Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet tokom kojeg će provjeriti navode koje je na nedavnom skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu iznijela izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković na račun predsjednika tog tijela Miodraga Lakovića, pišu Vijesti.
Predmet je formiran nakon što je MANS u četvrtak SDT-u zvanično podnio krivičnu prijavu, a u kojem su dostavili link sa skupštinskog Odbora održanog 20. maja ove godine, a na kojem se mogu čuti brojne optužbe i sumnje koje je iznijela Ćalović Marković dok je pojašnjavala zbog čega Laković ne bi trebalo da bude više na čelu tog tijela.
Izvršna direktorica MANS-a potvrdila je Vijestima da je prijava zvanično podnijeta, iako je tužilaštvo, kako kaže, moralo i samoinicijativno da otvori predmet.
Tokom izviđajnog postupka SDT bi trebalo da provjeri navode izvršne direktorice MANS-a, koja je na Odboru tvrdila da je Laković dok je bio šef Sektora za borbu protiv droge Uprave policije godinama žmurio na prekookeanski šverc kokaina tokom uspona klana Darka Šarića i pokojnog Dragana Dudića Frica.
Ona je, pored ostalog, tvrdila i da je Laković preskočio dok je bio ključna figura u Sektoru protiv droga, od 2004. do 2015. godine, da međunarodnim partnerima saopšti podatke o tovarima droge, koji su godinama brodovima stizali u Kotor.
Povodom formiranja predmeta u SDT-u na mreži X je reagovao i Laković koji je poručio da stoji na raspolaganju Tužilaštvu.
- Kako viđeh sebe na naslovnici, nalazim za shodno da pozovem SDT da detaljno i objektivno provjeri sve navode MANS-a, te se u tom smislu stavljam na raspolaganje i za poligrafsko ispitivanje, kako na ove, tako i na bilo koju drugu temu - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1928718999879082277&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SDT formirao predmet protiv Lakovića, on poručio da je spreman i za poligraf

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je na početku današnje sjednice Skupštine pitao zašto na današnjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu koja se bavila upućivanjem crnogorskih vojnika u misiju u Ukrajini nije bio načelnik Generalštaba VCG Zoran Lazarević.
Predsjednik Odbora Miodrag Laković je rekao da su dobili pismo od načelnika Generalštaba u kome ih je informisao da je na godišnjem odmoru.
- Ministar odbane nije smatrao za potrebnim da mu prekida odmor, već je našao zamjenu. Nisam vidio ništa problematično u tome - odgovorio je Laković.
Zirojević je odgovorio da ministar odbrane ne može da odredi zamjenu, već predsjednik Crne Gore.
- Ne znam zašto se Laković služi odmanama, jer general Lazerević kaže: "Napominjem da sam se zbog svega navedenog i mog profesionalnog odnosa prema misiji institucija Crne Gore lično pripremao za učešće u radu Odbora i Skupštine, te da trenutno korišćenje godišnjeg odmora nije bila prepreka za učešće".
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da ne zna šta se desilo na današnjoj sjedniic Odbora, ali je pojasnio je da nijedan vojnik i oficir VCG neće biti upućen u misiju u Ukrajinu.
- Jutros je na matičnom odboru bio ministar, Vojsku Crne Gore je predstavljao pukovnik. Nijedan vojnik i oficir VCG neće biti upućen u Ukrajinu. Naša tri oficira treba u Sloveniji da pruže usluge obuke i to je ono što se odlučuje - kazao je Mandić.
T.K.

Laković: Ministar odbrane nije htio da prekida odmor Lazareviću; Zirojević: Služite se obmanama

Anja Ivanović

Huter: Od kad počinje Vaša odgovornost? Vidjećemo hoće li Spajić nastaviti da statira i učestvuje u propustima bezbjednosnog sektora; Šaranović: U teškim situacijama se povlače slabići

Odbor za bezbjednost i odbranu danas je iza zatvorenih vrata održao sjednicu povodom informacija o tragediji na Cetinju u kojoj je 1. januara ove godine ubijeno 13 osoba, postupaka provjera (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji i utvrđivanja disciplinske odgovornosti u sektoru bezbjednosti.
Sjednica je počela jutros oko 10 sati, a održana je u gluvoj sobi.
Prema informacijama Portala ETV, javni dio sjednice biće zakazan iduće sedmice.

Odbor o Cetinju danas iza zatvorenih vrata, javni dio biće zakazan iduće sedmice

Odbor za bezbjednost i odbranu treba da otvori za javnost dio 29. sjednice, koja je zakazana za 16. maj, saopšteno je iz Instituta Alternativa iz kojeg navode da je samo jedna od četiri informacije koje su na dnevnom redu označena stepenom tajnosti. 
Na dnevnom redu sjednice su informacije koje se odnose na postupanje policije povodom tragičnog događaja na Cetinju iz 2022. godine, aktivnosti koje je preduzela Uprava policije povodom događaja na Cetinju 1. januara 2025, kao i informacije o utvrđivanju bezbjednosnih smetnji za policijske službenike i informacija o postupku zapošljavanja pripadnika policije MUP-a i procedurama u vezi sa tim. 
- Prema najavi sjednice koja je objavljena na sajtu Skupštine, planirano je da se sjednica održi u prostoriji za razmatranje materijala označenih stepenom tajnosti. Prema odgovoru koji je IA dobio putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od četiri navedene informacije koje se nalaze na dnevnom redu, samo je informacija o aktivnostima koje je preduzela Uprava policije povodom tragičnog događaja na Cetinju od 1. januara 2025. godine označena stepenom tajnosti interno (rješenje 39 „I“ 971 od 3. februara 2025. godine). To znači da ne postoje prepreke da se dio sjednice na kojoj bi se razmatrale preostale tri tačke otvore za javnost – navodi se u saopštenju IA. 
Oni ističu da se važnost otvaranja dijela sjednice ogleda i u tome što je njihov višegodišnji monitoring rada Odbora pokazao da Odbor za bezbjednost i odbranu ne donosi zaključke za materijale i informacije koje su označene stepenom tajnosti. 
- Što bi značilo da će nakon ove sjednice, koja se bavi važnim sistemskim problemima unutar Uprave policije, izostati preporuke za unapređenje sistema u ovoj oblasti. 
Podsjećamo javnost da smo u januaru ove godine predlagali da Skupština pokrene kontrolne mehanizme i da se Anketnim odborom dođe do cjelovite analize i odgovornosti u odnosu na postupanje policije i drugih državnih organa u odnosu na tri tragična događaja sa smrtnim posljedicama - januara 2025. i avgusta 2022. godine na Cetinju, kao i 2024. godine u Bijelom Polju – zaključuje se u saopštenju.

IA: Odbor za bezbjednost i odbranu da otvori sjednicu za sve tačke čiji materijali nisu označeni stepenom tajnosti

Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljaće o tragičnim događajima na Cetinju u petak 16 maja, saopštio je predsjednik Odbora Miodrag Laković.&nbsp;
Laković je kazao da je datum izabran nakon usaglašavanja rasporeda i poslovnih kalendara predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
On je saopštio da će se na dnevnom redu sjednice Odbora naći će pet tačaka, među kojima su dvije informacije o aktivnostima Uprave policije povodom tragičnih događaja na Cetinju – onog koji se dogodio 1. januara ove godine, kao i masakra u naselju Medovina 12. avgusta 2022. godine.
Odbor će, kako je predloženo, razmatrati i postupak vršenja bezbjednosnih provjera radi utvrđivanja (ne)postojanja smetnji za obavljanje bezbjednosnih poslova, koji sprovodi nadležna komisija u skladu sa zakonom. U okviru te tačke, raspravljaće se i o disciplinskoj odgovornosti i eventualnom pokretanju postupaka po tom osnovu.
Pred članovima Odbora naći će se i informacija o procedurama zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući aktivnosti nadležnih komisija.
Sjednica će biti zaključena tačkom “Tekuća pitanja”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1920146044613976435&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Odbor za bezbjednost i odbranu 16. maja o aktivnostima Uprave policije tokom tragičnih događaja na Cetinju

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković zatražiće od službi bezbjednosti informaciju o postupanju u slučaju tragedije koja se dogodila na Cetinju 1. januara, u kojoj je ubijeno 13 osoba.
Laković je to najavio na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je usvojen izvještaj o radu tog skupštinskog tijela za prošlu godinu.
Današnjoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović ocijenio je da treba da se zatraži informacija i o slučaju u Medovini iz 2022. godine.
Laković je kazao da će tražiti informaciju i o tom slučaju i ocijenio da ta tema takođe nije dovoljno rasvijetlljena i da nije adekvatno tretirana na Odboru.
- Slažem da treba da zatražimo i tu informaciju, ja ću je zatražiti svakako - rekao je Laković.
On je naveo da, u okviru teme ukupnog stanja bezbjednosti, planira da zatraži i informaciju o bezbjednosnim smetnjama za dalji rad u službi, koja se primjenjuje kao disciplinska mjera u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
- Značajno je da kao Odbor imamo uvid u način rada, zbog zakonitosti rada, transparentnosti, objektivnosti. Kao član Odbora bih zatražio i pojašnjenje tih procedura i odgovor na ta pitanja - dodao je Laković.
On je kazao da će zatražiti i informaciju o proceduri zapošljavanja u MUP-u.
- Znamo da je počeo pustupak po javnom pozivu. Smatram da je javnost prilično zainteresovana i da nama kao Odboru pripada pravo i dužnost da taj proces pratimo, tražimo informacije i razmatramo ih na Odboru - kazao je Laković.
Kako je ocijenio, to je potrebno da bi eliminisali sve sumnje i prigovaranja da to može da ima neki politički prizvuk i dimenziju koja nije spojiva sa profesionalnim odnosom prema službi.
Laković je objasnio da bi u odnosu na te teme zatražio informaciju i, kad one dođu, da se sa njima upoznaju članovi Odbora i da ih razmotre na tematskoj sjednici.
Govoreći o tome što poslanici opoziciji nijesu prisustvovali današnjoj sjednici, on je ocijenio da je prilično neodgovorno što oni, osim što blokiraju rad plenuma, ne učestvuju u radu Odbora.
Laković je podsjetio da su opozicioni poslanici prošle godine imali brojne inicijative kada su u pitanju kontrolna saslušanja i ostale aktivnosti Odbora.
- Sad vidimo, kad su u pitanju ove teme, ne učestvuju, mislim da je to velika greška i da će to javnost znati da cijeni - dodao je Laković.
Govoreći o izvještaju o radu Odbora, on je kazao da je prošle godine održano 20 sjednica tog skupštinskog tijela, na kojima je usvojeno devet izvještaja.
- Te sjednice trajale su 46 sati, neke sjednice su bile prilično iscrpljujuće. Usvojili smo devet izvještaja o radu institucija iz oblasti bezbjednosti i odbrane - rekao je Laković.
Kako je kazao, Odbor je prošle godine razmotrio i usvojio sve predloge zakona za koje je to skupštinsko tijelo matični odbor.
Laković je naveo da je prošle godine Odbor održao tri kontrolna saslušanja.
- Imali smo jednu parlamentarnu psjetu, gdje su poslanici mogli da se uvjere na licu mjestu i u neposrednom kontaktu sa službenicima Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o načinu rada kada su u pitanju mjere tajnog nadzora - rekao je Laković.
On je istakao da je ta aktivnost predviđena i planom Odbora za ovu godinu.
- Sve ono što smo planirali planom rada Odbora za prošlu godinu smo i ispunili - istakao je Laković.

Laković će tražiti informaciju o postupanju u slučaju tragedije na Cetinju

Zakazao sam sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu za 27. januar sa ciljem razmatranja izvještaja o radu Odbora za 2024, ali i dogovora oko dinamike i načina rada u vezi sa drugim važnim pitanjima koja opterećuju sektor bezbjednosti, a koja zahtijevaju kvalitetan i sistematičan rad odbora - kazao je predsjednik ovog skupštinskog tijela i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da se nada da će kolege iz opozicije uzeti učešće na sjednici i dati konstruktivan doprinos u onome što im je zakonska i poslovnička obaveza.
- To je nadzor nad radom službi u sektoru bezbjednosti i odbrane - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1881365000859894096%3Ft%3DRnwaEwmJhtgb7NzpAXI0iA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković zakazao sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu: Razmotriti važna pitanja koja opterećuju sektor bezbjednosti

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

Odbor za bezbjednost i odbranu treba da zatraži dostavljanje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, a kako bi se poslanici prije posjete upoznali sa podacima i pripremili za planiranu posjetu, ocijenili su u Institutu Alternativa (IA).
U IA su kazali da je najavljena posjeta Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), pozitivan korak u pravcu korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju i u nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu kontrole nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN).
Međutim, smatraju da posjetu ANB-u treba da prati i dostavljanje izvještaja o primjeni (MTN). 
- Napominjemo da je, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nadležnost Odbora da razmatra izvještaje o primjeni MTN od strane organa i institucija, tj. ANB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Podsjećamo da se ova zakonska obaveza iz godine u godinu ponavlja u planovima rada Odbora, ali da isti nisu razmatrani, na šta smo redovno ukazivali kroz naše predloge za godišnji rad Odbora, a posljednji put i direktno tokom sastanka sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu u martu ove godine - kazali su u Institutu Alternativa.
Očekuju da je predsjednik Odbora sa direktorom ANB-a dogovorio uslove ulaska i boravka u prostorijama ANB-a, kao i druge detalje posjete, a koji su prihvatljivi za sve članove Odbora, kako bi se izbjegla situacija iz 2010. godine.
- Ono što treba imati u vidu je da će dometi ove posjete vrlo vjerovatno ostati ograničeni. Članovi Odbora će ostvariti uvid u dokumentaciju koja prati svaki zakonito odobreni predmet. Niko ko vrši zloupotrebe ne daje onome koji ga kontroliše, pisane dokaze o zloupotrebama - naglašavaju u Institutu Alternativa.
Izvjesno je, kažu, da većina članova Odbora nema posebna iskustva i znanja jer, koliko im je kako navode poznato, nisu imali posebne obuke u vezi sa navedenim pitanjem. 
Smatraju da Odbor treba da zatraži dostavljanje izvještaja, a kako bi se poslanici bar prije posjete upoznali sa podacima i unaprijed pripremili pitanja za planiranu posjetu. Ova posjeta poslanicima, ističu u IA, treba da omogući uvid, ne samo u statistiku, već i u mjere i aktivnosti koje su preduzete kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe. 
- Posjetu ANB-u, kao i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora, poslanici mogu iskoristiti da se informišu: koje procedure i standarde, interne mehanizme kontrole i nadzora su postavljene i /ili unaprijeđene od 2020. godine, kako bi se spriječile zloupotrebe u vezi sa kojima se vode sudski postupci protiv ranijeg direktora ANB i službenika ANB; o navodima o odlivanju tajnih podataka i epilogu disciplinskih postupaka protiv službenika ANB; o mogućnostima i ograničenjima generalnog inspektora ANB u kontroli primjene MTN i drugih zloupotreba; o iskustvu odobravanja MTN od strane Predsjednika Vrhovnog suda (statistika odobreno/odbijeno/odobreno produženje); o broju saznanja iz primjene MTN, a koja su dostavljena policiji ili/i tužilaštvu koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti; koje posebne mjere zaštite i provjere integriteta se primjenjuju u odnosu na službenike ANB koji su upoznati sa sadržajem pribavljenim primjenom MTN - naglašeno je u saopštenju IA.
Posjeta kao kontrolni mehanizam treba da služi Odboru da, navode u IA, uoči probleme i konk­retno djeluje u odnosu na njih.
- Odbor kao zakonodavac ima odgovornost za unapređenje pravnog okvira, kao i obavezu uticanja na unapređenje praksi primjene MTN - navodi se u saopštenju, dodajući da je Institut Alternativa Odboru uputio dosadašnje nalaze istraživanja koji se tiču mjera tajnog nadzora, kao priprema za planiranu posjetu, jer ukazuju na druga važna pitanja i kontroverze u nadzoru nad primjenom MTN u bezbjednosnim službama.

IA: Poslanici u susret posjeti ANB-u da dobiju i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora

Uprkos ponovljenim upozorenjima, medijskim objavama i direktnim apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje alarmantno nepromijenjeno. 
Nakon objavljivanja drugog teksta na Portalu ETV, činilo se da su stvari krenule nabolje – makar prividno. Gospođi Sanji Pešalj, nakon upornih pritužbi, zamijenjen je bolnički krevet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-sve-vise-djeluje-kao-da-se-ceka-da-neko-ozbiljno-strada-da-bi-se-stvari-promijenile&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ali, kako Pešalj navodi, tu su se svi „pomaci“ i završili.
Od najavljene interne kontrole, koja je prema njenim saznanjima formirana još 9. maja, nema nikakvih konkretnih rezultata niti saopštenja. Kako tvrdi, u posljednjih dvadesetak dana uputila je više od 20 poziva i elektronskih poruka Ministarstvu zdravlja i generalnoj direktorici Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa, Ireni Šubarić. Ni na jedan od tih poziva i mejlova, kako ističe, odgovor nije dobila.
– Niko se ne oglašava. Kao da se svi trude da zataškaju slučaj. Zvala sam ih na preko 20 brojeva u Ministarstvu zdravlja – niko se ne javlja. Slala sam gospođi Šubarić nekoliko mejlova – bez odgovora. Zadnja informacija koju sam dobila je da je komisija formirana 9. maja, ali od tada ništa. Da su pješke krenuli iz Podgorice, više bi stigli – ogorčeno izjavljuje Pešalj za Portal ETV.
Pešalj, koja se nalazi na listi čekanja za transplantaciju bubrega, sve je zabrinutija zbog situacije u kojoj se nalazi, ne samo zbog trenutne neadekvatne medicinske brige, već i zbog opasnosti koju ovakva institucionalna nebriga nosi za njen život i živote ostalih pacijenata.
– Na dijalizu ne dolazimo da tražimo posebne privilegije. Dolazimo da se liječimo. A sistem nas tretira kao da smo privremeni problem koji će nestati sam od sebe. Ali neću stati. Makar došla i do predsjednika države, neću odustati od borbe za bolje uslove liječenja – poručuje odlučno Pešalj.
Pešalj poziva nadležne institucije da prestanu sa ignorisanjem ovog problema i hitno preduzmu konkretne mjere kako bi se osigurala stalna, stručna i odgovorna zdravstvena zaštita za sve pacijente na dijalizi u Budvi, jer, kako zaključije, svaki novi dan bez odgovora i djelovanja je dan povećanog rizika za najugroženije građane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pešalj: Tišina iz Ministarstva zdravlja ukazuje da neko želi da zataška slučaj

Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina bilo je korisno, ali je tu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu, poručila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević.
Ona je, u saopštenju povodom 1. juna - Međunarodnog dana djece, navela da dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.
Kako je saopšteno iz Banke hrane, Medojević je ukazala da širom svijeta 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu.
- Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli - dodala je Medojević.
Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU), tokom prošle godine, 19,5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
- Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori, sredinom 2023. godine, je 135.593 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prema posljednjim dostupnim podacima iz prošle godine Uprave za statistiku, nastalih tokom 2023, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.
Prema riječima Medojević, siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne i dječje zaštite.
- Uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu - ukazala je Medojević.
Ona je rekla da, pored univerzalnog dječjeg dodatka, država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška.
- Ona mora biti kako materijalna, tako i u uslugama - dodala je Medojević.
Kako je navela, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade.
Medojević je poručila da je potrebno osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci.
Ona je istakla da su ključne kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama, na nacionalnom i lokalnom nivou.
Medojević je kazala da je, u posljednje tri godine, socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla manje od 20 eura po osobi.
Za to vrijeme, kako je rekla, minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura), koliko su uvećane i najniže penzije (sa 150 na 450 eura).
- Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 eura, četvoročlanu porodicu 160 eura, a za porodice sa pet i više članova (maksimalni iznos) 179 eura - navodi se u saopštenju.
Ti iznosi su, kako je istakla Medojević, tri puta manji od “linije siromaštva”, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat, a koja je za jednu osobu 280 eura, a za četvoročlanu porodicu 589 eura.
Ona je ukazala da je godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima (MOP) jednako mjesečnom primanju ministra ili poslanika.
- Crna Gora na putu ka EU mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava - rekla je Medojević, dodajući da je Unija taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebalo da ispuni.
Kako je kazala, jedno od njih je da "sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje", dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.
Medojević je rekla da u načelima EU piše da oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život, kao i da osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade.
- U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene, čak ni ako su decenije proveli na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti - navela je Medojević.
Ona je kazala da djeca koja rastu u tim porodicama spadaju u najugroženiju u državi.
- Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske, ili porodice sa više djece. Siromaštvo u tim porodicama prelazi 40 odsto. Nijesu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine - kaže se u saopštenju.
Kako je istakla Medojević, da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i prava, Crna Gora mora da smanji siromaštvo djece i osigura da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja.
- Međusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad sa porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva - navela je Medojević.

Medojević: Dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu spriječiti siromaštvo djece

Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov. 
 
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju. 
 
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju. 
 
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović. 
 
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji. 
 
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći. 
 
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto. 
 
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović. 
 
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja. 
 
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović. 
 
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu. 
 
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović. 
 
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine. 
 
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović. 
 
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela. 
 
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović. 
 
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina. 
 
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović. 
 
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: odbor-za-bezbjednost-i-odbranu