Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitao je svim građankama i građanima Crne Gore 13. jul – Dan državnosti, kako je rekao datum duboko urezanog u kolektivno pamćenje našeg naroda i temelje naše državnosti.
Nurković je rekao da su korijeni crnogorske slobode i državnosti duboki su, čvrsti i oblikovani kroz vjekove borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo na sopstveni put.
- Još od međunarodnog priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, pa sve do 13. jula 1941. prvog organizovanog ustanka u porobljenoj Evropi, Crna Gora je svjedočila otpornosti svojih ljudi i snazi ideje slobode - naveo je on u čestitki.
Dan državnosti nije samo podsjećanje na prošlost to je, ističe Nurković, obaveza da se odnosimo s poštovanjem prema onome što je stečeno žrtvom, ali i odgovornost da nastavimo da gradimo društvo u kojem je čovjek primat.&nbsp;
- Crna Gora danas, kao i tada, mora biti država koja njeguje mir, pravdu, suživot i poštovanje različitosti jer upravo u tim vrijednostima leži njena istinska snaga - kazao je Nurković.
Kako je istakao, poruka 13. jula jeste jasna i svevremena: sloboda se ne poklanja ona se zaslužuje.&nbsp;
- A očuvanje te slobode počinje odnosom svakog pojedinca prema svojoj državi, njenim institucijama i njenim vrijednostima. U duhu tog velikog nasljeđa, neka nam Dan državnosti bude podsjetnik da Crna Gora nije samo prostor, već ideja i zavjet da živimo u miru, da poštujemo druge i da nikada ne zaboravimo kroz šta smo prošli da bismo danas mogli da gledamo u budućnost. Srećan Dan državnosti – 13. jul - poručio je Nurković.

Portal ETV

Nurković: Poruka 13. jula jasna - sloboda se ne poklanja ona se zaslužuje, a njeno očuvanje počinje odnosom svakog pojedinca prema državi

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručio da je 11. jul 1995. godine bio dan kada je u toj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacijskih vrijednosti. - To nije bio samo trenutak izdaje ljudskosti, već duboka moralna rana čitavom čovječanstvu - kazao je Nurković, koji je predvodio delegaciju Skupštine Crne Gore na komemoraciji u Potočarima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080736_246403ad50ebb153120b7d09ef8ba15a73a47b7b3a43c6b0dbcabc84aa96c8dc" data-rendition-name="original" width="3120" height="4160" loading="lazy" alt="Nurković u Potočarima"> <figcaption>Mirsad Nurković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Nurković je podsjetio na pasivnost međunarodne zajednice koja je, prema njegovim riječima, „otvorila vrata mogućnosti da se izbrišu sva dotadašnja civilizacijska dostignuća“. On je naglasio da su majke vjerovale da šalju sinove u sigurnu zonu, a zapravo su ih, ne znajući, slale u sigurnu smrt. - Te iste majke decenijama su čekale posmrtne ostatke svoje djece, Srebrenica je danas više od geografskog mjesta – ona je pitanje savjesti: da li smo, kao čovječanstvo, spremni da vratimo civilizaciju na njeno pravo mjesto, ili i dalje postoje oni koji odbijaju da budu civilizovani - dodao je Nurković. Potpredsjednik Skupštine podsjetio je da je Crna Gora zauzela jasan i dosljedan stav prema ovom zločinu – od usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, do podrške istoj Rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080736_cc1e62b26fd3c2413889c1775a2bc1c2a7a126b169d1bb0a7844fa62ed0a1c37" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Srebrenica"> </figure>  - Naša je obaveza da se istina čuje, da se žrtve poštuju i da se genocid nikada ne zaboravi. Srebrenica je opomena – podsjetnik da, kada svijet šuti ili drži svijeću izvršiocima genocida, svi postajemo odgovorni. Ali i poziv da, kroz sjećanje, obrazovanje i odgovornost, ne dozvolimo da se ikada, ikome, bilo gdje, nešto slično ponovi - naglasio je Nurković. Delegaciju Skupštine Crne Gore u Potočarima činili su, pored potpredsjednika Nurkovića, i poslanici Kenana Strujić Harbić, Edina Dešić, Nađa Laković, Tonći Janović i Seid Hadžić, kao i savjetnici potpredsjednika Haris Ramović i Zijad Halilović. Komemoracija u Srebrenici, na kojoj su učestvovali predstavnici država iz cijelog svijeta, još jednom je poslužila kao mjesto sjećanja, ali i kao poziv na globalnu odgovornost i borbu protiv poricanja zločina.

Nurković: U Srebrenici 11. jula izbrisano gotovo dvije hiljade godina civilizacije

Crna Gora i Hrvatska dijele zajedničke vrijednosti i viziju budućnosti utemeljenu na evropskim i evroatlantskim integracijama - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitajući Dan državnosti Hrvatske.
On je građanima Hrvatske uputio želje za dalji napredak, stabilnost i prosperitet.
- Kao saveznice u okviru NATO-a i zemlje koje baštine principe demokratskog razvoja, raduje nas što smo na istom evropskom putu. Posebno cijenimo kontinuiranu podršku Republike Hrvatske u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji - naveo je Nurković.
Uvjeren je, kaže, da će naši dobrosusjedski odnosi, uprkos izazovima iz prošlosti, nastaviti da jačaju i nadilaze sve eventualne zastoje, u duhu međusobnog poštovanja i konstruktivne saradnje.
- Ponosni smo na saradnju koju njegujemo u brojnim oblastima, te uvjereni da ćemo i ubuduće, kroz zajednički angažman i dijalog, doprinositi stabilnosti i razvoju našeg regiona - poručio je Nurković.

Nurković: Uvjeren sam da će dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom nastaviti da jačaju uprkos izazovima iz prošlosti

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Mirsad Nurković, uputio je čestitku povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.
- Danas ne slavimo samo simbol – slavimo ljubav prema svojim korijenima, ponos na ono što jesmo i vjeru u ono što možemo biti. Naša zastava nije samo platno, ona je priča o opstanku, časti i zajedništvu. Neka nas podsjeća da gdje god bili – naše porijeklo, naša kultura i naš narod žive u nama - naveo je Nurković u čestitki.
On je istakao da Bošnjaci u Crnoj Gori predstavljaju autentičan stub društvenog i državnog bića. Njihov doprinos u očuvanju, jačanju i stvaranju crnogorske države je, navodi on, nemjerljiv i utkan u svaki njen temelj, kroz vjekovno zalaganje za multietnički sklad, pravdu i zajedničku budućnost.
- Bošnjačka zastava nije nastala iz praznog simbola – ona je rezultat svijesti i potrebe jednog naroda da njeguje i sačuva svoj identitet. Njeno zvanično oblikovanje i utemeljenje u savremenom političkom okviru proizašlo je iz težnje za vidljivošću i poštovanjem, ali ona duboko vuče svoje korijene iz hiljadugodišnje istorije Bošnjaka. Obilježja na zastavi – boje, simboli i raspored – nisu nasumično odabrani. Svaki detalj nosi u sebi poruku postojanosti, autentičnosti i vjekovnog prisustva Bošnjaka na ovim prostorima - nnaglasio je Nurković.
On je dodao da zastava Bošnjaka simbolizuje vjersku, nacionalnu, kulturnu, ali i evropsku pripadnost. Ona, kako je rekao, objedinjuje tradiciju i savremenost, "podsjećajući nas da nismo narod bez temelja, već narod sa dostojanstvenom prošlošću i jasnom vizijom budućnosti".
Podsjećajući se na značaj Dana bošnjačke zastave, važno je, napominje Nurković, prisjetiti se i njene istorije.&nbsp;
- Njeni korijeni sežu duboko u srednjovjekovno doba , a moderna forma zastave afirmisana je kroz političko i kulturno organizovanje Bošnjaka krajem 20. i početkom 21. vijeka. Od tada, ona stoji kao prepoznatljiv znak našeg identiteta, posebno u danima kada se reafirmiše naše pravo na jednakost, dostojanstvo i vidljivost. Svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i dijaspori, čestitam 11. maj Dan bošnjačke zastave – dan ponosa, slobode i zajedništva - poručio je Nurković.

Nurković: Bošnjačka zastava je priča o opstanku, časti i zajedništvu

Na poziv organizatora Evroazijskog ekonomskog foruma u organizaciji Marmara grupe, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković boravi u službenoj posjeti Republici Turskoj, a ovom prilikom sastao se i sa predsjednikom Privredne komore Istanbula, Šekibom Avdagićem, sa kojim je razgovarao o inteziviranju privredne saradnje.
Nurković je posjetu Turskoj započeo sastankom sa članovima udruženja „Turska Bosna Sandžak“ koje okuplja najveći broj iseljenika porijeklom iz Crne Gore, sa kojima je razgovarao o načinima bolje saradnje između dijaspore i matice.
- Nurković je u svom obraćanju istakao zahvalnost na podršci Crnoj Gori, koja je uvijek vidljiva i bezrezervna u želji da se pokaže, da i ako nakon dugog niza godina oni i njihove porodice Crnu Goru, zemlju u kojoj su rođeni nose u srcu. Posebno je naglašena uloga iseljenika u očuvanju identiteta i spremnosti da se uvijek stane uz svoj narod, bez obzira na udaljenost- navodi se u saopštenju.
Značajan segment posjete odnosio se na susret sa Šekibom Avdagićem, predsjednikom Privredne komore Istanbula, druge po veličini u svijetu, koja predstavlja snažnu poslovnu mrežu sa preko 820.000 članova, 40.000 stranih firmi, kao i 300.000 privatnih preduzetnika.&nbsp;
- Tokom prijateljskog razgovora, Nurković je predstavio aktuelnu investicionu klimu u Crnoj Gori, naglašavajući stabilne političke odnose između Crne Gore i Turske kao temelj za intenzivniju privrednu saradnju, a Avdagić je izrazio spremnost da organizuje privredni forum u Republici Turskoj, bude domaćin delegaciji iz Crne Gore i uspostavi saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore i Unijom poslodavaca- poručeno je iz Nurkovićevog kabineta.
Kako je istaknuto u saopštenju, dogovoreno je da timovi sa obje strane odmah započnu pripreme za konkretne aktivnosti koje uključuju: organizaciju foruma, radne posjete i sektorsku saradnju u oblastima energetike, poljoprivrede, građevine, turizma i obrazovanja.
Nurković se u Turskoj takođe sastao sa predsjednikom Opštine Umranije, Ismetom Jildrimom, sa kojim je dogovoreno bratimljenje opštine Umranije sa jednom crnogorskom opštinom koja bude pokazala interesovanje.&nbsp;
Razgovarano je i o saradnji u sportu, obrazovanju, razmjeni kadrova i zajedničkoj realizaciji infrastrukturnih i kulturnih projekata.
Delegaciju potpredsjednika Skupštine činili su i generalni konzul Crne Gore u Istanbulu, Branislav Karadžić, te savjetnik potpredsjednika, Zijad Halilović.

Nurković u Turskoj: Inteziviranje ekonomske saradnje kroz organizaciju privrednog foruma, sa iseljenicima o očuvanju identiteta

Sa ponosom ističemo da se Crna Gora nalazi među prioritetnim zemljama na Balkanu kada je riječ o našoj spoljnopolitičkoj i ekonomskoj saradnji - poručio je potpredsjednik Velike narodne skupštine Turske Bekir Bozdag prilikom zvanične posjete crnogorskog kolege Mirsada Nurkovića njegovoj zemlji.&nbsp;
- Broj investitora i međusobne razmjene potvrđuju da prijateljstvo između Turske i Crne Gore prevazilazi samo državnu ravan i prelazi u konkretne projekte i partnerstva - poručio je Bozdag.
Nurković je otputovao u Tursku sa delegacijom koju čine njegov savjetnik Zijad Halilović i saradnica u kabinetu Anesa Ramović. Kako je saopšteno iz Skupštine, posjeta je započela svečanom ceremonijom odavanja počasti Mustafi Kemalu Ataturku.
- Čime je ukazano poštovanje prema istoriji i vrijednostima koje povezuju dvije prijateljske zemlje - naglasili su oni.
Oni su, uz najviše državne i vojne počasti, položili cvijeće na Anitkabir - mauzolej Mustafe Kemala Ataturka.
- Potpredsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Bekir Bozdag, izrazio je toplu dobrodošlicu potpredsjedniku Nurkoviću i zahvalio mu se na dolasku, ističući da i ova posjeta svjedoči o sve snažnijim bilateralnim odnosima između Crne Gore i Republike Turske - istakli su u Skupštini Crne Gore.
Bozdag je naglasio da Turska Crnu Goru vidi kao istinskog prijatelja i da ovakve posjete dodatno učvršćuju već postojeću saradnju, naročito u oblasti trgovine I ekonomije. Podsjetio je na značaj turske podrške razvoju Crne Gore, te izrazio uvjerenje da će današnji sastanak otvoriti nova poglavlja u saradnji dviju zemalja.
Nurković se zahvalio na srdačnom prijemu i saglasio da njegova današnja posjeta predstavlja potvrdu dugogodišnje, stabilne i sveobuhvatne saradnje dvije države. Kako su kazali u Skupštini, posebno je istakao značaj saradnje između dva parlamenta, te ukazao na ulogu studenata koji, kako je rekao, predstavljaju najbolje ambasadore svojih zemalja.
Naglasio je i važnost turskih investicija u Crnoj Gori podsjetivši da je Turska treća svjetska sila u oblasti građevine.
- Pozivam turske investitore da nastave sa ulaganjima u Crnu Goru, jer naša zemlja nudi stabilno i sigurno okruženje za razvoj i napredak - poručio je Nurković.
Sastanak je zaključen porukom da će ovo biti početak nove ere sporazuma koji su već u pripremi, intenzivnijih razmjena I pronalaženja novih modela saradnje između dviju bliskih i partnerskih država.
Na kraju prvog dana posjete, u čast potpredsjednika Nurkovića, zamjenik predsjednice Grupe prijateljstva između Crne Gore i Turske Vehbi Koć priredio je radnu večeru kojoj su prisustvovali poslanici Velike narodne skupštine Republike Turske: Šamil Ajrim, Murat Kaya, Orhan Erdem, prof. Abdurrahim Dušek, prof. dr Hulki Dževizoglu, Suat Pamukću i Adem Jildim.

Bozdag: Crna Gora među prioritetnim zemljama Balkana za spoljnopolitičku i ekonomsku saradnju sa Turskom

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković kazao je da nas zločin u Štrpcima opominje na strašne posljedice mržnje, netrpeljivosti i podjela.
- Danas, s dubokim pijetetom, prisjećamo se nevinih žrtava tragičnog zločina u Štrpcima, događaja koji je ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju svih naroda našeg regiona. Prošlo je 32 godine od kada su iz voza smrti nasilno odvedeni i brutalno ubijeni nedužni civili, čiji jedini "grijeh" bio pripadnost određenoj vjeri i naciji - naveo je Nurković u saopštenju za medije.
 
Dužnost je, ističe on, da njegujemo kulturu sjećanja, kako bi istina bila trajni spomenik žrtvama, a pravda putokaz ka izgradnji pravednijeg i humanijeg društva.
 
- Ne smijemo dozvoliti da se zaboravi njihova žrtva, niti da se ikada više na bilo kojem kolosijeku ponovi takav voz smrti. Obavezujemo se da ćemo nastaviti njegovati vrijednosti suživota, međusobnog uvažavanja i mira. Neka ovaj dan bude podsjetnik da su zaborav i ćutanje saučesnici zločina, a da je sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti. Ovaj događaj naučio nas je da ne staju svi vozovi na istoj stanici, nažalost, nevino stradali su izašli na ovoj stanici na kojoj obično niko nikada nije izlazio, ali taj put, zastao je voz smrti da druge i drugačije ostavi na stanici koja je uz ruke zločinaca njihov život okončala - poručio je Nurković.

Nurković: Zaborav i ćutanje su saučesnici zločina, a sjećanje most prema boljoj i sigurnijoj budućnosti

Crna Gora se, pet godina nakon „oslobodilačke“ promjene vlasti, nalazi u stanju institucionalne nemoći, dok se Crkva Srbije, ohrabrena podrškom Beograda i nedjelovanjem Vlade, nametnula kao ključni politički faktor. Simbol te nemoći jeste i (posljednji u nizu) slučaj spomenika Pavlu Đurišiću, koji je umjesto uklanjanja, završio u crkvi, uz otvoreno ignorisanje zakona države.
Ambasador Željko Perović u razgovoru za Portal Analitika upozorava da je riječ o širem planu: rušenju crnogorske državnosti, razaranju evropskog puta i pripremi ustavnih promjena koje bi, kako tvrdi, mogle označiti „nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverene države“.
On jasno poručuje da SPC djeluje siledžijski, Vlada slabićki, a da će, bez odlučnog otpora, anticrnogorsko djelovanje tek dobiti na snazi.
<h2>SPC svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja</h2>
„Od svog osnivanja dekretom kralja Aleksandra 1920. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC), državna crkva Srbije, neprijateljski je nastrojena prema Crnoj Gori, Crnogorcima, kao i prema svim manjinskim narodima koji žive u našoj zemlji. I to je činjenica“, istakao je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Kaže kako danas, ta crkva svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja i daje značajan doprinos sramoćenju hrišćanskog pravoslavlja.&nbsp;
„Vladike i sveštenici SPC u Crnoj Gori, po Ustavu, sekularnoj državi, svojim osionim i bahatim činjenjem brukaju državu, otvoreno ne poštuju zakone zemlje u kojoj djeluju i jasno pokazuju prezir prema samostalnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“, podvlači Perović.
<h2>Obesmišljavanje postojanja Crne Gore</h2>
Ukazuje i da osokoljeni i podržani od strane vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu i patrijarha Porfirija, otvoreno i bez uvijanja ruše i obesmišljavaju postojanje Crne Gore.&nbsp;
„Najuticajniji dio crnogorske vlasti, oni koji slave ratne zločine i zločince, koji zapošljavaju partijske vojnike u sve a naročito bezbjednosne institucije, oni koji bi da se Kotor i Boka oslobode od zaštite UNESCO-a i koji tužiocima, bar onim glavnim, određuju koga treba procesuirati, a pod obavezno iz bivše vlasti, otvoreno podržavaju takvo djelovanje SPC“, upozorava sagovornik Analitike.
S druge strane, kaže Perović, drugi dio vlasti, predvođen premijerom Spajićem, uz prećutnu saglasnost manjinskih predstavnika, niti sprečava niti ima želje i snage da zaustavi toliku količinu destrukcije.&nbsp;
„SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski, a Vlada slabićki. Najbolja potvrda ovoga je nedavno ponašanje novoimenovanog mitropolita Metodija i šačice agresivnih vjernika SPC sa postavljanjem i uklanjanje spomenika ratnog zločinca Pavla Đurišića“, ukazao je on.
<h2>Protesti u Srbiji razlog jačanja razornog djelovanje SPC u Crnoj Gori</h2>
Važno je, ističe Perović, napomenuti, naročito zbog događaja koji mogu uslijediti, da je Sinod SPC planski Crnu Goru izdijelio na četiri eparhije.&nbsp;
„To nikada nije bio slučaj, već je na teritoriji Crne Gore oduvijek kao vrhovna crkvena vlast bila Mitropolija na Cetinju. E, pa, upravo zbog toga, trebalo je obesmisliti i Mitropoliju i naročito Cetinje, grad simbol Crne Gore“, naglašava on.
Takođe, dodaje, trebalo je upozoriti „očigledno nepouzdanog i nezadovoljavajućeg mitropolita Joanikija, dovođenjem dvojice bivših pripadnika ozloglašene 63. padobranske jedinice agresivnih Mijajla Backovića, glavnokomandujućeg za primorje i Ostojića za sjever“.
„Imajući u vidu zacrtani plan svođenja Crne Gore na teritoriju srpskog sveta, kao i nesankcionisanja agresivnog i protivzakonitog djelovanja episkopa i većine sveštenstva SPC te izostanka bilo kakvog sankcionisanja takvog ponašanja od strane Vlade, sigurno je da će, ukoliko im se ne suprotstavi(mo), oni još više pojačati svoje razorno djelovanje“, upozrava Perović.&nbsp;
Stava je da su razlog pojačanih anticrnogorskih aktivnosti višemjesečni protesti u Srbiji te, kako ocjenjuje, sve bliži kraj malignog režima u Beogradu.
<h2>Vlada Spajića stvara uslove za izvršnu vlast na čelu s Mandićem</h2>
„Crnogorska vlast, ili bar onaj njen najznačajniji dio - bivši Demokratski front i Demokrate -neskriveno i sve agresivnije od prvog dana uspostave „oslobodilačke koalicije“ avgusta 2020, daje sve od sebe da obesmisli i omete realizaciju dva glavna spoljnopolitička cilja Crne Gore, dobrosusjedske odnose i euroatlantsku orijentaciju države koju vode“, navodi Perović.
Ukazuje i da Crnom Gorom više od pet godina upravlja beogradski režim na čelu sa Vučićem.&nbsp;
„Preciznije, Vučić preko glavnog operativca tajne službe Marka Parezanovića. Već bi svim građanima trebalo da su poznate činjenice o uvozu ogromnih količina novca, oružja i agenata beogradske službe. Naročito uoči i za vrijeme svih izbora, crkvenih praznika kao i prilikom sve češćih organizovanja raznih kulturno-umjetničkih programa po gradovima, ali sve više i po selima Crne Gore“, ističe Perović.
Sagovornik Analitike kaže i kako nakon prve dvije „oslobodilačke“ vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, izvršna vlast Milojka Spajića od starta stvara uslove za urušavanje same sebe.
„Time i priprema teren za stvaranje četvrte vlade na čelu sa Mandićem, koja treba da odradi ono najvažnije - da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Krajnji cilj je nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverenedržave, a po želji Vučića - onoga koji je vlast suštinski stvorio“, izričit je Perović.
<h2>Predstavnici opozicije da budu agresivniji i proaktivniji</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na djelovanje crnogorske opozicije u ovim okolnostima.
„Važno je istaći da dvije opozicione stranke Demokratska partija socijalista i Evropski savez, preko svojih vjerovatno najboljih poslaničkih grupa od uvođenja višestranačja, zajedno sa hrvatskim predstavnikom, svaka u svom domenu, u Skupštini vode tešku „bitku“ sa u mnogočemu prevarnom, nasilnom pa i izdajničkom većinom. Većinom, koja otvoreno preuzima ingerencije slabašne i kalkulantske izvršne vlasti“, ukazuje Perović.
Smatra da bi, s obzirom na ponašanje parlamentarne većine, opozioni predstavnici u određenim situacijama mogli biti agresivniji i proaktivniji.&nbsp;
„Ova vlast je predvidiva, pa bi, inače odlični opozicioni poslanici, mogli češće ići u susret događajima i u startu ih obesmišljavati“, ocjenjuje Perović.
Dodaje kako bi se metodi s državnog nivoa takođe trebali primjenjivati i na lokalnom.
„Posebno što je vidljivo da se destruktivno djelovanje vlasti paralelno odvija kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, ukazao je on.
<h2>Čudi gromoglasna tišina zemalja Kvinte</h2>
Perović je siguran i da predstavnici diplomatskog kora, pažljivo registruju svakodnevne negativne tendencije u našem društvu i prate sve, naročito dešavanja na bezbjednosnom planu.&nbsp;
„Pretpostavljam da redovno izvještavaju svoje vlade o djelovanju, prije svega predstavnika bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i posebno vrha SPC, na konstantnom podrivanju crnogorskog evropskog puta. Zato u najmanju ruku čudi „gromoglasna tišina“ predstavnika zemalja Kvinte. Sa izuzetkom njemačkog ambasadora“, naglašava Perović.
<h2>Uprkos stalnim provokacijama Hrvatska ostaje prijatelj Crne Gore</h2>
Komentarišući još jednu u nizu protestnih nota iz Zagreba, sagovornik Analitike ističe kako nema dileme da je Hrvatska prijateljska zemlja i da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.
„Protestna nota kao i zaustavljanje zatvaranja poglavlja o spoljnoj politici je najmanje što se moglo očekivati nakon stalnih provokacija djelova crnogorske vlasti. Kao i nemoći onih drugih djelova te iste vlasti da se tome adekvatno odupru“, ocjenjuje Perović.
Istovremeno, dodaje, Hrvatska nastavlja sa lobiranjem u korist bržeg prijema Crne Gore u EU na svim značajnim forumima i u svim bilateralnim odnosima sa najvažnijim evropskim partnerima.&nbsp;
„Kvarenje odnosa sa prijateljskim susjedima, Hrvatskom, Kosovom i BiH je konstanta ove vlasti. Kao i snishodljivog, poniznog i sramotnog dodvoravanja malignom beogradskom režimu, kome je glavni cilj zaustaviti prijem Crne Gore u EU, čime bi bila i formalno stavljena tačka na suludu ideju stvaranja srpskogsveta“, kategoričan je Perović.
<h2>Urušeni međunarodni poredak i posljedice po region</h2>
Naš sagovornikosvrnuo se i na aktuelnu situaciju ruske agresije na Ukrajinu, kazavši da su neosjetljivost, izostanak empatije i hladnoća sa kojom najmoćnije zemlje današnjice reaguju – deprimirajući.
„Isto važi i za Gazu. Urušeni međunarodni poredak, naročito nakon promjene administracije u Vašingtonu, bezobzirnog ponašanja ruskog predsjednika i isto takvog na ekonomskom planu kineskog ne ostavljaju mnogo nade za optimizam. Svakako, oba rata se najdirektnije reflektuju na ukupne međunarodne odnose. Time i na naš region“, ukazuje Perović.&nbsp;
U tom kontekstu, upozorava da razloga za zabrinutost - ima.&nbsp;
„Međutim, važna je činjenica da su sve zamlje regiona, sa izuzetkom Srbije i BiH, članice NATO i jasno proevropski opredijeljene. To bi trebalo da podrazumijeva zajedničko djelovanje i blisku saradnju u borbi protiv malignih uticaja. Kao i najtješnju saradnju na bezbjednosnom, ekonomskom i svakomdrugomplanu“, zaključio je Perović.

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Uprkos zabrani radova, izrečenim prekršajnim kaznama, nalozima za vraćanje u prvobitno stanje i upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u zabačenom selu Petrovići kraj Nikšića „izrastao“ je novi konak Manastira Kosijerevo. Grubi građevinski radovi su gotovo završeni, objekat je stavljen pod krov, a kulturno dobro od državnog značaja još jednom je postalo kulisa tihe gradnje mimo zakona. Ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, pokazuje da rješenja nadležnih institucija ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dok Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve gradi neometano, uz prećutnu podršku vlasti i nemoć državnog aparata da sprovede sopstvene odluke. <h2>APSURD</h2> Nekadašnje dvorište manastira sada je gradilište, sa novoizgrađenim kulama i arkadama koje dominiraju prostorom i potpuno mijenjaju ambijent kulturnog dobra. Stanje na terenu jasno pokazuje apsurd: dok se na sudu i dalje vodi spor da li je i šta zaštićeno, ko je prekršio procedure i čiji su argumenti validniji, na terenu se uveliko završavaju grubi radovi na objektu koji će trajno promijeniti izgled kompleksa. Konak u Kosijerevu, koji je ekipa Pobjede obišla početkom avgusta, djeluje izuzetno glomazno i u potpunosti dominira prostorom, naročito u poređenju sa samom crkvom. Dok je crkva relativno skladna, kompaktna i arhitektonski jasna, novi konak se širi u dužinu i širinu, sa dva sprata, masivnom kulom i dugim nizovima arkada. Njegova arhitektura, sa kamenom oblogom i crvenim krovom, donekle pokušava da se uklopi u ambijent crkve, ali upravo zbog dimenzija i monumentalnosti on zapravo zasjenjuje hram i preuzima centralnu ulogu u manastirskom kompleksu. Kada se pogleda iz ptičje perspektive, jasno se vidi da crkva sada izgleda gotovo potisnuto u drugi plan, dok se novi konak nameće kao dominantna građevina u cijelom prostoru. Ovaj disbalans u mjeri i proporcijama izaziva snažan vizuelni kontrast i stvara utisak da je prvobitna sakralna funkcija kompleksa potisnuta u korist nove, nametljive gradnje. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, donijela je početkom 2023. godine Rješenje o obustavi radova i vraćanje u prvobitno stanje, budući da su stručnjaci ovog organa na terenu u Kosijerevu zatekli započete radove, radnike, veliku količinu građevinskog materijala, te porušenu staru ogradu manastirskog kompleksa. Konstatovali su i brojne druge promjene, poput novog živopisa u crkvi, te neprimjerenih „ukrasa“ kao što su radijatori po zidovima, među svecima na freskama. Potom je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, postupajući po inicijativi Uprave, na terenu konstatovala da subjekat nadzora (Manastir Kosijerevo) nema građevinsku dozvolu, konzervatorske uslove, niti odobreni konzervatorski projekat, te je manastiru kao pravnom licu izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura, dok je igumana Manastira Arsenija Samardžića kaznila sa takođe minimalnih 600 eura. Takođe, zbog neposjedovanja građevinske dozvole za radove, inspektorka je inicijativu za postupanje proslijedila Građevinskoj inspekciji tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Da apsurd bude veći, pravni zastupnik Eparhije i Kosijereva, advokat Blažo Gagović, objašnjavajući inspektorki zašto manastir nema zakonom predviđenu dokumentaciju i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izjavio je kako je „postupak legalizacije u toku“, te da će u tom postupku „biti prikupljene sve relevantne isprave potrebne za legalizaciju započetih radova“. Dakle, legalizovaće konak dok ga nelegalno grade?! Odmah nakon što je Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, advokat Gagović je podnio žalbu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Ministarstvu kulture i medija. U žalbi na Rješenje o obustavi radova i vraćanju manastira u prvobitno stanje, Gagović je u ime Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo tvrdio da je cijeli postupak sproveden nezakonito, jer stručna lica UZKD nijesu obavijestila igumana niti predstavnike manastira o obilasku terena, nijesu sačinili zapisnik niti omogućili da se strana izjasni o utvrđenim činjenicama, čime je, kako navode, povrijeđeno pravo na učešće u postupku. Osporava se i pravna osnova zaštite, jer se Manastir Kosijerevo, prema njihovim tvrdnjama, ne nalazi jasno i pravno valjano upisan kao kulturno dobro u katastru nepokretnosti, budući da rješenja iz 1951. i 1961. godine nijesu proizvela pravno dejstvo, a da je zaštićena samo sakralna arhitektura crkve, dok prostor oko nje nikada nije obuhvaćen režimom zaštite. Pored toga što tvrde da nikada nijesu dobili nijedno rješenje o zaštiti, niti ostalu dokumentaciju, posebno se osporava nalog za uklanjanje „kopije Lovćenske kapele“ i drugih objekata, uz tvrdnju da kapela nije replika Njegoševe, već da u njoj počivaju kosti 109 stradalih iz Drugog svjetskog rata, pa bi njeno rušenje značilo skrnavljenje groba. Upravu optužuju i za netačne navode o oštećenju starog živopisa, tvrdeći da su freske rađene kvalitetnim prirodnim bojama, dok se nove freske predstavljaju kao umjetnički izraz, a ne devastacija. Na kraju, Eparhija tvrdi da radovi nijesu umanjili vrijednost manastira, već ga unaprijedili i valorizovali – izgradnjom konaka za smještaj monaštva, obnovom fresaka i uređenjem prostora – te da sve intervencije treba posmatrati kao doprinos očuvanju, a ne uništavanju kulturnog dobra. Uprava je odbila žalbu jer, kako su istakli, nije pravovremeno podnijeta, a Ministarstvo kulture i medija je žalbu odbacilo jer nijesu u spisima predmeta mogli da pronađu punomoćje kojim se potvrđuje da je Blažo Gagović zaista zastupnik Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo. Drugim riječima, Uprava i Ministarstvo uopšte nijesu ulazili u suštinu prigovora iz žalbe, nego su odbili žalbu iz formalnih razloga – zato što je smatraju neblagovremenom i podnijetom od neovlašćenog zastupnika. Potom je Gagović podnio tužbu Upravnom sudu, a prema tvrdnjama iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara - spor još traje. <h2>NEMAJU LJUDI</h2> Od obilaska terena po prijavi zbog nelegalnih radova i donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara samo je jednom obišla kulturno dobro Manastir Kosijerevo, početkom 2024. godine, tokom izrade Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić. To je za Pobjedu potvrdila direktorica Uprave Petra Zdravković i tada je, kako je kazala, situacija bila nepromijenjena u odnosu na stanje kada je donijeto Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Pomenutom Studijom, prema riječima Zdravković, ocijenjeno je stanje manastira, evidentirane intervencije izvedene bez saglasnosti službe zaštite, a među propisanim mjerama utvrđeno da je neophodno „u skladu sa Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izraditi konzervatorski projekat u cilju otklanjanja neadekvatnih intervencija i unapređenja stanja kulturnog dobra“. - Navedeno predstavlja i posljednji obilazak predmetnog kulturnog dobra od strane Uprave – kazala je Zdravković. Na pitanje da li Uprava u konkretnom ili bilo kojem drugom slučaju može redovno da prati stanje kulturnih dobara, odgovorila je negativno, objašnjavajući da ovaj organ u tome sprečavaju sadašnji kapaciteti. - Razumijevajući da određene situacije predstavljaju veće prioritete u odnosu na druge, moramo da napomenemo da pored intenziviranih nelegalnih aktivnosti koje se izvode na kulturnim dobrima (Uprava je samo na Cetinju u posljednjih mjesec dana donijela tri rješenja o vraćanju u prvobitno stanje), ništa manje važna nijesu postupanja u odnosu na plansku i projektnu dokumentaciju, a gdje su rokovi, zbog neusklađenosti zakona, izuzetno kratki. Stoga iznova ukazujemo na kontinuirani deficit kadrovskih kapaciteta sa kojim se ovaj organ suočava, a posljedice se upravo vide u neažurnom praćenju stanja kulturnih dobara – kazala je Zdravković. Na pitanje da li je postojanje Uprave obesmišljeno ukoliko se njena rješenja i nalozi ne sprovode, Zdravković je odgovorila da je Uprava u konkretnom slučaju pokrenula sve mehanizme shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, obavijestila sve nadležne inspekcije (Inspekciju za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju), integrisala mjere u Studiju zaštite kulturne baštine, koje su potom postale integralni dio PUP-a Nikšić. - Osim reagovanja nadležne inspektorke za kulturna dobra u smislu izdavanja prekršajnog naloga, drugih postupanja nije bilo. Time bismo zaključili da se odsustvom reakcije ne obesmišljava postojanje Uprave, već prije cjelokupnog sistema, posebno usljed opšteprisutnog sindroma neuvezanosti nadležnih resora – kazala je Zdravković. Dodala je da je Uprava ovih dana, po dobijanju pitanja Pobjede, uputila nove inicijative pomenutim inspekcijama, budući da „kako smo u ranijim obraćanjima naveli, postupci za izgradnju, pa tako i za uklanjanje objekata, ne započinju niti se završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu“. <h2>PRVO PROJEKAT</h2> Apsurd cijelog slučaja ogleda se u tome što je Eparhija budimljansko-nikšićka tek početkom 2024. godine, kada je konak već bio podignut do pola, preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić zatražila urbanističko-tehničke uslove za njegovu izgradnju. Dakle, papiri su se tražili naknadno, poslije nelegalne gradnje i nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već početkom 2023. donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju kompleksa u prvobitno stanje. Kako ti uslovi nijesu mogući bez konzervatorskih, koje izdaje Uprava, Opština se obratila upravo njima. Odgovor je bio nedvosmislen: radovi su evidentirani kao nelegalni i štetni, jer narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra, a bilo kakva dalja gradnja može se razmatrati jedino kroz detaljan Urbanistički projekat koji bi definisao mjere zaštite i način očuvanja vrijednosti manastira. Te mjere bi, naravno, podrazumijevale i otklanjanje nelegalnih intervencija koje devalviraju kulturno dobro. Eparhija budimljansko-nikšićka, svjesna da joj Uprava nikada neće izdati konzervatorske uslove po kojima bi mogli da dovrše započeti konak, odlučila se za dobro uhodanu praksu gaženja svih pravnih procedura i ponovno iskazivanje stava da su „država u državi“. Okupila je majstore i neometano završila konak. <h2>SPOMENIK NEMOĆI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala (FOTO: Stevo Vasiljević)"> <figcaption>Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2> </h2> Ovih dana, umjesto mira manastirskog dvorišta, gomile šuta, pijeska, kamena, željeza i cigle svjedoče da je papirologija ostala daleko iza betona i maltera. Situacija na terenu govori jasnije od svih rješenja i žalbi – dok država raspravlja da li je postupak pravilno vođen, zidari su već odradili svoje. Ispada da se u Kosijerevu pravna država gradi mnogo sporije od konaka. Tako je konak u Kosijerevu, uprkos zabranama, žalbama i rješenjima o obustavi i frazama o „odlučnoj zaštiti kulturne baštine“, narastao pred očima svih – od inspekcija do ministara – kao spomenik nemoći države da sprovede sopstvene zakone. <h2>Ministarkina tišina daleko se čuje</h2> „Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. (...) U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, reagujući na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, ali i na spomenik Jusufu Čeliću, koji je više od decenije u Gusinju odolijevao svim pravnim procedurama. No, kada je riječ o Kosijerevu, ministarkin glas se ne čuje, ne odgovara na novinarska pitanja, kao ni njena direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović. Po dobrom starom običaju, ministarka nema što da kaže o nelegalnim radovima koje sprovodi Eparhija budimljansko-nikšićka, baš kao što nije imala što da kaže ni o gradnjama i prepravkama Mitropolije crnogorsko-primorske ili o nelegalnim radovima na risanskom lokalitetu Carine, u režiji svog partijskog kolege Vladimira Jokića. Ispada da zakon „važi jednako za sve“ – osim kada zidaju eparhije i mitropolije - jer tada država izgovara parole, a „guta“ sopstvene odluke i zakone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c" data-rendition-name="original" width="629" height="753" loading="lazy" alt="Tamara Vujović i Dobrila vlahović"> <figcaption>Tamara Vujović i Dobrila Vlahović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Pitanja za ministarku i Dobrilu Vlahović su sljedeća: 1. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je prošle nedjelje izjavila da „država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak“, te da „u tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“. Kako se ova izjava uklapa sa činjenicom da je u Manastiru Kosijerevo, kulturnom dobru pod državnom zaštitom, konak izgrađen uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje? 2. Ministarka je takođe poručila da „zakon važi jednako za sve“. Da li to znači da će Ministarstvo, u skladu sa važećim zakonima, pokrenuti mjere uklanjanja nelegalnog konaka u Kosijerevu i procesuirati odgovorne, uključujući Eparhiju budimljansko-nikšićku, kao što bi učinilo i sa bilo kojim drugim investitorom? 3. Ako Ministarstvo može „bez izuzetka i bez odlaganja“ evidentirati i ukloniti nelegalno postavljene spomenike, zbog čega ne postupa jednako odlučno i u slučajevima nelegalne gradnje na nepokretnim kulturnim dobrima, gdje su posljedice po baštinu i zakonitost jednako teške, ako ne i teže? 4. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada u sastavu Ministarstva, još ranije je izdala rješenje o obustavi radova i prekršajne naloge za Eparhiju. Šta Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ta rješenja sprovela i spriječila praksa da ostanu „mrtvo slovo na papiru“? 5. Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje da se nelegalni radovi u crkvenim kompleksima, uključujući i Kosijerevo, tolerišu uz političku i institucionalnu zaštitu, što direktno podriva javno povjerenje u vaše izjave o jednakosti zakona za sve? <h2>Ćute u Eparhiji i Opštini Nikšić, a iz kabineta Radunovića obećavaju odgovore „ove nedjelje“</h2> Na pitanja koja smo prošlog ponedjeljka poslali Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, tačnije kabinetu ministra Slavena Radunovića, a u vezi sa (ne)postupanjem njihove Građevinske inspekcije, nijesu stigli odgovori, već obrazloženje da je „Direktorat nadležan za pripremu odgovora trenutno u procesu preseljenja u novu zgradu, što je privremeno onemogućilo pristup kancelarijama i tehničkim resursima“. - Uz to, u toku je period kolektivnih godišnjih odmora, što dodatno utiče na dostupnost relevantnih službenika. U tom smislu, molimo za razumijevanje i strpljenje, te Vas obavještavamo da ćemo učiniti sve da odgovore dostavimo tokom sljedeće sedmice, čim se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi – navodi se obrazloženju koje je poslato novinaru Pobjede. Ćute i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a ni iz Opštine Nikšić nijesu poslali odgovore na pitanja o postupanju njihovog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Konak sagrađen brže od pravne države

Na prozivke Evropskog saveza da Pokret za Podgoricu napusti vlast zbog usvajanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade, u momentu kada je Podgorica bila pritisnuta požarima, funkcioneri tog pokreta kažu da će imati odgovor i za ovaj stav opozicije i za PUP.
Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić rekla je za "Dan" da se ovako važan dokument nije smio usvojiti na način na koji je to urađeno.&nbsp;
– Dokumenti od ovakvog značaja, koji direktno utiče na budući razvoj grada, život sugrađana i izgled urbanih sredina, ne mogu i ne smiju biti donešeni po principu "paf, paf". Naročito to nije smjelo da se uradi bez uključivanja ozbiljne, temeljne i transparentne rasprave, sa učešćem javnosti i stručne zajednice - rekla je Ljiljanić.
Ljiljanić kaže da je zabrinuta zbog načina na koji je Vlada donijela PUP Podgorice.
– Vlada mora pokazati odnos prema interesima Podgorice i isključivo se mora baviti zaštitom i unapređenje života Podgoričana. Ovakav način odlučivanja ćemo preispitati i nakon uvida u dokument ćemo se odrediti - rekla je Ljiljanić.
Ona ističe da ne želi da komentariše izjave opozicije.
– Sve radimo transparentno. Mislim da smo svojim djelovanjem i do sada pokazali da se zalažemo za prave stvari. Imaćemo odgovor i za opoziciju i za PUP, ali u trenutku kada nam je bezbjednost građana i njihove imovine bila na prvom mjestu ne možemo se baviti odgovaranjem opoziciji na njihove prozivke - kaže Nađa Ljiljanić.
Dragutin Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, kaže da se, u vremenu kad se cijela država, a pogotovo Glavni grad, suočavaju sa nezapamćenim požarima koji će prouzrokovati neprocjenjivu materijalnu štetu i ostaviti nesagledive ekološke posljedice, moglo sačekati sa usvajanjem PUP-a.
- Preko sredstava informisanja upoznat sam sa činjenicom da je Vlada na elektronskoj sjednici usvojila PUP za Podgoricu. Nijesam upoznat sa sadržajem usvojenog akta te se ne mogu konkretno izjasniti. Nije potrebno da me bilo ko podsjeća na lične, javno iznijete stavove. Izjasniću se kad se detaljno upoznam sa usvojenim tekstom. Smatram da je u ovom trenutku važnije moje svakodnevno angažovanje u Piperima, Kučima i drugim lokacijama zahvaćenim požarima sa naprtnjačom na leđima, nego sjedjenje za stolom i čitanje tekstova. PUP je usvojen i to ne mogu promijeniti, ali ovdje su ugrožena domaćinstva i ljudi - i tu je svaki čovjek dragocjen - kazao je Dragutin Vučinić.
Inače, Dragutin Vučinić se zalagao za brisanje iz dokumenta peletare na Bioču. Na javnoj raspravi u decembru prošle godine poručio je da, "ukoliko iz PUP-a ne bude povučeno ovo rješenje neće biti formirana vlast u Podgorici".

Pokret za Podgoricu: PUP se ne smije donositi po principu "paf, paf"

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: mirsad-nurkovic