<article>Ko je nama Pavle Bulatović?! Sramni i nečasni sluga Sloba Miloševića, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore koji je odgovoran za smrt desetina izručenih nevoljnika u okviru Deportacije, saopštio je na Iks mreži funkcioner Evropskog saveza, Mirko Stanić.- Onaj što je naređivao da se prebija crnogorska mladost koja je željela slobodu Ništa časno i pošteno - kazao je Stanić. Uz to je, kako navodi Stanić, Bulatović bio i savezni ministar UP u čijem je mandatu počinjeno niz ratnih zločina na Kosovu. - Da ne pričam o akcijama Lim ili nemještenim suđenjima Cetinjanima. Zli čojek u zlom vremenu - zaključuje Stanić.  <figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1950490928269197710&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdata-saglasnost-da-pavle-bulatovic-dobije-ulicu-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Ko je nama Pavle Bulatović?! Sramni i nečasni sluga Sloba Miloševića, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore koji je odgovoran za smrt desetina izručenih nevoljnika u okviru Deportacije, saopštio je na Iks mreži funkcioner Evropskog saveza, Mirko Stanić.
- Onaj što je naređivao da se prebija crnogorska mladost koja je željela slobodu Ništa časno i pošteno - kazao je Stanić.&nbsp;
Uz to je, kako navodi Stanić, Bulatović bio i savezni ministar UP u čijem je mandatu počinjeno niz ratnih zločina na Kosovu.&nbsp;
- Da ne pričam o akcijama Lim ili nemještenim suđenjima Cetinjanima. Zli čojek u zlom vremenu - zaključuje Stanić. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1950490928269197710&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdata-saglasnost-da-pavle-bulatovic-dobije-ulicu-u-podgorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mirko Stanić

nazivi ulica

Pavle Bulatović

sluga Slobodana Miloševića

Politika

Stanić: Pavle Bulatović sramni i nečasni sluga Sloba Miloševića

Ko je nama Pavle Bulatović?! Sramni i nečasni sluga Sloba Miloševića, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore koji je odgovoran za smrt desetina izručenih nevoljnika u okviru Deportacije, saopštio je na Iks mreži funkcioner Evropskog saveza, Mirko Stanić.
- Onaj što je naređivao da se prebija crnogorska mladost koja je željela slobodu Ništa časno i pošteno - kazao je Stanić. 
Uz to je, kako navodi Stanić, Bulatović bio i savezni ministar UP u čijem je mandatu počinjeno niz ratnih zločina na Kosovu. 
- Da ne pričam o akcijama Lim ili nemještenim suđenjima Cetinjanima. Zli čojek u zlom vremenu - zaključuje Stanić. 
 
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1950490928269197710&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.2777%;padding-top:120px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdata-saglasnost-da-pavle-bulatovic-dobije-ulicu-u-podgorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odnosno Direktoratu za inspekcijski nadzor trebalo je skoro mjesec da odgovore na pitanja Portala ETV u slučaju „divlje gradnje“ u Tivtu, u naselju Seljanovo, đe je komunalna inspektorka Nataša Samardžić na prizemnoj kući nadogradila sprat i visoko potkrovlje bez dozvole, ali osim potvrde naše informacije da gradi „bez papira“, konkretnog odgovora koje će mjere biti preduzete protiv nje - nema.
- Dana 04. 07. 2025. godine, shodno članu 158 Zakona o izgradnji objekata (Sl. list CG 18/025), istekao je rok za organizaciju inspekcijskog nadzora, te će inspektor – shodno Zakonu i svojim ovlašćenjima – po sticanju uslova nastaviti postupanje, kako u ovom, tako i u drugim predmetima – odgovorili su iz Ministarstva.
Kada će se uslovi steći, nijesu pojasnili, ali su potvrdili da je Samardžić zabranjena gradnja. U međuvremenu, ona je, sagradila to što je planirala, ne obazirući se na zabranu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Ministarstva su nam saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“.
- U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV.
Nijesu odgovorili na pitanje - koji su mehanizmi da inspektori zaustave „divlju gradnju“, odnosno kada se „divlji graditelj“ ogluši na zabranu gradnje.
Portal ETV objavio je krajem juna da lokalna komunalna inspektorka nadograđuje kuću u Tivtu bez građevinske dozvole, te da se oglušila i o Odluku Opštine Tivat o sezonskoj zabrani izvođenja građevinskih radova koja je stupila na snagu 1. juna.
- Geometri su izašli 9. maja da naprave elaborat za još neizgrađeni sprat i visoko potkrovlje, a 15. maja su počeli da izlivaju ploču. Od miksera nijesam mogla da priđem svojoj kući. Uprkos mnogobrojnim prijavama Komunalnoj policiji Tivat, većinom niko nije izlazio na teren ili, ako bi izašli, obavijestili bi prethodno svoju koleginicu Natašu Samardžić da se radnici sklone, a na tu sumnju nas navodi činjenica da nikada ne bi zatekli radnike na gradilištu. Uvijek bi došli kada oni odu – ispričala je tada za Portal ETV mještanka Ruža Lakonić, koja tvrdi da je Samardžić „djelimično ušla“ i u njeno dvorište.
Iako je dobila nalog za zabranu gradnje Samardžić nije prekidala radove dok kuća nije stavljena „pod krov“, a, prema svjedočenju mještana, komunalna i lokalna policija, nijesu je ometali da gradi, bez obzira što su oni podnosili prijave.
Povremeno bi se pojavili, ali bi desetak minuta prije toga radnici „nestali“ sa građevine i opet bi se došli kad inspektori odu.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat tada su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić.
Zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju spornog objekta pokušali smo da dobijemo informaciju i od komunalne inspektorke, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!
A dok su joj inspekcije nalagale zabranu gradnje i pisale prijave Samaržić nije prestajala sa radovima i 19. jula postavljen je i krov na njenoj kući.
Njen primjer jedan je od mnogih koji još jednom pokazuje da su u ovoj zemlji pojedinci iznad zakona i propisai da drsko i bahato zloupotrebljavaju svoje pozicije, jer jasno je - neko je inspketorki Samardžić dao „zeleno svjetlo“ da gradi i ne obazire se na naloge i kazne. Porazno je što će baš ova inspektorka sjutra kazniti nekoga ko ne poštuje zabranu o gradnji i stvaranju buke tokom turističke sezone u Tivtu.

Inspektor će postupiti, ali jednoga dana

Spoljnotrgovinski deficit u Crnoj Gori je 1.8 milijardi eura, uz rekordno nisku pokrivenost uvoza izvozom od 13.6 odsto. Izvezena roba (uglavnom električna energija i rude) je u padu od 2.2 odsto, dok uvoz raste - ukazao je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Petar Odžić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), konstatovao da je samo uvoz hrane u odnosu na isti period prošle godine uvećan za 30 miliona eura.
- Običnom građaninu ovi podaci ne znače puno, ali da u najkraćem pojasnimo, država je u stečaju! Za to vrijeme, Vlada povećava PDV u turizmu pred sezonu za 110 odsto, a sada idu i korak dalje pa na već urusen realni sektor povećavaju porez na dobit sa 12 na 15 odsto, kako bi finansirali "rupe" u Budžetu koje su nastale partijskim zapošljavanjima i zakonskim rešenjima koji nisu finansijski održivi - ističe Odžić.&nbsp;
U isto vrijeme, dodaje Odžić, „ministrica Kordić krivi parapolitičke hunte (šta god to značilo) za napad na turizam, privredu i državu“.
- Udar na privredu i državu trenutno radi Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom, i nisu to parapolitičke hunte, nego PES=DF, Demokrate sa partijama manjina koji podržavaju trenutnu vlast - zaključio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1950844142793240929%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

Naučnik Dragan Hajduković pozvao je vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević, da najhitnije isprave ozbiljnu grešku koju su napravili odbijajući njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti.
Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukoviceva-tuzba-odbacena-dodjela-trinaestojulske-nagrade-nije-upravni-akt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer "odlukom o dodjeli "Trinaestojulske državne nagrade" za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“
- Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim, Zakon o Državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinastojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama - istakao je Hajduković.
Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, itekako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prthodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodljeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković.&nbsp;
Njihovo ćutanje poslije ukazivanja na grešku bilo bi, cijeni on, skandal.&nbsp;
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe ,i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković.

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik! – najprije na hrvatskom, onda na tagaloškom (glavni filipinski jezik) pa potom i nepalskom jeziku, poruka je razvučena preko jumbo plakata koji su odnedavno preplavili Zagreb. Iza te akcije, prema sopstvenom priznanju, stoji Domovinski pokret (DP), junior partner u aktualnoj vlasti, koji na ovaj način nastavlja borbu za afirmaciju hrvatskog jezika među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku po svoju koricu hljeba.
Zapravo, Domovinski pokret sve nas je, kako su sami objasnili, s jedne strane htio podučiti kako – u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – treba izgledati višejezični plakat (najprije natpis na hrvatskom jeziku, a onda svi drugi). Ali, ništa manje važno, poruka bi trebalo da motiviše strane radnike na učenje jezika zemlje u koju su došli, što je prisnažio i ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a:
– Mislim da svi treba da očekujemo od stranih radnika da se maksimalno integrišu u hrvatsko društvo, da poštuju Republiku Hrvatsku, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i običaje, i tu ne vidim apsolutno ništa sporno. Normalno je očekivati od stranog radnika da govori hrvatski jezik i da se ne moramo, kad dođemo u kafić, u taksiju ili prilikom dostave, snalaziti rukama – kazao je ovih dana novinarima na ovu temu ministar Vlajčić, predstavnik iste Vlade, i vlasti, koja ni na koji način nije obavezala istog tog radnika (ili njegova poslodavca) na učenje hrvatskog jezika.
Ni novim Zakonom o strancima, koji je na snagu stupio sredinom marta, niti drugim propisom, kako smo u više navrata pisali, ništa ne obvezuje stranog radnika, ni njegovog poslodavca, da kad jednom iz Nepala, Filipina, Indije ili Kirgistana dođe ovdje, ujedno mora znati/naučiti/svladati barem osnove hrvatskog jezika. A dok je tako, još ćemo dugo "mahati rukama" i pokušati stranim taksistima objasniti gdje treba da nas odvedu.
<h2>Učenje dobrovoljno</h2>
Na takvu pomisao navode, među ostalim, i podaci koje smo zatražili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nakon što je u aprilu 2024. godine, dakle prije godinu i tri mjeseca, u Hrvatskoj uveden sistem vaučera kao oblik podsticanja učenja hrvatskog jezika za strane radnike iz trećih zemalja. HZZ takve kraće, neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance u trajanju od 70 sati, podsjetimo, sufinansira između 50 i 70 odsto, zavisno od veličini firme poslodavca kod kojega je taj radnik zaposlen. Dakle, naša država već poznaje takav sistem podsticanja učenja hrvatskog jezika, ali kvaka je u tome što se on uglavnom temelji na dobrovoljnoj bazi, eventualno "ludoj" potrebi poslodavca da mu radnici znaju barem dvije, tri riječi važne za sektor u kojem rade.
A kad je dobrovoljno – onda su i rezultati takvi. Od početka sprovođenja kursa hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja kroz sistem vaučera, dakle od aprila 2024. do jula ove godine, na učenje našeg jezika prionuo je ravno 171 radnik – pokazuju podaci HZZ-a. Učenje hrvatskog jezika putem vaučera, podsjetićemo i to, zahtijeva i određene preduslove: to je omogućeno samo za radnike iz trećih zemalja kojima je izdata radna dozvola u trajanju od najmanje dvije godine, ali može i onome koji ima odobren boravak u svrhu rada na najmanje godinu dana, i to tek nakon što već godinu dana radi u Republici Hrvatskoj (uz to, putem vaučera hrvatski mogu učiti i naši iseljenici te članovi njihovih porodica, kao i stranci pod privremenom zaštitom).
O koliko je malom broju (171) stranaca iz trećih zemlja koji su u ovom razdoblju odlučili da nauče barem nešto hrvatskog jezika riječ, govore i sljedeći podaci: prema našem Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutano radi oko 135.000 stranih radnika. Prošle godine, prema MUP-ovoj evidenciji, izdato je ukupno 206.529 dozvola za rad i boravak stranim radnicima, od kojih se gotovo 57 hiljada njih odnosi na produženje radnih dozvola. U prvoj polovini ove godine stranim je radnicima izdato 99.118 radnih dozvola, a među njima je 31.557 produženih dozvola za rad.
Dakle, iz cijele te mase hiljada i hiljada produženih dozvola, koje čine rezervoar potencijalnih "učenika"/radnika koji ispunjavaju uslove za učenje hrvatskog jezika putem vaučera, u nešto više od godinu dana uključilo se njih 171.
<h2>Najviše "učenika" iz Nepala i Filipina</h2>
– Od ovog broja dodijeljenih vaučera, u obrazovanje je trenutno uključeno 27 stranih radnika korisnika vaučera, dok je 134 polaznika uspješno završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja polaznika koji su uspješno završili obrazovanje, njih 40 je obrazovanje završilo u 2024. godini – objašnjavaju iz HZZ-a.
Ili, da to prenesemo u jezik novca – u ovom razdoblju HZZ je putem sistema vaučera (sredstva osigurana iz Evropskog socijalnog fonda plus, ESF+) sufinansirao učenje hrvatskog jezika za strane radnike u iznosu od oko 38.000 eura! Skroman iznos, ni blizu, recimo, trošku ozbiljnijeg automobila za nekog ministra.
Slobodna Dalmacija saznaje i odakle dolaze "učenici"/radnici koji na ovaj način uče hrvatski jezik i u kojim su sektorima zaposleni. Programi učenja su, naime, prilagođeni sektorima u kojima su strani radnici zaposleni, i to prije svega u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prehrambenoj industriji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, saobraćaju ili telekomunikacijama.
– Polaznici programa učenja hrvatskog jezika dolaze iz sljedećih zemalja: Nepal, Filipini, Šri Lanka, Ukrajina, Indija, Bangladeš, Kina, Kosovo i Kirgistan. Najviše polaznika dolazi iz sektora prerađivačke industrije (103), a potom iz ugostiteljstva (29), prehrambene industrije (24) te graditeljstva (15) – pokazuju HZZ-ovi podaci, iz kojih je jasno da, na primjer, iz područja zdravstva, saobraćaja ili telekomunikacija nema niti jednog polaznika.
Kad je riječ o gradovima iz kojih dolaze, odnosno u kojima rade ti radnici, najviše ih je – i to jednako, po 53 – iz velikog Zagreba i maloga grada Ivanca u Varaždinskoj županiji, koji ima ukupno manje od 13.000 stanovnika. Slijede Čakovec (19), Rugvica (15), Sisak (12), Čehovec (7), Zabok (6). Split je grad u kojem rade svega tri strana radnika koja su se dosad na ovaj način uključila u program učenja hrvatskog jezika, iz Donjeg Kraljevca ih je dvoje, a iz Zaprešića jedan.
Dakle, iz čitave Dalmacije svega su tri strana radnika iz Splita pokazala interes za svladavanjem našeg jezika! Nesumnjivo, ovaj sistem učenja putem vaučera bilježi ozbiljan krah, čemu djelimično pridonosi i to što preostale troškove koje ne sufinansira HZZ snosi sam radnik, eventualno njegov poslodavac.
<h2>Dođu, ali i brzo odu</h2>
– Očigledno je tim stranim radnicima problem hrvatski jezik. Međutim, drugi je problem taj što su ti ljudi došli da rade u Hrvatsku, ali pitanje je hoće li u njoj ostati, pa zato mnogi i ne žele da troše novac na učenje našeg jezika. Većina tih ljudi radi u pravilu na minimalcu i gledaju kako što prije da odu onamo gdje su plaće veće, počevši od Slovenije, Austrije pa nadalje – komentariše ovaj problem Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, sektora kojem je pomoć stranih radnika prijeko potrebna.
– U poziciji smo da moramo zapošljavati te strane radnike, još ima i dosta aktivnih poziva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za ugostiteljsku djelatnost. Podatak da ih se dosad iz te djelatnosti samo 29 uključilo u programe učenja hrvatskog jezika putem vaučera i jeste me i nije iznenadio. Nisu ti ljudi krivi, razumijemo i njih. Poslodavci svakako mogu imati interes da pošalju te radnike na učenje hrvatskog jezika, ali što kad oni posve sigurno nemaju namjeru da ostanu u Hrvatskoj? Ima slučajeva da su neki od njih došli na radno mjesto, okrenuli se i otišli – prepričava Andrić. 
Ima i prijedlog:
– Kad je u pitanju znanje barem osnova hrvatskog jezika, tu bismo kao država morali biti puno stroži. Ili propisati da se radne dozvole ne mogu izdavati bez položenih barem osnova hrvatskog jezika, ili unutar razdoblja dokad te dozvole vrijede da limitiraju rok do kojega treba savladati program hrvatskog jezika, inače ostaju bez radne dozvole. Ne smijemo više biti ležerni oko ovog pitanja, jer to nisu ni mnoge druge evropske zemlje – nema dvojbi za Eduarda Andrića.

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Stanić: Pavle Bulatović sramni i nečasni sluga Sloba Miloševića

Tagovi

Inspektor će postupiti, ali jednoga dana

Odžić: Država je u stečaju, a udar na nju i privredu trenutno rade Vlada i Skupština sa aktuelnom većinom

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

PRATITE TVe UŽIVO