Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a Jovana Marović, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.
Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Marović je agenciji MINA rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.&nbsp;
- Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen- navela je Marović.&nbsp;
Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.&nbsp;
- Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade- ukazala je Marović.
Ona smatra da je blokada Francuske politička.
- Uprkos tome što sam sigurna da imamo još dosta toga da uradimo na ispunjavanju uslova, jer se sve to moglo definisati kroz prelazne periode- navela je Marović.&nbsp;
Ona je kazala da je poruka jasna – da nema prečica i da pregovori neće tako lako biti zatvoreni.
- Uvijek nam može biti pronađen novi nedostatak u ispunjavanju uslova i time priča svesti na meritum, a ne na nepostojanje političke volje da se proširenje desi- upozorila je Marović.
Kako je dodala, sve bi to bilo legitimno da se sa svih adresa u EU kontinuirano nije čulo da Crna Gora ima šanse da postane članica 2028. godine, uključujući i nedavnu izjavu komesarke za proširenje da je država „na putu da zatvori pregovore do kraja 2026.
Marović je podsjetila i da je Evropska komisija procijenila da su ispunjeni uslovi za zatvaranje ovih poglavlja, pri čemu je ona namjerodavnija da ocjenjuje suštinu.
Ona je dodala da bi sve bilo legitimno i da Ministarstvo poljoprivrede Francuske nije dalo zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja.
&nbsp;- I da njemački kancelar Fridrih Merc nije prekjuče rekao da treba uskoro početi pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore i da isto to o Ugovoru o pristupanju nije pomenuto i u nacrtu zaključcima Savjeta EU- navela je Marović.
Ona je rekla da potez Pariza dovodi u pitanje proširenje Unije.
- Taj potez Francuske ponovo otvara brojna pitanja o tome da li će se proširenje uopšte desiti i kada, jer pokazuje da se ta država i dalje najprije i najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja, koje tradicionalno nije naklonjeno proširenje- kazala je Marović.
Ona je ocijenila da je očigledno da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Zapadni Balkan ostao jedini poligon za treniranje sopstvene bitnosti.
Prema riječima Marović, nastavlja se i igra toplo-hladno između Francuske i Njemačke, koja je, kako je navela, postala gotovo predvidiva.
Ona je naglasila da, bez obzira na optimistične izjave, nikada nije postojala vizija EU kako bi sljedeće proširenje trebalo da izgleda.
Marović je istakla da se situacija dodatno komplikuje i jučerašnjim medijskim pisanjem o mirovnom sporazumu koji bi predviđao da Ukrajina uđe u EU 2027.
- Iako takav scenario trenutno izgleda kao nemoguć, ukoliko bi do njega potencijalno došlo, to bi dodatno zakomplikovalo ulazak drugih država upravo zbog potrebe interne reforme- smatra Marović.
Ona je kazala da je interesantno to što Francuska nema problem sa tim da uvijek bude ona država koja blokira.
&nbsp;- Ostajemo nam da se nadamo da titulu kočničara neće zamijeniti titulom grobara procesa proširenja- naglasila je Marović.
Ona ja navela da je simptomatično i to što su se zvaničnici Srbije u četvrtal utrkivali s izjavama da članstvo Crne Gore u EU nije izvjesno.
- Pa ne bih isključila ni mogućnost direktnog lobiranja s najviše adrese da se ovo desi- rekla je Marović.
Ona je poručila da je cilj Crne Gore nepromijenjen, ali da put do tog cilja mora biti redefinisan.&nbsp;
Marović je istakla da taj cilj više ne može počivati na pretpostavkama, optimističnim interpretacijama i uvjerenju da je politička volja u EU trajna i neupitna.
- Taj cilj podrazumijeva mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta, jasno definisanu i realističnu strategiju, ozbiljno lobiranje, odgovornost institucija i spremnost da se proces vodi i u uslovima zastoja, blokada i otvorenih političkih poruka koje nijesu uvijek ohrabrujuće- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, samo takvim pristupom Crna Gora može pokazati da je kredibilan partner, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna da taj kredibilitet u datom trenutku prizna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

Povećanje kvota za žene u politici na 40 odsto predstavlja važan korak naprijed, ali ne i kraj borbe za stvarnu ravnopravnost, jer se ona može postići tek kroz promjene u partijskim strukturama, društvenim stavovima i kvalitetu političkog liderstva u Crnoj Gori.
To je poručeno u prvoj epizodi podcasta „Bez filtera“ čija je tema bila „40 odsto još uvijek nije ravnopravnost“, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ocijenila je da povećanje kvota za žene u političkom životu na 40 odsto nije krajnji cilj, već važan korak ka postizanju stvarne ravnopravnosti u društvu.
- Nikada nijesam rekla da je 40 odsto dovoljno. To je samo alatka, prelazna faza do prave ravnopravnosti o kojoj govorimo već godinama - kazala je Andrić, podsjećajući da su kvote uvedene još 2011. godine i da su dale značajne rezultate.
Prema njenim riječima, da nije bilo kvota, danas ne bi bilo 23 poslanice u Skupštini Crne Gore.
- Iako se nekome može učiniti da su razlike od deset odsto beznačajne, kada pogledamo unazad, jasno se vidi koliko su te promjene važne. U skupštinskom sazivu iz 2006. bilo je svega šest do devet poslanica, a tek nakon uvođenja pravila da jedna od četiri osobe na listi mora biti žena, došli smo do približno 30 odsto zastupljenosti žena u Parlamentu - istakla je Andrić.
Podsjetila je da samo tri evropske države: Španija, Francuska i Belgija imaju zakonski propisanu kvotu od 50 odsto, dok se Crna Gora sa kvotom od 40 odsto sada svrstava uz Italiju, Luksemburg i Irsku.
- Ovo nije kraj, već početak. Rješenje je bilo rezultat kompromisa i pokazalo je koliko su i poslanici i poslanice bili spremni da podrže korak naprijed. Važno je istaći da sam imala snažnu podršku premijera, kao i kopredsjedavajućih Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gospodina Čarapića i gospodina Rakočevića - kazala je Andrić.
Govoreći o ravnopravnosti u društvu, Andrić je naglasila da ona još uvijek nije postignuta, kao i da ne možemo govoriti o ravnopravnosti „dok god u medijima gledamo snimke pretučenih žena i čitamo komentare u kojima se traži njihova krivica“.
- Ne možemo govoriti o ravnopravnosti ni dok u upravnim odborima državnih pre duzeća gotovo da nema žena - istakla je Andrić.
Ona vjeruje da će nova zakonska rješenja natjerati političke partije da ozbiljnije promišljaju o svojim listama.
- Ako žele da učestvuju na izborima, moraće da se potrude da nađu kvalitetne kandidatkinje. Tu zapravo leži ključ demokratizacije društva - ocijenila je Andrić.
Govoreći o političkom otporu kvotama, Andrić je podsjetila da je povećanje kvota rezultat kompromisa između svih partija, a ne pojedinačne inicijative.
- Kvote nijesam uvela ja, niti su podignute zato što je to Jelenka predložila. To je bio politički kompromis koji su morale prihvatiti i vlast i opozicija, uprkos snažnim otporima iza zatvorenih vrata - kazala je Andrić.
Rekla je da vjeruje u snagu novih generacija političarki, navodeći da će žene koje dolaze donijeti promjene.
- Na izborima 2027. godine očekujem još veći broj žena u Parlamentu, jer su trendovi jasni, broj poslanica raste, posebno kada se muške kolege povuku u izvršnu vlast - navela je Andrić.
Smatra da se partije često bune „jer ih vode muškarci“.
- Svaka žena u politici, u Parlamentu ili u partijskom organu, znači jedno muško mjesto manje. I oni to tako doživljavaju - kazala je Andrić.
Ocijenila je da se stvarna ravnopravnost ne može postići bez društvene promjene u širem smislu.
- Civilizacijsko dostignuće bi bilo da nemamo potrebu za kvotama, da nemamo ovoliko nasilja nad ženama: fizičkog, psihičkog, ekonomskog ili onlajn nasilja. Da nemamo stopu siromaštva koja pogađa svako treće dijete, da imamo predsjednicu države, premijerku, više žena na čelu lokalnih samouprava i državnih preduzeća. To je moja vizija - Crna Gora koja poznaje i živi demokratiju. Za sada, nažalost, još nije tako - zaključila je Andrić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Olivera Komar smatra da usvajanje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja značajan napredak, ali i da je borba za istinsku ravnopravnost u Crnoj Gori daleko od kraja.
- Mislim da žene nijesu imale previše izbora. Ovo jeste još jedna dobijena bitka, ali borba i dalje traje - kazala je Komar, podsjećajući da je put do sadašnjeg rješenja bio dug i ispunjen otporima.
Komar je podsjetila na razvoj kvotnog sistema u Crnoj Gori:
- Sjećam se perioda kada je sama ideja da bude više žena u politici djelovala avangardno. U početku su kvote bile postavljene reda radi svaka treća kandidatkinja, ali na samom kraju liste. Zatim se izborila formula "jedna u četiri", pa se rješavalo pitanje zamjena i manipulacija sistemom. Ova nova kvota od 40 odsto samo je još jedan korak u toj dugoj borbi - navela je Komar.
Istakla je da nova rješenja nijesu važna samo zbog evropskih standarda, već i zbog ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
- U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz 2016. navodi se cilj od 40 odsto žena u zakonodavnim tijelima. Možda nećemo odmah dostići taj procenat, ali ovim se približavamo njegovom ispunjenju“, objasnila je Komar.
Upozorila je da će političke partije imati problem da ispune zakonsku obavezu jer nemaju dovoljan broj aktivnih članica.
- Partije sada moraju imati 40 odsto žena, ali ih suštinski nemaju u svom članstvu. To će dovesti do dodatnog napora da se liste popune, pa postoji rizik da će na njima biti žene koje ‘ne talasaju’ i koje ne predstavljaju stvarnu snagu - rekla je Komar.
Prema njenim riječima, položaj žena u partijama mnogo je lošiji nego što spolja izgleda, jer i dalje nemaju finansijsku ni organizacionu podršku.
- Iako postoji dobra zakonska odredba o finansiranju ženskih foruma, sredstva se neravnomjerno i netransparentno koriste. Žene i dalje nemaju realnu moć unutar partija ni u predsjedništvima, ni u ključnim odborima. Najčešće ih na funkcije postavljaju partijski lideri, a ne biraju ih same žene - kazala je Komar.
Upozorila je i na ozbiljan problem nasilja prema ženama u politici.
- Političarke su danas postale meta različitih oblika nasilja, najčešće na internetu. Ono što je posebno porazno jeste da to nasilje rijetko pogađa njihov javni rad, već cilja njihovu privatnu sferu: porodicu, djecu, lični život. To je izuzetno bolno i destimulišuće za žene koje razmišljaju da se politički angažuju - rekla je Komar.
Smatra da formalne kvote neće biti dovoljne bez promjene načina na koji političke partije funkcionišu.
- Bez stvarne moći unutar partija, foruma žena i mladih, teško je govoriti o ravnopravnosti. Politika se zasniva na pregovorima, dogovorima i raspodjeli uticaja. Ako žene nisu dio te dinamike, njihova zastupljenost na listama ne znači i realnu moć - navela je Komar.
Upozorila je i da Crna Gora ulazi u period u kojem teme rodne ravnopravnosti postaju „blago nepopularne“.
- Do skoro je bilo neprihvatljivo javno biti protiv ravnopravnosti, a danas postaje moderno isticati otpor. Taj trend, koji već postoji u svijetu, dolazi i kod nas. Mislim da je to posljedica nerazumijevanja šta rodna ravnopravnost zapravo znači - kazala je Komar.
Ona smatra da je potrebno drugačije komunicirati ove teme, pojašnjavajući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već borba za pravednije i ravnomjernije društvo.
- Nažalost, i među mladim ženama danas je popularno reći "nisam feministkinja". To samo pokazuje da nijesu razumjele suštinu feminizma - kazala je Komar.
Prema njenim riječima, društvo se u posljednje vrijeme retradicionalizuje na loš način.
- Žene se suptilno potiskuju nazad u privatnu sferu. To se dešava pod maskom tradicije, ali zapravo znači gubitak prostora koji su teško izborile - ocijenila je Komar.
Poručila je da bi istinsko dostignuće bilo društvo koje ne zazire od razgovora o jednakosti.
- Voljela bih da živimo u društvu u kojem se ljudi ne gnušaju tema o ravnopravnosti, u kojem razgovor o jednakim šansama ne izaziva podsmijeh. U kojem biti feministkinja nije demode, nego normalno. I voljela bih da dočekam dan kada će muškarci sa ponosom reći – ja sam feminist. To bi bila naša prava pobjeda - zaključila je Komar.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i ekspert za izbornu reformu, Zlatko Vujović, ocijenio je da glavni izazov u političkom sistemu Crne Gore nije samo broj žena u politici, već i kvalitet političara, odnosno lidera spremnih da preuzmu odgovornost.
- Kvote su instrument. One su podsticaj ženama da uđu u politiku, ali cilj nije samo kvantitet, već kvalitet, da imamo liderice sposobne da unaprijede društvo - kazao je Vujović.
Podsjetio je da raniji problemi nisu bili do zakonskih rješenja, već nesprovođenje istih, posebno na nivou opštinskih izbornih komisija.
- Sa formiranjem centralne izborne komisije očekujemo da se riješe truli, klijentalistički dogovori na lokalnom nivou. Centralna komisija će moći da preuzme nadležnosti opštinskih komisija ako one ne budu sprovodile zakon, čime se jača integritet izbornog procesa - rekao je Vujović.
Ukazao je i na problem institucionalne slabosti političkih partija.
 - Partije u Crnoj Gori su nedovršene organizacije, s nedovoljno razvijenim procedurama i članstvom koje nije dovoljno angažovano. To otežava ulazak kvalitetnih kadrova u politiku, ne samo žena, već i muškaraca. Čak i ako neko ima stručnost, pitanje je da li će se izložiti političkoj javnosti i cijeni koja dolazi s tim - kazao je Vujović.
Naglasio je da kvote unutar partija trebaju da budu sredstvo da se kroz proces selekcije kandidata obezbijedi kvalitet, a ne samo broj.
- Ne radi se samo o odnosu muškaraca i žena, već o tome da li su ljudi spremni da ulažu u politički rad i preuzmu odgovornost - kazao je Vujović.
Ukazao je na primjer Kosova, gdje kvote služe kao zaštitni mehanizam, ali žene često osvajaju mandate i na osnovu preferencijalnih glasova birača.
- Na posljednjim izborima, kandidatkinja koja je dobila najveći broj glasova bila je žena. Kvote nisu jedini razlog njene izborne pobjede, već su birači prepoznali kvalitet njenog rada. To je model kojem težimo. Kvote osiguravaju ravnopravnost, ali liderstvo dolazi iz kompetencije - rekao je Vujović.
Za Vujovića, ideal je Crna Gora sa više liderki, nezavisno od kvota.
- Želim da vidim Vladu sa premijerkom ili bar 50 odsto žena u kabinetu. Važno je da imamo Parlament sastavljen od stručnih i sposobnih ljudi, gdje će žene imati priliku da preuzmu stvarno liderstvo, a ne samo simbolične pozicije - smatra Vujović.
Podsjetio je da je Crna Gora u posljednjih 20 godina prošla kroz velike pozitivne promjene, od prvih prajdpva do demokratizacije javnog života.
- Možda nismo potpuno zadovoljni trenutnim stanjem, ali transformacija je očigledna. Kvote i zakonodavni instrumenti trebaju da nas zaštite od regresije i omogućavaju dalji napredak“, istakao je Vujović.
Ocijenio je da su kvote važan mehanizam zaštite, ali da je cilj stvoriti liderice i lidere sposobne da vode Crnu Goru.
- Bez kvalitetnih kadrova, bilo muškaraca ili žena, ne možemo očekivati stvarne promjene. Naša odgovornost je da kroz zakonske norme, partijske procedure i javnu participaciju izgradimo funkcionalnu, ravnopravnu i kompetentnu politiku - zaključio je Vujović.
Da je politička realnost paradoksalna, podsjetila je i moderatorka razgovora, članica BiEPAG-a Jovana Marović, pozivajući se na podatke Monstata za 2023. godinu: žene suvećina u populaciji, ali i dalje manjina u politici. Zbog toga, smatra ona, moramo početi od retorike – novo pristajanje na neravnopravnost ne može biti civilizacijski iskorak, a dostizanjepune jednakosti je svakodnevna borba i misija svih nas.
Prva epizoda podcasta Bez filtera realizovana je u okviru projekta ,,Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI).
Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

1084x550

Povećanje kvota za žene na 40 odsto važan korak, ali stvarna ravnopravnost zahtijeva promjene u partijama i društvu

Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

1250x600

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Ideja o nekoj vrsti „probnog članstva“ u Evropskoj uniji, kao što je pristupanje bez prava glasa, pogrešna je i zabrinjavajuća, ocijenila je članica Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Jovana Marović, dodajući da Brisel umjesto toga treba da priprema Ugovor o pristupanju, posebno za Crnu Goru, koja ima priliku da završi pregovore do kraja naredne godine.
Ovogodišnji Paket proširenja Evropske komisije, prema njenim riječima, pokazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo na Zapadnom Balkanu i da EU vjeruje da zemlja može da ispuni cilj okončanja pregovora 2026. ako se reforme u oblasti vladavine prava vrate u centar procesa.
Međutim, Marović izražava zabrinutost povodom ideje da se neke zemlje mogu pridružiti EU u nekom obliku „probnog članstva“, kao što je pristupanje bez prava glasa.
- Takvi predlozi su pogrešni i obmanjujući. Podjednako je zabrinjavajuće to što je objavljivanje dokumenta o unutrašnjim reformama, koji je namenjen da podrži proširenje, odloženo do naredne godine. Da je probno članstvo ikada imalo smisla, to bi bilo prije deset godina, a danas bi predstavljalo još jedan neuspjeh politike proširenja EU- navela je Marović, dodajući da bi takav model sada Crnu Goru učinio „testom za upravljanje neuspjehom, a ne uspjehom“.
Umjesto stvaranja kategorija „kvazi-članstva“, Marović ističe da EU treba da počne da priprema Ugovor o pristupanju, što je proces koji povećava tehničku kontrolu, uslovljava reforme i učvršćuje politička očekivanja.
- Da bi iskoristila ovaj momentum, Crna Gora mora da se fokusira na političko vođstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora da održi snažan angažman, što bi kulminiralo pripremom Ugovora o pristupanju. Pravilno korišćen, Ugovor bi služio ne samo kao podsticaj nego i kao korektivno sredstvo, osiguravajući da su obaveze mjerljive, sprovodive, a reforme povezane sa jasnim političkim posljedicama- ocijenila je Marović.
Na taj način, zaključila je, Crna Gora bi mogla da postane primjer za region, dok bi u suprotnom postojao rizik da se pojača cinizam za koji EU tvrdi da prevazilazi.
Naredna godina će pokazati da li su obje strane spremne da iskoriste priliku i pretvore je u rezultate, navela je Marović, ocijenjujući da je ovogodišnji izvještaj Komisije dao najohrabrujuću procjenu za Crnu Goru od početka pregovora o pristupanju.
Marović je navela da su zaključci Evropske komisije ohrabrujući zato što su realni, pozitivni i optimistični, ali uslovni.
- Ton izvještaja je nesumnjivo pozitivan, ali pažljivo odmjeren: u gotovo svakom poglavlju se beleži neki stepen napretka. Ipak, između redova, pojavljuje se jasno upozorenje – zamah je krhak, reverzibilan i zavisi od političkih uslova- navodi Marović u tekstu „BiEPAG reaguje: Prvo reforme, zatim poštovanje – Zašto Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna“.
Marović, bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore, smatra da izvještaj pokazuje da Crna Gora može brzo da napreduje kada se usklade politička volja, koordinacija i stručnost, ali da je zabrinjavajuće to što se zemlja, nakon dobijanja pozitivnog izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila za oblast vladavine prava (IBAR) prošle godine, fokusirala na lakša, tehnička poglavlja koja mogu brže da budu zatvorena umjesto na reforme u vladavini prava.
Rezultat toga je da je zamah izgubljen u poglavljima 23 i 24, da su ocjene u tim oblastima pale na „izvjestan i ograničen napredak“, rekla je Marović i dodala da je jasna poruka Brisela da bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ta dva poglavlja ništa drugo nije važno.
Marović ukazuje na dublje strukturne probleme, kao što su izloženost institucija političkom miješanju, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije bez sistemskog efekta i konačnih presuda, sprovođenje izborne reforme uz djelimično usvajanje preporuka ODIHR-a i GRECO, politička polarizacija u parlamentu.
- Pregovaračka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stručnosti i stabilnost potrebna za završnu fazu razgovora. Iako je nekoliko poglavlja blizu zatvaranja – posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama – tempo pregovora je usporen u poređenju sa regionalnim zemljama poput Albanije, koja je u istom periodu održala pet međuvladinih konferencija- ocjenjuje Marović.
To, dodaje ona, stavlja Crnu Goru u paradoksalnu situaciju, jer je dobila najjači izvještaj do sada, ali i dalje ništa ne garantuje da će ostvariti cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje juče su uputile <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/10/Inicijativa-Ministarstvu-prosvjete-29102025.pdf" target="_blank">inicijativu</a> ministarki prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđeli Jakšić-Stojanović, kojom predlažu organizaciju školskih aktivnosti namijenjenih roditeljima i djeci stranih i domaćih državljana.
Prema njihovim riječima, Inicijativa dolazi nakon zabrinjavajuće eskalacije nasilja u tri crnogorska grada i širenja govora mržnje prema strancima, posebno prema državljanima Turske, koji iz različitih razloga borave u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izražavamo razočarenje zbog činjenice da su u ovim incidentima učestvovali i maloljetnici, što pokazuje i da su propuštene brojne prilike da se kod mladih razviju humanističke vrijednosti i poštovanje različitosti - dodaju se u saopštenju.&nbsp;
Mediji su, kako se navodi, izvjestili da su brojni roditelji turske nacionalnosti iz straha odlučili da ne pošalju djecu u školu.&nbsp;
- Smatramo da škola mora biti sigurno mjesto, „drugi dom“, u kojem se razvija tolerancija, razumijevanje i međusobno poštovanje, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost - ističu u saopštenju.&nbsp;
Zato je, podvlače, važno da Ministarstvo uputi preporuku svim obrazovnim ustanovama da organizuju školske aktivnosti koje će doprinijeti društvenoj koheziji i prihvatanju raznolikosti.&nbsp;
- To može uključiti zajedničke školske manifestacije i radionice o toleranciji i različitosti, na kojima bi roditelji i djeca, strani i domaći državljani, mogli da predstave svoje kulture, kuhinje, običaje, muziku i jezik. Cilj je smanjenje tenzija, suzbijanje stereotipa i stvaranje sigurnijeg i inkluzivnijeg školskog okruženja - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, vjeruju da Vlada i Ministarstvo prepoznaju hitnost ovog problema i potrebu da se pošalje jasna poruka da Crna Gora neće prihvatiti talas netrpeljivosti i nasilja.
U nastavku su imena potpisnika i potpisnica inicijative:&nbsp;
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Jovana Marović, građanska aktivistkinja 
Paula Petričević, građanska aktivistkinja 
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto 
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA) 
Maja Raičević, Centar za ženska prava 
Aida Perović, NVO Prima

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje traže školske programe za povezivanje djece stranih i domaćih državljana

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice - poručila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati. 
 
Marović je agenciji MINA kazala da najava reformi unutar Unije za Crnu Goru može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja, ali i vrlo malo ukoliko Crna Gora nema rezultate, ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju. 
 
Komentarišući najavu da će EK predstaviti dokument pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reformi“, i to u paketu sa Godišnjim izvještajem o proširenju (uključujući i one po zemljama), krajem oktobra ili početkom novembra, Marović je rekla da to znači da Unija priprema teren za nove članice i da se paralelno radi i na njenom jačanju i širenju. 
 
Kako je pojasnila, dokument će najvjerovatnije biti u formi smjernica, bez uvođenja obavezujućih normi, i to kao komunikacija/radni dokument kojim EK daje pravac i smjernice državama članicama za dalju raspravu. 
 
- Takvi dokumenti, iako formalno neobavezujući, imaju veliku političku težinu jer postavljaju okvir i kalendar budućih odluka Savjeta i Evropskog savjeta - istakla je Marović. 
 
Ona je pojasnila da bi sam sadržaj dokumenta trebalo da se naslanja na Komunikaciju EK iz marta prošle godine, koja je identifikovala četiri ključna pravca reforme. 
 
Ti pravci odnose se na vrijednosti (vladavinu prava) - jačanje mehanizama nadzora i garancija da nove članice dijele iste standarde sa 27 postojećih, ključne politike EU - od jedinstvenog tržišta do poljoprivrede, kohezije i digitalne tranzicije te šta podrazumijevaju neophodne promjene. 
 
Treći pravac obuhvata budžet i finansije - prilagođavanje višegodišnjeg finansijskog okvira i potencijalno novih „vlastitih prihoda“ kako bi se obezbijedila sredstva i za nove članice, dok je četrvrta usmjeren na institucionalno funkcionisanje - broj komesara, način glasanja, jačanje uloge Evropskog parlamenta. 
 
- Kao što se može vidjeti na prvi pogled vidjeti, neće biti jednostavno postići konsenzus o ovim pitanjima - navela je Marović. 
 
Ipak, kako smatra, bez obzira na konačne reforme, poruka je da EU radi na svojoj unutrašnjoj spremnosti, a kandidati na ispunjavanju mjerila. 
 
- I to je u skladu sa preporukom koja godinama dolazi sa Zapadnog Balkana - da ova dva procesa moraju ići paralelno. Ideja je i da se kandidati ohrabre, ali i da im se jasno stavi do znanja da kriterijumi ostaju na snazi - rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, kada država završi svoj dio posla, Unija bi, makar u teoriji, trebalo da bude institucionalno i finansijski sposobna da je primi bez odlaganja. 
 
- Dakle, za Crnu Goru ovo može značiti veću predvidivost procesa i potencijalno brže donošenje odluka o zatvaranju poglavlja. Ali, može značiti i vrlo malo - ukoliko mi nemamo rezultate ili ako dio država članica nastavi da vodi skeptičnu politiku prema proširenju - ocijenila je Marović. 
 
Ona je istakla da je Crna Gora i dalje najozbiljnija kandidatkinja za članstvo jer ima IBAR i mapu puta za zatvaranje poglavlja, ali da sada mora pokazati veći stepen odlučnosti i opredijeljenosti. 
 
- Nije dovoljna retorika, niti puko usvajanje zakona. Presudni su rezultati - pravosnažne presude, konfiskacija imovine, nepristrasnost i stručnost sudija i tužilaca, stvarna zaštita medijskih sloboda. Što prije pokažemo ovakve rezultate, prije ćemo ubijediti države članice koje se još kolebaju oko prijema novih članica - kazala je Marović. 
 
 
Na pitanje o intenzivnim razgovorima o proširenju u Uniji s obzirom na unutrašnje i izazove u susjedstvu, Marović je istakla da je razlog za intenzivne rasprave prije svega geopolitika: rat u Ukrajini, regionalna stabilnost i maligni uticaji i dalje guraju proširenje u prvi plan. 
 
- To znači da će biti nastavljen pristup započet Planom rasta - postepeno uključivanje u jedinstveno tržište i pristup fondovima uz ispunjavanje određenih uslova, iako je sada nejasno kada bi moglo doći do integracije u nekim oblastima koje su obuhvaćene reformskim agendama jer se, uz ovakav obim aktivnosti, to ne može uskoro desiti - rekla je Marović. 
 
Na pitanje o mogućnosti da EU progleda Crnoj Gori kroz prste usljed pritisaka za stabilizacijom, Marović je naglasila da ne postoje „olakšice“ kada je riječ o ključnim reformama: vladavina prava, medijske slobode i izborni okvir ostaju crvene linije. 
 
- Moguće je da se pojave aranžmani prema kojima bi neke sektorske reforme bile završene tek nakon ulaska, uz monitoring mehanizam, što je i kao što sam već rekla predmet reforme unutar same Unije, ali samo ako država prethodno pokaže jasnu odlučnost i napravljen zaokret kod temeljnih reformi - poručila je Marović. 
 
Na pitanje šta bi moglo biti u narednom peridu najspornije na evropskom putu Crne Gore, Marović je kazala da su sva pitanja koja se pominju u javnosti, od implementacije medijskih zakona, preko izbora sudija Ustavnog suda, pa sve do komplikovanih zahtjeva u okviru poglavlja 27, kompleksna. 
 
- Najprije, imenovanja u pravosuđu ne smiju izgledati kao politička trgovina - samo sistem zasnovan na zaslugama daje kredibilitet - navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, potrebno je i da postoje jasni mehanizmi za evaluaciju rada policije, sudija i tužilaca. 
 
- Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, najteže je zbog ogromnih finansijskih i administrativnih potreba - bez strateškog planiranja, projekata i jasnih rokova, pa i prelaznih, nema napretka - istakla je Marović. 
 
Kako je istakla, polarizacija društva i revizionistički narativi dodatno slabe konsenzus koji je potreban za evropski kurs. 
 
- Politički akteri bi morali da pokažu minimum zrelosti, jer sve drugo vodi ka usporavanju procesa bez obzira na potencijalne formalne rezultate - rekla je Marović. 
 
Na pitanje koliko bi poglavlja se može ili mora zatvoriti do kraja godine u odnosu na zadati cilj članstva do 2028. godine, Marović je ukazala na postojeću mapu puta i najavu da Vlada računa na privremeno zatvaranje pet poglavlja (uz jedno zatvoreno u junu), plus potencijalno i poglavlja 31 ako se otklone blokade. 
 
- To je maksimum i nemoguće ga je „prebaciti“, jer fokus naše administracije nije bio na ostalim poglavljima - naglasila je Marović. 
 
Kako je kazala, teško je davati prognoze da li će se to stvarno i desiti zbog načina komuniciranja, čestih obećanja i diskrepansi između populizma i stvarnog stanja. 
 
- Ako zatvorimo sve što je mapa puta predvidjela za prošlu i ovu godinu, možemo reći da proces ide po planu - navela je Marović, dodajući da taj plan jeste od starta bio ambiciozan.
Jer, kako je kazla, za 2026. godinu predviđa čak 20 poglavlja.
- Ali ako se dinamika zadrži, to šalje dobar signal Briselu i državama članicama, posebno što je na ovakav plan EK dala zeleno svjetlo - dodala je Marović. 
 
Prema njenim riječima, u tom slučaju bi bio red da EU odgovori politički - kroz jasan, obavezujući okvir narednih koraka. 
 
Na pitanje o poglavlju 31 - Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika koje nije zatvoreno zbog blokade Hrvatske, Marović je rekla da bi se to poglavlje moglo zatvoriti uskoro, pod uslovom da cenogorska strana ponovo ne isprovocira Hrvatsku koja ima bolju pregovaračku poziciju. 
 
- Ako su tačne informacije medija o određenim pomacima u sporu između Crne Gore i Hrvatske - koje, uslovno rečeno, podrazumijevaju „vraćanje na stanje prije Rezolucije o Jasenovcu“, uz formalizovanje i rješavanje pitanja kao što je odšteta osobama koje su bile zatočene u logoru u Morinju - to otvara put da Zagreb povuče veto i omogući zatvaranje poglavlja 31 - rekla je Marović. 
 
Kada će se to desiti, kako je istakla, zavisi od brzine kojom će pomenuta pitanja biti formalizovana, ali i od političke procjene Zagreba kada im to može donijeti korist. 
 
- Zatvaranje poglavlja 31 moglo bi se desiti i do kraja godine, a svakako uskoro, pod uslovom da naša strana ne isprovocira Hrvatsku i ponovo ne zakomplikuje proces, jer, kao EU država članica, ali i zbog naših grešaka oni imaju bolju pregovaračku poziciju - zaključila je Marović.

Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno

Borba protiv korupcije, fraza koju često čujemo iz usta predstavnika izvršne vlasti, vladajuće većine, kao i međunarodnih partnera. Koliko je ta borba stvarna? Da li nas aktuelni rezultati u borbi protiv korupcije približavaju ili udaljavaju od Evropske unije?
O tim pitanjima, u emisiji “Borba protiv korupcije: prepreka ili put ka Evropi?” na TV E, govore Jelena Grdinić, generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jovana Marović, članica Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG), bivša ministarka evropskih poslova, kao i advokat Veselin Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr6B4JbY6xQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je dio projekta “Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Tražimo odgovor na pitanje: “Da li će Evropa doći u Crnu Goru prije nego korupcija ode iz nje?”
Otvoreno, argumentovano i sa konkretnim podacima.&nbsp;
Emisiju možete pratiti na TVE u srijedu, u 18 i 22 sata.

Borba protiv korupcije - politička retorika ili stvarni napredak?

Bivša ministarka evropskih integracija Crne Gore, Jovana Marović, reagovala je povodom postavljanja spomenika četničkom vođi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, kod Berana, ocjenjujući da uklanjanje samog spomenika nije dovoljno, ukoliko se vlast ne distancira od, kako je navela, ideologije koja slavi zločince i normalizuje fašizam.
U svojoj objavi, Marović je poručila da je neprihvatljivo da vlasti sarađuju sa partijama koje veličaju ratne zločince i koriste antifašističke vrijednosti zarad političkih i ličnih beneficija.
- Nije dovoljno to što dio vlasti traži hitno uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću. Potrebno je da ne sarađuju sa partijama koje slave zločince i normalizuju fašizam. Potrebno je da se distanciraju od ideologije koja nas vraća u prošlost i slavi klanje, silovanje i ubijanje - napisala je Marović.
Ona je dodala i da je krajnje licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vladajuća većina “grli s četnicima”.

Marović o spomeniku Pavlu Đurišiću: Licemjerno govoriti o evropskom putu i pomirenju dok se vlast grli s četnicima

Rukometašice OTP Group Budućnost poražene su danas od Debrecina 32:30, u utakmici posljendjeg, 14. kola EHF Lige šampiona.
Podgorički tim ranije je ostao bez šansi za plasman u nokaut fazu, a 30. uzastupnu sezonu u Ligi šampiona završio je sa po pobjedom i remijem, uz 12 poraza, na posljednjem mjestu u grupi.
Budunost je bila blizu iznenađenja u Debrecinu, ali su je brojne tehničke greške i nerealizovanici ciceri, uz dva promašena sedmerca, koštali povoljnijeg rezultata.
Debrecin je opravdao ulogu favorita, nije blistao, ali je i to bilo dovoljno da se, uz malo sreće, pobijedi Budućnost.
Mađarski tim, koji je ranije obezbijedio peto mjesto i nokaut fazu, do šestog trijumfa vodila je Alisija Tublan sa pet golova, dok su po četiri postigle Kristin Torlifsdotir, Jovana Jovović i Mira Vamoš.
U podgoričkom sastavu istakle su se Itana Grbić sa devet i Jelena Radivojević sa osam pogodaka, &nbsp;dok je pet dodala Nađa Kadović.

Poraz Budućnosti u Debrecinu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 353,8 hiljada vozila

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Tag: jovana-marovic