Zenka i Vuksanović: Manjinske partije moraju imati garantovanu političku zastupljenost
Manjinske partije treba posmatrati kao važne političke aktere koji su dali presudan doprinos državotvornim i evropskim procesima u Crnoj Gori, ali njihov položaj u izbornom sistemu nije pravedno riješen i mora biti unaprijeđen kroz garantovane mandate
.To su ocijenili ocijenili su predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović u podcastu „Bez filtera“ u osmoj epizodi pod nazivom Manjinske partije i modeli autentične zastupljenosti, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Govoreći o položaju manjinskih partija u političkom i izbornom sistemu, Zenka je poručio da je njihovo postojanje važno jer, kako je kazao, one najautentičnije artikulišu zahtjeve zajednica koje predstavljaju.
- Važno je da manjinske partije postoje u političkom podneblju Crne Gore. One predstavljaju identitet jedne nacije koja živi u Crnoj Gori i znaju da artikulišu zahtjeve manjina, ne samo političke, već i ekonomske - rekao je Zenka.
On je ocijenio da su manjine u prethodnim decenijama pokazale lojalnost državi Crnoj Gori i podršku njenim ključnim razvojnim i spoljnopolitičkim pravcima.
- Manjine su zadnjih 36 godina pokazale da su lojalni građani ove države i da su uvijek bile za sve progresivne procese koji su se dešavali u Crnoj Gori - kazao je Zenka.
Prema njegovim riječima, položaj manjinskih naroda danas je bolji nego prije devedesetih godina, ali još nije na nivou koji bi im, kako smatra, pripadao.
- Mnogo bolje smo nego što smo bili prije devedesete, ali smo na pola puta od onoga gdje treba da budemo - naveo je Zenka.
Vuksanović je, govoreći o odnosu nacionalnog i građanskog koncepta, ocijenio da se ta dva principa u Crnoj Gori ne isključuju.
- Nacionalno i građansko se ne isključuju i upravo na primjeru Crne Gore to možemo najbolje vidjeti - kazao je Vuksanović.
On je rekao da manjinske zajednice, svojim kulturnim i duhovnim kapitalom, obogaćuju Crnu Goru i potvrđuju vrijednost multikulturalizma.
- Mi iz nacionalnih manjinskih zajednica, sa svim svojim duhovnim i kulturološkim kapitalom, potvrđujemo da multikulturalizam podrazumijeva postojanje zasebnih kultura u okviru Crne Gore i na taj način bogati samu Crnu Goru - istakao je Vuksanović.
Podsjetio je da su manjinske partije podržavale obnovu crnogorske nezavisnosti, članstvo u NATO-u i evropske integracije.
- Sve manjinske stranke bile su za obnovu crnogorske nezavisnosti, za članstvo Crne Gore u NATO i članstvo Crne Gore u EU - rekao je Vuksanović.
On je poručio da manjine ne treba da dokazuju lojalnost državi u kojoj su autohtone.
- Bilo bi ponižavajuće da bilo kome moramo dokazivati lojalnost kući u kojoj smo autohtoni, kući u kojoj su nam i grobovi i kolijevke - kazao je Vuksanović.
Zenka je, govoreći o uticaju manjinskih partija na vlast, rekao da je Demokratska unija Albanaca učestvovala u vlasti ne zbog funkcija, već zbog mogućnosti da utiče na odluke.
- Pristali smo da učestvujemo u vlasti ne zarad vlasti, nego da utakmicu ne gledamo sa tribina, već da budemo učesnici igre - rekao je Zenka.
On je naveo da su kroz političko djelovanje ostvareni određeni važni zahtjevi albanske zajednice, ali da ostaju otvorena brojna ekonomska pitanja, posebno u sredinama u kojima žive manjinski narodi.
Kao primjer je izdvojio Ulcinj, ocjenjujući da je riječ o opštini koja je nekada bila važan centar crnogorskog turizma, dok je danas, kako je rekao, ekonomski zapostavljena.
- Naši zahtjevi nisu samo politički, nego i ekonomski. Niko ne može bolje da artikuliše naše ekonomske potrebe od nas samih, koji živimo u tim sredinama - poručio je Zenka.
Govoreći o izbornom sistemu, Vuksanović je ocijenio da on nije pravedan prema manjinskim partijama i da bi trebalo uvesti garantovane mandate.
- Nije pravedan sistem. Trebalo bi da u Crnoj Gori postoje garantovani mandati i za albansku, i za bošnjačku, i za hrvatsku nacionalnu zajednicu - rekao je Vuksanović.
On je kao primjer naveo Hrvatsku, u kojoj nacionalne manjine imaju garantovane mandate u parlamentu, ocjenjujući da se odnos većine prema manjinama vidi upravo kroz takva rješenja.
- Karakter većine mjeri se odnosom prema manjini. Da bi jedna nacionalna manjina opstala, ona mora imati i svoj politički identitet - kazao je Vuksanović.
Zenka je saglasan da aktuelna izborna rješenja nijesu zadovoljavajuća i da bi manjinske partije trebalo zajednički da djeluju u pravcu obezbjeđivanja garantovanih mandata.
- Nijesmo zadovoljni ovim izbornim zakonom. Mislim da ćemo zajednički djelovati, sve nacionalne partije i zajednice, da se izborimo za rješenje garantovanih mandata - rekao je Zenka.
On je ocijenio da su ranijim izmjenama izbornog zakonodavstva ukinuta određena stečena prava albanske zajednice, podsjećajući na period kada je postojala posebna izborna jedinica.
- Desilo se da Albanci imaju najskuplji mandat u Skupštini Crne Gore. To je doživljeno kao velika nepravda prema Albancima i njihovim izbornim pravima - kazao je Zenka.
Vuksanović se osvrnuo i na odnose Crne Gore i Hrvatske, ocjenjujući da Hrvatska nije imala destruktivnu ulogu u evropskim integracijama Crne Gore, već da je, kako je rekao, snažno podržavala njen put ka NATO-u i EU.
- Crna Gora i Republika Hrvatska su dvije prijateljske zemlje, partneri su u NATO alijansi i biće partneri u Evropskoj uniji - poručio je Vuksanović.
On je rekao da otvorena pitanja između dvije države nijesu neuobičajena, ali da problem nastaje kada ona postanu otvoreni problemi.
- Nije neuobičajeno da dvije zemlje imaju otvorena pitanja. Problem je kada određenim politikama dođete do toga da otvorena pitanja postanu otvoreni problemi - zaključio je Vuksanović.
Podcast je realizovan u okviru projekta ,,Glas bez barijera: do veće političke participacije manjina“, koji Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi u partnerstvu sa NVO Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, a finansijski je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.