Jutarnji.hr: Napetosti zbog granice: ‘Hrvatska ne traži ništa što joj ne pripada‘

Neriješena bilateralna pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne bi se smjela koristiti kao uslov tokom završne faze pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, poručio je crnogorski ministar pravde Bojan Božović u pismu koje je uputio Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
Božović tvrdi da Hrvatska insistiranjem na Badinterovim načelima otežava postizanje dogovora i usporava evropski put Crne Gore. Najavio je i da će Podgorica uskoro poslati kontraprijedlog sporazuma o granici.
– Crna Gora izražava spremnost da u najskorijem roku pripremi i dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru, koji će biti predmet daljeg usaglašavanja dvije strane, uz uvažavanje interesa obiju država – navodi se u pismu koje prenosi RTCG.
Crnogorskoj vladi, čini se, sporno je to što se Hrvatska poziva na zaključke Arbitražne komisije Konferencije o Jugoslaviji, poznate kao Badinterova komisija, koju je krajem 1991. godine osnovala tadašnja Evropska ekonomska zajednica, piše hrvatski Jutarnji list.
Prema zaključcima arbitražne komisije, koju je predvodio francuski pravnik Robert Badinter, nekadašnje administrativne granice između jugoslovenskih republika postale su međunarodno priznate državne granice nakon sticanja nezavisnosti, primjenom načela uti possidetis juris, te se mogu mijenjati isključivo sporazumom država na koje se odnose.
Budući da je cijelo poluostrvo Prevlaka, uključujući rt Oštro, prije raspada Jugoslavije administrativno pripadalo Hrvatskoj, prema zaključcima Badinterove komisije pripada joj i nakon osamostaljenja. Unutar bivše Jugoslavije, međutim, nijesu postojale međurepubličke granice na moru.
Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić u četvrtak je u Briselu, nakon sastanka Savjeta EU za opšte poslove, poručila da Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru usporava evropski put Crne Gore.
– Ne želimo da pitanje razgraničenja na moru usporava i odlaže crnogorski napredak na evropskom putu. Spremni smo da o tome razgovaramo kasnije, ali ono što je važno jeste da želimo da vidimo da Crna Gora potvrdi bivšu republičku granicu – rekla je Metelko-Zgombić, prenosi Hina.
Podgorica, međutim, želi da pregovorima budu obuhvaćena i kopnena i morska granica, a ne samo pitanje razgraničenja na moru. Božović smatra da bi, ukoliko dogovor izostane, spor o kopnenom i morskom razgraničenju trebalo prepustiti obostrano prihvatljivoj međunarodnoj instanci.
Sličnu poruku uputila je i crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
– Iz naše perspektive, željeli bismo da obuhvatimo i morsku i kopnenu granicu. Na kraju krajeva, ako ne pronađemo rješenje, imaćemo arbitražu ili bilo koju vrstu međunarodnog suda – izjavila je Gorčević.
Još oštriji u svom nastupu bio je crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
– Nećemo odstupiti ni za jotu, niti dati i pedalj crnogorskog teritorija – kazao je on i dodao da je Podgorica Zagrebu uputila diplomatsku notu kojom traži nastavak pregovora o granici.
– Poslali smo notu da želimo nastavak pregovora o granici. Ništa od Boke neće biti dovedeno u pitanje – rekao je Ibrahimović.
Članica Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore Sunčana Glavak odbacuje tvrdnje da Hrvatska insistiranjem na međunarodnom pravu otežava evropski put susjedne države.
– Hrvatska je među najdosljednijim zagovornicima evropske perspektive Crne Gore i Zapadnog Balkana. Zato odbacujem tezu da insistiranjem na međunarodnom pravu otežavamo njen evropski put. Badinterova načela nijesu hrvatski politički zahtjev, već temelj međunarodnopravnog poretka nastalog raspadom bivše Jugoslavije. Ona ne mogu biti predmet političke trgovine ni kompromisa – rekla je Glavak za Jutarnji list.
Dodala je da je Hrvatska „pokazala konstruktivnost prijedlogom da se potvrdi postojeća kopnena granica“.
Na pitanje da li je u razgovorima sa crnogorskim kolegama stekla utisak da Podgorica zaista želi da postigne dogovor i postane članica EU, odgovorila je da postoji deklarativna spremnost na dijalog i nastavak evropskog puta, ali da političku volju treba potvrditi djelima.
– Hrvatska ne traži ništa što joj ne pripada, ali neće ni pristati na dovođenje u pitanje onoga što joj pripada prema međunarodnom pravu. Podržavamo evropski put Crne Gore, ali taj put podrazumijeva i poštovanje utvrđenih granica, preuzetih obaveza i dobrosusjedskih odnosa – poručila je Glavak.
Podsjetimo, Crna Gora je u četvrtak, na međuvladinoj konferenciji u Briselu, zatvorila još dva pregovaračka poglavlja – o oporezivanju i regionalnoj politici, čime je broj privremeno zatvorenih poglavlja porastao na 25 od ukupno 33.
Iako je irsko predsjedavanje Savjetom EU nastojalo da zatvori i poglavlje o energetici, Hrvatska je to blokirala. Metelko-Zgombić objasnila je da Zagreb ima primjedbe na dokumentaciju koju je Crna Gora dostavila za to poglavlje.
– Prema dokumentima koje je Podgorica poslala, na spoljnoj granici hrvatskog teritorijalnog mora Crna Gora ucrtava svoj epikontinentalni pojas. To je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i režimom uspostavljenim 2002. godine – rekla je ona.
Cilj Podgorice je da pregovore završi do kraja 2026. godine i postane članica Evropske unije 2028. godine, dok Hrvatska blokira zatvaranje tri pregovaračka poglavlja.