Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?
Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.
Da li se pravosudna reforma, odnosno takozvani veting, može sprovesti bez ustavnih promjena, pitanje je koje se posljednjih dana nametnulo u javnosti. Prema mišljenju Ministarstva pravde, taj proces se može realizovati kroz izradu zakona o spoljnoj procjeni integriteta sudija i tužilaca.
Bila bi, kako pišu mediji, formirana komisija koja bi provjeravala imovinu, životni stil i stručnost nosilaca sudsko-tužilačke vlasti.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor Blagota Mitrić, za Radio Crne Gore pojašnjava da je prema Ustavu sudijska funkcija stalna, te da se ne može prekinuti donošenjem nekog zakona.
- Sudiji može prestati funkcija ostavkom, znači kada on to zatraži. Zatim kada ispuni uslove za starosnu penziju i treće ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Iz ovog proizilazi da nikakav zakon ne dolazi u obzir sa kojim bi se uskratila stalnost suijske funkcije, njegova nezavisnost i samostalnost- rekao je Mitrić.
Rad sudija i do sada je bio pod lupom, ističe Mitrić, tako da veting u tom smislu nije neophodan.
- Nadgledaju rad pojedinih sudija preko takozvanih sudijskih inspekcija i tako dalje, a trebalo je to Ministarstvo pravde, ne znam koji već organ, odmah da provjeri. Stručnost, znanje, profesionalnost, moralnost, što god će, onih sudija koji se za tri godine nisu donijeli prosim- istakao je Mitrić.
Da je veting potreban i to bez izmjena ustava, ali da se sa njime kasni, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Za televiziju Vijesti je sopštila da je stanje u pravosuđu zabrinjavajuće.
- Mislim da je to jedan od najvećih prioriteta koje nove vlasti nisu isporučile, a obećale su građanima, jer vi prosto kada vidite šta se sve dešava sa raznoraznim sudskim postupcima, na kraju krajeva građani to kao pojedinci najbolje znaju na nekim svojim primjerima i prosto vidite da nema te pravde, ona nije isporučena- rekla je Mrdović.
Podsjetimo, Vladin predlog za promjenu ustava u Skupštinskoj je proceduri od aprila.
Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno, odnosi i na odredbe amandmana 8 i 9, kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Za ustavne promjene potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika u parlamentu.