Brisanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji jasna jeu odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a, ocijenila je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović.
Pitanje je kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK i članice kojima proširenje nije prioritet, što će otežati najzahtjevniju fazu pristupanja. Pozitivne ocjene, ali i jasna upozorenja, uz niz preporuka koje su podsjetnik na dugogodišnje sistemske boljke. Ovim riječima bi se, u najkraćim crtama, mogao opisati izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je predstavljen u srijedu. 
O evropskim i antievropskim vrijednostima govorilo se i dan ranije, tokom burnog premijerskog sata. 
O dešavanjima u Skupštini, porukama iz Izvještaja EK, te mogućim razlozima zbog kojih Evropska komisija, uprkos najavama ipak nije predložila sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, za Portal Analitika govori Nikoleta Đukanović. 
<h2>Hronični problemi u funkcionisanju Vlade i parlamentarne većine </h2>
Komentarišući sjednicu posvećenu premijerskom satu, sagovornica Analitike napominje da već duže vrijeme svjedočimo demonstraciji moći predsjednika Skupštine i aktuelne većine koja se nerijetko manifestuje u kršenju poslovnika, nepoštovanju procedura, onemogućavanju korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju opozicionim partijama, a tokom posljednje sjednice, kako ističe, vidjeli smo i nepoštovanje premijera od strane Andrije Mandića.
- Ovaj posljednji, ali i mnogi drugi događaji pokazuju koliko EU vrijednosti u biti nijesu bliske značajnoj većini političkih partija, a mnoge od njih iz parlamentarne većine vješto glume da posjeduju i potencijal i volju da proces evropskih integracija napreduje. Jer, što proces bude više napredovao i što članstvo, zasluženo ili nezasluženo, bude izvjesnije, to će poluge moći političkih partija i političkih aktera, koje su bez izuzetka sklone korupciji, nepotizmu, selektivnosti i netransparentnosti, biti suženije - podvlači Đukanović. 
Ipak, kako ukazuje, geopolitički momenti idu na ruku Crnoj Gori, pa se realno stanje stvari kamuflira u velikoj mjeri.
Foto: Gradski portalFotografija 9: Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a
- Proteklih 12 mjeseci rada Vlade pokazali su hronične probleme u funkcionisanju Vlade i aktuelne većine koji se ogledaju u kontroli medija, gušenju slobode misli, onemogućavanju rada civilnog društva i svih potencijalnih kritičara, neodgovornosti i netransparentnosti Vlade, izbornoj reformi na čekanju, narušenim odnosima sa susjedima, narušavanju imidža i reputacije u NATO savezu i međunarodnoj zajednici, daljoj politizaciji pravosuđa, sve intenzivnijem partijskom zapošljavanju i partitokratiji, neispunjenim predizbornim obećanjima i sl. - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve to se građanima olako pravda naslijeđenom DPS vladavinom, koja služi kao dobro opravdanje da se nastavi utabanim stazama poluautokratije i kompetitivnog autoritarizma.
<h2>Crnogorska administracija morala uraditi neuporedivo više </h2>
Sagovornica Analitike ukazuje da Izvještaj Evropske komisije ima nesporno bolju ocjenu od prethodnih, što je, kako napominje, bilo potpuno očekivano imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora poslije višegodišnje stagnacije dobila pozitivan IBAR u junu ove godine. 
- Međutim, to ne znači da je Izvještaj zadovoljavajući i da je u njemu konstatovan zadovoljavajući napredak Crne Gore u EU procesu. Isto kao što je Vlada i Ministarstvo evropskih poslova dovodilo u zabludu crnogorske građane da su ispunjena sva mjerila koja su se od nas očekivala za dobijenje IBAR-a (prećutkujući da su sva sporna mjerila ispregovarana da ne budu ispunjena do juna 2024. godine, te da budu prenesena u završna), slično ovih dana možemo čitati da je resorno Ministarstvo vrlo zadovoljno izvještajem ocjenjujući da sadrži sjajne ocjene u svim segmentima, u odnosu na prethodne izvještaje - podvlači Đukanović. 
Mišljenja je da će PES i ovaj izvještaj instrumentalizovati u političke svrhe i pripisati ga partijskom uspjehu, a ne državnom poslu. 
- Ipak, treba konstatovati sljedeće: ovaj Izvještaj je mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje nam je Evropska komisija davala svih proteklih godina - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokratskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe. 
- Međutim, činjenice da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu „ograničen napredak“, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg Izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem Izvještaju, ne ukazuju da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom Izvještaj svrstava u impresivna dostignuća. Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija trebala i morala uraditi neuporedivo više - ocjenjuje Đukanović. 
Uvjerena je da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni, kako navodi, oslobodili okova DPS-a 2020. godine. 
- Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koje su krunu našle u čak nevjerovatnoj inicijativi za usvajanje Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu. Takvih primjera koji vode naše društvo u autokratiju a ne u EU demokratiju je jako puno, ali ovaj Izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a pa vjerujem da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnikakada je u pitanju „impresivni napredak Crne Gore“ na predstavljanju izvještaja“ - ukazuje Đukanović. 
Kako naglašava, mnogo lošiju sliku od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima. 
- Dodatno, ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav EK, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka a koji je najzahtjevniji. I na kraju, nadam se da Vlada jasno čita Izvještaj, kada ga predstavlja kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona - izričita je Đukanović.
<h2>Optimizam i kvaziposvećenost pretvorili se u surovu realnost </h2>
Informaciju da će Evropska komisija predložiti sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom objavio je portal Javnog servisa, a premijer Spajić ponovio tokom premijerskog sata. Međutim, evropski komesar Oliver Varhelji tokom predstavljanja izvještaja saopštio je kako nam je tako važan korak ipak daleko.
Đukanović ocjenjuje da je to jasna poruka Evropske unije, u odnosu na dešavanja nakon juna i dobijanja IBAR-a. 
- Dakle, taj optimizam i (kvazi)posvećenost koju je većina usvajanjem zakona i imenovanjima pokazivala do juna je nestala, i pretvorila se u surovu realnost neodgovornosti, netransparentnosti rada političara, kršenja zakona i Ustava, gušenja slobodnog civilnog društva, politizacije i identitetskih podjela i omogućavanja uticaja vlasti iz Srbije i Rusije - podvlači Đukanović. 
Pitanje je, kaže, da li je inicijator takve odluke o brisanju odredbe o sastavljanju pristupnog Ugovora Evropska komisija, Savjet ili samo jedna država članica. 
- Ali ko želi da shvati i realno čita Izvještaj, lako će razumjeti svrhu takve odluke - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić mnogo više naklonjen eksponentima Vučićeve politike </h2>
Govoreći o Spajićevim dominantno ignorantskim reakcijama kada je riječ o kritikama Evropske komisije, Đukanović ističe da premijer odavno pravi kompromise u odnosu na različite interese kojima je ugrožen. 
- Sa jedne strane, pokušava da vlast održi napretkom u EU integracijama, svjestan geopolitičkog momenta i istorijske šanse koju EU daje Crnoj Gori bez obzira na zasluge, ali sa druge strane je mnogo više naklonjen i usmjeren ispunjavanju uslova predvodnicima većine u Parlamentu, odnosno eksponentima Vučićeve politike u Crnoj Gori - podvlači Đukanović. 
Paradoksalno je, kako naglašava, da jednu državu vode u EU političari, odnosno čelnici, kojima je ulazak u neku od država članica te Unije zabranjen. 
- To govori gotovo sve o stvarnim kapacitetima i volji i većine i premijera Spajića da sa antievropskim politikama ne može praviti kompromise. U odnosu na to se ponaša i kada komentariše narušene odnose sa susjedima, posebno sada već teško popravljive odnose sa Hrvatskom, a jasno je i da se miri sa sve većim urušavanjem demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori - ocjenjuje Đukanović. 
Kada je govorio o upozorenjima zbog niza nezakonitih imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, Spajić je mišljenje inspekcije rada faktički stavio iznad sudskih odluka. Sagovornica Analitike ukazuje da je slučaj Raonić jedan od najeksplicitnijih pokazatelja odnosa politike i prava u Crnoj Gori, koju, kako ističe, premijer i te kako podržava, samo da bi zadržao većinu odnosno vlast. 
- Ali je neobjašnjivo da jedna država u kojoj većina može usvojiti bilo kakav zakon, u kojoj se sudske odluke ne poštuju i u kojoj je došlo do narušavanja vladavine prava u ovoj mjeri dobija pozitivan IBAR - naglašava Đukanović. 
Koketiranjem sa očekivanjima Beograda Crna Gora narušila kredibilitet u međunarodnoj zajednici 
Sagovornica Analitike podvlači da je Crna Gora, zahvaljujući koketiranju sa očekivanjima Beograda od naših vlasti, uspjela da naruši kredibilitet i ugled u međunarodnoj zajednici, posebno u NATO-u. 
- Vjerujem da svaka država koja teži EU članstvu i kojoj je članstvo u NATO-u važno ima ambasadora i adekvatan pristup politici diplomatskog predstavljanja u organizacijama. To sa Crnom Gorom nije slučaj - napominje Đukanović. 
Kako naglašava, da su toga svjesni i strani partneri, pokazuje i odnos međunarodnih predstavnika prema članovima Parlamenta i Vlade. 
- Jedan od tih primjera je upravo posjeta delegacije Evropskog parlamenta koja je učestvovala na sastanku POSP-a - zaključuje Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Brisanje Ugovora o pristupanju jasna poruka EU u odnosu na dešavanja nakon IBAR-a

Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa. 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovništva. 
<h2>Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje </h2>
Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na društveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji definišu tu oblast, što je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu. 
- Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta - ocjenjuje Đukanović. 
Podsjeća na izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava Šćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende. 
Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra. 
- Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se baš podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje - ukazuje Đukanović. 
Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana. 
- Ono što mene zabrinjava jeste da još nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje - upozorava Đukanović. 
Kako naglašava, to znači da će i ovako loše stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti još gore.
- A naši politički predstavnici, ono što bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja - podvlači sagovornica Analitike. 
Takođe, mišljenja je da najviše zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje. 
- Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode - upozorava Đukanović.
<h2>Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji </h2>
Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skupštinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju. 
- Ambijent u kojem se razvija naše civilno društvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno društvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi - napominje sagovornica Analitike.
Stoga je, kako ističe, ovaj pokušaj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se uguši slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.
- Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i više nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga što istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju - podvlači Đukanović.
<h2>Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom </h2>
Đukanović naglašava da je samoinicijativna promjena skupštinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne poštuje nikakve procedure. 
- Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo još jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog društva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ništa drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države - izričita je Đukanović. 
Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu.
- Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomišljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma - ukazuje Đukanović.
<h2>Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju </h2>
Naša sagovornica ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu.
- Uostalom, Vučić je ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslušnika u Crnoj Gori - naglašava Đukanović. 
Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno pokušavaju da destabilizuju procese u našoj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podršku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi.
- Ono što govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podrške sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u našoj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko društvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast došle partije koje su usmjerene na zaštitu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu - podvlači Đukanović.
Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima ponašao u Tivtu onako kako se ponaša u Srbiji.
- Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao „svoju“ teritoriju u kojoj se toleriše takvo ponašanje - ukazuje Đukanović.
<h2>Spajić ne razumije potrebu da se društvo vrijednosno deklariše </h2>
Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi.
- Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se društvo vrijednosno deklariše u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost društvenih procesaodređuje finansijska situacija - naglašava Đukanović. 
U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim društvenim problemima koje de facto imamo u našem društvu. 
- To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko društvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade - podvlači Đukanović.
<h2>Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju </h2>
Komentarišući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti. 
- Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni vaše stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi - ocjenjuje Đukanović. 
Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, narušavanje ugleda i poštovanja Vojske i vojnog poziva uopšte, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma. 
- Dodatno, posebno je pitanje narušavanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku šaljemo time što nemamo ambasadora, što šaljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu štetu po poziciju Crne Gore i naše odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno - ukazuje Đukanović.
Mišljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom pokušava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.
Osvrnuvši se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou. 
- To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Pitanje je jesu li podaci prikupljeni u politički turbulentnom periodu potpuno relevantni, donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu

Obrazovanje je bastion u jačanju građanskih kompetencija za izgradnju interkulturalnog društva, poručeno je danas na tribini o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Baru u prostorijama Skupštine Opštine Bar.
- Ovo je prilika da ohrabrimo građane,a naročito mlade ljude, da aktivnije promišljaju o &nbsp;interkulturalnosti i potrebi jačanja interkulturalnog dijaloga i uopšte građanskih kompetencija. Podaci iz istraživanja koji ukazuju na povećanje stepena etničke i socijalne distance su zabrinjavajući i svjedoče o tome da neki tradicionalno snažni i prisni društveni odnosi, koji su počivali na humanističkim vrijednostima i kulturi zajedništva i solidarnosti, bilježe tendenciju slabljenja - ocijenila je na tribini Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar.
Ona vjeruje da se kroz senzibilisan sistem obrazovanja, ali i javne politike usmjerne na jačanje socijalne kohezije, možemo kao društvo osnažiti za empatiju i inkluzivnost.
- Univerzalne sekularne vrijednosti su platforma za široku saradnju i opšti društveni progres utemeljen na kulturnoj raznolikosti i razumijevanju - poručila je Spičanović.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, koja je, takođe, govorila na tribini, istakla je da su inicijative koje promovišu dijalog vrlo važne za razvoj zajednice na osnovama multikulturalizma, ali i neophodne kako bi unaprijedile svijest donosilaca odluka da ova pitanja prioritizuju i kontinuirano unaprijeđuju.
- Podaci koji ukazuju na sve veću socijalnu i etničku distancu među mladima, brojni primjeri i incidenti diskriminacije, netoleracije i nasilja prema drugostima, zarobljenost obrazovnog sistema koji ne daje adekvatan odgovor na sprečavanje ovakvih pojava, nizak stepen građanske i političke kulture, ali i okrenutost političara isključivo marginalnim dnevnopolitičkim temama ključni su razlozi ovakvog stanja koji će dugoročno dovesti do još veće dezintegracije različitih grupacija, polarizacije i radikalizacije u Crnoj Gor - ističe Đukanović.
Cilj serije tribina o interkulturalizmu, koje će biti organizovane i u Bijelom Polju, Podgorici, Plavu, Herceg Novom i Nikšiću, je jačanje dijaloga i razmjena perspektiva kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama.
Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

500x500

1250x600

1084x550

Obrazovanje bastion interkulturalnog društva, univerzalne sekularne vrijednosti platforma za široku saradnju

Da li će se izbori u Podgorici odraziti na stabilnost vlasti na državnom nivou zavisi od postizbornih saveza, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Izbori u Podgorici su lakmus papir odnosa političkih snaga u državi, s obzirom da u glavnom gradu živi trećina stanovništva Crne Gore.
Đukanović ocjenjuje da je u ovom momentu neizvjesno ko će činiti novu podgoričku vlast.
Naime, sve zavisi, kaže Đukanović, sa kim će lista predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je osvojila šest mandata, formirati vlast.
- Sigurno su očekivali mnogo više glasova, ali vjerujem da će ih zadovoljiti pozicija partije bez koje će biti nemoguće formirati vlast - rekla je ona.
Ta lista u poziciji je tas na vagi između partija koje su vlast na državnom nivou i opozicije.
U glavnom gradu su u nedjelju 29. septembra održani vanredni izbori, na kojima je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila najviše – oko 30 odsto glasova i 19 mandata.
Ostatak opozicije osvojio je sedam mandata.
Nakon DPS-a najviše mandata osvojile su koalicije koje čine vlast na lokalnom i na državnom nivou – Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate 14, stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) 13 mandata.
Međutim, kako podgorički parlament ima 59 mjesta, za formiranje vlasti je potrebno 30 mandata.
To znači da će i vlast i opozicija morati da traže koalicione partnere.
Kako će se rezultati odraziti na političku situaciju zavisi od toga kako će teći postizborni pregovori, kaže sagovornica RSE:
- Ukoliko se vlast formira sa DPS-om, to se itekako može odraziti na nacionalni nivo. Ukoliko dođe do formiranja vlasti između partija koje su do skoro vršile vlast u Podgorici (PES, Demokrate i DF), dobićemo još jednu reprizu nefunkcionalne vlasti ili nove izbore - istakla je Đukanović.
Iz opozicionog DPS-a su nakon proglašenja pobjede poručili da su potrebni vanredni parlamentarni izbori, jer je “Vlada pala”, ukazujući na činjenicu da partije koje čine Vladu nisu dobile većinu u Podgorici.
<h2>Kako je došlo do izbora</h2>
Ovo su bili drugi izbori u Podgorici u posljednje dvije godine.
Naime, prethodni izbori održani su oktobra 2022, na kojima je poslije četvrt vijeka smijenjena vlast DPS-a.
Vlast su preuzeli PES premijera Milojka Spajića, Demokrate, DF i URA.
Do prijevremenih izbora je došlo nakon sukoba u vladajućoj većini, prije svega zbog podjele u PES-u, koji je imao najviše odbornika u podgoričkom parlamentu.
PES su juna 2022. osnovali Spajić i Milatović.
Odlaskom Milatovića iz stranke, PES je izgubio dio odbornika u parlamentu Podgorice. Sredinom jula, Milatovićeva struja je uz pomoć URA i opozicije skratila mandat lokalnom parlamentu, a on je sa funkcije predsjednika države raspisao izbore.
<h2>Ko može biti zadovoljan, a ko ne</h2>
Sagovornica RSE ističe da mnoge partije mogu biti zadovoljne rezultatima izbora održanim 29. septembra.
Iako su partije vlasti maksimalno iskoristile svoje pozicije za ove izbore, nisu sve ipak tako dobro prošle, ocjenjuje Đukanović:
- PES, koji ima toliko veliku infrastrukturu, sve nacionalne i lokalne resurse koje je koristio tokom kampanje, sve mjere i politike na nacionalnom nivou koje je stavio u funkciju lokalnih izbora, nisu dali značajno bolje rezultate - kazala je ona.
Premijer je uoči izbora predstavio više projekata za glavni grad, čja je vrijednost procijenjena na više od 500 miliona eura.
Obećanja su potkrijepljena video animacijama i prezentovana na tematskim pres konferencijama premijera i resornih ministara.
S druge strane, koalicija stranaka bivšeg DF-a je, smatra Đukanović, “iskoristila mnogo ‘pametnije’ sve benefite vlasti”.
- Te uz veliku pomoć pozicije vlasti, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i retrogradnih politika koje izgleda voli da čuje značajan dio građana, uspjeli da se održe kao značajna politička struktura - istakla je Đukanović.
Naime, lideri DF-a uživaju podršku zvaničnog Beograda, predsjednika Aleksandra Vučića i SPC.
Ova koalicija, između ostalog, se protivi nezavisnosti Kosova, protivi se članstvu Crne Gore u NATO i zalaže za ukidanje sankcija Rusiji.
Kada je DPS u pitanju, za Đukanović je rezultat ove partije veliko iznenađenje jer je uspjela da zadrži najveći dio svog biračkog tijela sa prethodnih izbora.
- Vjerujem da su i teorija i praksa očekivale veći pad partije nakon kraha 2020. godine, ali i usljed partijskog rascjepa - navela je ona.
Naime, DPS Mila Đukanovića je poslije tri decenije avgusta 2020. godine izgubila vlast u Crnoj Gori, nakon koje su uslijedili porazi na podgoričkim i predsjedničkim izborima.
U međuvremenu je posljednji premijer DPS-a Duško Marković napustio partiju, osnovao Stranku evropskog progresa (SEP), koja je na ovim izborima osvojila dva mandata.
Na kraju, male partije i udruženja građana su pokazale da dobre ideje teško dobijaju podršku “velikog broja građana, bez velikih finansija, infrastrure i zloupotrebe državnih i lokalnih resursa”, ocjenjuje Nikoleta Đukanović.
<h2>Šest manjih partija je ostalo ispod cenzusa</h2>
Osim Markovićeve partije mandate u gradskom parlamentu dobili su samo Pokret Preokret građanskog aktiviste Srđana Perića i Evropski savez, koji okuplja dvije socijaldemokratske i Liberalnu partiju.
Ono što najviše zabrinjava Đukanović jeste niska izlaznost, koja je bila na najnižem nivou u posljednjih deceniju.
- Mislim da građani nemaju povjerenja u izborni proces. Nije problem u tome što su izbori prečesta pojava, nego što su političari zloupotrebama učinili sve da građani imaju veoma nisko povjerenje i izborni proces - kazala je ona.
Izlaznost je bila skoro 15 odsto manja nego 2014, odnosno 12 odsto manja nego na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine.

Mogu li rezultati podgoričkih izbora dovesti u pitanje stabilnost vlasti u Crnoj Gori

U kampanji za podgoričke izbore učestvuju i oni akteri koji direktno ne bi trebalo da budu uključeni i forsiraju teme koje nemaju direktnu povezanost sa lokalnim pitanjima i sa lokalnim temama, poručila je za Antenu M politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Đukanović je istakla da partije i političari forsiraju ona pitanja koja imaju u opticaju za svoje birače i osluškujući njihovo biračko tijelo nekako u prvi plan stavljaju ona pitanja koja mogu da im donesu najviše glasova.
Jedan od takvih primjera je, kaže Đukanović, upravo djelovanje bivšeg DF, odnosno predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u odnosu na zakon o dvojnom državljanstvu.
- Mislim da potezanje tog pitanja uoči podgoričkih izbora bi trebalo samo možda da izazove emocije kod njegovih glasača ili eventualno bivših glasača koji se danas po njegovom sudu premišljaju za koga će glasati, ne bi li uticali na to biračko tijelo da prosto glasaju. I kao neka da kažemo vrsta poruke da neće oni zaboraviti bilo koga ko ima određene korijene iz Crne Gore i kojima će to biti nadomješteno između ostalog glasačkim pravom. Tako da mislim da to što se forsira upravo to pitanje pred lokalne izbore jeste u funkciji naravno izbora iako nema dodirnih tačaka sa lokalnim pitanjima - smatra Đukanović.
Đukanović kaže da to ne radi samo Mandić, već to u posljednje vrijeme rade mnogi političari jer se vodi jedna vrlo intenzivna, ali vrlo negativna funkcionerska kampanja.
- Kampanja koja je premašila i očekivanja ali i sve ono što smo mogli vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima i po pitanju obećanja i po pitanju njenog negativnog predznaka, ali i po pitanju prosto postupaka koje preduzimaju političari koji više nemaju mjeru. Mislim da se ipak pokazuje da je politika u Crnoj Gori vrlo unosna, i da se u odnosu na to političari ovako ponašaju - kazala je ona.
Đukanović smatra da je pitanje uvođenja dvojnog državljanstva vrlo sporno.
- Ja sam sigurna da će on kao političar koji ima jasne namjere, jasne programske ciljeve, koji su suprotni interesima Crne Gore, uraditi prosto sve da do izglasavanja tog zakona dođe i da će partije sa kojima on formira Vladu i većinu u parlamentu i tom prilikom, posustati od svojih ideja, principa i mišljenja zarad tih pozicija. Vrlo vjerovatno Crna Gora polako i sigurno ide u jednu vrlo opasnu zonu usvajanja zakona koji je vrlo diskutabilan i sa stanovišta ustavnosti i sa stanovišta svega onoga što nam političari nekako u zadnji vrijeme obećavaju u kontekstu pomirenja, neke jednakosti, da ne govorimo o prekrajenju biračke strukture u Crnoj Gori i uostalom izazivanja nestabilnosti koji bi takav zakon sigurno mogao da izazove - kazala je ona.
Komentarišući navode lidera DPS-a Danijela Živkovića koji je kazao da imaju informacije da preko 3.000 ljudi iz Republike Srpske i Srbije imaju pravo glasa i u Podgorici, Đukanović kaže da ne raspolaže sa konkretnim podacima da li su oni tačni ili ne, ali je sigurna da takvih primjera ima i da ih je bilo i na prethodnim izbornim ciklusima kao i sada.
- Nekako se njihovi glasovi ne očekuju samo sada, već je to bio nekako adult i za naredne izbore i to je bio slučaj i sa prethodnim izborima, ali sada, pošto su te partije u vlasti onda zaista mogu da koriste sve mehanizme kako da ih u što većoj mjeri iskoriste. I da je to ustvari uvertira za upravo takav jedan zakon, da se prekraja volja građana u odnosu na izborne kombinatorike. Toliko o partijama koje se bore protiv izbornog inženjeringa među opštinama u Crnoj Gori - zaključila je Đukanović.

Đukanović: Potezanjem pitanja dvojnog državljanstva uoči podgoričkih izbora Mandić želi da privuče glasače

Za crnogorske izbore je karakteristična negativna kampanja i teško da ćemo skoro dobiti izbornu kampanju koja se zasniva na demokratskim i fer uslovima sa pozitivnim duhom, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
- Ova kampanja, koja je intenzivirana proteklih dana prosto ne iznenađuje, zato što su izbori za glavni grad jako važni i predstavljaju jedan jako dobar pokazatelj odnosa snaga i nacionalnom nivou. Mislim da posebno za vlast, odnosno za partije koje se nalaze na vlasti, ovi izbori su jako, jako važni - rekla je Đukanović.
Nakon izbora, kako kaže, biće puno aktera koji će biti za pregovaračkim stolom, jer se politička scena usitnjava i pojavljuje se puno novih, ali i starih političkih aktera, koji nemaju veliku snagu, ali je izvjesno da će preći cenzus.&nbsp;
- Vidimo čak i neke, po mom mišljenju, neprirodne koalicije, koje su stvorene ne da bi ta koalicija napravila neki dugoročni rezultat na lokalnom planu u glavnom gradu, nego da bi spasili svoju političku budućnost u Podgorici, i da bi samo došli do odborničkih mandata. Ja vjerujem da te koalicije nakon izbora ne znače apsolutno ništa, i da će doći do prekompozicije odnosa, snaga nakon izbora, i da će postizborne koalicije drugačije izgledati - naglasila je Đukanović.
Izborna retorika Pokrata Evropa sad, da neće ući u koaliciju sa DPS-om nakon izbora, je ista ona sa kojom su izašli na prethodne izbore u Podgorici, podsjeća ona i dodaje da su se stvari prilično promijenile i da uprkos popularnim i populističkim mjerama, na nacionalnom nivou, PES ne stoji tako dobro.
Vjeruje da će rezultati ovih lokalnih izbora biti znatno drugačiji od prethodnih, jer, prema njenom mišljenju PES je tada bila mlada partija, koja je imala fantastičan rezultat, no sada su iz tog Pokreta proizašla tri politička subjekta, što govori da se taj pokret sve više razjedinjuje.
- Vidite da su odnosi snaga drugačiji. Savez sa Demokratama, sa partijom i političarima koji su ih donedavno, čak, za krivična djela tužili, koliko se dobro sjećam. Napraviti takvu koaliciju i biti na jednoj listi je potpuno ne samo nelogično i neprincipijelno, nego prosto za prosječnog crnogorskog građanina, vjerujem i nerazumljivo. To nam samo govori, da PES sa jedne strane traži slamku spasa, vrlo slično kao što je to uradila URA na prethodnim parlamentarnim izborima, kada je išla sa Demokratama. Demokrate su ipak jedna partija koja vrlo rijetko govori, a često ćuti o svim političkim i društvenim zbivanjima, nalazeći samo kopču sa partijama kako bi došla do sve većeg broja odbornika, odnosno poslaničkih mjesta - objašnjava Đukanović.
Odluka gradonačelnice Olivere Injac o besplatnom gradskom prevozu tokom septembra je klasična zloupotreba položaja, objašnjava ona i dodaje da bi Agencija za sprječavanje korupcije trebalo da reaguje adekvatno.
Đukanović smatra da se Skupština i Vlada ponašaju netransparentno, jer, kako kaže, vjeruju da je to što imaju većinu dovoljno da usvoje bilo koje rješenje, bez obzira da li je to rješenje principijelno, zakonito ili ustavno.
- Duboko smo zagazili u jedan najnetransparentniji vid vladavine, koji se oslikava u radu Skupštine, koji podrazumijeva da možemo uvijek da budemo iznenađeni šta će se desiti, šta će se naći na dnevnom redu ili šta će sa dnevnog reda biti isključeno, na jednoj vrlo samovoljnoj osnovi koju jasno diktira prije svega gospodin Mandić, što ne iznenađuje od političara takvog profila, i partije jedne takve pozadine. Ali, moram reći, mene zaista iznenađuje da na to pristaju sve partije ove većine i partije koje danas čine Vladu - naglasila je ona.
Prema njenim riječima predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, bio u pravu kada je svaki od zakona vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.&nbsp;
Nerealno je, dodaje ona, da se 2024.godine, kada Crna Gora dobija pozitivan IBAR, dešava tako retrogradna politika. Dodaje da sada političke partije imaju namjeru da upravljaju nastavnim kadrom u školama biraju direktore i vrše partijsko zapošljavanje.
- Prosvjeta je svim partijama bila vrlo interesantan plijen, zato što je podrazumijevala veliki broj mjesta, po različitim linijama. To je jedna velika zajednica, gdje vi imate ogromne kapacitete, da zaposlite veliki broj svojih članova, njihove porodice i tako dalje. Ovo je prosto nedopustivo, i predsjednik je po mom mišljenju potpuno u pravu, ali on ne osjeća odgovornost da je do tog sistema došlo i njegovim radom. On je bio dio sistema izgradnje PES-a i svihprincipa koje je PES postavio u saradnji sa drugim partijama, jednako kao i premijer. To što je promijenio politiku u posljednjem perioduje možda dobro za njega, ali nije dobro za građane, jer oni ispaštaju zbog takve politike. Taj zakon će sjutra, sigurna sam biti izglasan, jer većina je većina i to je to - zaključilaje Đukanović.

Đukanović: PES ne stoji dobro, u koaliciji sa Demokratama traži slamku spasa

U susret Međunarodnom danu studenata u Budilniku analiziramo položaj mladih u Crnoj Gori.&nbsp;
Saznajemo sa kojim se izazovima suočavaju i kakve promjene priželjkuju. Jedan od velikih problema je sve češći odlazak mladih iz zemlje u potrazi za boljim prilikama.&nbsp;
Istražujemo šta ih motiviše da donesu takve odluke i kako bi se taj trend mogao zaustaviti. Zabrinjavajući je porast saobraćajnih nesreća, sa sve ozbiljnijim posljedicama - donosimo analizu uzroka i prijedloge rješenja. Na kraju, saznajemo i u kakvom je stanju Stari grad u Ulcinju.
Važnost neverbalne komunikacije, šta je pravilo 7-38-55 i kako po govoru tijela možemo otkriti šta neko misli o nama tema je novog izdanja emisije Srećan dan, od 9 do 11 sati.
&nbsp;Predstava"Smrt i djevojka" ponovo pred publikom nakon više od dvije godine, a o tome priča glumica Julija Milačić Petrović Njegoš
&nbsp;U susret novoj izložbi "Feniks" slikar Goran Ćetković otkriva o kakvim radovima je riječ i kako stvara novi svijet kroz likovnu umjetnost.

Budilnik na TV E: Položaj mladih u Crnoj Gori, važnost neverbalne komunikacije, Stari grad u Ulcinju...

Teorije zavjere, dezinformacije, višemilionsko podmićivanje za siguran glas, manipulacije na društvenim mrežama - time se koristio Donald Tramp uz pomoć milijardera Ilona Maska kako bi osigurao pobjedu na izborima - tvrdi se u desetominutnom filmu grupe britanskih autora. &nbsp;
Priču o tome kako je najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik Tesle, Space X-a i X-a, Ilon Mask, pleo mrežu uticaja i korupcije na platformi koju je kupio za 44 milijarde dolara, podjelila je na toj društvenoj mreži organizacija Led by Donkeys.&nbsp;
Riječ je o grupi britanskih liberala, od ranije poznatoj po upozorenjima koja su slali prije prvog Trampovog ulaska u Bijelu kuću. U video priči podsjeća se na širenje teorija zavjere, lažnih vijesti, uticaja na zaposlenike bivšeg Tvitera, brisanje objava, a sve u svrhu da Mask pomogne Donaldu Trampu da ponovo bude na čelu Amerike.
<h2>U nastavku je transkript većeg dijela ove video priče:&nbsp;</h2>
23. jula 2023, Mask objavljuje da Twitter sada nosi naziv X.
25. avgusta 2023, Donald Trump, koji je prethodno bio banovan, vraća se na platformu i postavlja fotografije svog hapšenja iz Falton County zatvora uz poruku “miješanje u izbore, nikada se ne predaj”. Mask repostuje. Četiri dana kasnije, X ukida dugogodišnju zabranu plaćenog političkog oglašavanja.
15. novembra 2023, u postu koji promoviše rasističku teoriju zavjere da Jevreji uvoze imigrante u Ameriku kako bi popravili izbore za demokrate, jedan korisnik X-a piše: „Jevrejske zajednice guraju upravo onu vrstu dijalektičke mržnje prema bijelcima koju tvrde da žele ljudi da prestanu koristiti protiv njih“. Mask odgovara: „Rekao si pravu istinu“. Kao odgovor, nekoliko oglašivača, uključujući Disney, Warner Brothers i Comcast, pauzira svoje oglašavanje na X-u. Mask tada poručuje oglašivačima zabrinutim zbog govora mržnje na platformi: „Idite u k...c. Je li to jasno?“
Tokom narednih mjeseci, Mask će postati opsjednut lažnom tvrdnjom da Demokrate dopuštaju imigrantima da uđu u Ameriku kako bi stvorili više demokratskih glasača, kako bi zapravo krali predstojeće izbore. Podijelio je ovu tvrdnju sa svojim pratiocima, šireći je na desetine miliona drugih naloga koji su odlučili da ga ne prate. Godinu kasnije, biće otkriveno da je Mask, imigrant iz Južnoafričke Republike, koji je ilegalno radio u SAD-u 1990-ih.
25. novembra 2023, na X-u, Mask podstiče teoriju zavjere Pizzagate, odavno opovrgnutu tvrdnju da su visokoprofilisane Demokrate vodile pedofilski lanac zlostavljanja iz pizzerije u Vašingtonu.
25. marta 2024, Mask gubi tužbu protiv Centra za suzbijanje digitalne mržnje. Tužio ih je nakon što su ukazali na porast govora mržnje nakon što je Mask kupio Twitter. U svom obrazloženju, američki okružni sudija naziva Maskov slučaj površnim i kaže da je tužba o kazni optuženima zbog njihovog govora.
U maju 2024. godine, Mask osniva politički akcioni komitet koji naziva America PAC. Njegov cilj je mobilisati milion republikanaca u državama koje prelamaju izbore, u nastojanju da predaju izbore Trampu. Mask se obavezuje da će uložiti desetine miliona dolara svog novca za izlazak na izbore i svakog petka ujutro odvaja 30 do 60 minuta da se sastane sa timom koji je okupio da vodi ovu inicijativu.
14. jula 2024, Mask zove Trampa u ime Džej Di Vensa, nagovarajući Trampa da izabere Vensa za svog kandidata za potpredsjednika. Vens tvrdi da je abortus ubistvo i vrijeđa žene koje nisu postale majke: „Skup žena bez djece, mačaka, koje su nesrećne u vlastitim životima i odlukama koje su donijele“. Maskov telefonski poziv bio je dio šireg napora milijardera iz Silikonske doline da osiguraju da Vens bude izabran. Sljedećeg dana, Vens je predstavljen kao Trampov kandidat za potpredsjednika.
6. septembra 2024, Trump kaže da će, ako pobijedi, imenovati Maska za vođu komisije za vladinu efikasnost. A Elon, „jer nije previše zauzet“, pristao je da bude na čelu tog tima. Ideja je došla od Maska, čije kompanije se trenutno suočavaju sa najmanje 20 federalnih istraga. Ako dobije tu ulogu, to bi najbogatijem čovjeku na svijetu dalo moć da konroliše regulatore koji utiču na njegove kompanije. Samo prošle godine, njegove kompanije su dobile ugovore u vrijednosti od tri milijarde dolara od 17 federalnih agencija.
9. septembra 2024, Musk širi teoriju zavjere da imigranti u Ohaju jedu kućne ljubimce. Sljedećeg dana, Tramp ponavlja ovu uvredu tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris. „U Springfieldu jedu pse“. Lažna tvrdnja dovodi do više prijetnji bombama protiv imigrantske zajednice u Springfieldu.
10. i 16. septembra 2024, Mask pojačava teoriju zavjere da je ABC dostavila pitanja za debatu u kampanji Haris, lažno tvrdi da demokrate žele da uzmu djecu, dodatno podstiče rasističke laži o imigrantima koji jedu kućne ljubimce, dijeli sa svojih skoro 200 miliona pratilaca na X-u da Trump mora da pobijedi kako bi „sačuvao slobodu i meritokratiju u Americi“ i insinuira da je sumnjivo što niko čak ne pokušava da ubije Bajdena i Kamalu.
Tajna služba SAD-a potvrđuje da je upoznata sa postom. Bijela kuća izdaje saopštenje u kojem se navodi da nasilje treba osuditi, nikada podsticati, ili se o nasilju šaliti. Ova retorika je neodgovorna.
4. oktobra 2024, Mask objavljuje: „Osim ako Tramp ne pobijedi i ne riješimo planinu agresivnih propisa koji nemaju nikakve veze sa bezbjednošću, čovječanstvo nikada neće doći do Marsa. Ovo je egzistencijalno“. Musk je vlasnik Space X-a i može da zaradi milijarde od američkih vladinih svemirskih ugovora.
5. oktobra 2024, korisničko ime @America je oduzeto bivšem korisniku i dato Maskovom America PAC-u. Iste večeri, pridružuje se bivšem predsjedniku na sceni u Pensilvaniji, dviljački skačući. „Borite se, borite se, borite se. Glasajte, glasajte, glasajte“. Sa svojim višim timom preselio se u sobu u hotelu u Pensilvaniji kako bi se posvetio Trampovoj kampanji. Sa Trampom razgovara nekoliko puta sedmično, održava seriju skupova širom države i angažuje rukovodioce iz svojih kompanija da mu se pridruže.
15. oktobra 2024, pravni dokumenti Maskovog političkog akcionog komiteta pokazuju da je lično donirao najmanje 75 miliona dolara za napore da se ponovo izabere Tramp.
18. oktobra 2024, otkriva se da još jedna grupa koju finansira Mask, pod nazivom Future Coalition Pack, cilja muslimanske glasače u Mičigenu i jevrejske glasače u Pensilvaniji sa političkim oglasima koji su dijametralno suprotni od onih koji se odnose na Kamalu Haris.
U područjima sa velikim muslimanskim stanovništvom, grupa prikazuje Haris kao blisku prijateljicu Izraela i sugeriše da je odana vjerovanjima svog jevrejskog muža. Ali, u područjima sa jevrejskim stanovništvom, politički oglasi objavljuju da Haris udovoljava Palestini.
Istovremeno, Mask nudi 100 dolara svakom glasaču iz Pensilvanije koji potpiše njegovu online peticiju u okviru napora da se izgradi lista vjerovatnih Trampovih glasača. Takođe, počinje da poklanja milion dolara dnevno nasumično odabranim glasačima koji su potpisali peticiju.
19. oktobra 2024, otkriva se da Building America’s Future PAC, još jedna kompanije koju finansira Mask, vodi lažnu kampanju Haris postavljanjem web stranice sa lažnim političkim stavovima, a zatim šalje SMS poruke koje upućuju glasače na lažni sajt.
20. oktobra 2024, otkriva se da je Mask svom America PAC-u dodatno donirao 44 miliona dolara u prvih 16 dana oktobra.
25. oktobra 2024, Wall Street Journal izvještava da je Mask u redovnom kontaktu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od 2022. godine.
21. oktobra 2024, Mask govori na sada već čuvenom Trampovom mitingu na Madison Square Gardenu, skupu koji je bio obilježen rasizmom, mizoginijom i prijetnjama nasiljem.
Musk je objavio više od 3.000 objava na X-u u posljednjem mjesecu, uključujući desetine neosnovanih tvrdnji o izborima, koje su pregledane stotinama miliona puta. Osim samog Trampa, Mask je sada najveći širitelj dezinformacija o izborima.
5. novembra 2024, Tramp pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Elon Mask, ekstremni desničarski teoretičar zavjere, uspio je da iskoristi svoje ogromno bogatstvo kako bi pomogao da se izbori preokrenu u korist osuđenog kriminalca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzUV3ApDd9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kako je Ilon Mask osigurao pobjedu Donaldu Trampu

Nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović tvrdi da je predsjednik Skupštine i jedan od lidera bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini.
Jovanović je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, upitao nosioca liste „Za budućnost Budve“ Mladena Mikijelja da li zna čiji je to objekat, kao i da li je to divlje sagrađeni objekat u Parku prirode Platamuni.
- Da li je ovo činjenica koju Mladen Mikijelj krije? Objekat je izgrađen na parceli 891/1 u zaštićenom poručju Parka prirode Platamuni - rekao je Jovanović.
On je pokazao izvod iz planskog dokumenta, navodeći da je to dokaz da je objekat sagrađen na zaštićenom području.
Jovanović je pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg Jovanović tvrdi da je Mandićev prijatelj.
- Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovoga objekata koji je u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode - dodao je Jovanović.
Pozvao je nadležne institucije da ispitaju njegove tvrdnje, te rekao da je Mikijelj upoznat sa ovim, ali da štiti interese svog partijskog šefa Mandića.

Jovanović: Andrija Mandić je vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u zaleđu Budve

Ako Milan Knežević ostaje pri tome da ga treba baciti sa mosta ako je Luka Rakčević kandidat za gradonačelnika evo mi ga nećemo baciti sa mosta, neka nas ne poziva na pregovore - kazao je lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović gostujući u emisiji “Argumenti” na TVCG.
On je kazao da nema neke ljubavi između DF-a i Ure.
- Nama nikad nije bio cilj da Milan Knežević skoči sa mosta, on jeste poeta ali u poeziji bi to značilo da je u pitanju neka velika neuzvraćena ljubav pa je neko morao da skoči sa mosta. Nema neke velike ljubavi između DF-a i URE, tako da on može da bude relaksiran - kazao je Abazović.
Očekuje od Kneževića da održi riječ i ako ostane pri tome, da ih ne zove na pregovore.
- Ako ostaje pri tome da ga treba baciti sa mosta ako je Luka Rakčević kandidat za gradonačelnika. Evo mi ga nećemo baciti sa mosta, neka nas ne poziva na pregovore. Ne pada nam na pamet da budemo krpe Andrije Mandića, Milojka Spajića, Alekse Bečića ili Mila Đukanovića, eto im odbornici pa neka naprave vlast - poručuje Abazović.
Kneževićeva izjava, dodaje Abazović, implicira da je DF najbolji saigrač DPS-a.
- Odbijanje Rakčevića znači samo jedno da to je da Milan Knežević i DF žele da se DPS vrati na vlast - poručuje Abazović.
Abazović je istakao da se crnogorski sektor bezbjednosti nalazi se u rasulu, i da se građani se nalaze u blagom strahu.
- Mi i dalje tražimo za bjeguncem koji je počinio dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, vratili smo obračun kriminalnih klanova na ulice, sinoć smo imali pucnjavu u Kotoru… - dodao je on.
Za trenutno stanje u državi, kaže Abazović, nijesu krive samo Demokrate, već i Vlada.
- Oni sad pokušavaju svu krivicu da prebace na sudove, a to nije tačno, 2023. godine nijeste imali nijedno kriminalno, odnosno mafijaško ubistvo u Crnoj Gori. Sudovi su bili isti ili gori nego što su sad. Stvar je atmosfere. Ova Vlada je svojom nesposobnošću motiviše kriminalce, da oni iz sfere defanzive u kojoj su bili prelaze u ofanzivu - kazao je Abazović.
Naglasio je da se plaši da će se situacija pogoršati.
- Oni tvrde da imaju najveću podršku u istoriji, i imaju ali isto tako nemaju hrabrosti, znanja, sposobnosti, niti bilo ko preza od njih, ne postoji nijedan kriminalac u Crnoj Gori koji misli da u Vladi ima neprijatelja za kriminalne aktivnosti. Postoje samo ljudi koji se plaše SDT-a i SPO-a - tvrdi Abazović.
Na pitanje da li on, s obzirom da je bio premijer u vrijeme kada se desila afera kada je prokopan tunel u centru grada do Višeg suda, ima pravo da uperi prst u bilo koga drugog, Abazović je kazao da je tačno da je veliki problem bio iskopavanje tunela, da bezbjednost sudova nije na visokom nivou, da su tamo ukradeni neki predmeti, i da će se vidjeti šta će pokazati istraga.
- Međutim, nekim srećnim okolnostima, to nije izazvalo nikakav veći problem u smsilu ugrožavanja bezbjednosti građana. Najveći uspjeh je što smo mi 2023. imali 0 kriminalnih ubistava u Crnoj Gori - istakao je Abazović.
Upitan kada će GP URA izaći sa platformom koju priprema zajedno sa Pokretom za Podgoricu, Abazović je kazao da su izbori u Budvi odložili situaciju, jer su sve partije skoncentrisane na nedjelju kada se održavaju izbori u tom gradu, ali da kada budu imali platformu oni će izaći sa njom u javnost.

Abazović: Ne pada nam na pamet da budemo krpe Mandića, Spajića, Bečića ili Đukanovića, eto im odbornici pa neka naprave vlast

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: nikoleta-dukanovic