Nurković za Portal ETV: Institucije nijesu reagovale kada su se govor mržnje i ksenofobija ne samo tolerisali, već i ohrabrivali

U političkom trenutku kada se Crna Gora suočava s brojnim ekonomskim, društvenim i međunarodnim izazovima, dijalog o razvoju, stabilnosti i budućnosti zemlje dobija poseban značaj. Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i visoki funkcioner Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković, u intervjuu za Portal ETV, nakon turbulentnih i nemilih događaja, prijetnji i uništavanja imovine, te uvođenja viza za državljane Turske, upozorava da postoje pojedinci i grupe koji, pod plaštom patriotizma, zapravo pokušavaju da unesu nemir, da prikažu Crnu Goru kao zemlju podjela i da politički profitiraju na izazivanju sukoba među građanima. Podvlači i da je izostala brza i kristalno jasna reakcija institucija u trenutku kada se govor mržnje i ksenofobija nisu samo tolerisali, već i ohrabrivali.

U intervjuu je Nurković govorio o ulozi Turske u crnogorskoj ekonomiji, mogućnostima saradnje sa Saudijskom Arabijom, razvojnim projektima na sjeveru zemlje, kao i o pitanjima institucionalne odgovornosti, transparentnosti i političke stabilnosti.

Nurković iznosi svoje viđenje odnosa Crne Gore sa ključnim međunarodnim partnerima, daje ocjenu stanja u zemlji i odgovara na aktuelne političke teme. Njegovi stavovi usmjereni su na jačanje institucija, očuvanje međunacionalnog sklada i ekonomski razvoj, dok poručuje da Crna Gora može i treba da gradi odnose sa svijetom na temelju međusobnog poštovanja i zajedničkog interesa.

Turska – stub ekonomskog partnerstva Crne Gore

Portal ETV: Koliki je značaj Turske za crnogorsku ekonomiju i zbog čega?

NURKOVIĆ: Turska je danas jedan od ključniih partnera crnogorske ekonomije, ali i partner s kojim dijelimo više od puke trgovinske razmjene. To je zemlja sa kojom nas veže duboko ukorijenjeno povjerenje, ali i savezništvo koje se ogleda kroz NATO okvir, ali i kroz sve brojnije oblike saradnje u oblasti investicija, turizma, energetike, obrazovanja i kulture. Tokom 2024. godine Turska je bila drugi najveći strani investitor u Crnoj Gori, dok je već u 2025. zauzela prvo mjesto po visini stranih direktnih ulaganja, sa tendencijom rasta – i to ozbiljnom tendencijom investicionog rasta. Ti podaci sami po sebi pokazuju koliko je važna njena uloga za našu ekonomiju.

Samo Turska agencija za saradnju i koordinaciju TIKA realizovala je više od 550 razvojnih projekata u Crnoj Gori, vrijednosti oko 25 miliona eura, čime je ostavila trajan pečat u lokalnim zajednicama, naročito na sjeveru zemlje. To su konkretni rezultati – izgrađene škole, obnovljene zdravstvene ustanove, opremljene laboratorije, poljoprivredni projekti koji pomažu ljudima da žive od svog rada. Takva saradnja ne donosi samo ekonomski rast, već gradi mostove među narodima.

Zato, kada govorimo o Turskoj, ne govorimo samo o investicijama, već o partnerskom odnosu koji je stabilan, čvrst i obostran. Crna Gora i Turska pokazuju da države mogu biti različite po veličini, ali jednake u poštovanju i zajedničkom interesu. Taj odnos moramo očuvati i unapređivati, jer u njemu leži sigurnost našeg ekonomskog razvoja i političke stabilnosti.

Odnosi Crne Gore i Turske – duboko ukorijenjeno povjerenje

Portal ETV: Vjerujete li da će se situacija u odnosima dvije zemlje normalizovati?

NURKOVIĆ: Vjerujem da hoće, i to vrlo brzo. Naši odnosi sa Turskom su previše duboki, višedecenijski, a posebno nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore i institucionalno ukorijenjeni da bi ih mogle poljuljati, po meni, prolazne okolnosti. Crna Gora i Turska su dvije države koje dijele mnogo više od političkih veza – to su prijateljski odnosi koji traju preko vijek i po, i koje ne može narušiti trenutna kriza.

U sve to smo se uvjerili i tokom posjete PPV i ministra vanjskih poslova gospodina Ervina Ibrahimovića Republici Turskoj, odmah nakon incidenta koji je prijetio da ozbiljno naruši mir i spokoj građana Podgorice i Crne Gore.

Ono što jeste važno, jeste da se reaguje odgovorno. Kada se desi incident, obaveza države je da jasno utvrdi odgovornost – ne samo onih koji su direktno počinili djelo, već i onih koji su, svojim izjavama i ponašanjem, danima stvarali podlogu za netrpeljivost i nepoštovanje. Izostala je brza i jasna reakcija u trenutku kada je trebalo poslati poruku da Crna Gora neće tolerisati govor mržnje ni pokušaje da se naruši sklad među građanima, jer odnosi dviju zemalja su jači od bilo kakvih prolaznih scenarija.

Politička odgovornost i govor mržnje

Portal ETV: Ko snosi najveću odgovornost što je došlo do situacije kojoj smo svjedočili -  nemilih scena, prijetnji, uništavanju imovine državljanims Turske, govora mržnje, ksenofobije? Da li prepoznajete nečiji politički interes? Čiji?

NURKOVIĆ: Odgovornost za svaku situaciju koja prijeti da naruši međudržavne odnose ili izazove međunacionalne tenzije ne može biti svedena samo na one koji su fizički učestvovali u incidentima. Prava odgovornost je mnogo šira i obuhvata i one koji su, svojim javnim djelovanjem, izjavama i nastupima, danima i sedmicama prije stvarali podlogu za ono što se kasnije desilo. To su pojedinci i grupe koje, pod plaštom patriotizma, zapravo pokušavaju da unesu nemir, da prikažu Crnu Goru kao zemlju podjela i da politički profitiraju na izazivanju sukoba među građanima.

Izostala je, nažalost, brza i kristalna reakcija institucija u trenutku kada se govor mržnje i ksenofobija nisu samo tolerisali, već i ohrabrivali. Država mora imati snage da pošalje jasnu poruku – da niko, ni zbog političkog interesa ni zbog predizbornih kalkulacija, ne može da ruši međunacionalni sklad i da vrijeđa osjećanja drugih. Crna Gora ima svoje zakone i institucije, i to je okvir u kojem se mora djelovati.

Ne treba bježati od činjenice da iza svake krize postoji neko ko računa na političku korist. Postoje akteri koji žele da zamagle suštinu, da podstaknu podjele i da Crnu Goru predstave kao nestabilno društvo. To je pogrešan put, jer u zemlji koja je vjekovima opstajala na suživotu i međusobnom poštovanju, takve ideje nemaju budućnost.

Hoću da vjerujem da je Crna Gora jača od svih pokušaja da se unese razdor. Ona ima više građana na pravoj strani – na strani mira, tolerancije i civilizacijskih vrijednosti, nego onih koji navijaju za incidente.

Saudijska Arabija - nova šansa za investicije i razvoj

Portal ETV: Zbog čega bi konkretno Saudijska Arabija mogla biti značajna za Crnu Goru?

NURKOVIĆ: Saudijska Arabija je globalni faktor i država čiji uticaj daleko prevazilazi granice Bliskog istoka. Ona ima ogroman ekonomski potencijal, ali i geopolitičku težinu. Crna Gora može i treba da gradi sa njom partnerske odnose koji se temelje na međusobnom uvažavanju i nemiješanju u unutrašnju politiku. Saudijska Arabija je upravo po tome prepoznata – kao država koja poštuje suverenitet svojih partnera, a koja kroz razvojne i investicione projekte donosi stabilnost i ekonomski rast.

Za Crnu Goru, saradnja sa Saudijskom Arabijom može značiti novu dimenziju investicija u energetiku, turizam, infrastrukturu i finansijski sektor. Ali još važnije od toga, to bi bila potvrda da Crna Gora, kao mala država, ima sposobnost da gradi prijateljstva sa velikim svjetskim akterima, bez kompleksa i bez političkih kalkulacija. Takvo partnerstvo može dodatno ojačati naš međunarodni položaj i doprinijeti razvoju i diversifikaciji naše ekonomije.

Uostalom, ogromno je investiciono prisustvo Saudijske Arabije u Evropi, kao i trgovinska razmjena. Tako, na primjer, prema nekim izvorima Saudijska Arabija je u 2024. godini izvezla u zemlje Evrope 164 milijarde dolara robe, a u isto vrijeme od zemalja Evrope uvezla robu u vrijednosti od 224 milijarde dolara. Takođe, kada su ulaganja u pitanju, glavni institucionalni ulagač iz Saudijske Arabije je Public Investment Fund (PIF) i za period od 2017–2024. PIF je u Evropi uložio oko 85 milijardi dolara, dok do kraja 2030. godine planira da ta cifra bude na nivou od oko 170 milijardi dolara.

Tako da zaista ne vidim razlog zašto Crna Gora ne bi bila dio ekonomske saradnje Saudijske Arabije i Evrope. Da zaključim – Crna Gora samo može imati ekonomske koristi od uspostavljanja ekonomskih odnosa sa Saudijskom Arabijom.

Ski centar Štedim – Hajla: Projekat koji mijenja lice sjevera Crne Gore

Portal ETV: Koliki je značaj  realizacije projekta Ski centra Štedim – Hajla? Koliko će koštati i kako će se finansirati?

NURKOVIĆ: Projekat Štedim – Hajla jedan je od kapitalnih razvojnih projekata na sjeveru Crne Gore, i ponosno mogu reći da je njegova realizacija u poodmakloj fazi. Prema zvaničnim podacima, ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 32 miliona eura, od čega je već uloženo približno 21 milion.

Trenutno su aktivni ugovori vrijedni oko 18 miliona eura, koji obuhvataju izgradnju šestosjedne žičare, uređivanje staza i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture. U toku su i javne nabavke za preostale radove, hidrotehničke instalacije, akumulaciono jezero za osnježavanje i nabavku vozila za pripremu staza.

Ovo je projekat koji ne gradi samo skijalište, već stvara novu razvojnu perspektivu za cijeli sjever Crne Gore. Kada Ski centar bude u potpunosti završen, Rožaje i okolne opštine dobiće šansu da postanu snažno turističko središte, što znači nova radna mjesta, veći prihod i bolji standard. Uvjeren sam da će država ovaj projekat dovesti do kraja, jer je Štedim – Hajla primjer onoga kako se ideja pretvara u rezultat. A sjever Crne Gore zaslužuje ulaganja, razvoj i pravednu zastupljenost u svim magistralnim državnim politikama.

Ono što je sljedeća faza jeste pronalaženje kredibilnih investitora – domaćih ili stranih, više njih ili jednog – koji bi ulagali na toj lokaciji, prije svega u izgradnju hotela svih kategorija, kao i drugih smještajnih kapaciteta i svih drugih pratećih sadržaja koji bi se trebali naći na lokalitetu Ski centra Štedim, kako bi se moglo reći da je kompletan projekat zaživio i da isti donosi pozitivne efekte na lokalnu, ali i na državnu ekonomiju.

Koncesija nad aerodromima - državni interes mora biti na prvom mjestu

Portal ETV: Da li aerodrome treba dati u koncesiju ili ne?

NURKOVIĆ: Pitanje koncesije aerodroma nije pitanje za dnevnopolitičku raspravu, već za stratešku odluku koja mora biti donesena na temelju interesa države. Moj stav je jasan: „Ako država ima finansijskog kapaciteta, znanja i kadrovskih resursa, onda je sigurno interes države da sama razvija svoje aerodrome.“

Ukoliko pak država nema raspoložive resurse na nivou potrebnih, onda koncesija može biti opravdana samo ako donosi bolji servis građanima, modernizaciju infrastrukture i veću povezanost Crne Gore sa svijetom. Ali to mora biti urađeno transparentno, odgovorno i uz punu kontrolu države.

Ako ugovor o koncesiji predviđa jasne investicione obaveze, rokove, standarde bezbjednosti i garancije za poštovanje javnog interesa, onda je to model koji može koristiti državi. Međutim, ako se koncesija pretvori u način da država izgubi kontrolu nad strateškim resursom, onda to nije rješenje koje treba prihvatiti. Zato podržavam ideju da se o svakoj takvoj odluci vodi otvorena, javna rasprava i da građani budu upoznati sa svim detaljima. Aerodromi su vrata Crne Gore u svijet i njima se mora upravljati s punim osjećajem državne odgovornosti.

Finansijska policija – signal institucionalne zrelosti

Portal ETV: Treba li Crnoj Gori finansijska policija i da li bi ona doprinijela suzbijanju kriminala?

NURKOVIĆ: Crnoj Gori je potrebna bolja finansijska disciplina i institucionalna odgovornost. Jedan od načina da se to postigne jeste formiranje specijalizovanog organa koji bi se bavio suzbijanjem finansijskog kriminala, poreskih zloupotreba i pranja novca.

To bi mogla biti finansijska policija po uzoru na evropske prakse, poput italijanske Guardia di Finanza. Takva institucija bi objedinjavala istražne, finansijske i tužilačke mehanizme, što bi značajno povećalo efikasnost sistema.

Suština nije u imenu institucije, već u njenoj nezavisnosti i profesionalnosti. Crnoj Gori je potreban organ koji bi djelovao brzo, precizno i bez političkog uticaja, jer finansijski kriminal podjednako ugrožava ekonomiju i povjerenje građana. Uvođenje finansijske policije bilo bi signal da Crna Gora ulazi u novu fazu institucionalne zrelosti i da više niko nije iznad zakona.

Mada moram naglasiti da i danas imamo dovoljno institucionalnih i zakonodavnih kapaciteta, tako da dobro treba razmisliti da li uvoditi finansijsku policiju kao poseban organ ili nadograditi postojeći sistem koji je svakako potrebno pojačati i resursima i ovlašćenjima kroz izmjene i dopune postojećih zakona.

Optužbe o „kontroli“ Rožaja

Portal ETV: Vas i lidera BS Ervina Ibrahimovića optužuju za potpunu kontrolu Rožaja. Kažu čak da se na platnom spisku Opštine i opštinskih preduzeća nalazi na stotine onih koji rade u inostranstvu, a da ste im Vi, narodski rečeno, “završili” da platu primaju i u Crnoj Gori, iako ni dan nisu bili na tom poslu. Optužuju Vas pojedinci za partijsko zapošljavanje, korupciju i isključivo djelovanje u interesu partije, a na štetu Opštine. Gdje je ovdje istina i zašto sve ove silne optužbe?

NURKOVIĆ: Riječ je o vrlo neozbiljnim, zlonamjernim i sa vrlo skrivenim, ali opasnim ciljevima onih koji plasiraju takve teze u javnosti.

Svaka takva teza mora biti praćena relevantnim činjenicama, a ne glasovima s margina političkog života. Te tvrdnje ne stoje. One su proizvod političkih konstrukcija onih koji ne mogu ponuditi ni program, ni viziju, pa pokušavaju da glasnošću zamijene argument.

Ne postoji ni jedan relevantan slučaj, bar ne da ja znam, da ima zaposlenih u Opštini, a da su na radu u inostranstvu. I sam sam čuo takve priče i tim tragom sam se raspitivao i dobio obrazloženja od nadležnih da to nema nikakve veze sa realnošću, jer tako nešto prosto nije moguće. U saznanju sam da ima sporadično onih koji su na bolovanju ili na neplaćenom odsustvu i da je riječ o izuzecima. A pominjanje više stotina je po meni prosto nemoguće, jer bi to značilo da su svi zaposleni u opštini odsutni. Morate znati jednu činjenicu – u opštini po svim osnovama radi oko 280 zaposlenih, plus javne institucije oko 110 zaposlenih. I sada kada se kaže „na stotine onih koji rade u inostranstvu“, dolazimo do jasnog zaključka da je tako nešto prosto nemoguće.

U konačnom, ako neko ima relevantne činjenice sa imenima i prezimenima takvih, ja bih lično volio i da ih saopšti i da prijavi nadležnim organima da se sve to ispita, jer ako tako nešto postoji, pa makar se radilo i o jednom slučaju, radi se o ozbiljnim optužbama za koje sam lično kao predsjednik opštinskog odbora Bošnjačke stranke – Rožaje, zainteresovan da se demistifikuju i kao takve nemaju niti mogu imati podršku kako mene lično, tako ni predsjednika stranke gospodina Ervina Ibrahimovića i predsjednika opštine Rahmana Husovića.

Odgovorna politika, a ne populizam

Zato sve to doživljavam kao pokušaj da se skrene pažnja s činjenice da Bošnjačka stranka bilježi stabilan rast, ima povjerenje građana i pokazuje da dosljednost i rad donose rezultate. A kada neko u Crnoj Gori uspješno vodi politiku, posebno nacionalnu politiku koja donosi rezultate, uvijek se nađe neko kome smeta.

Bošnjačka stranka je osnovana kao nacionalna partija, ali nikada nije bila zatvorena u uske etničke okvire. Ona je od svog osnivanja jasno pokazala da je politički partner na liniji očuvanja suvereniteta Crne Gore, ustavnog poretka i građanskog sklada. Na referendumu o nezavisnosti stali smo uz državotvornu ideju, i danas stojimo na istom mjestu – da Crna Gora mora biti zajednica jednakih, a ne privilegovanih. Naš cilj nije moć, jer pravedna raspodjela moći nije privilegija, već ravnopravnost.

Mi nismo dnevno-politička tema. Bošnjačka stranka ne gradi popularnost na jeftinim izjavama, već na radu i odgovornosti. Naš cilj je da osiguramo ravnomjerno zastupanje svih građana, posebno onih koji su decenijama bili na marginama političkog života. To je naša ustavna misija i to je ono zbog čega postojimo.

Zato, kada neko kaže da Bošnjačka stranka „kontroliše“ Rožaje, ja kažem ne – Bošnjačka stranka ne kontroliše, ona upravlja odgovorno, u skladu sa zakonom, i brine o interesima građana. Jer naš cilj nije kontrola, već razvoj.

Zato i kažem, ako neko ima dokaz o nezakonitosti, neka ga preda institucijama – ja prvi tražim da se to ispita. Ali ako takvih dokaza nema, onda se mora priznati da su priče o korupciji samo pokušaj da se uruši ono što je izgrađeno povjerenje građana, stabilnost i ugled jedne državotvorne partije.

Cilj nije kontrola

Rang potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, kao i rang potpredsjednika Skupštine, obavezuje da se bavi državnim pitanjima, ne lokalnim prepirkama. Naš posao je da Crnu Goru predstavljamo dostojanstveno, da otvaramo vrata saradnje i jačamo međunarodni ugled države. Mi nismo u politici da bismo „bili glavni u svom kraju“, već da bismo bili korisni svojoj državi. Zato poručujem – neka se rezultati vide, neka činjenice govore, a glasine prepustimo onima koji žive od njih.

Narod prepoznaje ozbiljnost, narod osjeća sigurnost, i zato Bošnjačka stranka raste. Jer naš put nije ni put populizma, ni put lične promocije – to je put odgovorne politike, ravnopravnosti i poštovanja. I upravo to je ono što danas najviše treba Crnoj Gori.

Na vaše pitanje „gdje je ovdje istina i zašto sve ove silne optužbe“, odgovor je jednostavan: istine nema u takvim optužbama. A zašto? Pa zato što, kada političkoj konkurenciji u Rožajama postane jasno da se nema ni jedan politički argument za borbu na fer način – jer Bošnjačka stranka čvrsto stoji na oko 60% podrške biračkog tijela, po svim istraživanjima koja su rađena za potrebe naše političke konkurencije – onda se pribjegava špekulacijama i pokušajima da se predsjednik stranke i predsjednik opštinskog odbora kvalifikuju na neprimjeren način uz konstatacije koje ste naveli u vašem pitanju.

Ali činjenice su neumoljive i biće potvrđene na prvim narednim izborima, bilo da je riječ o lokalnim ili parlamentarnim, i bilo kada da budu – jer mi smo za izbore spremni u svakom trenutku.

A koliko radimo na štetu opštine, najbolje govore činjenice da se zalaganjima ministara i poslanika Bošnjačke stranke, a posebno nas koji smo iz Rožaja, u Rožajama u zadnjih nekoliko godina slilo par desetina miliona eura – i neće se stati na tome, nego ćemo uporno i neumorno zahtijevati da se dodatno uvećaju sredstva iz kapitalnog budžeta za ulaganja na sjeveru Crne Gore, pa samim tim i u Rožajama. Ta ulaganja su golim okom vidljiva i to je upravo problem i razlog instruisanih i orkestriranih optužbi na naš račun.

Ja razumijem one koji optužuju, jer nije lako gledati sve rezultate koji se postižu, ali neka takvi optužuju, a mi ćemo nastaviti da radimo najbolje što znamo – a sud će na kraju dati narod, građani koji su nas birali da ih predstavljamo i zastupamo njihove interese.