<article>Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova. Vanredna sjednica Skupštine zakazana je za 11 sati.Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.</article>

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
&nbsp;Vanredna sjednica Skupštine zakazana je za 11 sati.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Poslanici danas o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
 Vanredna sjednica Skupštine zakazana je za 11 sati.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Crnogorska reprezentativka Marija Vuković osvojila je četvrto mjesto u skoku uvis pošto je preskočila visinu od 1,88 metara na međunarodnom atletskom mitingu u Madridu.
Pobjedu je odnijela Amerikanka Čeriti Hafnegel, koja je slavila ličnim rekordom od 1,96 metara, dok je drugo mjesto pripalo Mariji Žodzik iz Poljske sa 1,94, aktuelnoj vicešampionki svijeta. Treće mjesto osvojila je Francuskinja Selen Žikel koja je preskočila 188 cm u prvoj seriji. Marija je to učnila u drugom pokušaju.
Miting u Madridu okupio je brojna zvučna imena svjetske atletike i poslužio kao značajna provjera forme pred nastavak dvoranske sezone.
Crnogorska atletičarka 27. januara je u Lođu osvojila peto mjesto sa rezultatom 184, a već sjutra nastupiće na mitingu u Beogradu, koji je generalna proba pred Balkansko prvenstvo, koje će biti održano u glavnom gradu Srbije 15. februara.&nbsp;

Marija Vuković četvrta u Madridu

Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks blago porastao, na novu rekordnu vrijednost, a ojačao je i S&amp;P 500, najviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora.
Dow Jones ojačao je neznatno na 50.135 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 0,47 odsto na 6.964 poena, a Nasdaq indeks 0,9 odsto na 23.238 bodova.
Pritom je najviše, u prosjeku 1,6 odsto, porastao tehnološki sektor. Tako je nastavljen oporavak tog sektora drugi trgovinski dan zaredom, nakon što su u prvom dijelu prošle sedmice cijene dionica nekih od najvećih tehnoloških kompanija oštro pale, prenosi Hrportfolio.
Donedavno je taj sektor snažno rastao nakon svake vijesti o većem ulaganju u razvoj vještačke inteligencije (AI), no sada se postavlja pitanje u kojoj će se mjeri ta ogromna ulaganja isplatiti i koje će kompanije bolje proći u žestokoj AI konkurenciji.
U ponedjeljak se oporavio i sektor proizvođača softvera, koji je već sedmicama pod pritiskom, jer bi brzi AI razvoj mogao izazvati poremećaje u toj industriji.
S&amp;P 500 indeks softverskog i uslužnog sektora porastao je gotovo tri odsto, najviše zahvaljujući skoku cijene dionice Oraclea od gotovo deset odsto.
Među najvećim dobitnicima bio je i rudarski sektor, koji je u prosjeku porastao 1,4 odsto, jer su se cijene zlata i srebra blago oporavile nakon prošlosedmičng oštrog pada.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto na 10.386 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 odsto na 25.014 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 8.323 boda.

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Poslanici danas o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Marija Vuković četvrta u Madridu

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO