<article><p>Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković konstatovao je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste. </p><p>Kao uzrok takvog stanja Živković je naveo političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom.</p><p>- Direktor UP Zoran Brđanin je tri puta smijenjen, sa pozicije direktora Uprave policije (UP). I smijenile su ga vlade koju su podržane dominantno od stranka ove parlamentarne većine. Pričamo o političkoj podršci za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno za unaprijeđenje stanja u sektoru bezbjednosti. Promjena vlasti se desila 30. avgusta 2020., Zoran Brđanin je izabran za direktora UP u 2021. godini, i od 2021. do 2024. direktor UP je tri puta smijenjen sa te pozicije i tri puta vraćen odlukom Upravnog suda Crne Gore. Dva pomoćnika direktora UP su u v. d. stanju tri godine, jer ne možete da se politički dogovorite unutar parlamentarne većine ko treba da bude direktor UP i kome treba dati političku podršku, za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je on.</p><p>Nije smijenjen Zoran Brđanin, kako je rekao, od strane parlamentarne opozicije - već je to uradila Vlada.</p><p>- E, sad zamislite onaj ko se bavi kriminalom ili korupcijom, kakav utisak ima o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, kad mijenjate direktora UP tri puta…. Kakav će utisak javnost da stekne, osim da se radi o političkoj borbi u bezbjednosnom sektoru?! Ovdje nema političke podrške Vlade Crne Gore ili Ministarstva unutrašnjih poslova, za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i u ovim okolnostima ne možete imati kvalitet kontinuiranog rada - istakao je on.</p><p>Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako je naglasio, nema podršku parlamentarne većine.</p><p>- Izvještaj direktora ANB-a nije dobio podršku Odbora. On nema političku podršku, kao što nemaju ni ovi ljudi koji ovdje sjede. Kako će se kriminalci u tim okolnostima ponašati, gdje direktor policije nema mogućnost da postavi svoje pomoćnike, odnosno nema saglasnost ministra unutrašnjih poslova… I onda se dešava ono što se dešava… - kazao je Živković na Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.</p></article>

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković konstatovao je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste.&nbsp;</p>
<p>Kao uzrok takvog stanja Živković je naveo političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom.</p>
<p>- Direktor UP Zoran Brđanin je tri puta smijenjen, sa pozicije direktora Uprave policije (UP). I smijenile su ga vlade koju su podržane dominantno od stranka ove parlamentarne većine. Pričamo o političkoj podršci za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno za unaprijeđenje stanja u sektoru bezbjednosti. Promjena vlasti se desila 30. avgusta 2020., Zoran Brđanin je izabran za direktora UP u 2021. godini, i od 2021. do 2024. direktor UP je tri puta smijenjen sa te pozicije i tri puta vraćen odlukom Upravnog suda Crne Gore. Dva pomoćnika direktora UP su u v. d. stanju tri godine, jer ne možete da se politički dogovorite unutar parlamentarne većine ko treba da bude direktor UP i kome treba dati političku podršku, za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je on.</p>
<p>Nije smijenjen Zoran Brđanin, kako je rekao, od strane parlamentarne opozicije - već je to uradila Vlada.</p>
<p>- E, sad zamislite onaj ko se bavi kriminalom ili korupcijom, kakav utisak ima o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, kad mijenjate direktora UP tri puta…. Kakav će utisak javnost da stekne, osim da se radi o političkoj borbi u bezbjednosnom sektoru?! Ovdje nema političke podrške Vlade Crne Gore ili Ministarstva unutrašnjih poslova, za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i u ovim okolnostima ne možete imati kvalitet kontinuiranog rada - istakao je on.</p>
<p>Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako je naglasio, nema podršku parlamentarne većine.</p>
<p>- Izvještaj direktora ANB-a nije dobio podršku Odbora. On nema političku podršku, kao što nemaju ni ovi ljudi koji ovdje sjede. Kako će se kriminalci u tim okolnostima ponašati, gdje direktor policije nema mogućnost da postavi svoje pomoćnike, odnosno nema saglasnost ministra unutrašnjih poslova… I onda se dešava ono što se dešava… - kazao je Živković na Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danijel Živković

Bezbjednosni sektor

Odbor za bezbjednost i odbranu

Politika

Živković: Čelnici bezbjednosnog sektora nemaju potrebnu političku podršku stranaka na vlasti, takvo stanje odgovara kriminalcima

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković konstatovao je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste. </p>
<p>Kao uzrok takvog stanja Živković je naveo političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom.</p>
<p>- Direktor UP Zoran Brđanin je tri puta smijenjen, sa pozicije direktora Uprave policije (UP). I smijenile su ga vlade koju su podržane dominantno od stranka ove parlamentarne većine. Pričamo o političkoj podršci za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno za unaprijeđenje stanja u sektoru bezbjednosti. Promjena vlasti se desila 30. avgusta 2020., Zoran Brđanin je izabran za direktora UP u 2021. godini, i od 2021. do 2024. direktor UP je tri puta smijenjen sa te pozicije i tri puta vraćen odlukom Upravnog suda Crne Gore. Dva pomoćnika direktora UP su u v. d. stanju tri godine, jer ne možete da se politički dogovorite unutar parlamentarne većine ko treba da bude direktor UP i kome treba dati političku podršku, za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je on.</p>
<p>Nije smijenjen Zoran Brđanin, kako je rekao, od strane parlamentarne opozicije - već je to uradila Vlada.</p>
<p>- E, sad zamislite onaj ko se bavi kriminalom ili korupcijom, kakav utisak ima o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, kad mijenjate direktora UP tri puta…. Kakav će utisak javnost da stekne, osim da se radi o političkoj borbi u bezbjednosnom sektoru?! Ovdje nema političke podrške Vlade Crne Gore ili Ministarstva unutrašnjih poslova, za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i u ovim okolnostima ne možete imati kvalitet kontinuiranog rada - istakao je on.</p>
<p>Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako je naglasio, nema podršku parlamentarne većine.</p>
<p>- Izvještaj direktora ANB-a nije dobio podršku Odbora. On nema političku podršku, kao što nemaju ni ovi ljudi koji ovdje sjede. Kako će se kriminalci u tim okolnostima ponašati, gdje direktor policije nema mogućnost da postavi svoje pomoćnike, odnosno nema saglasnost ministra unutrašnjih poslova… I onda se dešava ono što se dešava… - kazao je Živković na Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.</p>

<p>Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.</p>
<p>Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere,kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.</p>
<p>Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.</p>
<p>Kako je Standard ranije pisao najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.</p>
<p>Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.</p>
<p>U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.</p>
<p>Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.</p>
<p>Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.</p>
<p>Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.</p>
<p>Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.</p>
<p>U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.</p>
<p>U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.</p>
<p>Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.</p>
<p>Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.</p>

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma: Za vrijeme njenog mandata verifikovano na hiljade štancovanih u Republici Srpskoj

<p>U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“.</p> <p>Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. <b>Velimir Šobić</b>, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić.</p> <p>On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru <b>Dušku Miljaniću</b>, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on.</p> <p>Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme.</p> <p>Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.</p>

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

<p>Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta <b>Slobodana Marunovića</b>.</p>
<p>Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.</p>
<p>Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.</p>
<p>Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu <b>Slobodana Tomovića</b>, a u režiji <b>Blagote Erakovića</b>, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;</p>
<p>Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.</p>
<p>Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija <b>Dragan Tufegdžić</b>, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.</p>
<p>- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.</p>
<p>Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.</p>

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

<p>Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.</p>
<p>Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.</p>
<p>- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.</p>
<p>Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.</p>
<p>- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.</p>
<p>Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.</p>
<p>- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.</p>
<p>Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.</p>
<p>- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.</p>
<p>Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.</p>
<p>- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Živković: Čelnici bezbjednosnog sektora nemaju potrebnu političku podršku stranaka na vlasti, takvo stanje odgovara kriminalcima

Tagovi

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma: Za vrijeme njenog mandata verifikovano na hiljade štancovanih u Republici Srpskoj

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

PRATITE TVe UŽIVO