<article>Odbornik Demokratske partije sovijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac je, komentarišući informaciju da nije utvrđena lista kandidata za članove Savjeta RTV Podgorica, konstatovao da je to još jedna potvrda da vlast u Podgorici nema većinu u lokalnom parlamentu.- Podgorica je grad u političkoj blokadi i izvršna vlast nema potrebnu podršku u parlamentu - naveo je Klikovac na mreži X.On je ocijenio da se nastavlja duboka politička kriza koja je počela još imenovanjem bivše gradonačelnice Olivere Injac.</article>

Odbornik Demokratske partije sovijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac je, komentarišući informaciju da nije utvrđena lista kandidata za članove Savjeta RTV Podgorica, konstatovao da je to još jedna potvrda da vlast u Podgorici nema većinu u lokalnom parlamentu.
- Podgorica je grad u političkoj blokadi i izvršna vlast nema potrebnu podršku u parlamentu - naveo je Klikovac na mreži X.
On je ocijenio da se nastavlja duboka politička kriza koja je počela još imenovanjem bivše gradonačelnice Olivere Injac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Andrija Klikovac

Glavni grad Podgorica

Savjet RTV Podgorica

Politika

Klikovac: Neutvrđivanje članova Savjeta RTV Podgorica još jedna potvrda da vlast nema većinu u lokalnom parlamentu

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u, kako se iz tog ministarstva ističe, veoma važnom trenutku za multilateralizam i u godini kada Savjet obilježava dvije decenije postojanja, a Crna Gora 20 godina obnove nezavisnosti.
Ministar Ibrahimović je istakao da principi Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i mirno rješavanje sporova – ne mogu biti primjenjivani selektivno, već da su temelj mira, stabilnosti i međunarodne bezbjednosti.&nbsp;
- Potvrdio sam nedvosmislenu podršku Crne Gore multilateralizmu, univerzalnosti ljudskih prava i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, odgovornosti i zajedničkim vrijednostima- poručio je Ibrahimović iz Ženeve.
Sastao se sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Suriodipurom, predsjednicom Generalne skupštine UN Berbok, visokim komesarom UN za ljudska prava Turkom i visokim komesarom UN za izbjeglice Salihom, sa kojima je razgovarao o neophodnosti multilateralne saradnje, jačanju djelotvornosti i efikasnosti UN sistema i njegovoj reformi u složenim međunarodnim okolnostima i uslovima kontinuiranog podrivanja međunarodnopravnog poretka.
- Osim izuzetne saradnje sa Kancelarijom visokog komesara Turka, posebno sam istakao značaj saradnje u humanitarnim pitanjima i rješavanju stanja raseljeništva, te sam pozdravio višedecenijsku podršku UNHCR-a Crnoj Gori. Crna Gora je posvećena pružanju konstruktivne podrške i partnerstvu u očuvanju ljudskih prava i stabilnosti u našem regionu, i pouzdan međunarodni partner- poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović učestvovao Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Klikovac: Neutvrđivanje članova Savjeta RTV Podgorica još jedna potvrda da vlast nema većinu u lokalnom parlamentu

Tagovi

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Ibrahimović učestvovao Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi

Rutović: Čovjek je postao rob tehnologije

PRATITE TVe UŽIVO