Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stanić: Za stanje u Pljevljima odgovorna Vlada, dozvolila da je prevari rukovodstvo Elektroprivrede

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić ocijenio je da agresivno insistiranje dijela vlasti na temama jezika, kapele i promjene Ustava predstavlja pokušaj skretanja pažnje sa ozbiljne ekološke, zdravstvene i ekonomske katastrofe koja se dešava u Pljevljima.
Stanić upozorava da se u trenutku kada se obaraju istorijski maksimumi zagađenja vazduha, kada su desetine građana hospitalizovane, a stanovnici Pljevalja primorani da se zatvaraju u svoje domove poput perioda pandemije, lokalni funkcioneri Nove srpske demokratije, zajedno sa partijskim kolegama koji upravljaju Elektroprivredom Crne Gore i energetskim sektorom, okreću identitetskim temama kako bi izbjegli odgovornost.
– Dok se Pljevlja guše u dimu, oni se „logično“ bave kapelama i Ustavom – naveo je Stanić.
On ističe da sve ukazuje na niz ozbiljnih propusta u realizaciji projekta koji je građane koštao oko 75 miliona eura, što je, kako podsjeća, iznos jednak budžetu za cjelokupnu crnogorsku kulturu u periodu od dvije godine.
– Da li u tom poslu ima i elemenata korupcije, vrlo brzo će se znati kada Specijalno državno tužilaštvo izuzme kompletnu dokumentaciju – poručio je Stanić.
Dok je, kako kaže, vazduh u Pljevljima bukvalno opasan po život, a građani spontano izlaze na proteste, odgovor vlasti je ponovno otvaranje pitanja promjene Ustava.
– Te političke matrice su odavno pročitane. Građani Pljevalja ne traže promjenu Ustava, već da se šljaka ne vozi kamionima bez dozvola, da se ne gase mjerne stanice za zagađenje i da se prestane sa ugrožavanjem njihovog zdravlja – naglasio je Stanić.
Dodaje da identitetske teme, poput pitanja kapele Karađorđevića na Lovćenu, nemaju nikakvu težinu u gradu u kojem građani zbog smoga i dima ne vide ni okolne zgrade.
Stanić upozorava da partijski kadrovi, koji nijesu sposobni da upravljaju ni najmanjim sistemima, postaju ozbiljna prijetnja po zdravlje i život građana.
– Njihovo neznanje i neodgovornost koštaće nas desetine miliona eura, koje ćemo plaćati umjesto da gradimo vrtiće, škole i bolnice – poručio je on.
Zaključuje da je krajnje vrijeme da se ovakvoj praksi stane na kraj, prije nego što posljedice ponovo postanu tragične i nepovratne.

1250x600

Stanić: Identitetske teme kao paravan za katastrofu u Pljevljima

Vlada je odlučila da produži akciju Limitirane cijene do 31. marta naredne godine, u okviru koje bi cijene 800 do 900 artikala trebalo da budu snižene 15 do 20 odsto. Početkom novembra ova vijest obradovala je građane iscrpljene rastom cijena u crnogorskim marketima, jer mnoge proizvode plaćaju drastično skuplje nego u razvijenim zemljama EU. Međutim, na terenu – tvrde građani – akcija Limitirane cijene izgleda kao prevara. Saglasni su i sagovornici Portala ETV. U marketima se pod oznakom limitirane cijene nalazi ne baš veliki broj artikala, uglavnom osnovne namirnice poput ulja, brašna, šećera, sardina… Kupci kažu da ne u okciru akcije vide najviše 20-30 proizvoda, te da takav pristup djeluje kao obmana. <h2>Anđušić: Prije same akcije došlo do serije poskupljenja</h2> Politički direktor i poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić za Portal ETV poručuje da je situacija u kojoj se država nalazi „bizarna“ i da akcija Limitirane cijene nije suštinska mjera protiv inflacije. "Akcija predstavlja blijedu masku onoga što bi jedna ozbiljna Vlada trebalo da uradi kako bi spriječila inflatorne udare.“ On ističe da je prije nastavka akcije došlo do serije poskupljenja. „Nastavku akcije Limitirane cijene prethodilo je poskupljenje u nekoliko navrata, i to svih vrsta roba i usluga.“ Anđušić navodi da se radi &nbsp;o pogrešno postavljenoj politici. „Vidjeli ste kako je neslavno krenuo nastavak akcije – u istom danu imali smo najave novih poskupljenja usluga, troškova i čak najavu povećanja cijene struje.“ On dodatno naglašava da je akcija jedna od najslabijih u regionu. „Sama akcija je jedna od najlošije koncipiranih u regionu. Ima najuži obuhvat proizvoda.“ Prema njegovim riječima, efekti su minimalni jer su cijene tih proizvoda već bile povećane. „Zabrinjava što su se cijene proizvoda obuhvaćenih akcijom neposredno prije njenog početka povećale, pa gotovo da i nema efekta.“ Anđušić tvrdi da građani svakodnevno primjećuju nelogičnosti: „Građani vrlo često zatiču da je cijena proizvoda koji je navodno limitiran ista ili čak veća od alternative drugog proizvođača.“ Kao najveći problem ističe inflaciju: „Inflacija je najveći problem građana. Pojela je sve efekte programa Evropa sad 1 i 2.“ Osvrnuo se i na izjavu Zdenke Popović iz Demokrata: „Najbolje stanje oslikava izjava da je inflacija dobra za državu, a nije dobra za građane. Ta izjava objašnjava sve što se dešava.“ <h2>Stanić: Radi se o klasičnoj prevari građana</h2> Na prevaru Vlade upozorava i Mirko Stanić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza. Stanić za Portal ETV tvrdi da je akcija limitiranih cijena u suštini manipulacija. „Radi se o klasičnoj prevari građana, jer su ‘limitirane cijene’ zapravo redovne cijene od prije nekoliko dana, na koje je samo nalijepljena nova oznaka.“ On optužuje Vladu da svjesno profitira od inflacije. „Vlada Crne Gore nema interes da smanji cijene, jer puni budžet zahvaljujući ogromnoj inflaciji, posebno kad je riječ o prehrambenim proizvodima.“ Kao simbol loše politike navodi uobičajenu sliku praznih rafova u regionu tokom crnogorskih praznika. „Prava slika ove vlasti su prazni rafovi u Skadru, Trebinju i Mostaru kad god je kod nas praznik.“ Stanić upozorava da rast plata ne znači ništa kada cijene divljaju. „To je suština njihove politike – nominalno veće plate, ali i drastično veće cijene, zbog čega građani žive sve teže.“ Dodaje da se udar inflacije osjeća na svim nivoima: „Pad standarda osjeća se svuda – u prodavnici, apoteci, a posebno kod zanatskih usluga, koje su zbog nakaradne ekonomske politike poskupjele i do dva puta.“ Na kraju zaključuje: „Crnoj Gori je potrebna odgovorna vlast, da ne bismo dolazili u situaciju da su cijene u Italiji ili Njemačkoj niže nego u našoj zemlji.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921130920_a67c6c74cc773ee644d72f1097e6f117d73c5bd05f71f384d42bd30b87282661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921130920_a67c6c74cc773ee644d72f1097e6f117d73c5bd05f71f384d42bd30b87282661" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="Mirko Stanić"> <figcaption>Mirko Stanić(Photo: SDP)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Skupoća koja ne jenjava: Limitirane cijene i neograničena obmana

Porast prodaje goriva u Crnoj Gori prati rast bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je namjera da se iz džepova građana godišnje izvlači iznos od četiri miliona eura kroz markiranje potpuno neopravdan, jer se na to gorivo već plaćaju porez na dodatu vrijednost i akcize, ocijenio je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi napomenuo da je posebno sporno što bi firma &nbsp;koja bi obavljala taj posao imala mogućnost za uspostavljanje paralelnog nadgledanja granica Crne Gore, što je u interesu jedne od zemalja regiona, a što je istovremeno razlog da se ovim problemom, pored pristupanja s ekonomskog aspekta, bave i Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojno-bezbjednosna agencija.
- Rast prodaje goriva, koja je otprilike 400 miliona litara na godišnjem nivou, je skoro identičan u posljednjem vremenu rastu BDP-a. Prodajom tog goriva na pumpama ne može da se napravi nikakav prekršaj koji bi doveodo toga da država bude oštećena, jer ste već platili PDV i ne možete naplatiti jedan cent dodatno - pojasnio je.
Suštinski problem u ovom slučaju vidi kada je riječ o nastojanju da se uspostavi kontrola prelaska granica u Crnoj Gori, a iznos od četiri miliona eura godišnje, koliko bi se kroz ovu aktivnost ubiralo, omogućio bi da se angažuje između 50 i 70 službenika koji bi bili zaduženi za nadzor nad granicama.
- Uz par kamera, koje bi, naravno, služile da se prati okruženje, zvanično, da ne bi došlo do nekog incidenta, mogao bi se imati paralelni nadzor granica Crne Gore, a firma koja je 'nacrtana' da dobije taj posao povezana je sa jednom bezbjednostnom agencijom zemalje iz okruženja, koja nije u NATO - naglasio je.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na nestručnost kadra zaposlenog u institucijama i preduzećima koji nema profesionalne reference potrebne za obavljanje tih poslova, posebno kada je riječ o obrazovanju, budući da većina njih posjeduje diplome stečene na fakultetima u regionu bez validne reputacije ili akreditacije.
Stanić je skrenuo pažnju i na stanje u javnim preduzećima u energetskom sektoru, ocijenivši da te kompanije, umjesto da obavljaju poslove iz svoje djelatnosti, služe za masovna partijska zapošljavanja i bavljenje djelatnostima koje su u interesu određenih, sa njima povezanih subjekata, što je posebno vidljivo u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.
- Rudnik uglja prodaje ugalj Srbiji, što znači da nema nijedan drugi ugovor. Jedan od osnivača firme kojoj je prodavan ugalj sada je direktor Termoelektrane. Znači, vidimo jedan obrazac ponašanja gdje Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo posla. Evo samo ovo, je li bilo obećanje da će 15. novembra Termoelektrana biti na mreži? Pita li danas neko je li Termoelektrana na mreži? Danas je 27. novembar. U tim sistemima gdje je proizvodnja četiri do pet miliona kilovata struje dnevno, gdje je danas potrošnja u Crnoj Gori 12 ili 13 miliona kilovata, po ovoj hladnoći i ovim vremenskim prilikama. Takav sistem, kad ne radi posao prema onome što je ugovoreno 12 ili 13 dana mislim da neće proraditi kao ko treba do Nove godine. To stvara katastrofalne posljedice po državu, odnosno po stopu rasta BDP-a, ali i katastrofalne posljedice po sistem Elektroprivrede Crne Gore, koji je već do danas 90 miliona eura u minusu.
On je naglasio da pogubnost politike koju aktuelna vlast sprovodi danas najviše uviđaju oni koji su članove vladajuće većine podržali na izborima.
- Oni najbolje znaju, kad biraju između ljekova i hrane, gdje ih je dovela ovakva vlast. Oni najbolje znaju kad ne plate jedan račun za vodu Vodovoda u Podgorici, pa im stigne isključenje, pa moraju da plate 54 eura za uključenje, a ne imaju kvalitetnu vodu. Oni najbolje imaju uvid u efekat na koji način se vode ta javna preduzeća. To je ono što će morati da se ispravlja u budućnosti, to je ono što će morati da radi jedna nova, odgovorna, evropska i građanska vlast. I naravno, za sve ovo će trebati ozbiljna rad i ozbiljno strpljenje. Neće ovo doći ni preko noći, niti će ovi da se pravdaju kao što bilo ko misli. Tranzicija vlasti, ove vlasti koja ima tu opasnost da završi pod Veljim brdom neće biti nimalo jednostavna ili laka - zaključio je Stanić.

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gost današnje Drugačije radio veze je Mirko Stanić, predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza.&nbsp;
Tema: Ekonomska politika koja troši budućnost.

Stanić u DRV: Ekonomska politika koja troši budućnost

Iako je premijer, iako njegova stranka pojedinačno ima najveći broj poslanika u Skupštini Crne Gore, Milojko Spajić nije lider postojeće parlamentarne većine. Šef te antievropske, antigrađanske političke strukture je Andrija Mandić, čiji je cilj da Crnu Goru vrati u devedesete.
Ovako političke prilike unutar vladajuće većine vidi predsjednik GO Socijaldemokratske partije i potpredsjednik Skupštine prijestonice Cetinje Mirko Stanić. U intervjuu ''Pobjedi'', Stanić podsjeća da je, zajedno sa svojim sjeveroistočnim susjedom, Crna Gora devedesetih bila parija, čija je politika bila u ozbiljnoj koliziji sa dominantnim političkim strujanjanjima u Evropi tog vremena.
- Umjesto da pokuša da podigne životni standard građana i da uspostavi minimum društvenog dogovora, aktuelna vlast se konstantno bavi istorijskom revizijom i udovoljavanjem interesima Srpske pravoslavne crkve- kaže Stanić.
Gradonačelnik Podgorice i poštovalac Nikolaja Velimirovića, tog antisemite, ljotićevca i nosioca Hitlerovog ordena, najavljuje postavljanje spomen-ploče posvećene „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, na kojoj će biti lik mitropolita SPC Amfilohija Radovića. Kako to razumijete?
STANIĆ: Kao nastavak politike koju smo nedavno vidjeli u Kolašinu, čiji je parlament, sprdajući se sa građanima, glasao o podizanju spomenika koji je već bio postavljen. Prisustvujemo radikalnoj desekularizaciji Crne Gore, u kojoj se interesi SPC postavljaju visoko iznad interesa crnogorske države i društva. O liku i djelu Amfilohija Radovića dovoljno sam govorio dok je bio živ i u punoj snazi, pa da ne ponavljam. U svakom slučaju, i ploča o kojoj me pitate potvrđuje da je ideološki, vrednosno, civilizacijiski režim na pozicijama devedesetih godina prošloga vijeka. To su, podsjećam, godine, koje Crna Gora pamti kao svoj najsramotniji, najtragičniji i u ekonomskom smislu najteži period u svojoj novijoj istoriji. Opozicija ima sistemske mehanizme - skupštinske anketne odbore, istrage, predlaganje zakona, amandmana, rezolucija, deklaracija - koji u znatnoj mjeri mogu pomoći raskrinkavanju loših poteza režima.
Kojih, na primjer?
STANIĆ: Ne smije se dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja. Imamo Ustav i propise koji to jasno definišu. Naravno, govorim o najavi uvođenja vjeronauka u škole čemu se, pokazuju istraživanja, većina crnogorskih građana protivi. Ili, uzmite 'slučaj' Dragana Koprivice: samo je u ovoj Crnoj Gori moguće da čovjek od sedamdeset i kusur godina bude imenovan za direktora - Doma omladine.
Razvaljivanju društva, mijenjenju njegovog karaktera mora se stati na put svim demokratskim sredstvima, uključujući proteste i građansku neposlušnost.
Mislite li da u crnogorskom društvu ima potencijala za pobunu? Ne vidite da je ono apatično?
STANIĆ: Ne bih se složio sa Vašom konstatcijom. To dokazuju brojne reakcije na različita nepočinstva vlasti.
Koje reakcije?
STANIĆ: Velike antivladine skupove posljednjih pet godina organizovali su opozicija i građani. Sjetite se protesta u Podgorici povodom skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, zatim akcije na Gorici, na Lovćenu i slično. Ove akcije potvrđuju da u društvu postoji potencijal koji se mora probuditi i na pravi način kanalisati kako bi postojeća loša i nesposbna vlast bila poražena.
&nbsp;Što su tačno političke posljedice aktivizma o kojem govorite? Što je promijenjeno?
STANIĆ: Vladajuće stranke su petnaest godina protestovale prije nego što su uspjele da smijene bivšu vlast. Ako danas imate petnaestak ’ćacija’ u parlamentu koji će glasati za sve što im naredi Andrija Mandić, teško je očekivati da će takva većina uvažiti bilo koji zahtjev onih što protestuju. Uostalom, govorimo o režimu koji je na prevaran način prisvojio vlast.
Kako na prevaran način?
STANIĆ: Građanima su obećali otvaranje fabrika, novih radnih mjesta, bolji život. Ništa od toga! Obećali su da neće biti partijskog zapošljavanja, koje ne da nije smanjeno, nego buja; obećali su meritokratiju, a partijska knjižica je ostala ključni argument za bilo koje zapošljenje; obećali su da će taksijem dolaziti na posao, a vozni park danas ima četiri i po hiljade službenih vozila: ne izlaze iz ’mercedesa’ i ’audija’. Sve što su obećali, sve su slagali i prevarili. Građani to vide.
Vide li?
STANIĆ: Vide. Moraju vidjeti: ozbiljne afere potresaju vlast. Markiranjem goriva se, na primjer, na nergularan, nezakonit način od građana Crne Gore pokušava oteti četiri miliona eura. O spornoj prodaji brodova raspravljalo se na skupštinskom kontrolnom saslušanju koje je vodio Boris Mugoša. Evropski savez će uskoro otvoriti pitanje Bilećkog jezera i predložiti rezoluciju o valorizaciji energetskih potencijala. Stanje u energetskom sektoru je katastrofalno! Tokom ove godine, Elektroprivreda Crne Gore napravila je 90 miliona eura duga! Uprkos obećanjima i potpisanim ugovorima, Termoelektrana nije 15. novembra uključena na mrežu, zbog čega Crna Gora trpi ogromnu štetu. Imate aferu Botun i otvorene prijetnje gradonačelniku Podgorice, što je nedopustivo. Imate prevaru oko Veljeg brda: prvi stanari bi u taj kompleks tobože trebalo da budu useljeni početkom 2026. Imate pokušaj prodaje aerodroma koji prave 25 miliona eura profita, zatim ’prvu lopatu’ za put Mateševo-Andrijevica, koja je trebalo da bude položena septembra 2025. godine… Ništa od svega!
&nbsp;Da Crna Gora ima ozbiljnu opoziciju, bilo bi tu dosta posla.
STANIĆ: Tu dosta posla ima, prije svega, za Specijalno državno tužilaštvo, koje bi veći dio predstavnika vlasti, ministara i direktora javnih preduzeća veoma lako moglo poslati pod Velje brdo, u ono malo mjesto blizu Podgorice.
Otpor opozicije bi, sa druge strane, mogao biti više sistemski i institucionalan. Morali bi se direktnije uključiti građani, istaknuti pojedinci, grupacije, NVO sektor, mediji, svi koji se zalažu za građansku, evropsku Crnu Goru. U Nikšiću je Evropski savez primijenio sličan model.
Da, Ivan Radojičić je bio vaš nosilac liste na izborima.
STANIĆ: Ivan Radojičić nije član ni jedne od naše tri partije; sociolog je, građanski aktivista, osnivač Bedem-festa, nekada fudbaler Čelika i Sutjeske... Duša Nikšića. Čuvajući se ulaska u zamku da zanemarimo članove političkih stranka koji se srčano bore protiv ove loše vlasti, mislim da bi u većini crnogorskih gradova upravo takvi ljudi trebalo da budu na listama za državni parlament.
Nestrpljenje za pobjedom uvijek je uvod u poraz, rekao je veliki francuski lider. Strpljenja, dakle. Veoma je važno da opozicija u rukama ima više mehanizama kontrole ove loše vlasti.
&nbsp;Na Cetinju nemate problema sa dijelom političkih struktura koje su na vlasti na državnom nivou?
STANIĆ: Vlast na Cetinju isključivo čine SDP, &nbsp;građani i Stara garda liberala.
&nbsp;Da, ali uz podršku političkih partija na državnom nivou koje kritikujete.
STANIĆ: Podršku su mogle da nam daju kolege iz parlamentarne opozicije, ali su izabrali drugačiji pristup. Što mi nije drago, ali je politički legitimno.
Cetinje ima ubjedljivo najbolju lokalnu vlast u Crnoj Gori, i kada je riječ o odnosu prema građanima i prema infrastrukturnim, kulturnim i drugim projektima. Ta vlast je otvorena i prepoznata po kvalitetnim profesionalcima na važnim mjestima odlučivanja, bez obzira na partijsku knjižicu. Relevantna istraživanja pokazuju da je radom lokalne samouprave zadovoljno više od 70 procenata građana, što je rijetkost. S druge strane, Cetinje je postalo ključno mjesto političkog, kulturnog, intelektualnog otpora vladajućim politikama.
&nbsp;I taj otpor centralnoj vlasti ne smeta strankama koje vas manjinski podržavaju, to sam Vas pitala.
STANIĆ: Kako bi se neko protivio onome što je suština crnogorskog identiteta i kulture?
Na isti način na koji se tome protivi na državnom nivou.
STANIĆ: Ne mislim da je to partijsko pitanje; prije bih rekao da je riječ o ličnom odnosu svakog Cetinjanina i Cetinjanke prema svom gradu. U cetinjskom parlamentu su, na primjer, donešene tri važne rezolucije; sve tri - jednoglasno. Nekoliko dana nakon formiranja lokalne vlasti na Cetinju, krenula je agresija Rusije na Ukrajinu. Cetinjski parlament je, kao prva lokalna samouprava u Evropi, jednoglasno osudio rusku agresiju. Takođe, jednoglasno smo podržali zaštitu interesa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, te osudili odnos predsjednika Skupštine Andrije Mandića prema crnogorskoj prijestonici. Volio bih da se sličan model preslika na državni nivo.&nbsp;

Stanić: Parlamentarnu većinu ne vodi Spajić, nego Mandić

Rečenicom – "sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav" – predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvao je opravdanu sumnju javnosti na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, u razgovoru za Portal ETV govorio je o postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Jasan je – Mandić je političar prošlosti, relikt mračnih devedesetih, i ne može predstavljati budućnost Crne Gore.
- Ne bih pridavao preveliku važnost onome što Mandić govori, ali svakako bih pridavao ozbiljnu pažnju onome što radi. Njegova opaska o većini odnosila se na izbor viceguvernera CBCG, kojeg je parlamentarna većina odbila, zbog čega je iz EU dobila ozbiljne ‘packe’. Time je pokušan udar na samostalnost CBCG – jedne od rijetkih nezavisnih institucija na koju još uvijek nije stavljena partijska šapa Mandića i njegove šarene vlasti - navodi Stanić.
Upozorava da mnogo veća opasnost po našu zemlju dolazi upravo od onoga što on i njegova vlast rade.
- U toj vlasti partije poput PES-a funkcionišu samo kao izvršioci nacionalističke politike čiji je cilj posvađana, podijeljena Crna Gora ispunjena mržnjom. Ta mržnja čas se usmjerava prema našim susjedima, čas prema građanima ove zemlje, stvarajući ambijent u kojem će se čovjek osjećati sigurno samo kada je okružen pripadnicima "svoje" nacije i vjere - navodi on.
Zato je, kako dodaje, važno da odgovor građanske Crne Gore bude čvrst, sistemski i jasan. Ne smije biti saradnje ni koalicija sa ovako nakaradnom vlašću, koja će već na prvim narednim izborima otići u opoziciju.
- Što je veći pritisak na temeljne vrijednosti naše države – a Ustav to svakako jeste – to mora biti jači i odgovor evropske, napredne i moderne Crne Gore - ističe Stanić.

Stanić: Mandić je relikt mračnih devedesetih, opasnija od riječi je politika koju sprovodi

Ključni proizvodni resurs elektroenergetskog sistema Crne Gore - Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Nije, kako je rekao, problem ni zakasniti dan-dva.
- Problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funckija u EPCG i TEPV koji su prije samo mjesec dana uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti “sigurno” na mreži prije pet dana - naveo je on.
To je, kako je rekao ironično, “sigurno” jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka - premijera Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina.
- Ono što je ogroman problem za državu je što je zbog remonta TEPV uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine (do ovih dana) u minusu od čak 90 miliona eura - naveo je Stanić.
Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eura državnog novca – ima nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore.
- Zašto Termoelektrana Pljevlja nije puštena u pogon 15. novembra, i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra? &nbsp;Da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane? - pitao je Stanić.
Pita i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada, koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, te koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan.
- Na sva pitanja treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto oće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi - naveo je Stanić.

Stanić: Zašto Termoelektrana nije na mreži i pored obećanja rukovodstva EPCG?

Poslanik Pižurica sigurno zna što se dešavalo u DPS, jer je vjerovatno kao i ostatak njegove partije tada bio tamo, šesta liga DPS, naveo je na mreži X predsjednik Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
&nbsp;Stanić se osvrnuo na izjavu poslanika PES, koji je kazao da je „DPS termin „nasilna aneksija“ u zakon unio pod pritiskom Ranka Krivokapića, a uprkos svojim članovima“.&nbsp;
&nbsp;- To što su mučali i dizali ruke (da ne kažem kao što) su samo prenijeli u novi odnos prema Andriji Mandiću. Dođe li Ervin za premijera, izvući će fes- poručio je Stanić.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1988595560342008225%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Stanić o izjavi Pižurice: To što su dizali ruke samo u DPS samo su prenijeli u odnos prema Mandiću, dođe li Ervin za premijera – izvući će fes

Sramni napad predsjednika Srbije na predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Ivana Vujovića i na crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa - prokomentarisao je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Vučićeva sporna izjava je uslijedila kao komentar na njihove poruke da e preko Crne Gore obračunava sa Turskom zbog dronova koje će upućuju Prištini, te da neredi u Podgorici nose njegov autorski potpis.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-odbacio-optuzbe-da-stoji-iza-nereda-u-crnoj-gori-koji-se-ticu-turskih-drzavljana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nikolaidis je potrčko Mila Đukanovića bio i ostao, a isto i Vujović. I nemam nikakav problem sa tim, oni moraju da generišu negdje neku svoju novu agendu, ne znaju šta će da ponude, a šta bi drugo ponudili sve mržnjom prema svemu srpskom, i posebno prema onome koga je za sve kriv, a to je uvijek Aleksandar Vučić. Pojma nisam imao ni da se to dešava u Crnoj Gori - rekao je Vučić novinarima u Taškentu, a prenosi RTS.
Stanić je na to poručio da je jasno da svi napadi na imovinu stranaca u Crnoj Gori imaju isti potpis, te da je jasno svima ko to organizuje i zbog čega.&nbsp;
- Građanska Crna Gora će imati odgovor na mržnju koju podstrekujete - poručio je Stanić.

Stanić: Sramni napad Vučića, građanska Crna Gora će imati odgovor na mržnju koju podstrekavate

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Hidrološka situacija u Crnoj Gori jutros je povoljnija nego prethodnih dana, a na većini mjernih stanica zabilježen je pad vodostaja - saopštio je hidrolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Ervin Kalač.
On je za Javni servis rekao da je na svim mjernim stanicama na kojima se bilježe vodostaji došlo do pada nivoa rijeka, izuzev Skadarskog jezera, gdje je registrovano blago povećanje.
- Jutros je stanje bolje nego prethodnih dana. Na stanici u Podgorici, na rijeci Morači, od juče od 12 sati do danas zabilježen je pad vodostaja od oko metar i 15 centimetara. U Danilovgradu je, u istom periodu, vodostaj opao za oko 45 centimetara - kazao je Kalač u Jutarnjem programu RTCG-a.
Dodaje da je jedino povećanje zabilježeno na Skadarskom jezeru, gdje je nivo vode od juče u podne porastao za oko 25 centimetara.
Govoreći o situaciji na sjeveru zemlje, Kalač ističe da je došlo do stabilizacije i da su glavni vodotoci u tom dijelu Crne Gore trenutno prilično stabilni.
Reporterka RTCG javlja da je situacija na Skadarskom jezeru mirna. Nakon obilnih padavina, hidrološka situacija se pažljivo prati, ali za sada nema razloga za paniku.
Kako javlja, iz Službe zaštite i spašavanja poručuju da je nivo Skadarskog jezera trenutno u granicama povoljnog i da situacija nije alarmantna.
Ipak, nadležne službe rade u pojačanom režimu, s obzirom na to da se posebna pažnja posvećuje mogućem prilivu vode iz regiona, prije svega iz rijeke Drim, gdje je najavljeno kontrolisano ispuštanje vode iz hidroelektrana.
Građanima se savjetuje da se ne zadržavaju na obali Skadarskog jezera, iako je trenutno stanje stabilno, te da prate preporuke nadležnih službi.

Kalač: Vodostaji u padu širom Crne Gore, Skadarsko jezero jedino bilježi rast

U Crnoj Gori se tokom jutra ili prijepodneva mjestimično očekuju snijeg i susnježica, u nižim predjelima na jugu kiša, a u drugom dijelu dana postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus sedam do 11 stepeni.

Na sjeveru veoma hladno, u drugom dijelu dana razvedravanje

Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura. U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.
To je u razgovoru za Portal ETV kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na pitanje da li građani treba da brinu hoće li u 2026. godini biti dovoljno sredstava za socijalna davanja, koliko je novca predviđeno budžetom za ovu namjenu i da li su ta sredstva dugoročno fiskalno održiva.
Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.
„U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate“, rekao je ministar.
<h2>Demografski izazovi prijete dugoročnoj održivosti</h2>
Govoreći o demografskim izazovima, ministar je kazao da su, sa aspekta demografske politike, svjesni izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja“, kazao je Gutić.
Negativni prirodni priraštaj, kontinuirani pad nataliteta, starenje stanovništva, iseljavanje mladih i radno sposobnih lica, pražnjenje ruralnih i pograničnih područja, naročito u sjevernom regionu, kao i rastuće regionalne razlike u populacionim potencijalima, zahtijevaju sveobuhvatan i koordinisan pristup na državnom nivou. Kako kaže, demografske promjene su spore, a problemi sa kojima se danas suočavamo rezultat su višedecenijskog zanemarivanja ovog pitanja.
„Zbog toga ne možemo očekivati rezultate u kratkom roku, ali možemo i moramo postaviti temelje za dugoročne, održive rezultate“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, formiranjem Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije napravljen je važan iskorak, jer sada postoji resor čija je osnovna uloga da povezuje sektore i postavi demografiju kao razvojni prioritet. Jedan od ključnih razloga zašto efekti demografskih mjera do sada nijesu bili dovoljno vidljivi jeste to što je institucionalni okvir bio fragmentiran. Demografija je po svojoj prirodi međusektorska oblast – oblikovana je stanjem i politikama u obrazovanju, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju, javnim finansijama i regionalnom razvoju. Ako ne postoje snažni mehanizmi koordinacije, svaka pojedinačna politika ostaje parcijalna i ograničenog dometa.
„Demografska politika ne može biti politika jednog ministarstva, ona mora biti prioritet Vlade“, istakao je ministar.
<h2>Nacionalna demografska strategija kao ključni prioritet</h2>
Ministar je naglasio da je Direktorat za demografiju formiran prije svega šest mjeseci i da se trenutno nalaze u fazi uspostavljanja sistemskog okvira i pripremnih aktivnosti za izradu Nacionalne demografske strategije, što predstavlja strateški prioritet Ministarstva.
„Ministarstvo je započelo detaljan i inkluzivan konsultativni proces sa svim relevantnim akterima, kako bi strategija obuhvatila sve ključne aspekte demografskog razvoja. U planu su sveobuhvatne mjere usmjerene na podsticanje rađanja, regulaciju migracionih tokova, unapređenje uslova za život starijeg stanovništva i smanjenje regionalnih razlika“, poručio je on.
Cilj je kreiranje održivih politika koje će doprinijeti stabilizaciji i revitalizaciji demografske slike Crne Gore, u skladu sa najvišim standardima i potrebama građana.
Sa druge strane, svjesni su složenosti demografskih promjena i činjenice da nijedna mjera populacione politike ne daje trenutne rezultate, već se planiraju i sprovode kao dugoročne, sinhronizovane i sveobuhvatne.
„Demografska politika mora biti državna politika, a ne povremena inicijativa“, podvukao je on.
Demografski izazovi sa kojima se suočava Crna Gora dugoročni su i kompleksni. Upravo zato zahtijevaju jasnu političku posvećenost, kontinuitet i koordinaciju na nivou Vlade.
„Bez stavljanja demografskih pitanja u sam vrh državnih prioriteta, nijedna pojedinačna politika neće dati željene rezultate“, kazao je Gutić za Portal ETV.

Tag: mirko-stanic