana od dana objavljivanja. Izborne radnje za trogodišnji mandat dekana regulisane su posebnom odlukom Upravnog odbora UCG.
Pored kadrovskih pitanja, na sjednici su razmatrana i druga pitanja iz domena redovnog poslovanja Univerziteta Crne Gore.&nbsp;

Reizabrani dekani Ekonomskog i Mašinskog fakulteta, pokrenut izbor dekana Biotehničkog fakulteta

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima i vidljivost je mjestimično smanjena, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na pojedinim dionicama zadržava voda i da su učestali odroni.
&nbsp;Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
&nbsp;Iz AMSCG su rekli da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
&nbsp;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog na neizmjenični zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
&nbsp;Saobraćajna traka uz magistralni put M-1 dionica Kotor-Budva, u mjestu Budva, biće zauzeta od devet do 17 sati.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno tržište Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.
Ovaj proces, kako je saopšteno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Premijer Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je premijer Spajić, pristupa ovim inicijativama sa odlučnošću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
- Zapadni Balkan više nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi našim građanima i privredi - rekao je Spajić.
On je kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog tržišta EU.
- Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, poboljšava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato što se to od nas zahtijeva, već zato što su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet - istakao je Spajić.
Kazao je i da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima „Roming kao kod kuće“ između EU i Zapadnog Balkana do 2026. godine.
- Smanjenje cijena rominga ne samo da će olakšati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje nešto mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno tržište EU više nije daleki cilj, već stvarnost koju naši građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu - naveo je Spajić.
Podjednako strateški važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za „AI fabrike“.&nbsp;
- Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podrškom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo našu ekonomiju unutar nove tehnološke arhitekture Evrope - rekao je Spajić.
Crna Gora je, ističe, ušla u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivošću.
- Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: naša Reformska agenda je motor naše transformacije, garancija naše kredibilnosti i najjači izraz naše političke posvećenosti članstvu u EU. Naši građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strateškim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate - poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.
- Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za vaše građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, još mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan šest milijardi eura, od 2024. do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi više - kazala je Kos.
Ona je istakla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Evropska komesarka je rekla da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima „Roming kao kod kuće“ do 2026. godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog tržišta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su posebno naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta 2.
Ovi napori imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i poboljša svakodnevni život građana.
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strateški okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a osim premijera Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Krišto, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Spajić: Saradnja ključ integracije regiona u EU; Kos: Želimo vas kao ravnopravne članove

Vladina Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda primila je iz Podgorice 151 zahtjev od fizičkih lica, a dva od pravnih za naknadu štete nastale usljed požara koji su Crnu Goru zadesili u avgustu. Šteta pričinjena fizičkim licima procijenjena je na 867.718 eura, a pravnim („Vapor VK“ i „Podgorička pivara“) na 679.614 eura – navedeno je u informaciji o radu Komisije koju je usvojila Vlada.
Dodaje se da je Komisija Glavnog grada najavila da će sukcesivno dostavljati pojedinačne procjene štete, te da se očekuje i određeni broj zahtjeva iz ostalih opština.
Komisija ima sedam članova, predsjednik je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ove godine to tijelo je održalo 12 sjednica. Razmatrani su zahtjevi i rađena procjena opravdanosti (uzrok štete, validnost dokumentacije). Za predmete gdje je dokazano da su podnosioci zahtjeva nedvosmisleno pretrpjeli štetu od elementarnih nepogoda (grad, poplava, požar) ili drugih nepogoda većih razmjera (uginuće stoke, stradanje pčelinjih društava, bolesti stoke) odobrena su sredstva za djelimičnu sanaciju – deset odsto procijenjene štete, koliko je predviđeno Odlukom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
– Broj pristiglih zahtjeva, obim i složenost dokumentacije, kao i činjenica da je za veliki broj fizičkih lica Komisija zaprimila zahtjeve i po nekoliko puta, neposredno ili preko opštinskih komisija, zahtijevalo je detaljnu analizu i uparivanje kako ne bi došlo do dvostruke naknade po istom osnovu. Riješila je 319 slučajeva, za čiju realizaciju je utrošeno 186.704 eura, tako da je prosječan iznos naknade 585,30 eura. Veliki broj zahtjeva je odbijen zbog činjenice da uzrok štete nije bila elementarna nepogoda, a određeni broj zbog nepotpune dokumentacije, što, iako usložnjava rad, Komisija uzima u obzir i ponovo odlučuje – navedeno je u izvještaju.
Pored razmatranih, odnosno riješenih zahtjeva, Komisija je krajem 2024. i u toku 2025. godine zaprimila značajan broj zahtjeva koji nijesu realizovani zbog nedostatka sredstava. Pristiglo je od fizičkih lica ukupno 529 zahtjeva iz 11 opština, a ukupna šteta procijenjena je na 2,11 miliona eura. Iz Andrijevice su primljena dva zahtjeva (procijenjena šteta 44.000 eura), Bijelog Polja 114 (513.801 eura), Berana tri (5.396 eura), Zete 12 (43.510 eura), Mojkovca četiri (14.800 eura), Nikšića 78 (105.700 eura), Pljevalja 35 (133.433 eura), Plužina 110 (292.129 eura), Podgorice 28 (221.063 eura), Rožaja 78 (374.860 eura) i Tuzi 65 (365.786 eura).
Od pravnih lica, kompanija „Naše voće“ iz Nikšića (avgust 2024) uputila je zahtjev za naknadu štete na zasadu jabuka – 700.000 eura, „Stožer-F“ iz Bijelog Polja (decembar 2024) za štetu nastalu od požara – 445.000 eura i „Agris“ iz Ulcinja (jul 2025) za štetu na zasadu jabuka – 877.469 eura.
– Na osnovu detaljnih analiza potrebno je obezbijediti 200.000 eura iz sredstava tekuće budžetske rezerve za rješavanje pojedinačnih zahtjeva fizičkih lica, a 101.123 eura za isplatu naknade štete pravnim licima u iznosu od pet odsto ukupne procijenjene štete. Potrebno je obezbijediti sredstva za rješavanje zahtjeva za naknadu štete nastale usljed požara koji su zadesili Crnu Goru u avgustu. Pri tome treba razmotriti mogućnost da maksimalni iznos bude veći od deset odsto koliko je propisano odlukom – kazali su iz Komisije.
Prethodne godine fizičkim licima po osnovu naknade štete nastale usljed elementarnih nepogoda isplaćeno je 347.829 eura (1.051 korisnik), a pravnim 30.952 eura (šest korisnika).

Za naknadu štete od požara 153 zahtjeva ukupne vrijednosti 1,54 miliona eura

Prije neki dan u Njujorku se glasalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o rezoluciji protiv glorifikacije nacizma. Tu rezoluciju podržalo je 114 država svijeta. Crne Gore nije bilo među njima.
Prije mjesec-dva, u istoj onoj sali u kojoj zasijeda Skupština UN, govorio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Njegovo obraćanje izazvalo je burne reakcije i, kao čin protesta protiv genocida nad palestinskim narodom, većina prisutnih je napustila plenarnu salu. Ne i Crna Gora.
Na stolici ispred koje piše Montenegro, naše diplomate ostavile su pripravnicu - da prisustvom pruži legitimitet i Netanjahuovom govoru i svemu što taj govor simbolizuje. Naravno, na toj stolici nije sjedio niko od viših diplomata, ni ambasador, ni ministar. Sakrili su se iza leđa pripravnice. Ali to je, uostalom, potpuno u skladu sa onim što jeste: zaklonjenost, prikrivanje i kukavičluk - svojstveni svakoj kvislinškoj ideologiji.
Među onima koje su podržale ovu rezoluciju - rezoluciju civilizacijskog karaktera, univerzalne vrijednosti ljudskosti i humanizma - našle su se gotovo sve države koje su tokom Drugog svjetskog rata bile na strani nacističke Njemačke ili su neutralnošću doprinijele jačanju najveće pošasti modernog svijeta. I koje su, za razliku od nas, iz toga nešto naučile.
A dok se Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija, premišljala kako da odgovori na njemačku okupaciju Poljske 1939. godine - pritom pazeći da se Hitleru ne zamjeri više nego što mora, kao što se nije zamjerala ni dok je gledala kršenje odredbi Versajskog mira - Crna Gora se spremala da odgovori na način na koji se jedino i može odgovoriti zlu.
A tirjanstvu stati nogom za vrat,
&nbsp;To je dužnost ljudska najsvetija.
Kada je kvislinška vlada tadašnje Kraljevine Jugoslavije, predvođena dinastijom Karađorđevića, spakovala kofere i pobjegla pred gnjevom sopstvenog naroda, pod težinom opljačkanog zlata i bombama Luftwaffe-a, u Crnoj Gori su se samo nekoliko mjeseci kasnije na oružje digli svi oni kojima je sloboda bila urođena, a ne pogodbena kategorija.
A, ko neće - nagona mu nema,
Kog’ junačko srce na oprema.
I bez nagona, 13. jula 1941. u Crnoj Gori dogodio se - citiram strane istoričare - „prvi organizovani masovni ustanak protiv fašizma u Evropi“.
Dogodilo se ono što se u Crnoj Gori događalo mnogo puta ranije, i za šta se nadamo da se nikada više neće morati ponoviti: da narod ustane oružjem da brani pravo, čast i slobodu svoje zemlje.
Francuski filozof Žan-Pol Sartr opisao je 13. jul 1941. kao: „veličanstven trenutak u evropskoj istoriji 20. vijeka, koji može biti izvor ponosa za narode Evrope“.
A mi danas, 84 godine kasnije, kad bi trebalo da sa ponosom ističemo svoj doprinos antifašizmu — temeljnoj vrijednosti Evropske unije i modernog svijeta - odlukom nekoliko sakrivenih diplomata sami smo sebe svrstali na stranu mraka, zla i genocida.
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju iz istorije: Crnogorci su sinoć podsjetili na surove činjenice
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju…
I sve to baš ove nedjelje, kada su navijači - Ultra Crna Gora - održali čas istorije, čas ponosa i časti. Održali lekciju svima koji smatraju da su revizionizam zločinačkih ideologija i povratak anti-ljudskim vrijednostima „dug predaka“, a ne laž koja nas gura za novi sukob. Sukob u kojem će, ako se ikada dogodi, četnici i ustaše opet biti na onoj strani na kojoj su uvijek i bili. A kad dođu oslobodioci - ne ovi „crkveni kmeri“, nego pravi - oni će ponovo, kao kod Blajburga i Zidana Mosta - bježati zajedno.
Jer, kako istorija precizno pamti: ne postoji nijedan dokument koji potvrđuje da su četnici i ustaše ijednom imali stvarni oružani sukob protiv nacističke Njemačke ili fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata. Ako zanemarimo nekoliko lokalnih čarki, nema ni dokaza o ozbiljnim međusobnim sukobima. S druge strane, dokumenata o saradnji, zajedničkim akcijama i koordinaciji pod komandom nacista ima - koliko god hoćete.
Ali sve to nimalo ne smeta „zadriglim” (po)štovaocima tih ideologija, uvjerenim da su oni iskonski neprijatelji, a ne partneri u zajedničkom ratu protiv istine i humanosti.
Narod koji je stao tirjanstvu za vrat, sada gura glavu u pijesak.
Ako nastavimo da pratimo agendu i politiku ove Vlade i tri resora nadležna za spoljne poslove - evropske integracije, međunarodne odnose i onog trećeg, pomoćnog, kojim rukovodi Filip Ivanović - sljedeći put kad neki novi nacizam krene u vojnu okupaciju Evrope, mi se nećemo morati dizati na oružje. Bićemo na njihovoj strani.
Nije ni slučajno, ni prvi put da ova tri ministra ponižavaju političko nasljeđe Crne Gore, ali i opšte vrijednosti kojima pripada ovaj narod - narod koji je, uprkos agenturama, tihim okupacijama i šovinističko-kvislinškoj kliki na najvišim pozicijama, i dalje duboko antifašistički i istinski human.
Pa otuda jedno jasno pitanje: odakle vam pravo i legitimitet da Crnu Goru 2025. godine svrstavate na stranu neonacista i da pljujete na njenu slavnu istoriju i planine kostiju ugrađene u njenu slobodu - koja je, nažalost, i vaša?
Možda mislite da će vas dubina fotelja u koje ste upali sakriti od odgovornosti. Ali grdno se varate - neće. Onog dana kada vam oni isti koji su vas u njih posadili iste te fotelje izmaknu, dočekaće vas jak i tup susret sa podom - onim istim podom koji smo dotakli u međunarodnim okvirima zahvaljujući vama.
Smrt fašizmu - sloboda narodu!

Diplomatija u službi mraka

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: ekonomski-fakultet