Crna Gora do kraja naredne godine ne može završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU) - ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, na konferenciji “13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). 
 
Marović je, na panelu “Između briselskog optimizma i domaće (ne)moći: ko drži ključeve napretka?”, kazala da Crna Gora “krizira” na putu pristupanja EU na tehničkom, političkom i strateškom nivou, kao i da “država ne može za godinu da zatvori pregovore”. 
 
Proces pristupanja Crne Gore EU, prema riječima Marović, izgleda usiljeno, kao i nedavno održana međuvladina konferencije. “Pokušavamo jedni druge da ubijedimo da nam idem fenomenalno, a svi smo svjesni da kriziramo na sva tri nivoa. Da bismo ušli u EU, moramo da budem besprekorni što se tiče tehničkog, političkog i strateškog, odnosno vrednosnog nivoa”, navela je Marović. 
 
Marović se osvrnula na česte navode da je prednost Vlade njena heterogenost. 
 
- To bi bilo dobro kad bi umjerene snage ublažavale ekstremne, a vidimo da to nije slučaj - navela je ona. 
 
Istakla je i da pitanje složenih odnosa sa Hrvatskom nije bezazleno, ali i da se bilateralna pitanja moraju izmjestiti iz pregovora. 
 
Vlada, kako je poručila Marović, treba da ima i plan B i plan C. “Ništa sporno nema u tome da Crna Gora uđe i 2029. godine u EU, to nama ne mijenja stvar, samo Pokretu Evropa sad”, pojasnila je ona. 
 
Govoreći o poziciji Albanije na EU putu, ona je rekla “da je nefer da se dvije države u paru priključuju”. 
 
- Potrebno je da se suštinski izdvojimo po rezultatima u vladavini prava, važno je da se i EU obaveže, zbog toga što je Unija poznata po tome da nije ispunila neka obećanja u prošlosti, da i danas imamo dva glasa - jedan koji je pozitivan, iz Evropske komisije, i drugi manje pozitivan iz država članica - navela je Marović. 
 
Kako je kazala, Crna Gora nema nikakvu garanciju da će, i ako ispuni uslove, zaista priključiti 2028-2029. godine. “Potrebna je deklaracija kojom će se reći - mi radimo na pristupnom ugovoru. Pristupni ugovor će podrazumijevati da država obezbijedi određeni bilans presuda visoke korupcije, Crna Gora treba da reguliše i izborno zakonodavstvo i da unaprijedi ukupan ambijent što se tiče rada pravosuđa, tužilaštva”, ukazala je Marović. 
 
Državi je, kako je naglasila, neohodno nezavisno pravosuđe, “da ne mijenjamo jedan politički uticaj drugim”. 
 
- U EU moramo ući kao država koja ima nezavisne insitucije, a na svemu drugom možemo raditi - dodala je Marović. 
 
Poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Prebilič, ukazao je da za EU najvažnije da postoji nacionalni konsenzus da se država učlani u Uniju, ali i izrazio očekivanja da rezultati u pravosuđu budu konkretni.&nbsp;
- Nešto što se može “staviti na sto”. Na tom polju još je puno prostora za poboljšanje, na primjer oblast korupcija, treba nam i rezultat i kako se ona iskorjenjuje - poručio je Pribilič. 
 
Na pitanje da li je moguće zatvoriti poglavlja do kraja sljedeće godine, Prebilič je odgovorio da je to teško, ali ne i nemoguće. 
 
- Mi smo stava da bilaterala ne smije uticati na pregovore. Ako postoje neki problemi, treba da se razgovar - kazao je Prebilič, podsjećajući da ni spor Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva nije riješen, ali da su obje zemlje u EU. 
 
Prema riječima Prebiliča, EU želi istinski da neku uspješnu priču na Zapadnom Balkanu a, kako je naveo, Crna Gora je najbolji primjer za to, apostrofirajući i da je u Crnoj Gori velika podrška procesu pristupanja EU nasuprot nekim drugim državama regiona. 
 
Scenario u kojem bi mogla prevagnuti politička nestabilnosti i da država ne ispuni sve obaveze je ocijenio kao najlošiji. “Ako sad postoji moment, treba da se iskoristi. Ne bih želio da se dokaže da se ne može, mislim da ćete zatvoriti vrata za sav region. Treba da napravimo sve da spriječimo taj scenrio i da Crna Gora postane članica EU”, dodao je Prebilič. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović, stava je da je u posljednjih godinu postignut vanredan uspjeh, dodajući da postoji vrlo dobra politička klima za integracija države u EU. 
 
On je rekao da je važno da „svi veslamo naprijed budući da je pozitivan ishod tu pred nama, a ključevi od tog uspjeha su u našim rukama“. 
 
Upitan šta je država mogla, a nije uradila, on je rekao da “ne vidi šta je Crna Gora mogla da uradi, a nije”. 
 
Podsjetio je i da je fokus bio na dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i da je to i učinjeno. 
 
Zenović je rekao da je limitirajuće, ali i pohvalno što je Vlada dala vremenski rok sebi. 
 
- To je bio hrabar korak, koji je dao podstrek cijeloj administraciji da predano radi - naveo je on, negirajući da se kreće u preformulaciju rokova. 
 
Zenović je, govoreći o odnosu prema kritičarima, kazao da je kritika uvijek dobrodošla ali da mora da nosi i predloge za razrješenje kako ne bi ostala destruktivna. 
 
Kazao je i da je država zatvorila sedam poglavlja, u novoj metodlogiji, koja je najteža do sada četiri, a prije toga tri. 
 
- To je, sa ona dva koja je Srbija zatvorila, jedini bilans koje politika proširenja ima među sedam država kandidata, to je ono što EU ima kao jedina zatvorena poglavlja. Znam da to nije impresivno, ali je važno da svako od nas zapita šta sam mogao da uradim više, i ja to svakog dana sebe pitam - naveo je Zenović. 
 
On je dodao da se proces transformacije ne završava ulaskom Crne Gore u EU. 
 
- Mi samo dobijamo garanciju da će se ta transformacija, kontinuirano, pod budnim oko Unije, nastaviti dalje. Nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora biti evropska država kakva bih želio da bude. Za mene je EU tvorevina koja nema alternativu - rekao je Zenović. 
 
Govoreći o poglavlju 5 - Javne nabavke, koje je zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji u petak, on je kazao da, kad je u pitanju to poglavlje, mora se pokazati da politika štima i da ima ko da je sprovodi. 
 
Savjetnik predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za evropske poslove, Miloš Radonjić, ocijenio je da taj proces shvataju kao proces suštinske transformacije društva, a ne kao tehničko ispunjavanje. 
 
Govoreći o postignutom uspjehu u procesu pregovora, Radonjić je rekao da uspjeh može biti relativan i apsolutan. 
 
- Crna Gora jeste postigla relativni uspjeh, ali to nije apsolutni uspjeh, jer ne odgovara onome što je puni potencijal društva. Svi elementi crnogorskog društva rade zajedno na ispunjenju ovog cilja - kazao je Radonjić. 
 
On je naveo da svi ističu podršku građana članstvu u EU, ali da se malo pažnje posvećuje tome šta se radi da se ta podrška zadrži. 
 
Govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Radonjić je ocijenio da taj dokument neće moći da bude implementiran bez dodatne doze opreza sa crnogorske strane. 
 
- Sporazum je mogao biti bolji, da je pravovremeno uključena akademska zajednica, NVO sektor, i da su prodiskutovali sadržaj sporazuma u cilju da bude postignut balans - zaključio je on. 
 
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, podsjetila je da se obećavalo da će ove godine biti zatvoreno šest, odnosno devet poglavlja, a da se broj snižavao kako je vrijeme odmicalo. 
 
Ona smatra da Vlada ima demokratske struje i da možda te struje rukovode tehničkim procesom pregovaranja, ali da su one u manjini. 
 
- Nije pitanje šta Crna Gora nije uradila, nego šta nije smjela da uradi. Ali uradila je upravo ta demokratska manjina i puno antievropskih narativa, postupaka i aktivnosti. Teško je planirati, ali morate preuzeti odgovornost ukoliko tako ambiciozni planovi ne budu realizovani. Lako je dobiti IBAR, ali je lako i zaboraviti preuzete obaveze - ocijenila je Đukanović. 
 
Nemoguće je, kaže, pričati o velikom napretku uz sve ove probleme koje vidimo, a mislim da o partijskom zapošljavanju i nepotizmu najbolje govori nezvanični dokument EK. Ukazala je da se država suočava sa grubim kršenjem ljudskih prava. 
 
Zamjenik šefa delegacije EU u Crnoj Gori, Rikardo Seri, istakao je kao pozitivno što je Crna Gora zatvorila sedam od 33 poglavlja, kao i dobijanje IBAR-a koji je bio prekretnica za proces pregovara. 
 
On je ponovio snažnu podršku EU procesu proširenja, kao strateški prioritet za Uniju, dodajući da su tome doprinijele i izmjene u geopolitičkoj situaciji i u tom kontekstu naglasio neke odluke koje je Crna Gora donijela radi usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, transponovanja zakona, paketa sankcija Rusiji. 
 
- Sada nema prostora da se predomislimo i idemo nazad. Moramo biti više uvjereni da će ovaj region biti dio EU u razumnom periodu - naveo je Seri, ističući da Zapadni Balkan nastavlja da bude u njihovom fokusu. 
 
Seri je rekao da je ostalo da se uradi puno posla i da je proces pristupanja zasnovan na zaslugama. 
 
- Geopolitička situacija je takva kakva je, ali države članice neće dozvoliti pristupanje ukoliko tehnički uslovi nijesu ispunjeni - pojasnio je on uz opasku da je proces usporen ove godine i zbog političkih pitanja i previranja u Skupštini. 
 
Govoreći o doprinosu NVO sektora procesu pristupanja Crne Gore EU, Seri je istakao da civilno društvo radi odličan posao. “Prate sve pomno, postoji konstruktivna kritika, i to pomaže citavom procesu”, pojasnio je Seri. 
 
Upitan o mogućnosti prijema Crne Gore u EU, ukoliko ne ispuni sve uslove, on je ponovio da je cijeli proces zasnovan na zaslugama, kao i da su pravila - pravila, a mjerila - mjerila.
- I mjerila moraju biti dosljedno ispunjena prije prijema - poručio je Seri. 
 
Upitan da li EU prati proces izbora članova Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Seri je rekao da je poglavlje 10 posebno relevantno za Crnu Goru, povezujući neke dijelove tog pitanja i sa poglavljima 23 i 24, a što sve ima punu pažnju EU. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Ivan Vuković, poručio je da će sve ono što približava Crnu Goru makar milimetar EU, imati punu podršku opozicije. 
 
Građani su, kako je kazao, dominantno glasali za proevropske građanske partije. 
 
- Ljudi su glasali kako bi Crna Gora u dogledno vrijeme završila posao, a to se nije materijalizovalo - dodao je Vuković. 
 
Prema njegovim riječima, kad god bi Crna Gora uradila dobar potez, odmah potom bi uslijedila odluka vladajuće većine koja bi državu vratila dva koraka unazad.
- Prvo smo dobili IBAR, pa su (Andrija) Mandić i njegovi saborci izmislili Rezoluciju o Jasenovcu, kako bismo pokvarili odnose sa Hrvatskom - pojasnio je on. 
 
Vuković je kazao “da je većina smijenila sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović, protivustavno i suprotno mišljenju Venecijanske komisije”. 
 
- Plašimo se da zbog prisustva malignih uticaja naš uspjeh neće biti dovoljan. To nema veze sa glavnim pregovaračem Zenovićem i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević - naveo je Vuković. 
 
Konferencija "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja" dio je projekta koji se realizuje uz podršku regionalnog programa SMART Balkans, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i javnu politiku (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marović: Crna Gora ne može završiti pregovore do kraja 2026.

U Crnoj Gori, nakon usvajanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 34 (IBAR), nema suštinskog napretka i konsenzusa o evropskom putu, dok su opstrukcije brojne, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović. 
 
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se i dalje nada da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali da se sada mora jače lobirati prema državama članicama i da se moraju povući krupni rezovi kada su u pitanju reforme i demonstriranje vrijednosnog okvira. 
 
Na pitanje da li je od usvajanja IBAR-a do danas Crna Gora dovoljno napredovala da bi postala članica Unije do 2028. godine, Marović je upozorila da još nijesu usvojena dokumenta kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24. 
 
- Dobijanje IBAR-a jeste prekretnica u procesu pregovora jer je preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja. Otuda jeste uspjeh što smo ga dobili, bez obzira na broj operativnih zaključaka u njemu, a koji ukazuju na to da se mora dalje raditi na istim mjerilima da bismo osjetili boljitak- navela je Marović. 
 
Ona je kazala da ne može reći da je država u bilo kojoj oblasti koje su tretirane IBAR-om, odnosno prije toga privremenim mjerilima, napredovala, zato što je dobila taj dokument. 
 
- Što je još poraznije, to se nije desilo ni gotovo godinu od njegovog dobijanja. Mi zapravo još nemamo ni dokumenata kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24- poručila je Marović. 
 
Kako je kazala, Crnoj Gori je ostalo godinu i po da od sudstva koje ne vidi krivicu u aferi „Koverta“ i gdje se od suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pravi farsa, napravi nezavisnu granu vlasti. 
 
Isto tako, kako je upozorila, Crna Gora treba da za godinu i po zatvori 27 poglavlja. 
 
- Iako se svi deklarativno zalažu i uzimaju zasluge za formalni napredak koji smo ostvarili u procesu pregovora, suštinski niti ima napretka niti konsenzusa o evropskom putu i opstrukcije su brojne- ocijenila je Marović. 
 
Komentarišući navode da su konkretni rezultati Vlade koja je desničarska, Marović je rekla da neće doći do raskida koalicije Pokreta Evropa sad (PES) sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF). 
 
- Zato što PES-u i ovoj Vladi je najmanje stalo do vrijednosti i principa, a najviše do toga svoju poziciju moći iskoriste za dalje obezbjeđivanje koristi sebi i najbližima. Ova koalicija je i jedini preostali model koji omogućava PES-u da ostane na vlasti, ili preciznije da ima ovoliko veliko učešće u vlasti- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, vanredni izbori označili bi politički sunovrat PES-a, što, kako smatra, nedvosmisleno pokazuju i procenti osvojenih glasova na svim do sada održanim lokalnim izborima. 
 
- Često djeluje kao da je PES nastao da uvede na velika vrata u vlast desničare i da nestane, a ako im ovakav trend i pozicija nisu dobar pokazatelj da stvari treba da mijenjaju, onda smo nažalost sve bliži ovom scenariju- rekla je Marović. 
 
Kako je kazala, upravo zbog rezultata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), oni nameću svoju politiku premijeru i PES-u i to umanjuje šanse države da uđe u EU. 
 
Marović je dodala da je tako bilo od samog imenovanja Vlade, dodajući da se iz dana u dan gleda normalizacija fašističkih i šovinističkih izjava i politika, što ima ogromne posljedice po situaciju u društvu, sa ili bez EU. 
 
- Takođe, bilo bi lijepo da više ne pričamo o tome da ćemo intenzivirati reforme, već da svakodnevno informišemo javnost šta nam je sledeći korak ka EU- poručila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, važno je da u izvršnoj vlasti ne budu partije i koalicije koje ne njeguju vrijednosti koje su u temelju EU, a onda da se radi na konsenzusu za ispunjavanje uslova koji su potrebni za ulazak u Uniju, baš kao što su gotovo sve partije u parlamentu glasale za IBAR zakone. 
 
Upitana da li Vlada ima dovoljno jasnu strategiju u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Marović je odgovorila negativno, dodajući da je ipak dobro što u nekim segmentima ima napretka. 
 
- Vlada nema jasnu strategiju, ali je dobro što pregovori odmiču i što ima napretka u nekim segmentima, iako su ona druga komplikovanija pitanja brojnija, a zbog naših grešaka, Hrvatska ima bolju pregovaračku poziciju- kazala je Marović. 
 
Marović je rekla da su ona i druge predstavnice civilnog sektora tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kalas, istakle potrebu da se otvorena pitanja sa Hrvatskom izmjeste iz konteksta pregovora i da ona ne smiju biti kočnica. 
 
- I Hrvatskoj i nama je u interesu da naša otvorena pitanja riješimo na najbolji mogući način i možda bi taj dijalog i bio pošteniji kada bismo ga vodili ravnopravno kao države članice EU. Bilo bi lijepo da smo na suvozačkom, a ne na zadnjem sjedištu, ali da bi se to desilo, moramo ponovo zadobiti povjerenje Hrvatske- kazala je Marović. 
 
Komentarišući to što koalicioni sporazum njemačke Vlade predviđa da proširenja Unije neće biti dok se ne završi reforma EU, što bi potencijalno značilo da proširenja neće biti narednih pet godina, Marović je kazala da nije dobro što iz jedne od članica EU stižu takve poruke. 
 
- Da bi do proširenja došlo moraju se složiti i Evropska komisija i sve države članice EU i nije dobro što iz jedne od njih stižu ovakve poruke, a dodatno je zabrinjavajuće što dio o neophodnosti reforme Unije prije proširenja stoji u koalicionom sporazumu, odnosno dokumentu koji će u narednom periodu biti okosnica funkcionisanja nove njemačke Vlade- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, uporno ponavljanje da jedno isključuje drugo nije osobito pametno ni u kontekstu priče o snažnijoj Evropi čija će politika odbrane i bezbjednosti morati da odgovori na sve brojnije izazove. 
 
Kako je dodala, neodgovorno je i ostavljati na cjedilu države koje mogu biti potencijalni plijen u novoj geopolitičkoj raspodjeli, a koje su odavno opredijelile da budu dio EU. 
 
- Zanemareno je i to što postoji jedno upražnjeno mjesto u EU ne zahtijeva nikakva institucionalna dotjerivanja i promjene ugovora, a novo potencijalno zatvaranje vrata EU je demotivišuće za reforme u državama kandidatkinjama- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, čini se da je taktika crnogorske vlasti „mi smo mali i nijesmo neki problem“, iako djelimično tačna, zapravo jedina koju imaju budući da rezultati izostaju, dok situaciju dodatno komplikuju i jednostranim potezima i (neevropskim i negrađanskim) karakterom vlasti. 
 
- Politička odluka može da nas ugura u EU i uz manjak rezultata, ali je to problematičnije u kontekstu davanja veta državi koja se može opirati zajedničkim politikama, posebno kada je riječ o vanjskoj politici- ocijenila je Marović. 
 
Ona je ukazala na probleme „neposlušnosti“ Mađarske i Slovačke sa kojima se EU suočava i nemogućnosti da disciplinuje države koje krše ljudska prava i uspostavljaju dublje veze i saveze sa nedemokratskim liderima država koje nijesu članice Unije. 
 
- I dalje se nadam da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema, ali sada se mora još jače lobirati prema državama članicama i moraju se povući krupni rezovi i kada su u pitanju reforme i kada je riječ o demonstruiranju vrijednosnog okvira- navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, sve nakon 2029. godine značajno komplikuje poziciju Crne Gore. 
 
- Najzad, mora se uzeti u obzir i izuzetno zahtjevni ratifikacioni instrumenti Ugovora o pristupanju u nekim državama članicama, pa je i to dodatan stepenik koji moramo preskočiti- navela je Marović. 
 
Upitana da li je, s obzirom na tok pregovora susjedne Albanije sa EU, opcija pristupanja u paru realna, Marović je rekla da to jeste moguća opcija, ali da ona ne odgovara Crnoj Gori. 
 
- To zahtijeva određenu institucionalnu reformu EU, komplikuje i definisanje njenog budžeta, a pomjera se i godina prijema- pojasnila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, nije isključeno da se sada namjerno podstiče neka vrsta takmičenja između Crne Gore i Albanije za to jedno upražnjeno mjesto, a ako budu tačne najave da bi Albanija do kraja godine mogla otvoriti sve klastere i dobiti IBAR, onda će dvije države i formalno biti izjednačene u procesu. 
 
- S jedne strane, to nije do kraja fer prema Crnoj Gori, jer mi nismo uvijek imali ovako brzo reagovanje Evropske komisije u dostavljanju komentara i smjernica, ali očigledno je da se i progledalo kroz prste Albaniji kod mjerila za otvaranje- navela je Marović. 
 
S druge strane, kako je istakla, takav razvoj događaja je jasan pokazatelj ograničenih kapaciteta Crne Gore. 
 
- Naše sposobnosti da od gotovog napravimo veresiju (kao što se to desilo sa poglavljem 31 gdje smo ispunili uslove, a moglo bi se desiti i sa poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke, a zbog Sporazuma sa UAE, a kojim komplikujemo i sam ulazak u EU budući da se određene njegove odredbe kose sa SSP) i nedostatka ukupnih rezultata- navela je Marović. 
 
Ona je rekla da je u EU, ako je zaista scenario jedna do kraja mandata ove Komisije, svejedno koja će to država biti. 
 
- Mi moramo da ugrabimo 28. mjesto u EU i da uđemo sami, a da način naše integracije (ključne reforme plus monitoring mehanizam) posluži kao primjer za brzu integraciju i drugih država Zapadnog Balkana- poručila je Marović. 
 
Komentarišući sporazume Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Marović je rekla da bi EU morala razriješiti dilemu i pomoći Crno Gori da, osim što gazi domaće zakonodavstvo, ne mora poništavati i EU put ili sam Sporazum sa UAE jednom kada uđe u EU, što povlači za sobom i pravne posljedice. 
 
- Ovaj Sporazum je pravi test ozbiljnosti i za jednu i za drugu stranu i odgovor na pitanje jesmo li ili nijesmo partneri- ocijenila je Marović. 
 
Ona je naglasila da je tvrdnja da i države EU imaju sporazume sa UAE zamjena teza, jer, kako je navela, nije sporna država nego uslovi, netransparentnost, zaobilaženje procedura i zakona. 
 
Marović je rekla da je prestala da očekuje bilo šta i od crnogorskih partija i EU i njene politike dvostrukih standarda, ali da je „ovo pitanje toliko jednostavno da bi morala da se izjasni“. 
 
- Prilično je tužno što nam je EU uvijek bila jedini spas i zaštita od naših bahatih, korumpiranih, neodgovornih i nezasitih partija na vlasti, zato bi mogla jednom i da nas ne razočara i što se tiče Sporazuma i što se tiče prijema u članstvo- zaključila je Marović.

Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović upozorila je da se evropska perspektiva Crne Gore suočava s ozbiljnim izazovima, posebno u kontekstu najava iz koalicionog sporazuma nove njemačke Vlade, u kojem stoji da nema proširenja EU prije reforme Unije.
Kako je navela, to podrazumijeva najmanje narednih pet godina bez prijema novih članica.
- To znači da su sve manje šanse da nas uguraju na slijepo u EU 2028. godine bez ikakvih rezultata i sa desničarskom Vladom, kao što smo mislili. I sa tim nadanjima zaista je sve upitnije održavanje u životu koalicije koju sam jednom nazvala ‘Na planini, na Jelici - poručila je Marović.
Ona je posebno istakla političku odgovornost Pokreta Evropa sad (PES), pozivajući na raskid koalicije sa „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) i pokretanje ozbiljnih reformi.

Marović poziva PES na raskid sa ZBCG: Sve su manje šanse da nas uguraju na slijepo u EU 2028, vrijeme je za ozbiljne reforme

"Crna Gora predvodnik u pristupanju EU", "Članstvo Crne Gore 2028 – ambiciozan, ali ostvariv cilj", "Crna Gora ima istorijsku priliku da postane prva naredna članica EU"... najčešći su naslovi na temu Crne Gore i evropskih integracija.
Ni evropski zvaničnici ne štede komplimente, nazivajući Crnu Goru liderom pristupnih pregovora.
Komesarka za proširenje Marta Kos u više navrata je istakla istorijsku šansu Crne Gore da postane sljedeća članica EU.
- Prozor mogućnosti za Crnu Goru je otvoren - poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tvrdi da država ima razloga za ponos.
Crnogorske vlasti najavljuju članstvo do 2028. godine.
Međutim, politička nestabilnost, povremena blokada parlamenta, trzavice u odnosima sa susjedima, neusaglašenost sa viznom politikom EU, zaduživanje zemlje... realno je stanje "na terenu".
I statistika dovodi u pitanje planiranu dinamiku priključenja.
Iako je Vlada postavila cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. trenutno je zatvoreno manje od 20 odsto.
Institucije su ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, dok je u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nerealizovano čak 40 odsto mjera.
- Titula lidera odavno nema značaj u procesu integracije ako nije praćena vidljivim jačanjem vladavine prava, unaprijeđenim kvaliteta života. I ako članstvo nije na vidiku - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović.
Smatra da je trenutna politika proširenja zasnovana na optimističnim izjavama evropskih zvaničnika "koje više štete nego koriste demokratiji u državama kandidatkinjama".
<h2>Šta sve usporava vladavinu prava?</h2>
Posljednja parlamentarna kriza rezultat je odluke Ustavnog odbora Skupštine da penzioniše sutkinju Ustavnog suda bez izjašnjavanja suda, što je opozicija nazvala "ustavnim pučem".
U znak protesta blokirali su rad parlamenta zbog čega su udaljeni sa sjednica na 15 radnih dana, što je u praksi trajalo mjesec i po.
Kriza je riješena uz posredovanje EU i opozicija se vratila u parlament a mišljenje o sporu oko penzionisane sutkinje je zatraženo od Venecijanske komisije.
<h3>Dobrosusjedski odnosi kamen spoticanja</h3>
Odnosi sa Hrvatskom narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, zbog čega su trojica političara proglašeni nepoželjnim. Jedan od njih je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Zagreb je spriječio zatvaranje poglavlja 31 koje se tiče spoljnih odnosa.
Dvije države opterećuje niz otvorenih pitanja, među kojima su razgraničenje na Prevlaci, spor oko broda "Jadran", promjena imena bazena u Kotoru, status spomen-ploče u Morinju...
<h3>Identitetska pitanja</h3>
Na inicijativu dijela vlasti, predvođenih Andrijom Mandićem, aktuelizovana su identitetska pitanja, koja duboko dijele crnogorsko društvo.
Mandić traži uvođenje srpskog jezika kao službenog i usvajanje dvojnog državljanstva sa Srbijom. Opozicija smatra da bi to ugrozilo državni suverenitet.
Brisel je više puta preporučio suzdržavanje od otvaranja ovih tema.
<h3>Vizna politika kao prepreka na putu ka EU</h3>
Još jedan od problema na evropskom putu je i neusaglašene vizna politika sa EU.
Naime, Evropska komisija je upozorila Podgoricu da povuče odluku o bezviznom režimu za Saudijsku Arabiju i Bahrein, ali crnogorska Vlada je odbila, pravdajući odluku ekonomskim interesima, u sektoru turizma i investicija.
Crna Gora, za razliku od EU, ima bezvizni režim sa Rusijom, Kinom i Turskom.
Uz to Brisel insistira na izbornoj reformi čiji rad gotovo da nije počeo.
<h2>Zašto EU Crnoj Gori gleda kroz prste?</h2>
Iako nije u potpunosti ispunila zadate kriterijume Crna Gora je krajem juna 2024. dobila Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori sa EU deblokirani nakon višegodišnjeg zastoja.
Da je IBAR Crnoj Gori poklonjen smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Nije sporno što je država, s obzirom na dugotrajne pregovore i objektivno loše okolnosti, dobila podsticaj. Problem je što to nije shvaćeno tako, već kao nagrada za nešto što nije bio očekivani učinak, što je rezultiralo nastavkom površnog pristupa, uz premalo stvarnog rada - kazala je za Minu.
Iz CGO-a navode da je Vladin Izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja ukazuje na ozbiljna neslaganja u broju planiranih i ispunjenih obaveza.
Za 2024. godinu bilo je planirano 335 obaveza, od čega 102 u prvoj polovini, a 233 za drugu polovinu.
Međutim, novi Vladin izvještaj iz 2025. pokazuje 282 obaveze, što znači da su misteriozno "nestale" 53 obaveze iz trećeg i četvrtog kvartala.
<h2>Briselu potrebno proširenje</h2>
Bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović smatra da vremenski okvir koji Crna Gora ima za zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da znači usvajanje zakona bez kvalitetne pripreme.
- Umjesto forsiranja brzih zakonskih izmjena, treba jasno definisati rokove za kvalitetno sprovođenje politika i precizno imenovati "neevropske aktere" koji ometaju reforme - istakla je Marović.
Smatra da bi Unija morala primijeniti princip nagrađivanja stvarnih reformskih uspjeha, umjesto da trguje vrijednostima na kojima je zasnovana.
- Neupitno je da bi EU trebalo da integriše Crnu Goru do 2028, ali uz jasan plan za jačanje demokratije prije i nakon pristupanja. To bi bila snažna poruka ohrabrenja za ostale kandidate - kazala je ona.
Kaže i da bi bilo neophodno da EU preuzme odgovornost.
- Ne samo za Ukrajinu, već i za Srbiju i njenu autokratsku vlast, kao i za ostale kandidate, sa Crnom Gorom na prvom mjestu - istakla je Marović.
Problematizuje stav Brisela po pitanju Srbije, "nakon nedavnih izjava o "stanju reformi", gdje milioni građana protestuju za vladavinu prava".
Ključnim koracima smatra jasan okvir za pristupanje svih kandidata i jačanje zajedničke spoljne i bezbjednosne politike i jačanje odbrane i naoružanja.
- To bi trebalo da budu glavne politike u kojima se zemlje kandidatkinje integrišu sa EU i gde bi se smanjio novac ako ne dođe do usklađivanja, a ne digitalizacija i poslovno okruženje, kao što je sada slučaj u Planu rasta - ocijenila je ona.
Marović smatra da je demotivišuća dugotrajna praksa neproširenja.
- Ako nijedna država ne uđe u Uniju tokom ovog mandata, politika proširenja može se smatrati izbrisanom iz njenog portfelja - istakla je ona.
Posljednje proširenje bilo je 2013. kada se EU pridružila Hrvatska.
Članstvo Crne Gore u EU podržava više od 70 odsto građana.
Na junskom sastanku Međuvladine konferencije u Briselu očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja a prema najavama glavnog pregovarača sa EU Predraga Zenovića, do kraja godine moglo bi biti zatvoreno čak devet poglavlja.
Crna Gora sa Evropskom unijom pregovora već gotovo 13 godina.

1084x550

Crna Gora između optimizma Brisela i sopstvenih limita

Preferencijalno glasanje može obezbijediti veća prava i veću snagu glasačima, a izborni sistem u Crnoj Gori treba korigovati po ugledu na kosovski model i omogućiti da unutar liste svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova.
To je saopšteno na panelu „Izmjene izbornog sistema: Otvorene liste, rodne kvote, selekcija kandidata za poslanike”, u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, docent na FPN i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora doc. dr Zlatko Vujović, vjeruje da kada su izborne reforme u pitanju treba sačuvati sve najbolje iz postojećeg sistema i dopuniti ga nečim što bi mu dalo novi kvalitet.
- U CeMI-ju se zalažemo da zadržimo dobre elemente postojećeg sistema, a loše unaprijedimo. Visok stepen proporcionalosti, zahvaljujući činjenici da je Crne Gora jedna izborna jedinica, u kojoj se raspodjeljuju svi mandati, jeste velika vrijednost postojećeg sistema, i to treba zadržati. Treba sačuvati kvalitetan model predstavljanja manjina, odnosno pozitivne diskriminacije te unaprijediti postojeći koncept rodnih kvota - rekao je Vujović.
U CeMI-ju se zalažu da se postojeći sistem koriguje na taj način što će se omogućiti biraču da unutar iste kandidatske liste može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova, za do pet kandidata.&nbsp;
- On ne mora, ali može iskoristiti do pet. Time će se izbjeći eventualni problem sa značajnijim brojem nevažećih listića. Redosljed unutar liste će se promijeniti na osnovu preferencijalnih glasova koje su osvojili kandidati, tako da oni koji dobiju najviše preferencijalnih glasova budu i izabrani. Da bi se spriječila eventualna destabilizacija partija, odnosno korišćenje izbora za dovođenje u pitanje pozicije lidera partije, prvo mjesto na listi se može „zaključati“, odnosno za prvog kandidata se ne glasa nego je on izabran ukoliko je partija stekla makar jedan mandat. Time se ublažavaju strahovi partijskih lidera. Sa jedne strane je bezbjedna pozicija partijskog lidera, a sa druge strane partije ipak imaju djelimičnu kontrolu jer one određuju ko su kandidati na listi - objasnio je Vujović.
Kosovski model omogućava da postoji efikasno djelovanje kvota i pospješio je, kako je dodao, demokratizaciju unutar političkih partija.
- Važno je reći da ovaj model olakašava dogovore oko koalicionih nastupa jer ko će biti izabran sa liste zavisi od toga koji kandidat je osvojio više preferencijalnih glasova, &nbsp;a ne iz koje je partije, odnosno na kojem mjestu na listi se nalazi. Takođe, potrebno je omogućiti individualne kandidature. Da bi se spriječilo veliko rasipanje glasova, kandidati se mogu tretirati i kao zbirna lista, po ugledu na manjinske partije, sa kojih bi bili izabrani ali bi trebao da postoji uslov cenzus za takve kandidate, primjera da se u rezultatu individualnog kandidata mora sadržati d'Hontov količnik, a ne samo u rezultatu zbirne liste. Takođe, treba razmisliti i o uvođenju depozita za partije i individualne kandidate da bi se spriječilo prijavljivanje kandidata/partija „avanturista“ koji nemaju podršku, ali zatrpavaju sistem kandidaturama. Depozit bi značio da gube deponovani iznos ako ne osvoje određeni minimalni procenat glasova - rekao je Vujović.
Crna Gora je, kako je kazao, teritorijalno mala zemlja, gdje se sa malim sredstvima može doseći svaki dio teritorije.
Član Venecijanske komisije, profesor na FPN i član Građanskog savjeta prof. dr Srđan Darmanović, pojasnio je da Crna Gora ima fragmentirani parlament, proporcionalni sistem koji je sam po sebi poseban.
“Vrlo interesano je da u našem sistemu ne postoji nikakva cijena udruživanja partija u predizborne koalcije. Nema stepenovanog izbornog cenzusa, niti bilo kakve propisane postizborne lojalnosti koalicijama. Poslanički klubovi u parlamentu samo djelimično odražavaju izborni rezultat koji je objavljen na dan izbora. Tako da su predizborne koalicije u našem sistemu ne izraz ideološkog, programskog grupisanja, nego puka izborna prevozna sredstva da se dostigne census do tri odsto i uđe u Parlament”, objasnio je Darmanović.
Smatra da je proporcionalni sistem donio izvjesnu stabilnost, doprinio tome da su se lakše stvarale mogućnosti za učešće manjina i teoretski žena.
- Ovaj sistem je donosio izvjesnu satabilnost vlada. Imajući u vidu njegove dobre i loše strane, pretpostavljam da ćemo prisustvovati uglavnom njegovoj reformi, a ne radikalnoj zamjeni - mišljenje je Darmanovića.
I kod sistema otvorenih lista, kako je rekao, partije ostaju kontrolori ponude na listama.
- Onaj ko nije na listi za njega se neće moći glasati. U većinskom sistemu, vi možete da se kandidujete sami. On ima druge mane. Ovdje će se, ipak kandidovati smao oni koji to izbore unutar partije. Taj redosljed će možda biti mijenjan na izborima. Mislim da će politika koalicija ostati ista i da je otvorene liste ne mijenjaju značajno - vjeruje Darmanović.
Bivša ministarka evropskih poslova, članica BIEPAG-a i članica Građanskog savjeta Jovana Marović istakla je da bezrezervno podržava otvorene liste.
- Zatvorene liste i rodne kvote su nam donijele formalno veće učešće žena u procesu donošenja odluka, ali ne i suštinsko. Trenutne kvote od 30 odsto su manje od zakonskog minimuma u bilo kojoj državi Evropske unije. Mi ni taj zakonski minimum trenutno nemamo ispoštovan u Parlamentu. Nije problem patrijarhalna sredina, već način na koji političari doživljavaju žene u politici. Takođe, žene kada se nalaze na odgovornim pozicijama i pozicijama moći ne rade dovoljno za prava žena - smatra Marović.
U crnogorskom Parlamentu trenutno ima 28 odsto žena, a zakonski minimum je 30 odsto.
- Kvote kao takve nisu dovoljne i ne obezbjeđuju da imamo zakonski minimum. Smatram da otvorene liste doprinose fer političkoj utakmici. Žene treba da se bore za svoja, odnosno naša prava, ili tako ili nikako - poruka je Marović.
Prema njenim riječima kvote moraju biti 50 odsto, žene moraju biti visoko na otvorenim listama i to je moguće zakonski urediti.
- Nisam optimista da će ova izborna reforma bilo šta novo i revolucionarno donijeti, jer smo u trci sa vremenom, i ići će se na minimum minimuma samo da stavimo i taj štrik - mišljenje je Marović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Sapienza prof. dr Gianluca Passarelli smatra da ne postoji idealan izborni sistem i da bi termine koji upućuju na to da bi otvorene liste dovele do idealne situacije trebalo izbjegavati.
Misli da će u podijeljenoj partiji preferencijalno glasanje taj status duplirati, a ukoliko je partija disciplinovana preferenicijalno glasanje neće učiniti ništa loše.
- Neću da kažem da je preferencijalno glasanje dobro ili loše, samo da se različito reflektuje u različitiim okolnostima. Smatra da Crna Gora može da ide u tom pravcu, ali uz nekoliko savjeta. Crna Gora mora biti pažljiva u nekim stvarima. S obzirom na to da će otvorene liste povećati konkurentnost unutar partije to će istaći korišćenje novca. Trebaće vam novac da se takmičite između sebe. Zamislite da trebate da se takmičite sa ljudima od Žabljaka do Ulcinja. Vi morate da budete konkurentni i fokusirate se na velike gradove što znači da ste manje zastupljeni u nekim oblastima. Pozitivan aspekt je da imate odgovornost - rekao je Passarelli.
Sa otvorenim izbornim listama će, kako je objasnio, porasti unutarpartijska konkurencija.
Šef Odjeljenja za demokratiju i izbore u ENEMO-u Pierre Peytier, kazao je da kada se razmišlja o promjenama izbornog sistema ne treba se plašiti demokratskih eksperimenata.
- Demokratiju moramo posmatrati kao proces, a ne cilj sam po sebi. Zato je važno da razmotrimo naučene lekcije, pouke, ali i kontekst. Kada govorimo o kontekstu Kosova i konceptu otvorenih lista ideja je bila da se da veća moć biračima, ograniče zatvorene liste političkih partija i da imaju veću fleksibilnost. Ovo definitivno fukncioniše, ali u određenom kontekstu - rekao je Peytier.
Smatra da se otvorene liste mogu organski uvrstiti u postojeći sistem proporcionalne zastupljenosti u Crnoj Gori.
- Sada na Kosovu niko ne preispituje ovaj sistem, već naprotiv, proširili smo ovaj princip i više nemamo pet, nego 10 kandidata koji su zastupljeni na otvorenoj listi - rekao je Peytier.
Objasnio je da dugo brojanje glasova utiče na povjerenja javnosti u rezultate.
- Kada imate brzo brojanje, brzo objavljivanje rezultata, nivo povjerenja je veći jer je veća transparentnost. Kada imate dug period koji protekne od dana glasanja do zvaničnih rezultata, glasačni počnu da se pitaju zašto toliko traje, šta se dešava, šta smjeraju političke partije - kazao je Peytier.
U Crnoj Gori uz pet preferencijalnih glasova, ako se broje na samim glasačkim mjestima, pod uslovom da su članovi komisije adekvatno obučeni, ne bi trebalo da bude izazov koji je nemoguće prevazići.

Izborni sistem u Crnoj Gori korigovati da svaki birač može iskoristiti do pet preferencijalnih glasova

Svi smo za to da Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Iako bi svi pristali na scenario „članstvo u EU 2028. godine, bez obzira na sve“, Marović kaže da su tri ključne stvari/klišea u vezi sa dilemom da li EU treba da nas primi tada bez potrebnih reformi i sa trenutnom većinom koja kao jednog od konstituenata ima prorusku i desničarsku koaliciju.
- Proces uslovljavanja je zasnovan na principu napredovanja na osnovu zasluga i podrazumijeva se da se na kraju tog puta, koje označava ulazak u EU, makar naziru konture nezavisnih institucija i pravde i jednakih mogućnosti za sve. Proces evropske intregracije podrazumijeva uključenost, i transformaciju, cijelog društva, pa se ne može govoriti o uspjehu ako je pola Skupštine izvan svojih klupa, a građanke i građani na ulici tražeći minimum odgovornosti za smrt ljudi. Imala bih mnogo toga da zamjerim crnogorskoj opoziciji, ali to je jedina koju imamo i mora se s njom raditi. Konsenzus o ključnim pitanjima u procesu pregovora znači da o temama i zakonima na agendi neko glasa i iz vrijednosnih razloga - navela je Marović na mreži X.
Otuda, kako ističe, nema ni govora da mi imamo konsenzus ako se zarad tih glasova dozvoljavaju razni ispadi. Konsenzus se, napominje Marović, gradi tako što svi glasaju za zakone iz evropske agende bez obzira da li su u vlasti ili ne, a samo članstvo u EU vide kao interes. 
- Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima. Da zaključim: svi smo za to da Crna Gora uđe u EU 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao - poručila je Marović.

Marović: Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović kritikovala je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića koji je premijeru Srbije Milošu Vučeviću danas poklonio sliku kapele na Lovćenu.
- Pokloniti sliku kapele na Lovćenu, samo nekoliko dana nakon masakra i nakon što je govoreno da će Cetinje ozdraviti kad kapela bude vraćena, može samo podanik. Premijer ignorisao Cetinje, Demokrate će, kako su krenule, početi sa likvidacijom nepodobnih studenata, a ex-DF “samo” biva ex-DF. Pomiriteljska i građanska - navela je Marović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoMarovic%2Fstatus%2F1877029777107763481&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić i Vučević razgovarali su danas u Mojkovcu koji obilježava Dan opštine, a kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Skupštine, razgovarali su o brojnim projektima Opštine Mojkovac, prvenstveno Memorijalnom centra posvećenog Mojkovačkoj bici, kao i kompleksu replike srednjevijekovnog grada Brskova i kapitalnim infrastrukturnim projektima.

1250x600

Marović o potezu Mandića: Samo podanik može pokloniti sliku kapele na Lovćenu nekoliko dana nakon masakra

Izrada Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) nije gotova stvar, kako to pokušavaju da predstave crnogorski zvaničnici, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je podsjetila da je potencijalna izrada tog dokumenta prvi put spomenuta neposredno prije objavljivanja godišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK), u oktobru prošle godine, i kao takva se našla u njegovom nacrtu.

- I koliko je to bila neočekivana vijest, toliko je bila pozitivna i ohrabrujuća. Tada države članice nijesu dozvolile da ona i ostane u izvještaju, ali se u nešto izmijenjenom obliku našla u zaključcima Savjeta iz decembra - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.

Ona je dodala da je u oktobru pisalo da će Savjet preporučiti formiranje komisije koja bi radila na Nacrtu ugovora, a u decembru, kako je navela, stoji da je Savjet spreman da tako nešto preporuči kad i ako se zadrži potreban nivo reformi.

- Najprije, valja naglasiti da crnogorski zvaničnici obmanjuju javnost sa informacijama da je ugovor gotova stvar, jer "kad“ i "ako“ nije nikakva garancija da će do izrade u dogledno vrijeme i doći - kazala je Marović.

Prema njenim riječima, u toj formi je ta rečenica samo podsticaj da se sa reformama nastavi.

- Ali svima nama kojima je članstvo u EU zaista bitno je drago što je tako nešto uopšte i spomenuto - navela je Marović.

Govoreći o zatvorenim poglavljima, Marović je rekla da je procjena crnogorske administracije bila da država može da zatvori do deset poglavlja do kraja prošle godine i u skladu sa tom procjenom su i pripremani izvještaji.

- Ali je EK u avgustu ocijenila da su samo četiri spremna za zatvaranje. Naravno da bi bilo bolje da je privremeno zatvoreno deset poglavlja, jer bi to sa tri prethodna značilo da smo zatvorili više od trećine i onda bi u tehničkom smislu proces bio značajno olakšan - navela je Marović.

Ona je kazala da je, u odnosu na sve što se vidjelo u prethodnih 12 i po godina, svaki napredak značajan.

- Ali valja istaći da je Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) omogućio da uopšte sada možemo da govorimo o fazi privremenog zatvaranja poglavlja, a da smo i njega dobili u ovoj godini, pa se zaista mora pohvaliti rad administracije - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, važnije od broja zatvorenih poglavlja je to što je EK odobrila Crnoj Gori mapu puta o zatvaranju svih poglavlja do kraja naredne godine.

- I bez obzira što je ta mapa puta izazovna, što u 2026. treba da zatvorimo 20 poglavlja, samo postojanje takve procjene daje nam šansu i osnov da se nadamo da bismo zaista mogli ući u EU 2028 - smatra Marović.

Govoreći o tome što je Hrvatska blokirala poglavlje koje se odnosi na vanjsku politiku, Marović je kazala da, osim toga što to znači da već u prvoj godini Crna Gora kasni i nije ispunila zacrtani cilj, ona ima i politički problem na kojem mora uporedo da radi.

Ona smatra da taj politički problem, u smislu procedure, može na duže staze da uspori proces.

- Mi smo ranije imali prećutno aktiviranu klauzulu balansa, ali ovo je po prvi put da imamo direktnu blokadu nekog poglavlja. Pogoršanje odnosa stavilo je u prvi plan čitav niz otvorenih pitanja između dvije države - kazala je Marović.

Ona je rekla da je blokada Hrvatske zapravo problem dublje prirode.

- I direktna blokada zatvaranja jednog poglavlja više je poruka o neprimjerenom i neprihvatljivom vrijednosnom okviru parlamentarne većine - dodala je Marović.

Prema njenim riječima, Hrvatska je izabrala da tu poruku pošalje na najbezbolniji mogući način, blokiranjem jednog poglavlja.

- A ostavljajući prostor za ispunjenje agende 28. do 2028. Hrvatska je, dakle, veći prijatelj Crnoj Gori nego što je ova parlamentarna većina Hrvatskoj, ali i samoj Crnoj Gori - smatra Marović.

Ona je kazala da poboljšanje odnosa između dvije države neće zavisiti samo od ispunjenja deset uslova koje je Hrvatska u - non-pejperu“ uputila crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i povlačenje Rezolucije o Jasenovcu, već i od pravog karaktera Vlade, koju trenutno, kako je navela, čine proruske stranke.

- A potpuno je logično, kad već uzimamo u obzir vanjske odnose, da država u čijoj Vladi sjede proruske partije ne može ući u nadnacionalnu tvorevinu koja stalno pojačava sankcije prema Rusiji - dodala je Marović.

Upitana kako bi država trebalo da postupa, a da sačuva i integritet i put u EU, Marović je rekla da Crna Gora mora da rješava pitanja u prijateljskom duhu i vodeći računa o državnim interesima.

- Kompromis je ključna riječ, ali njega nije moguće postići po svim pitanjima, a posebno ne sada kada je očigledno da smo za pogoršanje odnosa krivi mi - rekla je Marović.

Komentarišući rad aktuelne parlamentarne većine i Vlade u kontekstu EU integracije, Marović je rekla da je aktuelna Vlada bez dileme donijela ubrzanje evropskog procesa.

- I uprkos gledanju kroz prste i olakšicama koje je EU omogućila zbog brojnih okolnosti, prvi put ove godine smo prigrlili ideju o 2028. kao mogućoj godini pristupanja. Međutim, ova Vlada je u nekoliko navrata donosila jednostrane odluke kojima je maltene poništila postignuto - rekla je Marović.

Prema njenim riječima, zbog toga premijer Milojko Spajić, kao najodgovorniji za to ako Crna Gora ne iskoristi ovu šansu, mora što prije da odluči da li mu je EU najvažniji cilj i u skladu sa tim i da postupa.

Marović je dodala da tu nema kalkulacija i nema podilaženja koalicionim partnerima.

- I ključna su dva koraka - priprema ozbiljnog dokumenta o preostalim obavezama na EU putu oko kojeg bi se gradio konsenzus na svakom koraku, i rekonstrukcija Vlade koja ne mora da uključi nove partije, ali mora da isključi one koje ne baštine evropske vrijednosti - smatra Marović.

Ona je kazala da je sigurna da bi opozicione partije glasale za neophodne zakone i bez učešća u vlasti i da su one to i pokazale glasajući za IBAR zakone.

- Isto tako, za nastalu političku krizu nije kriva opozicija, jer je, kao što je više puta rečeno, ovo proces u kojem je potreban široki društveni konsenzus, a rad opozicije je potreban u mnogim segmentima, a posebno kod izmjene izbornog zakonodavstva - rekla je Marović.

Marović: Izrada Nacrta ugovora o pristupanju EU nije gotova stvar

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.
Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.
- Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces - kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.
Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.
- Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema - navela je Marović.
Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.
- Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća - rekla je Marović.
Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
- Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera - rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.
Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.
- Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine - rekla je Marović.
Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.
- Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno - kazala je Marović.
Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.
- Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni - navela je Marović.
Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.
Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.
- EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice - navela je Marović.
Ona je kazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.
Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.
Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.
- Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća - rekla je Marović.
Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.
- Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi - navela je Marović.
Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.
- Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi - istakla je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.
- To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti - naglasila je Marović.
Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.
Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.
- Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja - navela je Marović.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.
Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.
Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.
To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.
Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.
- Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta - kazala je Marović.
Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.
Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.
Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.
Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.
- Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu - navela je Marović.
Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.
- Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana - kazala je Marović.
Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.
- Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem - kazala je Marović.
Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.
- Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo - navela je Marović.

Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović poručila je premijeru Milojku Spajiću da nema ništa neuobičajeno u tome što su aktuelni i bivši predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i Milo Đukanović govorili na 2BS Forumu u Budvi.
Spajić je na mreži X izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Marović je u komentarima na tu objavu upitala Spajića šta je poenta tvita.
- Da Vas podsjetim da je riječ o predsjedniku države na desnoj fotografiji, a da je njegov prethodnik sa lijeve fotografije gostovao nedavno na GLOBSEC-u. Vajni ili ne, ni ja se najčešće ne slažem sa njima, ali nije neobično što su pozvani. Osim ako nećete da uskratite novac (koji nije Vaš) svima koji Vas kritikuju, a to je više od 80 odsto države - poručila je Marović.

Marović Spajiću: Nije neobično što su pozvani Đukanović i Milatović, osim ako nećete da uskratite novac svima koji Vas kritikuju

Ministar finansija, Novica Vuković, učestvuje na godišnjem sastanku belgijsko-holandske Konstituence Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, koja okuplja predstavnike fiskalne i monetarne politike iz 18 zemalja Evrope i šire.
Obraćajući se, najvišim predstavnicima fiskalne i monetarne politike, Vuković je predstavio ekonomska i fiskalna kretanja Crne Gore, ističući realni rast BDP-a od 3% u 2024. i 2,5% u prvom kvartalu 2025. što nadmašuje prosjek EU i Eurozone. Naglasio je da rast dolazi uz snažan porast privatne potrošnje, investicija i stranih direktnih ulaganja, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Vuković je posebno istakao reforme koje su dovele do značajnog povećanja plata, smanjenja nezaposlenosti na rekordno niskih 9,91% i rasta penzija. Poručio je da je inflacija u Crnoj Gori pod kontrolom, dok fiskalna politika bilježi rezultate. Tako je javni dug smanjen na 56,2% BDP-a, a budžetski deficit sveden na 0,5%.
On je ukazao i na jedan od ključnih iskoraka, a to je zatvaranje pregovaračkog poglavlja 5 – Javne nabavke, čime je Crna Gora potvrdila odlučnost na evropskom putu. Takođe je podsjetio i na podatak da je Ministarstvo finansija dobitnik međunarodne nagrade Fondacije Bloomberg Philanthropies za izuzetnost u politici oporezivanja duvanskih proizvoda.
Vuković poručio je da su ovi rezultati odraz strategije i reformske odlučnosti, te da Crna Gora ostaje jasno usmjerena ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028.&nbsp;
Tokom susreta sa Gertom Janom Kopmanom, generalnim direktorom Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo, ministar Vuković izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj i značajnoj podršci koju Evropska komisija pruža Crnoj Gori na putu ka članstvu u EU, ističuċi da je Ministarstvo finansija duboko uključeno u proces, kako kroz poglavlja koja direktno vodi, tako i &nbsp;kroz šire ekonomske reforme.
Belgijsko-holandska konstituenca primjer je evropske i međunarodne saradnje razvijenih i ekonomija u razvoju, koje pokazuju snažan interes za globalnu stabilnost, a koju pored Crne Gore, čine i Jermenija, Bugarska, Belgija, Kipar, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Holandija, Rumunija i Andora, navode iz ministarstva na čije čelu je Novica Vuković.

Ministarstvo finansija: Realni rast BDP-a nadmašuje prosjek EU i Eurozone

&nbsp;Marija Sarap nova je umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta, odlučila Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici.
Sarap je imenovana nakon što je Vesna Vujošević-Labović početkom juna podnijela ostavku na tu funkciju. To je.
Nju je na ovu poziciju predložilo Ministarstvo kulture i medija, a u Rješenju o imenovanju navedeno je da je “članom 47 stav 3 Zakona o kulturi propisano da se za umjetničkog direktora javne ustanove čiji je osnivač država imenuje umjetnik visoke reputacije ili stručnjak u kulturi visoke reputacije“.
- Imajući u vidu citirane odredbe propisa i činjenicu da je imenovana doktorka kulturoloških nauka, kao i da je priložila biografiju sa relevantnim podacima, kojim se potvrđuju značajni rezultati u oblasti djelovanja, u skladu sa članom 47 stav 1 i stav 3 Zakona o kulturi, predlažemo Vladi Crne Gore imenovanje dr Marije Sarap za umjetničku direktoricu Javne ustanove Crnogorsko narodno pozorište - navedeno je u obrazloženju.
Vlada je prethodno na sjednici donijela odluku o prestanku vršenja dužnosti Marije Sarap na poziciji v. d. generalne direktorice Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, zbog isteka vremena vršenja navedene dužnosti do šest mjeseci.
Sarap je doktorirala kulturologiju na Univerzitetu „Kiril i Metodije“, JNU Institut za makedonsku literturu u Skoplju. Na FDU Cetinje završila je osnovne i specijalističke studije dramskih umjetnosti, u klasi prof. Stevana Koprivice. Završila je i master studije dramaturgije 2014. na Univerzitetu za audio vizuelnu umjetnost Evropska Filmska Akademija ESRA Pariz – Skoplje – Njujork, kod mentora prof. Jordana Plevneša.

Sarap nova umjetnička direktorica CNP-a

Vlada Crne Gore, kojom je na današnjoj 88. sjednici predsjedavao premijer &nbsp;Milojko Spajić, usvojila je niz informacija i odluka.
Vlada je usvojila Informaciju o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A.D. Igalo, u skladu sa Planom restrukturiranja. U cilju zaštite interesa Instituta, istaknuta je potreba za što hitnijim sprovođenjem procesa dokapitalizacije.
Ministarstvo zdravlja, kao predstavnik države, zajedno sa manjinskim akcionarom „HTP Vile Oliva“ d.o.o. Petrovac, preduzeće aktivnosti u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava, uključujući i otkup akcija manjinskih akcionara. Nakon toga, Institut će pokrenuti postupak dokapitalizacije u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
U vezi s tim, Vlada je prihvatila tekst Ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade, Razvojne banke Crne Gore, Fonda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje i „HTP Vile Oliva“ te donijela odluku da ovi akcionari zajednički sprovedu preuzimanje Instituta.
Na predlog Ministarstva finansija, Vlada je dala saglasnost Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) za zaduženje u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG. Ova sredstva biće iskorišćena za finansiranje nabavke nedostajućih količina električne energije, usljed privremene obustave rada Termoelektrane Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije.
Vlada je usvojila Program za podizanje svijesti o štetnosti plastičnih kesa po životnu sredinu. Program ima za cilj promjenu ponašanja građana kroz informisanje i edukaciju, s krajnjim ciljem smanjenja upotrebe plastičnih kesa i povećanja korišćenja održivih alternativa. Za realizaciju Programa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 800.000 eura, koja potiču iz naknada za plastične kese debljine iznad 50 mikrona.
Usvojena je Informacija o koncesijama za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. Stalni dio koncesione naknade za 2025. godinu iznosi 3.025.737 eura, dok je promjenjivi dio za 2024. godinu 1.956.708 eura. Ukupna koncesiona naknada za prethodne tri godine prelazi 15 miliona eura.
Takođe, Vlada je donijela više odluka u vezi sa sistemom tržišnih premija za energiju iz obnovljivih izvora. Maksimalna cijena po megavat-satu određena je na 65 eura, a kvota za prvu aukciju iznosi 250 MW, i odnosi se na solarne elektrane snage 400 kW i više.
Donijete su i dvije uredbe koje detaljnije regulišu proces aukcija, uključujući kriterijume za rangiranje i mogućnost proširenja kvota u slučajevima kada su ponude veće od preostalih raspoloživih kapaciteta.
Vlada je odobrila sufinansiranje adaptacije terena za mali fudbal i rukomet na gradskom stadionu „Pod Golubinjom“ u Pljevljima, u iznosu od 30.000 eura. Takođe, data je saglasnost za izgradnju sportskog terena u dvorištu područnog odjeljenja OŠ „Braća Ribar“ u Brzavi, Bijelo Polje, vrijednosti 56.218 eura.
Usvojen je Program razvoja Evropske omladinske kartice (EYC) za period 2025–2027, uz Akcioni plan implementacije. Programom je predviđeno širenje pogodnosti za mlade u Crnoj Gori i Evropi, kroz popuste, veće mogućnosti mobilnosti, sticanje neformalnih znanja i jačanje saradnje sa univerzitetima i poslovnim sektorom. Za realizaciju programa izdvojiće se ukupno 363.480 eura iz budžeta i donacija.

Vlada dala saglasnost EPCG za zaduženje u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE

Situacija u Srbiji se zaoštrava, ocjenjuje njemačka novinska agencija KNA.
Ono što je počelo kao protest protiv korupcije sve više postaje test za vladu. U Srbiji se studenti sada sve više okreću građanskoj neposlušnosti, a policija na to odgovara talasom hapšenja.
- Sjedećim protestima, postavljajući kontejnere za smeće i druge barikade, demonstranti privremeno parališu saobraćaj u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima - prenosi agencija.
Akcije su uslijedile nakon velikih demonstracija u subotu na kojima je više od 100.000 ljudi u prijestonici zahtijevalo prijevremene parlamentarne izbore. 
 
„U Beogradu već danima nije moguće ništa planirati“, piše berlinski Tagescajtung, a prenosi Dojče vele. „Gdje god da krenete, nailazite na barikade koje su podigli pobunjeni građani. I ljudi srijeću specijalne policijske jedinice u punoj borbenoj opremi s prijetećim crnim maskama preko lica.“ 
 
„Javni prevoz je u zastoju. Samo ove srijede u Beogradu otkazano je tridesetak linija. Svakog dana se hapse desetine ’terorista’ – to jest, građana koji mirno demonstriraju na ulicama. Građanski protesti koje su pokrenuli studenti i koji širom zemlje traju već više od pola godine, kao blokade fakulteta, ušli su u novu fazu – građansku neposlušnost.“ 
 
Njemački list ocjenjuje da se prekretnica dogodila nakon protesta 28. juna i sukoba policije i demonstranata koji su uslijedili nakon toga. „Stvari su 29. juna, nakon burne noći, u početku ostale mirne. Autokrata Vučić proglasio je pobjedu, a studenti su prebrojavali krvave glave i uhapšene. Ali onda uveče, u roku od sat vremena, cio Beograd bio je blokiran, što je pogodilo najvažnije raskrsnice i mostove preko Save. Te blokade su se od tada nastavile.“
„Metoda je mirna i inovativna, i izluđuje potpuno nemoćnu policiju“, piše list.
„Grupe građana blokiraju ulice i podižu barikade u svojim naseljima. Kada stigne policijska jedinica, oni poslušaju naređenje da se sklone, prepuštaju čišćenje barikada policiji i čekaju dok oni ne odu. Kad se to desi, sve počinje iznova. Policija je potpuno preopterećena. Zapaljivo je vruće. Policajci u šlemovima i opremi nijesu samo iscrpljeni, već se osjećaju i poniženo zbog te igre mačke i miša.“
Tagescajtung zaključuje: „Autokratija se ljulja. Jedan dvadesetogodišnji student to je sumirao ovako: ’Nema ništa opasnije za autoritarni režim nego kada ga se građani više ne plaše i kada ismijavaju autokrate’.“

Njemačka štampa: Zaoštrava se u Srbiji, autokratija se ljulja

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: jovana-marovic