Kada je riječ o lokalnim izborima u Herceg Novom i Nikšiću, politikoškinja Nikoleta Đukanovića očekuje negativnu kampanju, sa uplivima iz Beograda, ali i iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
- Vjerujem da nijesmo napravili neki veliki zaokret, posebno kada govorimo o izbornom zakonodavstvu - kazala je ona gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Nikšić i Herceg Novi su, dodaje ona, specifične opštine, koje su i ranijim izbornim ciklusima imale podršku vlasti iz Beograda.&nbsp;
Očekuje da će na predstojećim izborima u tim opštinama kampanja biti bazirana na identitetskim pitanjima.
- Zloupotrebljavaće se i povećanje određenih plata, iako se zaboravlja šta su reperkusije svih tih aktivnosti, da ne govorimo o zloupotrebi podataka, odnosno o netačnim interpretacijama, i netačnim podacima, koje Vlada, a onda političke struje na lokalnom nivou vrlo zlonamjerno, neprecizno i neistinito interpretiraju građanima da bi došli do vlasti - rekla je Đukanović.
Prema njenom mišljenju, nakon što su predstavnici opozicije poslije sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem i šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, izričiti da će se vratiti u Skupštinu samo ukoliko bude potpisan sporazum koji bi predviđao obavezu poštovanja mišljenja Venecijanske komisije i ukoliko se uvede moratorijum na izmjene Ustava i Zakona o dvojnom državljanstvu, situacija je vrlo komplikovana.
To se, kako kaže, ne može riješiti brzo i na zadovoljstvo svih aktera na političkoj sceni, jer na takav zaključak se dolazi nakon reakcije premijera Crne Gore Milojka Spajića.
- Mogli smo vidjeti reakciju premijera koji je rekao da je opoziciji ponuđen Barometar 26, i da ne bi trebalo da insistiraju na pitanjima koja podrazumjevaju podjele ovog društva. Onda je pravo pitanje zašto gospodin Spajić i pozicione partije bježe od potpisivanja sporazuma kojim će se ograditi od namjere da se mijenja Ustav, kada riječ o jeziku, kada je riječ o uređenju dvojnog državljanstva, i neka druga pitanja…Gospodin Spajić jednom retorikom želi da kamuflira realno stanje stvari, da su i pozicione i opozicione partije te koje i dalje insistiraju na određenim pitanjima koje sigurno predstavljaju nekako okidač za mnogobrojne podjele u ovom društvu, ali &nbsp;neka od tih pitanja su zaista važna, kao što su promjena Ustava, da ne govorimo o izmjenama Zakona o državljanstvu i sličnim pitanjima, koja &nbsp;se prosto moraju riješiti, a koja se stavljaju i pokušavaju staviti po strani, upravo zbog toga što je u pitanju politička trgovina, da se nekako, kako god, uvede Crna Gora u EU, a posljedice ćemo rješavati nakon toga - rekla je Đukanović.
Najgore je što, dodaje ona, nijedan politički subjekt u parlamentu, niti van njega, ističe ona, neće da pokrene pitanje dugoročnog rješavanja pitanja Ustavnog suda, kako ne bi dolazilo do suprotnih pravničkih stavova oko kriterijuma neophodnih za penzionisanje sudija.
- Niko ne rješava uzrok ovog problema, svi se nekako baziraju da dobiju što više političkih poena iz ove situacije. Druga stavar je što i pozicione &nbsp;i opozicione stranke taj sud doživljavaju isključivo kao političku instituciju, i žele njom da upravljaju. Tamo, nažalost, sjede ljudi koji su pristali na takvu igru, dakle ukoliko vi nemate Ustavni sud koga čine nezavisni pojedinci, i ukoliko to nije nezavisna institucija koja će djelovati shodno zakonskom okviru i pravu, bez obzira koje političke partije su na vlasti, mislim da ne možemo govoriti o elementarnoj demokratiji u Crnoj Gori - navela je Đukanović. 
 
Objašnjava da je ključni cilj bivšeg Demokratskog fronta implementacija politika, vođenih iz Beograda, što je, kako kaže, veliko licemjerje i politička trgovina koja je gotovo beskrupulozna.
- Sa druge strane je i loše djelovanje opozicionih partija, jer ja sam zaista vjerovala da postoji makar nekoliko političkih opozicionih partija, bez obzira da li su u parlamentu ili ne, koje bi se istinski zalagale za dobrobit društva, a koje se ne bi zalagale samo za dolazak do vlasti, bez obzira sa kim bi tu vlast gradile. Mislim da nam je budvanski scenario, nažalost, ipak pokazao da su sve partije koje su nekad, &nbsp;i koliko je danas obavljaju vlast na nacionalnom nivou primarno, usmjerene isključivo na dobijanje vlasti, i da je to, nažalost, početak i kraj svakog njihovog djelovanja, a da svi ostali napori koji su usmjereni na dobrobit građana, kao što je ovo pitanje oko jezika, državljanstva, predstavlja samo jedan kratkoročni instrument da se obračunavate sa većinom, trenutno - zaključila je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjDvFZiJ-tTo%3Fsi%3DzSw6wjPIAvOi3th1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đukanović: Izborni procesi u Nikšiću i Herceg Novom su i ranije imali finansijsku i svaku drugu podršku iz Beograda

U najnovijem izdanju emisije "Građanski ugao" razgovarali smo o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i svijetu, s posebnim naglaskom na prava LGBTIQ osoba.&nbsp;
Gošća Danijela Kalezića, koordinatora Montenegro prajda, doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na UDG analizirala je aktuelne izazove u zaštiti osnovnih sloboda, posebno u kontekstu sve izraženijeg jačanja konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima širom svijeta i regiona.&nbsp;
Kako globalni trendovi preuzimanja moći od strane populističkih, konzervativnih, desničarskih i autoritativnih režima utiču na položaj marginalizovanih zajednica? Na koji način se građansko društvo može suprotstaviti sužavanju prostora za ljudska prava? I gdje se Crna Gora nalazi u ovom globalnom procesu?&nbsp;
Ne propustite emisiju Građanski ugao u 22 sati na TV E, u kojoj otvaramo važne društvene teme i pružamo platformu za kritički dijalog o budućnosti ljudskih prava,
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtrYYYg1cnpk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović u "Građanskom uglu" o stanju ljudskih prava

Čega se to sve mladi ljudi boje, pa je njihova reakcija takva da prosto odmjeravaju svaki vizual, svaku rečenicu, i svaku poruku ka građanima, i tu prosto vidimo jednu vrstu ogromnog pritiska, ne znam sa kojih sve adresa oni dolaze, ali mislim da je jako važno ohrabriti mlade ljude da kažu ono što misle, jer ne bi trebalo da imaju posljedice ni od svojih univerziteta i škola, ni od svojih profesora, a još manje od porodica, i sjutra, od vlasti, u kontekstu zapošljavanja i napredovanja u poslu. Ova situacija u Crnoj Gori je pokazala, da ne kažem dokazala, da mi nijesmo ni ,,d” od demokratije, da mi imamo vlast i vlade, koji pokušavaju da grade, &nbsp;umjesto slobodne građane, podanike i poslušnike, i sve što je protiv toga, u stvari je protiv sistema, protiv Vlade, plaćaju vas kriminalci, kriminalne organizacije, i mislim.da je to jedan vrlo štetan, nekorektan i neljudski narativ, koji govori o nemoći aktuelnih vlastodržaca, bukvalno rečeno, koji pokušavaju da na najmanipulativnije načine, da zadrže svoju vlast - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesorica &nbsp;na Univerzitet Donja Gorica politikološkinja prof. dr Nikoleta Đukanović.
Studenti i glas mladih ljudi su važni, kaže Đukanović, u svakom demokratski razvijenom društvu, i njihov glas bi svaka vlast bi trebalo, smatra ona, da posluša mlade šta to imaju, kako kaže, da kažu.
- Vrlo je važno da imate konstruktivnu komunikaciju sa mladima. U ovom slučaju to je izostalo, i mislim da javnost i akademska zajednica su dominantno reagovali upravo zbog toga što je, nažalost, vlast pokušala i pokušava nekako da ih ućutka, da ih zastraši, da njihovo mišljenje apsolutno omalovaži, a to prosto nije u duhu onoga ka čemu stremi Crna Gora, i mislim da je jako važno podržati sve te mlade ljude, bez obzira na njihovu različitost, bez obzira na, možda, njihove mane, koje u ovom u ovom procesu imaju, s obzirom da su vrlo mladi, vrlo neiskusni, naravno da nemaju nikakvo političko iskustvo, naspram sebe imaju političare koji imaju dugogodišnje iskustvo, i sigurna sam da nije lako boriti se u ovim uslovima represije, gušenja, zastrašivanja. Mislim da je podrška civilnog društva, akademske zajednice, nevladinog sektora, medija, jako, jako važna - rekla je Đukanović.
<h2>Odgovornost potpredsjednika Vlade, ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova&nbsp;</h2>
Dosadašnja reakcija vlasti je negativna, kaže Đukanović, čak i autokratska jednog dijela nosilaca javnih funkcija, cijeni ona, a naročito dijela potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra odbrane Dragana Krapovića i, dodaje ona, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
- &nbsp;Mislim da na Demokrate, kao političku partiju, i sve su izokrenuli, zato što je to njihov jedini argument. Jedina reakcija je bila da napadate te mlade ljude, koristeći neke podatke, ili, nazovi, argumentaciju koja apsolutno nije provjerljiva, odnosno nije dokazana, a sa druge strane to je jedini argument. Sve što ne valja, sve što se nije uradilo na adekvatan način, pripisaćemo prethodnom režimu, i svi koji su protiv aktuelne vlasti su ljudi koji podržavaju prethodni režim. Mislim da su upravo aktivisti posljednjih dana pokazali da upravo to ne stoji, da to nije tačno, da među podržavaocima mladih ima različitih ljudi, koji dolaze iz različitih vrijednosnih i ideoloških, političkih profilacija, i da su ona, u ovom slučaju nebitna - istakla je Đukanović.
<h2>Čega se to sve mladi ljudi boje</h2>
Sagovornica Budilnika je podržala studente iz razloga što smatra da mladi moraju biti aktivni, a nijesu brojni, i ona vjeruje da je mlade ljude u nekom dijelu i strah, što je, kako tvrdi, ključni problem danas u Crnoj Gori.
- Pitanje je zašto je mlade ljudi u Crnoj Gori danas strah, zašto ne smiju da kažu svoje mišljenje i zašto mladi ne smiju da protestuju?! Zato mislim da je jako važno da ih podržimo, ukoliko se mladi boje da iskažu svoj stav, i postoji bilo kakav vid uticaja, ili porodica, ili Vlade, politike, političara, ili pojedinaca koji vrše pritisak na njih, onda to prosto govori da mi ne živimo u jednom.slobodnom društvu, za koje smo vjerovali da je slobodno, i to je zaista jedan podatak, koji ne samo da obeshrabruje, nego prosto je za nevjerovati da u takvim uslovima živimo. Pitanje je zaista zašto se mladi boje, i zašto nemamo veću reakciju mladih, zašto nemamo brojniju, u stvari, reakciju među mladima, sa druge strane, zašto ovi mladi koji su aktivni i koji organizuju proteste su tako, na neki način, vrlo oprezni?! To je veliko pitanje za vlast, za ovo društvo, i za ovu državu. Čega se to sve mladi ljudi boje, pa je njihova reakcija takva da prosto odmjeravaju svaki vizual, svaku rečenicu, i svaku poruku ka građanima, i tu prosto vidimo jednu vrstu ogromnog pritiska, ne znam sa kojih sve adresa oni dolaze, ali mislim da je jako važno ohrabriti mlade ljude da kažu ono što misle, jer ne bi trebalo da imaju posljedice ni od svojih univerziteta i škola, ni od svojih profesora, a još manje od porodica, i sjutra, od vlasti, u kontekstu zapošljavanja i napredovanja u poslu. Ova situacija u Crnoj Gori je pokazala, da ne kažem dokazala, da mi nijesmo ni ,,d” od demokratije, da mi imamo vlast i vlade, koji pokušavaju da grade, &nbsp;umjesto slobodne građane, podanike i poslušnike, i sve što je protiv toga, u stvari je protiv sistema, protiv Vlade, plaćaju vas kriminalci, kriminalne organizacije, i mislim.da je to jedan vrlo štetan, nekorektan i neljudski narativ, koji govori o nemoći aktuelnih vlastodržaca, bukvalno rečeno, koji pokušavaju da na najmanipulativnije načine, da zadrže svoju vlast - naglasila Đukanović.
<h2>Slabost premijera&nbsp;</h2>
 
Ljudi na vlasti ne znaju šta je odgovornost, poručuje Đukanović, ne znaju šta je moralna odgovornost, ističe ona, a kamoli, kako tvrdi, &nbsp;objektivna odgovornost.
- Vidimo, nažalost, ljude iz Demokrata kojima su fotelje jedini prioritet, a sa druge strane vidimo slab PES i premijera koji ni sam neće da pokrene to pitanje odgovornosti, upravo da bi tu Vladu držao na okupu, da ne dođe do preispitivanja u parlamentu. Gdje god se okrenemo vidimo jednu vrlo sličnu priču, koja podrazumijeva vrlo slab demokratski kapacitet, koji u državi postoji. Mislim da zy tako puno vremena otkad smo uveli višestranačje, i toliko godina otkad smo doveli politički promjene, nijesmo napravili apsolutno ništa - istakla je Đukanović.
<h2>Neljudski i nekorektan narativ Demokrata&nbsp;</h2>
Jedini način Demokrata da reaguju na situaciju, smatra Đukanović, jeste i napad na ljude koji su podržali studente, dodaje ona, pri čemu se nadaju da će im ,,naći nešto”, ističe ona, ne bi li ih kompromitovali.
Narativ Demokrata je neprecizan, netačan, nekorektan i neljudski, poručuje Đukanović, jer svakoga ko ih poziva na odgovornost targetira kao podržavaoca prethodnog režima, ili, kako tvrdi, kao pripadnike kriminalnih grupa.
- Vjerujem da mladi niti mogu, niti treba, da cenzurišu spisak ljudi koji bi ih podržali, sa jedne strane, a sa druge strane vjerujem da svi ti stvaraoci, sportisti, umjetnici, profesori su negdje prepoznali, imaju svoju unutrašnju potrebu da te mlade ljude podrže, bez obzira na njihov prethodni politički, ili društveni angažman, i mislim da tu nema ništa sporno…Ja ovaj protest apsolutno podržavam, i uvijek &nbsp;ću se odazvati na proteste, ne zato što je ovo politički protest koji ima za cilj obaranje Vlade, ja ga tako zaista ne vidim, ja, zaista, ovdje vidim jedno veliko ugrožavanje bezbjednosti svih nas u državi, posle mnogo događaja koji su se desili, i mislim da ovaj događaj, nažalost, od 1.januara pokazuje apsolutno zakazivanje kompletnog bezbjednost sektora, neadekvatan odgovor, zataškavanja, i mislim da ne smije proći neopaženo, i da mladi, ali i građani, treba da reaguju da se takvo nešto ne dešava, i da se to riješi na adekvatan način i zato mislim da mlade treba podržati - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Vlast pokušava da ućutka, zastraši i omalovaži mlade ljude

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.
- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.
Branislav Radulović, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.
- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.
Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.
Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.
- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.
Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.
- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.
Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.

Ignorisati političare u mantijama

Brisanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji jasna jeu odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a, ocijenila je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Pitanje je kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK i članice kojima proširenje nije prioritet, što će otežati najzahtjevniju fazu pristupanja. Pozitivne ocjene, ali i jasna upozorenja, uz niz preporuka koje su podsjetnik na dugogodišnje sistemske boljke. Ovim riječima bi se, u najkraćim crtama, mogao opisati izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je predstavljen u srijedu. 
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata. 
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori Nikoleta Đukanović. 
<h2>Hronični problemi u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine </h2>
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Andrije Mandića.
- Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije - podvlači Đukanović. 
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
Foto: Gradski portalFotografija 9: Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a
- Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl. - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
<h2>Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više </h2>
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine. 
- Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje - podvlači Đukanović. 
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu. 
- Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe. 
- Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više - ocjenjuje Đukanović. 
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine. 
- Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnikakada je u pitanju „impresivni napredak Crne Gore“ na predstavljanju izvještaja“ - ukazuje Đukanović. 
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima. 
- Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona - izričita je Đukanović.
<h2>Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost </h2>
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a. 
- Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije - podvlači Đukanović. 
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica. 
- Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike </h2>
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen. 
- Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori - podvlači Đukanović. 
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen. 
- To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori - ocjenjuje Đukanović. 
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast. 
- Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR - naglašava Đukanović. 
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici 
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u. 
- Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj - napominje Đukanović. 
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade. 
- Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a

Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa. 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovništva. 
<h2>Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje </h2>
Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na društveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji definišu tu oblast, što je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu. 
- Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta - ocjenjuje Đukanović. 
Podsjeća na izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava Šćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende. 
Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra. 
- Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se baš podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje - ukazuje Đukanović. 
Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana. 
- Ono što mene zabrinjava jeste da još nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje - upozorava Đukanović. 
Kako naglašava, to znači da će i ovako loše stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti još gore.
- A naši politički predstavnici, ono što bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja - podvlači sagovornica Analitike. 
Takođe, mišljenja je da najviše zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje. 
- Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode - upozorava Đukanović.
<h2>Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji </h2>
Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skupštinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju. 
- Ambijent u kojem se razvija naše civilno društvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno društvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi - napominje sagovornica Analitike.
Stoga je, kako ističe, ovaj pokušaj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se uguši slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.
- Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i više nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga što istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju - podvlači Đukanović.
<h2>Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom </h2>
Đukanović naglašava da je samoinicijativna promjena skupštinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne poštuje nikakve procedure. 
- Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo još jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog društva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ništa drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države - izričita je Đukanović. 
Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu.
- Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomišljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma - ukazuje Đukanović.
<h2>Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju </h2>
Naša sagovornica ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu.
- Uostalom, Vučić je ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslušnika u Crnoj Gori - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno pokušavaju da destabilizuju procese u našoj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podršku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi.
- Ono što govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podrške sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u našoj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko društvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast došle partije koje su usmjerene na zaštitu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu - podvlači Đukanović.
Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima ponašao u Tivtu onako kako se ponaša u Srbiji.
- Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao „svoju“ teritoriju u kojoj se toleriše takvo ponašanje - ukazuje Đukanović.
<h2>Spajić ne razumije potrebu da se društvo vrijednosno deklariše </h2>
Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi.
- Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se društvo vrijednosno deklariše u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost društvenih procesaodređuje finansijska situacija - naglašava Đukanović. 
U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim društvenim problemima koje de facto imamo u našem društvu. 
- To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko društvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade - podvlači Đukanović.
<h2>Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju </h2>
Komentarišući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti. 
- Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni vaše stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi - ocjenjuje Đukanović. 
Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, narušavanje ugleda i poštovanja Vojske i vojnog poziva uopšte, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma. 
- Dodatno, posebno je pitanje narušavanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku šaljemo time što nemamo ambasadora, što šaljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu štetu po poziciju Crne Gore i naše odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno - ukazuje Đukanović.
Mišljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom pokušava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.
Osvrnuvši se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou. 
- To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Pitanje je jesu li podaci prikupljeni u politički turbulentnom periodu potpuno relevantni, donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu

Obrazovanje je bastion u jačanju građanskih kompetencija za izgradnju interkulturalnog društva, poručeno je danas na tribini o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Baru u prostorijama Skupštine Opštine Bar.
- Ovo je prilika da ohrabrimo građane,a naročito mlade ljude, da aktivnije promišljaju o &nbsp;interkulturalnosti i potrebi jačanja interkulturalnog dijaloga i uopšte građanskih kompetencija. Podaci iz istraživanja koji ukazuju na povećanje stepena etničke i socijalne distance su zabrinjavajući i svjedoče o tome da neki tradicionalno snažni i prisni društveni odnosi, koji su počivali na humanističkim vrijednostima i kulturi zajedništva i solidarnosti, bilježe tendenciju slabljenja - ocijenila je na tribini Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar.
Ona vjeruje da se kroz senzibilisan sistem obrazovanja, ali i javne politike usmjerne na jačanje socijalne kohezije, možemo kao društvo osnažiti za empatiju i inkluzivnost.
- Univerzalne sekularne vrijednosti su platforma za široku saradnju i opšti društveni progres utemeljen na kulturnoj raznolikosti i razumijevanju - poručila je Spičanović.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, koja je, takođe, govorila na tribini, istakla je da su inicijative koje promovišu dijalog vrlo važne za razvoj zajednice na osnovama multikulturalizma, ali i neophodne kako bi unaprijedile svijest donosilaca odluka da ova pitanja prioritizuju i kontinuirano unaprijeđuju.
- Podaci koji ukazuju na sve veću socijalnu i etničku distancu među mladima, brojni primjeri i incidenti diskriminacije, netoleracije i nasilja prema drugostima, zarobljenost obrazovnog sistema koji ne daje adekvatan odgovor na sprečavanje ovakvih pojava, nizak stepen građanske i političke kulture, ali i okrenutost političara isključivo marginalnim dnevnopolitičkim temama ključni su razlozi ovakvog stanja koji će dugoročno dovesti do još veće dezintegracije različitih grupacija, polarizacije i radikalizacije u Crnoj Gor - ističe Đukanović.
Cilj serije tribina o interkulturalizmu, koje će biti organizovane i u Bijelom Polju, Podgorici, Plavu, Herceg Novom i Nikšiću, je jačanje dijaloga i razmjena perspektiva kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.
Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Obrazovanje bastion interkulturalnog društva, univerzalne sekularne vrijednosti platforma za široku saradnju

Da li će se izbori u Podgorici odraziti na stabilnost vlasti na državnom nivou zavisi od postizbornih saveza, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Izbori u Podgorici su lakmus papir odnosa političkih snaga u državi, s obzirom da u glavnom gradu živi trećina stanovništva Crne Gore.
Đukanović ocjenjuje da je u ovom momentu neizvjesno ko će činiti novu podgoričku vlast.
Naime, sve zavisi, kaže Đukanović, sa kim će lista predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je osvojila šest mandata, formirati vlast.
- Sigurno su očekivali mnogo više glasova, ali vjerujem da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast - rekla je ona.
Ta lista u poziciji je tas na vagi između partija koje su vlast na državnom nivou i opozicije.
U glavnom gradu su u nedjelju 29. septembra održani vanredni izbori, na kojima je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila najviše – oko 30 odsto glasova i 19 mandata.
Ostatak opozicije osvojio je sedam mandata.
Nakon DPS-a najviše mandata osvojile su koalicije koje čine vlast na lokalnom i na državnom nivou – Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate 14, stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) 13 mandata.
Međutim, kako podgorički parlament ima 59 mjesta, za formiranje vlasti je potrebno 30 mandata.
To znači da će i vlast i opozicija morati da traže koalicione partnere.
Kako će se rezultati odraziti na političku situaciju zavisi od toga kako će teći postizborni pregovori, kaže sagovornica RSE:
- Ukoliko se vlast formira sa DPS-om, to se itekako može odraziti na nacionalni nivo. Ukoliko dođe do formiranja vlasti između partija koje su do skoro vršile vlast u Podgorici (PES, Demokrate i DF), dobićemo još jednu reprizu nefunkcionalne vlasti ili nove izbore - istakla je Đukanović.
Iz opozicionog DPS-a su nakon proglašenja pobjede poručili da su potrebni vanredni parlamentarni izbori, jer je “Vlada pala”, ukazujući na činjenicu da partije koje čine Vladu nisu dobile većinu u Podgorici.
<h2>Kako je došlo do izbora</h2>
Ovo su bili drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine.
Naime, prethodni izbori održani su oktobra 2022, na kojima je poslije četvrt vijeka smijenjena vlast DPS-a.
Vlast su preuzeli PES premijera Milojka Spajića, Demokrate, DF i URA.
Do prijevremenih izbora je došlo nakon sukoba u vladajućoj većini, prije svega zbog podjele u PES-u, koji je imao najviše odbornika u podgoričkom parlamentu.
PES su juna 2022. osnovali Spajić i Milatović.
Odlaskom Milatovića iz stranke, PES je izgubio dio odbornika u parlamentu Podgorice. Sredinom jula, Milatovićeva struja je uz pomoć URA i opozicije skratila mandat lokalnom parlamentu, a on je sa funkcije predsjednika države raspisao izbore.
<h2>Ko može biti zadovoljan, a ko ne</h2>
Sagovornica RSE ističe da mnoge partije mogu biti zadovoljne rezultatima izbora održanim 29. septembra.
Iako su partije vlasti maksimalno iskoristile svoje pozicije za ove izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle, ocjenjuje Đukanović:
- PES, koji ima toliko veliku infrastrukturu, sve nacionalne i lokalne resurse koje je koristio tokom kampanje, sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje je stavio u funkciju lokalnih izbora, nisu dali značajno bolje rezultate - kazala je ona.
Premijer je uoči izbora predstavio više projekata za glavni grad, čja je vrijednost procijenjena na više od 500 miliona eura.
Obećanja su potkrijepljena video animacijama i prezentovana na tematskim pres konferencijama premijera i resornih ministara.
S druge strane, koalicija stranaka bivšeg DF-a je, smatra Đukanović, “iskoristila mnogo ‘pametnije’ sve benefite vlasti”.
- Te uz veliku pomoć pozicije vlasti, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana, uspjeli da se održe kao značajna politička struktura - istakla je Đukanović.
Naime, lideri DF-a uživaju podršku zvaničnog Beograda, predsjednika Aleksandra Vučića i SPC.
Ova koalicija, između ostalog, se protivi nezavisnosti Kosova, protivi se članstvu Crne Gore u NATO i zalaže za ukidanje sankcija Rusiji.
Kada je DPS u pitanju, za Đukanović je rezultat ove partije veliko iznenađenje jer je uspjela da zadrži najveći dio svog biračkog tijela sa prethodnih izbora.
- Vjerujem da su i teorija i praksa očekivale veći pad partije nakon kraha 2020. godine, ali i usljed partijskog rascjepa - navela je ona.
Naime, DPS Mila Đukanovića je poslije tri decenije avgusta 2020. godine izgubila vlast u Crnoj Gori, nakon koje su uslijedili porazi na podgoričkim i predsjedničkim izborima.
U međuvremenu je posljednji premijer DPS-a Duško Marković napustio partiju, osnovao Stranku evropskog progresa (SEP), koja je na ovim izborima osvojila dva mandata.
Na kraju, male partije i udruženja građana su pokazale da dobre ideje teško dobijaju podršku “velikog broja građana, bez velikih finansija, infrastrure i zloupotrebe državnih i lokalnih resursa”, ocjenjuje Nikoleta Đukanović.
<h2>Šest manjih partija je ostalo ispod cenzusa</h2>
Osim Markovićeve partije mandate u gradskom parlamentu dobili su samo Pokret Preokret građanskog aktiviste Srđana Perića i Evropski savez, koji okuplja dvije socijaldemokratske i Liberalnu partiju.
Ono što najviše zabrinjava Đukanović jeste niska izlaznost, koja je bila na najnižem nivou u posljednjih deceniju.
- Mislim da građani nemaju povjerenja u izborni proces. Nije problem u tome što su izbori prečesta pojava, nego što su političari zloupotrebama učinili sve da građani imaju veoma nisko povjerenje i izborni proces - kazala je ona.
Izlaznost je bila skoro 15 odsto manja nego 2014, odnosno 12 odsto manja nego na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine.

Mogu li rezultati podgoričkih izbora dovesti u pitanje stabilnost vlasti u Crnoj Gori

U kampanji za podgoričke izbore učestvuju i oni akteri koji direktno ne bi trebalo da budu uključeni i forsiraju teme koje nemaju direktnu povezanost sa lokalnim pitanjima i sa lokalnim temama, poručila je za Antenu M politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Đukanović je istakla da partije i političari forsiraju ona pitanja koja imaju u opticaju za svoje birače i osluškujući njihovo biračko tijelo nekako u prvi plan stavljaju ona pitanja koja mogu da im donesu najviše glasova.
Jedan od takvih primjera je, kaže Đukanović, upravo djelovanje bivšeg DF, odnosno predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u odnosu na zakon o dvojnom državljanstvu.
- Mislim da potezanje tog pitanja uoči podgoričkih izbora bi trebalo samo možda da izazove emocije kod njegovih glasača ili eventualno bivših glasača koji se danas po njegovom sudu premišljaju za koga će glasati, ne bi li uticali na to biračko tijelo da prosto glasaju. I kao neka da kažemo vrsta poruke da neće oni zaboraviti bilo koga ko ima određene korijene iz Crne Gore i kojima će to biti nadomješteno između ostalog glasačkim pravom. Tako da mislim da to što se forsira upravo to pitanje pred lokalne izbore jeste u funkciji naravno izbora iako nema dodirnih tačaka sa lokalnim pitanjima - smatra Đukanović.
Đukanović kaže da to ne radi samo Mandić, već to u posljednje vrijeme rade mnogi političari jer se vodi jedna vrlo intenzivna, ali vrlo negativna funkcionerska kampanja.
- Kampanja koja je premašila i očekivanja ali i sve ono što smo mogli vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima i po pitanju obećanja i po pitanju njenog negativnog predznaka, ali i po pitanju prosto postupaka koje preduzimaju političari koji više nemaju mjeru. Mislim da se ipak pokazuje da je politika u Crnoj Gori vrlo unosna, i da se u odnosu na to političari ovako ponašaju - kazala je ona.
Đukanović smatra da je pitanje uvođenja dvojnog državljanstva vrlo sporno.
- Ja sam sigurna da će on kao političar koji ima jasne namjere, jasne programske ciljeve, koji su suprotni interesima Crne Gore, uraditi prosto sve da do izglasavanja tog zakona dođe i da će partije sa kojima on formira Vladu i većinu u parlamentu i tom prilikom, posustati od svojih ideja, principa i mišljenja zarad tih pozicija. Vrlo vjerovatno Crna Gora polako i sigurno ide u jednu vrlo opasnu zonu usvajanja zakona koji je vrlo diskutabilan i sa stanovišta ustavnosti i sa stanovišta svega onoga što nam političari nekako u zadnji vrijeme obećavaju u kontekstu pomirenja, neke jednakosti, da ne govorimo o prekrajenju biračke strukture u Crnoj Gori i uostalom izazivanja nestabilnosti koji bi takav zakon sigurno mogao da izazove - kazala je ona.
Komentarišući navode lidera DPS-a Danijela Živkovića koji je kazao da imaju informacije da preko 3.000 ljudi iz Republike Srpske i Srbije imaju pravo glasa i u Podgorici, Đukanović kaže da ne raspolaže sa konkretnim podacima da li su oni tačni ili ne, ali je sigurna da takvih primjera ima i da ih je bilo i na prethodnim izbornim ciklusima kao i sada.
- Nekako se njihovi glasovi ne očekuju samo sada, već je to bio nekako adult i za naredne izbore i to je bio slučaj i sa prethodnim izborima, ali sada, pošto su te partije u vlasti onda zaista mogu da koriste sve mehanizme kako da ih u što većoj mjeri iskoriste. I da je to ustvari uvertira za upravo takav jedan zakon, da se prekraja volja građana u odnosu na izborne kombinatorike. Toliko o partijama koje se bore protiv izbornog inženjeringa među opštinama u Crnoj Gori - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Potezanjem pitanja dvojnog državljanstva uoči podgoričkih izbora Mandić želi da privuče glasače

Za crnogorske izbore je karakteristična negativna kampanja i teško da ćemo skoro dobiti izbornu kampanju koja se zasniva na demokratskim i fer uslovima sa pozitivnim duhom, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
- Ova kampanja, koja je intenzivirana proteklih dana prosto ne iznenađuje, zato što su izbori za glavni grad jako važni i predstavljaju jedan jako dobar pokazatelj odnosa snaga i nacionalnom nivou. Mislim da posebno za vlast, odnosno za partije koje se nalaze na vlasti, ovi izbori su jako, jako važni - rekla je Đukanović.
Nakon izbora, kako kaže, biće puno aktera koji će biti za pregovaračkim stolom, jer se politička scena usitnjava i pojavljuje se puno novih, ali i starih političkih aktera, koji nemaju veliku snagu, ali je izvjesno da će preći cenzus.&nbsp;
- Vidimo čak i neke, po mom mišljenju, neprirodne koalicije, koje su stvorene ne da bi ta koalicija napravila neki dugoročni rezultat na lokalnom planu u glavnom gradu, nego da bi spasili svoju političku budućnost u Podgorici, i da bi samo došli do odborničkih mandata. Ja vjerujem da te koalicije nakon izbora ne znače apsolutno ništa, i da će doći do prekompozicije odnosa, snaga nakon izbora, i da će postizborne koalicije drugačije izgledati - naglasila je Đukanović.
Izborna retorika Pokrata Evropa sad, da neće ući u koaliciju sa DPS-om nakon izbora, je ista ona sa kojom su izašli na prethodne izbore u Podgorici, podsjeća ona i dodaje da su se stvari prilično promijenile i da uprkos popularnim i populističkim mjerama, na nacionalnom nivou, PES ne stoji tako dobro.
Vjeruje da će rezultati ovih lokalnih izbora biti znatno drugačiji od prethodnih, jer, prema njenom mišljenju PES je tada bila mlada partija, koja je imala fantastičan rezultat, no sada su iz tog Pokreta proizašla tri politička subjekta, što govori da se taj pokret sve više razjedinjuje.
- Vidite da su odnosi snaga drugačiji. Savez sa Demokratama, sa partijom i političarima koji su ih donedavno, čak, za krivična djela tužili, koliko se dobro sjećam. Napraviti takvu koaliciju i biti na jednoj listi je potpuno ne samo nelogično i neprincipijelno, nego prosto za prosječnog crnogorskog građanina, vjerujem i nerazumljivo. To nam samo govori, da PES sa jedne strane traži slamku spasa, vrlo slično kao što je to uradila URA na prethodnim parlamentarnim izborima, kada je išla sa Demokratama. Demokrate su ipak jedna partija koja vrlo rijetko govori, a često ćuti o svim političkim i društvenim zbivanjima, nalazeći samo kopču sa partijama kako bi došla do sve većeg broja odbornika, odnosno poslaničkih mjesta - objašnjava Đukanović.
Odluka gradonačelnice Olivere Injac o besplatnom gradskom prevozu tokom septembra je klasična zloupotreba položaja, objašnjava ona i dodaje da bi Agencija za sprječavanje korupcije trebalo da reaguje adekvatno.
Đukanović smatra da se Skupština i Vlada ponašaju netransparentno, jer, kako kaže, vjeruju da je to što imaju većinu dovoljno da usvoje bilo koje rješenje, bez obzira da li je to rješenje principijelno, zakonito ili ustavno.
- Duboko smo zagazili u jedan najnetransparentniji vid vladavine, koji se oslikava u radu Skupštine, koji podrazumijeva da možemo uvijek da budemo iznenađeni šta će se desiti, šta će se naći na dnevnom redu ili šta će sa dnevnog reda biti isključeno, na jednoj vrlo samovoljnoj osnovi koju jasno diktira prije svega gospodin Mandić, što ne iznenađuje od političara takvog profila, i partije jedne takve pozadine. Ali, moram reći, mene zaista iznenađuje da na to pristaju sve partije ove većine i partije koje danas čine Vladu - naglasila je ona.
Prema njenim riječima predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, bio u pravu kada je svaki od zakona vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.&nbsp;
Nerealno je, dodaje ona, da se 2024.godine, kada Crna Gora dobija pozitivan IBAR, dešava tako retrogradna politika. Dodaje da sada političke partije imaju namjeru da upravljaju nastavnim kadrom u školama biraju direktore i vrše partijsko zapošljavanje.
- Prosvjeta je svim partijama bila vrlo interesantan plijen, zato što je podrazumijevala veliki broj mjesta, po različitim linijama. To je jedna velika zajednica, gdje vi imate ogromne kapacitete, da zaposlite veliki broj svojih članova, njihove porodice i tako dalje. Ovo je prosto nedopustivo, i predsjednik je po mom mišljenju potpuno u pravu, ali on ne osjeća odgovornost da je do tog sistema došlo i njegovim radom. On je bio dio sistema izgradnje PES-a i svihprincipa koje je PES postavio u saradnji sa drugim partijama, jednako kao i premijer. To što je promijenio politiku u posljednjem perioduje možda dobro za njega, ali nije dobro za građane, jer oni ispaštaju zbog takve politike. Taj zakon će sjutra, sigurna sam biti izglasan, jer većina je većina i to je to - zaključilaje Đukanović.

Đukanović: PES ne stoji dobro, u koaliciji sa Demokratama traži slamku spasa

Crna Gora je stabilna država bez otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, posvećena dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić prilikom zvanične posjete Francuskoj.
Upravo to nas, kaže on, čini pouzdanim partnerom i budućom članicom Evropske unije.
On je u Francusku otputovao na poziv predsjednice Nacionalne skupštine Francuske Nj. E. Jael Bron-Pive. Imao je zvaničnu audijenciju sa predsjednikom Komisije za evropske poslove Nacionalne skupštine Francuske Pjerom Angladom i članovima ove važne parlamentarne komisije.
- Predsjednik Mandić je tokom audijencije istakao duboku zahvalnost Francuskoj na kontinuiranoj i snažnoj podršci evropskim integracijama Crne Gore, podsjetivši da Francuska kao jedan od osnivača Evropske unije ima posebno značajnu ulogu u procesu evropskog ujedinjenja - kazali su u Skupštini.
On je naglasio da je Crna Gora danas lider u procesu integracija na Zapadnom Balkanu, što je rezultat jasne političke orijentacije i kontinuiranog rada svih institucija.
- Predsjednik Mandić podsjetio je da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak, posebno izdvojivši dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja – o pravu intelektualne svojine, informatičkom društvu i medijima, te preduzetništvu i industrijskoj politici - istakli su u Skupštini.
Mandić je poručio da politička volja i odlučnost daju konkretne rezultate.&nbsp;
- I pored izazova i određenih opstrukcija koje smo imali u parlamentu, uspjeli smo da obnovimo dijalog i postignemo konsenzus oko evropskog puta naše zemlje, što podržava više od 80 odsto građana Crne Gore - istakao je on.
Cilj Crne Gore, kako je naglasio, je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, te da postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine.
Prema njihovim riječima, Mandić je posebnu pažnju posvetio mladim ljudima u timu koji ga prati, naglašavajući da upravo oni predstavljaju novo lice Crne Gore - lice budućnosti, koje donosi energiju i entuzijazam neophodan za izgradnju moderne, evropske države.
- Predsjednik Mandić zaključio je susret uvjerenjem da je ovo početak još intenzivnije parlamentarne saradnje između Crne Gore i Francuske, izražavajući nadu da će uz podršku Francuske, Crna Gora uskoro ispisati novo poglavlje evropske istorije - dodali su u Skupštini-
Predsjednik komisije za Evropske poslove parlamenta Francuske Pjer Anglad saopštio je da je Crna Gora prijatelj Francuske i ujedno zemlja koja je najviše napredovala na putu ka EU.
- Pružićemo podršku vašim naporima da zatvorite sva pregovaračka poglavlja do 2026, a da članica Evropske unije postanete do 2028. Znam da je u Crnoj Gori situacija takva da je 80 odsto građana za EU, te da Crna Gora ima ključnu ulogu u stabilizaciji Zapadnog Balkana - istakao je Anglad.

Mandić: Crna Gora je bez otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima

Crna Gora će prvi put biti domaćin godišnjeg Zajedničkog sastanka Upravnog odbora, Administrativnog savjeta i višeg rukovodstva Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB), koji se od sjutra do nedjelje održava u Budvi. 
 
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da ovaj važan događaj, koji će se održati u hotelu Splendid, okuplja rukovodeća tijela CEB-a, imenovane zvaničnike i rukovodstvo, kako bi razgovarali o političkim prioritetima banke i odobrili nove investicione projekte. 
 
„Kao članica CEB-a od 2007. godine, Crna Gora je ostvarila dugogodišnje parterstvo sa bankom, koja je do sada finansirala 11 socijalnih projekata u Crnoj Gori, ukupne vrijednosti 213 miliona EUR, u oblasti pristupačnog stanovanja, obrazovanja i podrške za otvaranje i očuvanje radnih mjesta“, navodi se u saopštenju. 
 
Sastanak će pružiti priliku za razmjenu iskustava i diskusiju o strateškim ciljevima CEB-a, sa posebnim akcentom na podršku zemljama članicama u ostvarivanju održivog ekonomskog rasta, kao i na implementaciji projekata koji imaju pozitivan uticaj. 
 
Zajednički sastanak se svake godine održava u drugoj zemlji članici CEB-a, a Crna Gora je ove godine domaćin prvi put. 
 
Zatvoreni dio ovogodišnjeg Zajedničkog sastanka biće fokusiran na pristup CEB-a na području podrške sektoru obrazovanja u zemljama članicama, uz diskusiju o značaju obezbjeđivanja investicija u ovom ključnom sektoru. 
 
Dio sastanka koji je otvoren za javnost održava se u petak. 
 
CEB je multilateralna razvojna banka sa isključivo socijalnim mandatom koji joj je povjeren od 43 države članice, uključujući Ukrajinu. 
 
CEB finansira investicije u društvene sektore, uključujući obrazovanje, zdravstvo i pristupačno stanovanje, s posebnim fokusom na potrebe ranjivih grupa.

Crna Gora domaćin godišnjeg zajedničkog sastanka CEB-a

Glavni grad pozvao je preduzetnice i preduzeća u kojima su žene nosioci biznisa, sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Podgorice, da se prijave na konkurs za raspodjelu sredstava budžeta namijenjenih ženama koje žele da pokrenu ili razvijaju sopstveni biznis. 
 
Glavni grad opredjeljuje 45 hiljada EUR za prvi javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Glavnog grada za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini. 
 
Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne može iznositi više od 50 odsto od ukupnog iznosa predviđenog za predmetni konkurs. 
 
Sredstva predviđena budžetom Glavnog grada za ovu godinu raspodjeljuju se za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Glavnog grada, a kojima se naročito podstiče ekonomski i održivi razvoj i prerađivačka industrija, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, razvoj fizičke kulture i sporta, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja. 
 
Konkurs za raspodjelu sredstava otvoren je 20 dana od njegovog objavljivanja u dnevnom listu i veb stranici Glavnog grada. 
 
Prijava na konkurs se podnosi Komisiji na propisanom obrascu u zapečaćenoj koverti, zaključno sa 22. aprilom. 
 
Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon 020 625 724 i/ili mejl preduzetnistvo@podgorica.me i jovana.vukcevic@podgorica.me. 
 
Radi što bolje pripreme aplikacije, u ponedjeljak će u zgradi Skupštine Glavnog grada biti organizovan Info dan. Svi zainteresovani imaće priliku da se detaljno upoznaju sa uslovima konkursa, potrebnom dokumentacijom i formom biznis plana.

Poziv za podršku ženskom preduzetništvu

Prepoznavanje i sankcionisanje svih osoba čije djelovanje nije bilo u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima osnov je reformi i ozdravljenja sistema, poručeno je sa sjednice Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK). 
 
 Kako je saopšteno iz kabineta koordinatora BOK-a i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, na sjednici je afirmisana odlična saradnja Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. 
 
 Navodi se da je istaknuta snažna podrška Biroa Ministratstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Upravi policije u odlučnoj i sistemskoj borbi za oslobađanje bezbjednosnog sektora od svih nezakonitih uticaja. 
 
 - Prepoznavanje i sankcionisanje svih čije djelovanje nije bilo u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima je osnov reformi i ozdravljenja sistema - kaže se u saopštenju. 
 
 Biro, kako su rekli iz Bečićevog kabineta, snažno afirmiše nastavak tih aktivnosti kao ključnog preduslova za obnovu povjerenja građana u institucije i jačanje bezbjednosnog sistema u službi javnog interesa. 
 
 Oni su naveli da je BOK pohvalio rezultate Uprave policije ostvarene u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, koji su samo u protekla dva mjeseca rezultirali podnošenjem oko 800 krivičnih prijava protiv više od 900 osoba. 
 
 - Biro je posebno ukazao na rezultate akcije u okviru koje su od početka godine vraćena 3.472 komada oružja, 116.424 komada municije, 381 ručna bomba, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava, što je više nego za prethodnih deset godina u okviru pomenute akcije - kaže se u saopštenju. 
 
 Navodi se da je MUP upoznao Biro da je radna grupa pripremila Nacrt zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. 
 
 Iz kabineta Bečića su rekli da su, u roku od samo 72 sata, zbog prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja uhapšene 122 osobe. 
 
 - Biro podsjeća da je nedonošenje prvostepenih presuda u roku od tri godine, neefikasnost sudskih procesa usljed procesnih zloupotreba, neadekvatno postupanje pravosudnih organa usljed kršenja mjera nadzora, svojevrsni bezbjednosni izazov, i još jednom apeluje na hitne izmjene svih predmetnih zakona u toj oblasti - kaže se u saopštenju. 
 
 BOK se, kako se navodi, upoznao sa izvještajima o radu međuresornih radnih timova, a razmotrio je i više drugih pitanja iz svoje nadležnosti. 
 
 Sjednici je prisustvao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

BOK pohvalio Upravu policije i njenu saradnju sa ANB-om

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: nikoleta-dukanovic