Mogu li rezultati podgoričkih izbora dovesti u pitanje stabilnost vlasti u Crnoj Gori

Da li će se izbori u Podgorici odraziti na stabilnost vlasti na državnom nivou zavisi od postizbornih saveza, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Nikoleta Đukanović.

Izbori u Podgorici su lakmus papir odnosa političkih snaga u državi, s obzirom da u glavnom gradu živi trećina stanovništva Crne Gore.

Đukanović ocjenjuje da je u ovom momentu neizvjesno ko će činiti novu podgoričku vlast.

Naime, sve zavisi, kaže Đukanović, sa kim će lista predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je osvojila šest mandata, formirati vlast.

- Sigurno su očekivali mnogo više glasova, ali vjerujem da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast - rekla je ona.

Ta lista u poziciji je tas na vagi između partija koje su vlast na državnom nivou i opozicije.

U glavnom gradu su u nedjelju 29. septembra održani vanredni izbori, na kojima je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila najviše – oko 30 odsto glasova i 19 mandata.

Ostatak opozicije osvojio je sedam mandata.

Nakon DPS-a najviše mandata osvojile su koalicije koje čine vlast na lokalnom i na državnom nivou – Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate 14, stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) 13 mandata.

Međutim, kako podgorički parlament ima 59 mjesta, za formiranje vlasti je potrebno 30 mandata.

To znači da će i vlast i opozicija morati da traže koalicione partnere.

Kako će se rezultati odraziti na političku situaciju zavisi od toga kako će teći postizborni pregovori, kaže sagovornica RSE:

- Ukoliko se vlast formira sa DPS-om, to se itekako može odraziti na nacionalni nivo. Ukoliko dođe do formiranja vlasti između partija koje su do skoro vršile vlast u Podgorici (PES, Demokrate i DF), dobićemo još jednu reprizu nefunkcionalne vlasti ili nove izbore - istakla je Đukanović.

Iz opozicionog DPS-a su nakon proglašenja pobjede poručili da su potrebni vanredni parlamentarni izbori, jer je “Vlada pala”, ukazujući na činjenicu da partije koje čine Vladu nisu dobile većinu u Podgorici.

Kako je došlo do izbora

Ovo su bili drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine.

Naime, prethodni izbori održani su oktobra 2022, na kojima je poslije četvrt vijeka smijenjena vlast DPS-a.

Vlast su preuzeli PES premijera Milojka Spajića, Demokrate, DF i URA.

Do prijevremenih izbora je došlo nakon sukoba u vladajućoj većini, prije svega zbog podjele u PES-u, koji je imao najviše odbornika u podgoričkom parlamentu.

PES su juna 2022. osnovali Spajić i Milatović.

Odlaskom Milatovića iz stranke, PES je izgubio dio odbornika u parlamentu Podgorice. Sredinom jula, Milatovićeva struja je uz pomoć URA i opozicije skratila mandat lokalnom parlamentu, a on je sa funkcije predsjednika države raspisao izbore.

Ko može biti zadovoljan, a ko ne

Sagovornica RSE ističe da mnoge partije mogu biti zadovoljne rezultatima izbora održanim 29. septembra.

Iako su partije vlasti maksimalno iskoristile svoje pozicije za ove izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle, ocjenjuje Đukanović:

- PES, koji ima toliko veliku infrastrukturu, sve nacionalne i lokalne resurse koje je koristio tokom kampanje, sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje je stavio u funkciju lokalnih izbora, nisu dali značajno bolje rezultate - kazala je ona.

Premijer je uoči izbora predstavio više projekata za glavni grad, čja je vrijednost procijenjena na više od 500 miliona eura.

Obećanja su potkrijepljena video animacijama i prezentovana na tematskim pres konferencijama premijera i resornih ministara.

S druge strane, koalicija stranaka bivšeg DF-a je, smatra Đukanović, “iskoristila mnogo ‘pametnije’ sve benefite vlasti”.

- Te uz veliku pomoć pozicije vlasti, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana, uspjeli da se održe kao značajna politička struktura - istakla je Đukanović.

Naime, lideri DF-a uživaju podršku zvaničnog Beograda, predsjednika Aleksandra Vučića i SPC.

Ova koalicija, između ostalog, se protivi nezavisnosti Kosova, protivi se članstvu Crne Gore u NATO i zalaže za ukidanje sankcija Rusiji.

Kada je DPS u pitanju, za Đukanović je rezultat ove partije veliko iznenađenje jer je uspjela da zadrži najveći dio svog biračkog tijela sa prethodnih izbora.

- Vjerujem da su i teorija i praksa očekivale veći pad partije nakon kraha 2020. godine, ali i usljed partijskog rascjepa - navela je ona.

Naime, DPS Mila Đukanovića je poslije tri decenije avgusta 2020. godine izgubila vlast u Crnoj Gori, nakon koje su uslijedili porazi na podgoričkim i predsjedničkim izborima.

U međuvremenu je posljednji premijer DPS-a Duško Marković napustio partiju, osnovao Stranku evropskog progresa (SEP), koja je na ovim izborima osvojila dva mandata.

Na kraju, male partije i udruženja građana su pokazale da dobre ideje teško dobijaju podršku “velikog broja građana, bez velikih finansija, infrastrure i zloupotrebe državnih i lokalnih resursa”, ocjenjuje Nikoleta Đukanović.

Šest manjih partija je ostalo ispod cenzusa

Osim Markovićeve partije mandate u gradskom parlamentu dobili su samo Pokret Preokret građanskog aktiviste Srđana Perića i Evropski savez, koji okuplja dvije socijaldemokratske i Liberalnu partiju.

Ono što najviše zabrinjava Đukanović jeste niska izlaznost, koja je bila na najnižem nivou u posljednjih deceniju.

- Mislim da građani nemaju povjerenja u izborni proces. Nije problem u tome što su izbori prečesta pojava, nego što su političari zloupotrebama učinili sve da građani imaju veoma nisko povjerenje i izborni proces - kazala je ona.

Izlaznost je bila skoro 15 odsto manja nego 2014, odnosno 12 odsto manja nego na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine.