HRA: Usvojenim zakonima dozvoljena politička prevlast nad bezbjednosnim sektorom

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ocijenili su da su usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost vlasti u Crnoj Gori omogućile jačanje političke kontrole nad bezbjednosnim sektorom, uz ugrožavanje prava na pravičan postupak, privatnost i sudski nadzor.

Iz HRA su saopštili da su izmjenama zakona, umjesto jačanja profesionalnosti policije i zaštite ljudskih prava, omogućena rješenja koja, kako tvrde, slabe pravnu sigurnost i transparentnost rada bezbjednosnih institucija.

Kako navode, novim zakonskim rješenjima omogućeno je da policijski službenici izgube radni odnos u postupku utvrđivanja bezbjednosnih smetnji koji se vodi u tajnosti.

– Policijski službenici u tom postupku nijesu obaviješteni o navodima koji im se stavljaju na teret, niti imaju mogućnost da se o njima izjasne – upozoravaju iz HRA.

Prema njihovom mišljenju, umjesto profesionalizacije policije i sprečavanja diskriminacije, zakonske izmjene omogućavaju dalju netransparentnost u zapošljavanju i jačanje političkog uticaja.

Iz HRA ističu da su zadržana i široka ovlašćenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da pristupa osjetljivim podacima građana bez prethodnog sudskog nadzora.

– Propuštena je prilika za temeljnu demokratsku reformu državne tajne službe, koja nastavlja da funkcioniše kroz promjene rukovodilaca, ali bez suštinske institucionalne reforme – navode iz te organizacije.

Oni podsjećaju da su zakoni usvojeni uprkos upozorenjima domaćih i međunarodnih organizacija, uz ocjenu da zabrinjava izostanak jasnog zahtjeva Evropske komisije da se sporne odredbe usklade sa evropskim standardima prije njihovog usvajanja.

– Realno je očekivati da će ova rješenja dovesti do otkaza za desetine policijskih službenika, koji će te odluke na kraju uspješno osporiti pred Ustavnim sudom. Umjesto profesionalizacije bezbjednosnog sektora, može prevladati klima nepovjerenja, partijske lojalnosti i pravne nesigurnosti – upozoravaju iz HRA.

Kako navode, izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima omogućeno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova do 2027. godine zapošljava policijske službenike bez spoljne kontrole Uprave za ljudske resurse, bez kadrovskog plana i bez javnog oglašavanja, po kriterijumima koje određuje ministar i kroz komisiju koju on imenuje.

Takođe je propisano da policijski službenici protiv kojih se vode disciplinski postupci zbog postojanja bezbjednosnih smetnji mogu izgubiti policijsko zvanje ili radni odnos.

Iz HRA navode da postojanje bezbjednosnih smetnji utvrđuje komisija koju imenuje ministar unutrašnjih poslova, a postupak pred tom komisijom vodi se u tajnosti.

– Komisija nije obavezna da pribavi mišljenje ANB-a, odluke se mogu zasnivati i na nepotvrđenim informacijama, dok policijski službenik nema mogućnost da se izjasni o navodima koji mu se stavljaju na teret – ističu iz HRA.

Isti režim, kako navode, primjenjivaće se i na kandidate za Policijsku akademiju i na osobe koje žele da se zaposle u policiji.

Podsjećaju i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ranije utvrdio da slične prakse prilikom upisa na Policijsku akademiju nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer kandidatima nije obezbijeđeno pravo na djelotvoran pravni lijek.

Izmjenama Zakona o ANB, kako dodaju, zadržana su široka ovlašćenja Agencije da bez sudskog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave i drugih subjekata koji vode evidencije.

Na potrebu uvođenja sudskog nadzora nad takvim mjerama ranije su, podsjećaju, ukazivali Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava i specijalna izvjestiteljka UN za pravo na privatnost.

Bez sudskog nadzora ostaju i mjere nadzora nad elektronskim komunikacijama u dijelu podataka o lokaciji građana.

Iz HRA podsjećaju da je Ustavni sud Crne Gore još 2014. godine upozorio da takve mjere zadiru u pravo na privatnost, jer ono ne štiti samo sadržaj komunikacije, već i takozvane saobraćajne podatke – informacije o tome ko je, kada i sa kim komunicirao ili pokušao da komunicira.

Izmjenama je, kako navode, omogućeno i da direktor ANB ranije penzioniše službenike Agencije mimo opštih pravila, ako procijeni da je to potrebno zbog potreba službe, čime se uvodi široko diskreciono ovlašćenje rukovodstva.

Takođe, ANB je u potpunosti izuzeta iz sistema javnih nabavki, čime se dodatno smanjuje kontrola nad trošenjem javnih sredstava i transparentnost rada te institucije.

– Ovakva rješenja predstavljaju značajno odstupanje od standarda vladavine prava i demokratske kontrole bezbjednosnog sektora. Ona slabe procesne garancije za zaštitu prava pojedinaca i povećavaju diskreciona ovlašćenja izvršne vlasti – ocjenjuju iz HRA.

Zaključuju da u demokratskom društvu ovlašćenja bezbjednosnih službi moraju biti jasno ograničena zakonom i podložna djelotvornom sudskom nadzoru.

– Usvojena rješenja odstupaju od tog principa i povećavaju rizik od arbitrarnosti u sektoru bezbjednosti, umjesto da ojačaju pravnu sigurnost i povjerenje građana u državne institucije – zaključuje se u saopštenju HRA.