Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Ideja o nekoj vrsti „probnog članstva“ u Evropskoj uniji, kao što je pristupanje bez prava glasa, pogrešna je i zabrinjavajuća, ocijenila je članica Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Jovana Marović, dodajući da Brisel umjesto toga treba da priprema Ugovor o pristupanju, posebno za Crnu Goru, koja ima priliku da završi pregovore do kraja naredne godine.
Ovogodišnji Paket proširenja Evropske komisije, prema njenim riječima, pokazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo na Zapadnom Balkanu i da EU vjeruje da zemlja može da ispuni cilj okončanja pregovora 2026. ako se reforme u oblasti vladavine prava vrate u centar procesa.
Međutim, Marović izražava zabrinutost povodom ideje da se neke zemlje mogu pridružiti EU u nekom obliku „probnog članstva“, kao što je pristupanje bez prava glasa.
- Takvi predlozi su pogrešni i obmanjujući. Podjednako je zabrinjavajuće to što je objavljivanje dokumenta o unutrašnjim reformama, koji je namenjen da podrži proširenje, odloženo do naredne godine. Da je probno članstvo ikada imalo smisla, to bi bilo prije deset godina, a danas bi predstavljalo još jedan neuspjeh politike proširenja EU- navela je Marović, dodajući da bi takav model sada Crnu Goru učinio „testom za upravljanje neuspjehom, a ne uspjehom“.
Umjesto stvaranja kategorija „kvazi-članstva“, Marović ističe da EU treba da počne da priprema Ugovor o pristupanju, što je proces koji povećava tehničku kontrolu, uslovljava reforme i učvršćuje politička očekivanja.
- Da bi iskoristila ovaj momentum, Crna Gora mora da se fokusira na političko vođstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora da održi snažan angažman, što bi kulminiralo pripremom Ugovora o pristupanju. Pravilno korišćen, Ugovor bi služio ne samo kao podsticaj nego i kao korektivno sredstvo, osiguravajući da su obaveze mjerljive, sprovodive, a reforme povezane sa jasnim političkim posljedicama- ocijenila je Marović.
Na taj način, zaključila je, Crna Gora bi mogla da postane primjer za region, dok bi u suprotnom postojao rizik da se pojača cinizam za koji EU tvrdi da prevazilazi.
Naredna godina će pokazati da li su obje strane spremne da iskoriste priliku i pretvore je u rezultate, navela je Marović, ocijenjujući da je ovogodišnji izvještaj Komisije dao najohrabrujuću procjenu za Crnu Goru od početka pregovora o pristupanju.
Marović je navela da su zaključci Evropske komisije ohrabrujući zato što su realni, pozitivni i optimistični, ali uslovni.
- Ton izvještaja je nesumnjivo pozitivan, ali pažljivo odmjeren: u gotovo svakom poglavlju se beleži neki stepen napretka. Ipak, između redova, pojavljuje se jasno upozorenje – zamah je krhak, reverzibilan i zavisi od političkih uslova- navodi Marović u tekstu „BiEPAG reaguje: Prvo reforme, zatim poštovanje – Zašto Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna“.
Marović, bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore, smatra da izvještaj pokazuje da Crna Gora može brzo da napreduje kada se usklade politička volja, koordinacija i stručnost, ali da je zabrinjavajuće to što se zemlja, nakon dobijanja pozitivnog izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila za oblast vladavine prava (IBAR) prošle godine, fokusirala na lakša, tehnička poglavlja koja mogu brže da budu zatvorena umjesto na reforme u vladavini prava.
Rezultat toga je da je zamah izgubljen u poglavljima 23 i 24, da su ocjene u tim oblastima pale na „izvjestan i ograničen napredak“, rekla je Marović i dodala da je jasna poruka Brisela da bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ta dva poglavlja ništa drugo nije važno.
Marović ukazuje na dublje strukturne probleme, kao što su izloženost institucija političkom miješanju, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije bez sistemskog efekta i konačnih presuda, sprovođenje izborne reforme uz djelimično usvajanje preporuka ODIHR-a i GRECO, politička polarizacija u parlamentu.
- Pregovaračka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stručnosti i stabilnost potrebna za završnu fazu razgovora. Iako je nekoliko poglavlja blizu zatvaranja – posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama – tempo pregovora je usporen u poređenju sa regionalnim zemljama poput Albanije, koja je u istom periodu održala pet međuvladinih konferencija- ocjenjuje Marović.
To, dodaje ona, stavlja Crnu Goru u paradoksalnu situaciju, jer je dobila najjači izvještaj do sada, ali i dalje ništa ne garantuje da će ostvariti cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje juče su uputile <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/10/Inicijativa-Ministarstvu-prosvjete-29102025.pdf" target="_blank">inicijativu</a> ministarki prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđeli Jakšić-Stojanović, kojom predlažu organizaciju školskih aktivnosti namijenjenih roditeljima i djeci stranih i domaćih državljana.
Prema njihovim riječima, Inicijativa dolazi nakon zabrinjavajuće eskalacije nasilja u tri crnogorska grada i širenja govora mržnje prema strancima, posebno prema državljanima Turske, koji iz različitih razloga borave u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izražavamo razočarenje zbog činjenice da su u ovim incidentima učestvovali i maloljetnici, što pokazuje i da su propuštene brojne prilike da se kod mladih razviju humanističke vrijednosti i poštovanje različitosti - dodaju se u saopštenju.&nbsp;
Mediji su, kako se navodi, izvjestili da su brojni roditelji turske nacionalnosti iz straha odlučili da ne pošalju djecu u školu.&nbsp;
- Smatramo da škola mora biti sigurno mjesto, „drugi dom“, u kojem se razvija tolerancija, razumijevanje i međusobno poštovanje, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost - ističu u saopštenju.&nbsp;
Zato je, podvlače, važno da Ministarstvo uputi preporuku svim obrazovnim ustanovama da organizuju školske aktivnosti koje će doprinijeti društvenoj koheziji i prihvatanju raznolikosti.&nbsp;
- To može uključiti zajedničke školske manifestacije i radionice o toleranciji i različitosti, na kojima bi roditelji i djeca, strani i domaći državljani, mogli da predstave svoje kulture, kuhinje, običaje, muziku i jezik. Cilj je smanjenje tenzija, suzbijanje stereotipa i stvaranje sigurnijeg i inkluzivnijeg školskog okruženja - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, vjeruju da Vlada i Ministarstvo prepoznaju hitnost ovog problema i potrebu da se pošalje jasna poruka da Crna Gora neće prihvatiti talas netrpeljivosti i nasilja.
U nastavku su imena potpisnika i potpisnica inicijative:&nbsp;
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Jovana Marović, građanska aktivistkinja 
Paula Petričević, građanska aktivistkinja 
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto 
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA) 
Maja Raičević, Centar za ženska prava 
Aida Perović, NVO Prima

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje traže školske programe za povezivanje djece stranih i domaćih državljana

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice - poručila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati. 
 
Marović je agenciji MINA kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju. 
 
Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“, i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju. 
 
Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu. 
 
- Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta - istakla je Marović. 
 
Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme. 
 
Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) - jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU - od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene. 
 
Treći pravac obuhvata budžet i finansije - prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četrvrta usmjeren na institucionalno funkcionisanje - broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta. 
 
- Kao što se može vidjeti na prvi pogled vidjeti, neće biti jednostavno postići konsenzus o ovim pitanjima - navela je Marović. 
 
Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila. 
 
- I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa Zapadnog Balkana - da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi - rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja. 
 
- Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo - ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju - ocijenila je Marović. 
 
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati veći stepen odlučnosti i opredijeljenosti. 
 
- Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju oko prijema novih članica - kazala je Marović. 
 
 
Na pitanje o intenzivnim razgovorima o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan. 
 
- To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta - postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti - rekla je Marović. 
 
Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste usljed pritisaka za stabilizacijom, Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije. 
 
- Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi - poručila je Marović. 
 
Na pitanje šta bi moglo biti u narednom peridu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru poglavlja 27, kompleksna. 
 
- Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina - samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet - navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca. 
 
- Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka - istakla je Marović. 
 
Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs. 
 
- Politički akteri bi morali da pokažu minimum zrelosti, jer sve drugo vodi ka usporavanju procesa bez obzira na potencijalne formalne rezultate - rekla je Marović. 
 
Na pitanje koliko bi poglavlja se može ili mora zatvoriti do kraja godine u odnosu na zadati cilj članstva do 2028. godine, Marović je ukazala na postojeću mapu puta i najavu da Vlada računa na privremeno zatvaranje pet poglavlja (uz jedno zatvoreno u junu), plus potencijalno i poglavlja 31 ako se otklone blokade. 
 
- To je maksimum i nemoguće ga je „prebaciti“, jer fokus naše administracije nije bio na ostalim poglavljima - naglasila je Marović. 
 
Kako je kazala, teško je davati prognoze da li će se to stvarno i desiti zbog načina komuniciranja, čestih obećanja i diskrepansi između populizma i stvarnog stanja. 
 
- Ako zatvorimo sve što je mapa puta predvidjela za prošlu i ovu godinu, možemo reći da proces ide po planu - navela je Marović, dodajući da taj plan jeste od starta bio ambiciozan.
Jer, kako je kazla, za 2026. godinu predviđa čak 20 poglavlja.
- Ali ako se dinamika zadrži, to šalje dobar signal Briselu i državama članicama, posebno što je na ovakav plan EK dala zeleno svjetlo - dodala je Marović. 
 
Prema njenim riječima, u tom slučaju bi bio red da EU odgovori politički - kroz jasan, obavezujući okvir narednih koraka. 
 
Na pitanje o poglavlju 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika koje nije zatvoreno zbog blokade Hrvatske, Marović je rekla da bi se to poglavlje moglo zatvoriti uskoro, pod uslovom da cenogorska strana ponovo ne isprovocira Hrvatsku koja ima bolju pregovaračku poziciju. 
 
- Ako su tačne informacije medija o određenim pomacima u sporu između Crne Gore i Hrvatske - koje, uslovno rečeno, podrazumijevaju „vraćanje na stanje prije Rezolucije o Jasenovcu“, uz formalizovanje i rješavanje pitanja kao što je odšteta osobama koje su bile zatočene u logoru u Morinju - to otvara put da Zagreb povuče veto i omogući zatvaranje poglavlja 31 - rekla je Marović. 
 
Kada će se to desiti, kako je istakla, zavisi od brzine kojom će pomenuta pitanja biti formalizovana, ali i od političke procjene Zagreba kada im to može donijeti korist. 
 
- Zatvaranje poglavlja 31 moglo bi se desiti i do kraja godine, a svakako uskoro, pod uslovom da naša strana ne isprovocira Hrvatsku i ponovo ne zakomplikuje proces, jer, kao EU država članica, ali i zbog naših grešaka oni imaju bolju pregovaračku poziciju - zaključila je Marović.

Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno

Borba protiv korupcije, fraza koju često čujemo iz usta predstavnika izvršne vlasti, vladajuće većine, kao i međunarodnih partnera. Koliko je ta borba stvarna? Da li nas aktuelni rezultati u borbi protiv korupcije približavaju ili udaljavaju od Evropske unije?
O tim pitanjima, u emisiji “Borba protiv korupcije: prepreka ili put ka Evropi?” na TV E, govore Jelena Grdinić, generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jovana Marović, članica Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG), bivša ministarka evropskih poslova, kao i advokat Veselin Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr6B4JbY6xQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je dio projekta “Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Tražimo odgovor na pitanje: “Da li će Evropa doći u Crnu Goru prije nego korupcija ode iz nje?”
Otvoreno, argumentovano i sa konkretnim podacima.&nbsp;
Emisiju možete pratiti na TVE u srijedu, u 18 i 22 sata.

Borba protiv korupcije - politička retorika ili stvarni napredak?

Bivša ministarka evropskih integracija Crne Gore, Jovana Marović, reagovala je povodom postavljanja spomenika četničkom vođi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, kod Berana, ocjenjujući da uklanjanje samog spomenika nije dovoljno, ukoliko se vlast ne distancira od, kako je navela, ideologije koja slavi zločince i normalizuje fašizam.
U svojoj objavi, Marović je poručila da je neprihvatljivo da vlasti sarađuju sa partijama koje veličaju ratne zločince i koriste antifašističke vrijednosti zarad političkih i ličnih beneficija.
- Nije dovoljno to što dio vlasti traži hitno uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću. Potrebno je da ne sarađuju sa partijama koje slave zločince i normalizuju fašizam. Potrebno je da se distanciraju od ideologije koja nas vraća u prošlost i slavi klanje, silovanje i ubijanje - napisala je Marović.
Ona je dodala i da je krajnje licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vladajuća većina “grli s četnicima”.

Marović o spomeniku Pavlu Đurišiću: Licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vlast grli s četnicima

Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović je na Instagram mreži napisala da Pokret Evropa sad (PES) osuđuje napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića, istakavši da je ovaj pokret normalizovao narativ da su svi koji nijesu sa njima zapravo DPS i na platnom spisku kriminalaca.&nbsp; - Stigmatizacija je njihov zaštitni znak, a Jovanovića su napali njihovi koalicioni partneri. Da budemo precizni - istakla je Marović.&nbsp; Podsjećamo, Jovanović je jutros napadnut u Budvi, a Vijesti pišu da on tvrdi da su ga napali Jovo i Vidak Mitrović i još dvije osobe. Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva i član Odbora direktora Morskog dobra, a Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718150756_8559553271fa0948aeecc691e8428b3b403db84a2a1ecae81fc84f774220ef13.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250718150756_8559553271fa0948aeecc691e8428b3b403db84a2a1ecae81fc84f774220ef13" data-rendition-name="original" width="1132" height="680" loading="lazy" alt="Objava Jovane Marović"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpretucen-predsjednik-opstine-budva-nikola-jovanovic-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: PES osuđuje napad na Jovanovića, a oni normalizovali narativ da su svi koji nijesu sa njima zapravo DPS i na platnom spisku kriminalaca

Evropska unija (EU) bi do kraja ove godine trebalo da izda političku deklaraciju kojom se obavezuje na zaključivanje pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, navodeći da bi to bio snažan signal da je integracija konkretan cilj. 
 
Marović je, komentarišući rezultate Crne Gore postignute tokom ove godine na evropskom putu, kazala da je napravljen još jedan korak ka Uniji. 
 
- Uprkos tome što su očekivani bolji rezultati tokom prve polovine godine, a uzimajući u obzir mapu puta za zatvaranje poglavlja, najave, kao i cilj da se priključimo EU 2028, još jedan korak ka EU je učinjen i moramo biti djelimično zadovoljni- rekla je Marović agenciji MINA. 
 
Ona je navela da privremeno zatvaranje poglavlja 5 koje se odnosi na javne nabavke, kao i uspješnije sprovođenje Reformske agende u okviru Plana rasta od svih u regionu, Crnu Goru i dalje čini najozbiljnijom kandidatkinjom za članstvo u EU. 
 
- Međutim, to što smo bolji od ostalih kandidatkinja za članstvo nikad nije bila garancija da ćemo do cilja stvarno i stići- kazala je Marović. 
 
Prema njenim riječima, zabrinjava to što država zaostaje u odnosu na plan za ovu godinu. 
 
- A posebno što je i dinamika zatvaranja poglavlja u startu bila veoma ambiciozna, pa smo bez prava na grešku i usporavanje. Non-paper koji se odnosi na vladavinu prava, a koji smo dobili u maju od Evropske komisije (EK), i njegov oštar ton znače da je sezona „tapšanja po ramenu“ završena- rekla je Marović. 
 
Ona smatra da je dobro što ima napretka u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, posebno što je to znak da dio vlasti shvata njihov značaj za dalji tok pregovora za članstvo u EU. 
 
- Sve ovo znači da, iako postoji određena volja s obje strane da proces bude ubrzan, institucionalni kapaciteti i reformski učinak još nijesu na nivou koji bi opravdao ulazak u završnu fazu pregovora- &nbsp;ocijenila je Marović. 
 
Govoreći o ideji potpisivanja pretpristupnog pregovora, ona je rekla da je ta ideja sve prisutnija u Uniji. 
 
- Takav ugovor bi formalizovao elemente članstva i istovremeno bi bio ostvaren politički pritisak za ispunjavanje svih uslova za punopravno članstvo- navela je Marović. 
 
Ona je kazala da se zalaže za potpisivanje pristupnog ugovora s Crnom Gorom i ulazak u EU do 2029. godine. 
 
- EU bi već do kraja ove godine trebalo da izda političku deklaraciju kojom se obavezuje na zaključivanje pristupnog ugovora, uz kratak i javan reformski “kontrolni” spisak- smatra Marović. 
 
To bi, kako je dodala, bio snažan signal građankama i građanima u EU i na Zapadnom Balkanu da integracija više nije samo beskonačan proces bez kraja, već konkretan cilj. 
 
Prema riječima Marović, Crna Gora bi morala da ispuni četiri ključna uslova, među kojima su dvogodišnji niz pravosnažnih presuda za visoku korupciju i transparentan i meritokratski izbor sudija. 
 
Ti ključni uslovi, kako je navela, odnose se i na primjenu zakonodavstva o slobodi medija i izborima i na potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i viznom politikom EU. 
 
- Ispunjenost tih kriterijuma bi potvrdila nezavisna mješovita misija eksperata, a ne političke procjene. Ukratko, vrijeme je da se napravi jasan, dvostrano obavezujući okvir koji podrazumijeva i odgovornost Crne Gore i kredibilitet EU- istakla je Marović. 
 
Kako je rekla, iako je EU jednim dijelom otvorena, odgovornost je na Crnoj Gori da takav predlog „oblikuje“ i politički ga kapitalizuje. 
 
Marović smatra da vlasti moraju imati plan B i C, ukoliko država ne zatvori sva poglavlja do kraja iduće godine. 
 
Ona je rekla Crna Gora mora ući u EU tokom mandata ove EK. „Jer se nakon toga komplikuje naša situacija i čini članstvo neizvjesnim i naš dalji put nepredvidivim“. 
 
Prema riječima Marović, plan B upravo znači reakciju i pripremanje terena za scenario „šta ako ne bude 2028.“. 
 
- I umjesto upornog ponavljanja bombastičnih izjava o broju međuvladinih konferencija do kraja godine i izvjesnom članstvu, treba objasniti da imamo rezervnu opciju i da nam je i 2029. poželjna i da se suštinski ništa ne mijenja- navela je Marović. 
 
Ona je rekla da je „28 do 28.“ pjevljiv i prijemčiv moto, ali je u startu podrazumijevao da država računa na političku odluku i da joj bude progledano kroz prste. 
 
- Uz pažljivo ispregovarane rokove, mislim da je najbolji scenario da u EU uđemo sa jakim institucijama i nezavisnim pravosuđem, sve ostalo možemo da završimo i kad uđemo u EU- navela je Marović. 
 
Govoreći o planu C, Marović je rekla da bi to bio rezervni scenario u slučaju da države članice ipak odluče da proširenje može da čeka i da im je unutrašnja reforma Unije opet bitnija. 
 
Ona je dodala da plan C podrazumijeva intenzivniji fokus na unutrašnju konsolidaciju bez čekanja na impulse iz Brisela. 
 
- U tom slučaju, reforme ne bi bile isključivo „EU zadatak“, već državna politika zasnovana na interesima građanki i građana, i okvir EU uslovljavanja je trebalo da nas do toga već dovede i da služi kao most do naše svijesti da sve te reforme sprovodimo zbog sebe- &nbsp;rekla je Marović. 
 
Ona smatra da bi država, uz stvarnu političku i ekonomsku konsolidaciju, mogla mirno da čeka da EU bude spremna. 
 
- A ona bi, konkretnije njene države članice, utoliko prije i postala „spremnija“ kad bi naš napredak bio golim okom vidljiv. Suština oba plana jeste: EU integracija mora ostati reformski kompas, čak i kad politički kalendar ili EU kolebanja ne idu u našu korist- kazala je Marović. 
 
Govoreći o ubrzanju EU puta, ona je rekla da je to moguće samo uz istinsku političku odgovornost i institucionalnu stabilnost. 
 
Marović je kazala da je potrebno deblokirati pravosuđe i obezbijediti da se ključne pozicije popunjavaju transparentno i na osnovu kompetencija, a ne partijskih dogovora. 
 
- Mora biti definisan jasniji reformski kalendar sa rokovima i odgovornostima. Unutrašnja politička klima trenutno je ambivalentna- navela je Marović. 
 
Ona je dodala da, s jedne strane, vladajuća većina formalno podržava integraciju u EU, a sa druge strane se u toj većini nalaze i akteri koji otvoreno podržavaju alternative evropskoj integraciji, ili prikriveno rade na usporavanju reformi. 
 
- U takvom kontekstu, politička volja je više deklarativna, a mnogo manje konkretan reformski mehanizam- smatra Marović. 
 
Upitana da li smatra da će opasti EU entuzijazam ako država do 2028. ne postane članica Unije, Marović je rekla da ne očekuje značajan pad podrške. 
 
- Budući da smo 13 godina u procesu i da je podrška građanki i građana uvijek bila visoka, ne očekujem da će ona značajno pasti ni ako ne uđemo u EU 2028, ali očekujem da će pasti podrška onima koji ovo svakodnevno obećavaju- rekla je Marović. 
 
Ona je kazala da je logika jasna. 
 
- Dok god u svojoj državi ne živite dobro i onako kako biste željeli, cilj vam je nešto drugo i bolje- navela je Marović. 
 
Ona je poručila da na promociji EU vrijednosti treba stalno raditi i da je to obaveza svih. 
 
- Zato je hitno potrebna nova dinamika: reformski rezultat mora biti vidljiv u životima ljudi, kroz bolje institucije, efikasno pravosuđe, modernu upravu i stvarne ekonomske koristi- &nbsp;zaključila je Marović.

Marović: EU da se obaveže na zaključivanje pristupnog ugovora sa Crnom Gorom

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.
Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;
- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Holandska vojska je otvorila vatru na dronove iznad vazduhoplovne baze Volkel na istoku zemlje, a ostaci letjelica nijesu pronađeni, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo odbrane.
U saopštenju ministarstva navodi se da je obezbjeđenje u bazi prijavilo dronove sinoć između 19 i 21 časa, te da je vojska počela da puca na njih kako bi ih oborila.
- Dronovi su napustili područje i nijesu pronađeni – navodi se u saopštenju.
U posljednjih nekoliko nedjelja prijavljen je niz incidenata sa neidentifikovanim letjelicama blizu vojnih baza u Holandiji i Belgiji.
Istragu sprovode holandska vojska i policija, a ministarstvo odbrane tvrdi da i dalje nije poznato zašto su dronovi letjeli iznad i oko vazduhoplovne baze.
- Bazu Volkel koristi Holandsko ratno vazduhplovstvo, a u toj zemlji je letjenje dronom iznad svih aerodroma, civilnih i vojnih, zabranjeno zbog bezbjednosti letjenja - zaključuje se u saopštenju.

Holandska vojska pucala na neidentifikovane dronove iznad vojne baze

Barselona je nakon blizu 900 dana ponovo zaigrala na svom Kamp nou, koji je još uvijek djelimično zatvoren zbog radova, pa je utakmicu pratilo 45.157 gledalaca. Povratak na stadion obilježen je ubjedljivim trijumfom nadDomaći tim je rano došao do prednosti - u 4. minutu Robert Levandovski je iskoristio nesporazum u zadnjoj liniji Bilbaa i donio 1:0.&nbsp;
Barselona je drugi gol postigla pred odlazak na odmor. Lamin Jamal lijepo je proigrao Ferana Toresa, koji je ostao sam pred Simonom i precizno plasirao loptu u mrežu - 2:0.
Na početku drugog poluvremena uslijedila je nova greška gostujuće odbrane, Fermin Lopez izašao je sam ispred golmana Bilbaa i mirno pogodio za 3:0.
Bilbao je u 54. ostao sa igračem manje na terenu - Sanset je isključen nakon VAR intervencije zbog oštrog starta.
Barselona je nastavila da stvara šanse preko Danija Olma, Rafinje i Jamala, a konačan rezultat postavljen je u 89. minutu. Jamal je ponovo bio ključni kreator akcije, a Tores je pogodio za 4:0. Gol je prvobitno poništen zbog ofsajda, ali je VAR potvrdio da je pogodak regularan.
Barselona se nalazi na prvom mjestu La Lige sa 31 bodom, koliko ima i Real Madrid uz utakmicu manje, sa druge strane Atletik Bilbao je osmi sa 17 bodova. Atletik Bilbaom - 4:0.

Barselona pobjedom obilježila povratak na Kamp nou

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: jovana-marovic