Marović: EU da se obaveže na zaključivanje pristupnog ugovora sa Crnom Gorom

Evropska unija (EU) bi do kraja ove godine trebalo da izda političku deklaraciju kojom se obavezuje na zaključivanje pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, navodeći da bi to bio snažan signal da je integracija konkretan cilj.

Marović je, komentarišući rezultate Crne Gore postignute tokom ove godine na evropskom putu, kazala da je napravljen još jedan korak ka Uniji.

- Uprkos tome što su očekivani bolji rezultati tokom prve polovine godine, a uzimajući u obzir mapu puta za zatvaranje poglavlja, najave, kao i cilj da se priključimo EU 2028, još jedan korak ka EU je učinjen i moramo biti djelimično zadovoljni- rekla je Marović agenciji MINA.

Ona je navela da privremeno zatvaranje poglavlja 5 koje se odnosi na javne nabavke, kao i uspješnije sprovođenje Reformske agende u okviru Plana rasta od svih u regionu, Crnu Goru i dalje čini najozbiljnijom kandidatkinjom za članstvo u EU.

- Međutim, to što smo bolji od ostalih kandidatkinja za članstvo nikad nije bila garancija da ćemo do cilja stvarno i stići- kazala je Marović.

Prema njenim riječima, zabrinjava to što država zaostaje u odnosu na plan za ovu godinu.

- A posebno što je i dinamika zatvaranja poglavlja u startu bila veoma ambiciozna, pa smo bez prava na grešku i usporavanje. Non-paper koji se odnosi na vladavinu prava, a koji smo dobili u maju od Evropske komisije (EK), i njegov oštar ton znače da je sezona „tapšanja po ramenu“ završena- rekla je Marović.

Ona smatra da je dobro što ima napretka u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, posebno što je to znak da dio vlasti shvata njihov značaj za dalji tok pregovora za članstvo u EU.

- Sve ovo znači da, iako postoji određena volja s obje strane da proces bude ubrzan, institucionalni kapaciteti i reformski učinak još nijesu na nivou koji bi opravdao ulazak u završnu fazu pregovora-  ocijenila je Marović.

Govoreći o ideji potpisivanja pretpristupnog pregovora, ona je rekla da je ta ideja sve prisutnija u Uniji.

- Takav ugovor bi formalizovao elemente članstva i istovremeno bi bio ostvaren politički pritisak za ispunjavanje svih uslova za punopravno članstvo- navela je Marović.

Ona je kazala da se zalaže za potpisivanje pristupnog ugovora s Crnom Gorom i ulazak u EU do 2029. godine.

- EU bi već do kraja ove godine trebalo da izda političku deklaraciju kojom se obavezuje na zaključivanje pristupnog ugovora, uz kratak i javan reformski “kontrolni” spisak- smatra Marović.

To bi, kako je dodala, bio snažan signal građankama i građanima u EU i na Zapadnom Balkanu da integracija više nije samo beskonačan proces bez kraja, već konkretan cilj.

Prema riječima Marović, Crna Gora bi morala da ispuni četiri ključna uslova, među kojima su dvogodišnji niz pravosnažnih presuda za visoku korupciju i transparentan i meritokratski izbor sudija.

Ti ključni uslovi, kako je navela, odnose se i na primjenu zakonodavstva o slobodi medija i izborima i na potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i viznom politikom EU.

- Ispunjenost tih kriterijuma bi potvrdila nezavisna mješovita misija eksperata, a ne političke procjene. Ukratko, vrijeme je da se napravi jasan, dvostrano obavezujući okvir koji podrazumijeva i odgovornost Crne Gore i kredibilitet EU- istakla je Marović.

Kako je rekla, iako je EU jednim dijelom otvorena, odgovornost je na Crnoj Gori da takav predlog „oblikuje“ i politički ga kapitalizuje.

Marović smatra da vlasti moraju imati plan B i C, ukoliko država ne zatvori sva poglavlja do kraja iduće godine.

Ona je rekla Crna Gora mora ući u EU tokom mandata ove EK. „Jer se nakon toga komplikuje naša situacija i čini članstvo neizvjesnim i naš dalji put nepredvidivim“.

Prema riječima Marović, plan B upravo znači reakciju i pripremanje terena za scenario „šta ako ne bude 2028.“.

- I umjesto upornog ponavljanja bombastičnih izjava o broju međuvladinih konferencija do kraja godine i izvjesnom članstvu, treba objasniti da imamo rezervnu opciju i da nam je i 2029. poželjna i da se suštinski ništa ne mijenja- navela je Marović.

Ona je rekla da je „28 do 28.“ pjevljiv i prijemčiv moto, ali je u startu podrazumijevao da država računa na političku odluku i da joj bude progledano kroz prste.

- Uz pažljivo ispregovarane rokove, mislim da je najbolji scenario da u EU uđemo sa jakim institucijama i nezavisnim pravosuđem, sve ostalo možemo da završimo i kad uđemo u EU- navela je Marović.

Govoreći o planu C, Marović je rekla da bi to bio rezervni scenario u slučaju da države članice ipak odluče da proširenje može da čeka i da im je unutrašnja reforma Unije opet bitnija.

Ona je dodala da plan C podrazumijeva intenzivniji fokus na unutrašnju konsolidaciju bez čekanja na impulse iz Brisela.

- U tom slučaju, reforme ne bi bile isključivo „EU zadatak“, već državna politika zasnovana na interesima građanki i građana, i okvir EU uslovljavanja je trebalo da nas do toga već dovede i da služi kao most do naše svijesti da sve te reforme sprovodimo zbog sebe-  rekla je Marović.

Ona smatra da bi država, uz stvarnu političku i ekonomsku konsolidaciju, mogla mirno da čeka da EU bude spremna.

- A ona bi, konkretnije njene države članice, utoliko prije i postala „spremnija“ kad bi naš napredak bio golim okom vidljiv. Suština oba plana jeste: EU integracija mora ostati reformski kompas, čak i kad politički kalendar ili EU kolebanja ne idu u našu korist- kazala je Marović.

Govoreći o ubrzanju EU puta, ona je rekla da je to moguće samo uz istinsku političku odgovornost i institucionalnu stabilnost.

Marović je kazala da je potrebno deblokirati pravosuđe i obezbijediti da se ključne pozicije popunjavaju transparentno i na osnovu kompetencija, a ne partijskih dogovora.

- Mora biti definisan jasniji reformski kalendar sa rokovima i odgovornostima. Unutrašnja politička klima trenutno je ambivalentna- navela je Marović.

Ona je dodala da, s jedne strane, vladajuća većina formalno podržava integraciju u EU, a sa druge strane se u toj većini nalaze i akteri koji otvoreno podržavaju alternative evropskoj integraciji, ili prikriveno rade na usporavanju reformi.

- U takvom kontekstu, politička volja je više deklarativna, a mnogo manje konkretan reformski mehanizam- smatra Marović.

Upitana da li smatra da će opasti EU entuzijazam ako država do 2028. ne postane članica Unije, Marović je rekla da ne očekuje značajan pad podrške.

- Budući da smo 13 godina u procesu i da je podrška građanki i građana uvijek bila visoka, ne očekujem da će ona značajno pasti ni ako ne uđemo u EU 2028, ali očekujem da će pasti podrška onima koji ovo svakodnevno obećavaju- rekla je Marović.

Ona je kazala da je logika jasna.

- Dok god u svojoj državi ne živite dobro i onako kako biste željeli, cilj vam je nešto drugo i bolje- navela je Marović.

Ona je poručila da na promociji EU vrijednosti treba stalno raditi i da je to obaveza svih.

- Zato je hitno potrebna nova dinamika: reformski rezultat mora biti vidljiv u životima ljudi, kroz bolje institucije, efikasno pravosuđe, modernu upravu i stvarne ekonomske koristi-  zaključila je Marović.