Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković zatražiće od službi bezbjednosti informaciju o postupanju u slučaju tragedije koja se dogodila na Cetinju 1. januara, u kojoj je ubijeno 13 osoba.
Laković je to najavio na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je usvojen izvještaj o radu tog skupštinskog tijela za prošlu godinu.
Današnjoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović ocijenio je da treba da se zatraži informacija i o slučaju u Medovini iz 2022. godine.
Laković je kazao da će tražiti informaciju i o tom slučaju i ocijenio da ta tema takođe nije dovoljno rasvijetlljena i da nije adekvatno tretirana na Odboru.
- Slažem da treba da zatražimo i tu informaciju, ja ću je zatražiti svakako - rekao je Laković.
On je naveo da, u okviru teme ukupnog stanja bezbjednosti, planira da zatraži i informaciju o bezbjednosnim smetnjama za dalji rad u službi, koja se primjenjuje kao disciplinska mjera u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
- Značajno je da kao Odbor imamo uvid u način rada, zbog zakonitosti rada, transparentnosti, objektivnosti. Kao član Odbora bih zatražio i pojašnjenje tih procedura i odgovor na ta pitanja - dodao je Laković.
On je kazao da će zatražiti i informaciju o proceduri zapošljavanja u MUP-u.
- Znamo da je počeo pustupak po javnom pozivu. Smatram da je javnost prilično zainteresovana i da nama kao Odboru pripada pravo i dužnost da taj proces pratimo, tražimo informacije i razmatramo ih na Odboru - kazao je Laković.
Kako je ocijenio, to je potrebno da bi eliminisali sve sumnje i prigovaranja da to može da ima neki politički prizvuk i dimenziju koja nije spojiva sa profesionalnim odnosom prema službi.
Laković je objasnio da bi u odnosu na te teme zatražio informaciju i, kad one dođu, da se sa njima upoznaju članovi Odbora i da ih razmotre na tematskoj sjednici.
Govoreći o tome što poslanici opoziciji nijesu prisustvovali današnjoj sjednici, on je ocijenio da je prilično neodgovorno što oni, osim što blokiraju rad plenuma, ne učestvuju u radu Odbora.
Laković je podsjetio da su opozicioni poslanici prošle godine imali brojne inicijative kada su u pitanju kontrolna saslušanja i ostale aktivnosti Odbora.
- Sad vidimo, kad su u pitanju ove teme, ne učestvuju, mislim da je to velika greška i da će to javnost znati da cijeni - dodao je Laković.
Govoreći o izvještaju o radu Odbora, on je kazao da je prošle godine održano 20 sjednica tog skupštinskog tijela, na kojima je usvojeno devet izvještaja.
- Te sjednice trajale su 46 sati, neke sjednice su bile prilično iscrpljujuće. Usvojili smo devet izvještaja o radu institucija iz oblasti bezbjednosti i odbrane - rekao je Laković.
Kako je kazao, Odbor je prošle godine razmotrio i usvojio sve predloge zakona za koje je to skupštinsko tijelo matični odbor.
Laković je naveo da je prošle godine Odbor održao tri kontrolna saslušanja.
- Imali smo jednu parlamentarnu psjetu, gdje su poslanici mogli da se uvjere na licu mjestu i u neposrednom kontaktu sa službenicima Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o načinu rada kada su u pitanju mjere tajnog nadzora - rekao je Laković.
On je istakao da je ta aktivnost predviđena i planom Odbora za ovu godinu.
- Sve ono što smo planirali planom rada Odbora za prošlu godinu smo i ispunili - istakao je Laković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Laković će tražiti informaciju o postupanju u slučaju tragedije na Cetinju

Zakazao sam sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu za 27. januar sa ciljem razmatranja izvještaja o radu Odbora za 2024, ali i dogovora oko dinamike i načina rada u vezi sa drugim važnim pitanjima koja opterećuju sektor bezbjednosti, a koja zahtijevaju kvalitetan i sistematičan rad odbora - kazao je predsjednik ovog skupštinskog tijela i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da se nada da će kolege iz opozicije uzeti učešće na sjednici i dati konstruktivan doprinos u onome što im je zakonska i poslovnička obaveza.
- To je nadzor nad radom službi u sektoru bezbjednosti i odbrane - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1881365000859894096%3Ft%3DRnwaEwmJhtgb7NzpAXI0iA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković zakazao sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu: Razmotriti važna pitanja koja opterećuju sektor bezbjednosti

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

Odbor za bezbjednost i odbranu treba da zatraži dostavljanje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, a kako bi se poslanici prije posjete upoznali sa podacima i pripremili za planiranu posjetu, ocijenili su u Institutu Alternativa (IA).
U IA su kazali da je najavljena posjeta Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), pozitivan korak u pravcu korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju i u nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu kontrole nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN).
Međutim, smatraju da posjetu ANB-u treba da prati i dostavljanje izvještaja o primjeni (MTN). 
- Napominjemo da je, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nadležnost Odbora da razmatra izvještaje o primjeni MTN od strane organa i institucija, tj. ANB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Podsjećamo da se ova zakonska obaveza iz godine u godinu ponavlja u planovima rada Odbora, ali da isti nisu razmatrani, na šta smo redovno ukazivali kroz naše predloge za godišnji rad Odbora, a posljednji put i direktno tokom sastanka sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu u martu ove godine - kazali su u Institutu Alternativa.
Očekuju da je predsjednik Odbora sa direktorom ANB-a dogovorio uslove ulaska i boravka u prostorijama ANB-a, kao i druge detalje posjete, a koji su prihvatljivi za sve članove Odbora, kako bi se izbjegla situacija iz 2010. godine.
- Ono što treba imati u vidu je da će dometi ove posjete vrlo vjerovatno ostati ograničeni. Članovi Odbora će ostvariti uvid u dokumentaciju koja prati svaki zakonito odobreni predmet. Niko ko vrši zloupotrebe ne daje onome koji ga kontroliše, pisane dokaze o zloupotrebama - naglašavaju u Institutu Alternativa.
Izvjesno je, kažu, da većina članova Odbora nema posebna iskustva i znanja jer, koliko im je kako navode poznato, nisu imali posebne obuke u vezi sa navedenim pitanjem. 
Smatraju da Odbor treba da zatraži dostavljanje izvještaja, a kako bi se poslanici bar prije posjete upoznali sa podacima i unaprijed pripremili pitanja za planiranu posjetu. Ova posjeta poslanicima, ističu u IA, treba da omogući uvid, ne samo u statistiku, već i u mjere i aktivnosti koje su preduzete kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe. 
- Posjetu ANB-u, kao i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora, poslanici mogu iskoristiti da se informišu: koje procedure i standarde, interne mehanizme kontrole i nadzora su postavljene i /ili unaprijeđene od 2020. godine, kako bi se spriječile zloupotrebe u vezi sa kojima se vode sudski postupci protiv ranijeg direktora ANB i službenika ANB; o navodima o odlivanju tajnih podataka i epilogu disciplinskih postupaka protiv službenika ANB; o mogućnostima i ograničenjima generalnog inspektora ANB u kontroli primjene MTN i drugih zloupotreba; o iskustvu odobravanja MTN od strane Predsjednika Vrhovnog suda (statistika odobreno/odbijeno/odobreno produženje); o broju saznanja iz primjene MTN, a koja su dostavljena policiji ili/i tužilaštvu koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti; koje posebne mjere zaštite i provjere integriteta se primjenjuju u odnosu na službenike ANB koji su upoznati sa sadržajem pribavljenim primjenom MTN - naglašeno je u saopštenju IA.
Posjeta kao kontrolni mehanizam treba da služi Odboru da, navode u IA, uoči probleme i konk­retno djeluje u odnosu na njih.
- Odbor kao zakonodavac ima odgovornost za unapređenje pravnog okvira, kao i obavezu uticanja na unapređenje praksi primjene MTN - navodi se u saopštenju, dodajući da je Institut Alternativa Odboru uputio dosadašnje nalaze istraživanja koji se tiču mjera tajnog nadzora, kao priprema za planiranu posjetu, jer ukazuju na druga važna pitanja i kontroverze u nadzoru nad primjenom MTN u bezbjednosnim službama.

IA: Poslanici u susret posjeti ANB-u da dobiju i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora

Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković konstatovao je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste.&nbsp;
Kao uzrok takvog stanja Živković je naveo političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom.
- Direktor UP Zoran Brđanin je tri puta smijenjen, sa pozicije direktora Uprave policije (UP). I smijenile su ga vlade koju su podržane dominantno od stranka ove parlamentarne većine. Pričamo o političkoj podršci za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno za unaprijeđenje stanja u sektoru bezbjednosti. Promjena vlasti se desila 30. avgusta 2020., Zoran Brđanin je izabran za direktora UP u 2021. godini, i od 2021. do 2024. direktor UP je tri puta smijenjen sa te pozicije i tri puta vraćen odlukom Upravnog suda Crne Gore. Dva pomoćnika direktora UP su u v. d. stanju tri godine, jer ne možete da se politički dogovorite unutar parlamentarne većine ko treba da bude direktor UP i kome treba dati političku podršku, za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je on.
Nije smijenjen Zoran Brđanin, kako je rekao, od strane parlamentarne opozicije - već je to uradila Vlada.
- E, sad zamislite onaj ko se bavi kriminalom ili korupcijom, kakav utisak ima o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, kad mijenjate direktora UP tri puta…. Kakav će utisak javnost da stekne, osim da se radi o političkoj borbi u bezbjednosnom sektoru?! Ovdje nema političke podrške Vlade Crne Gore ili Ministarstva unutrašnjih poslova, za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i u ovim okolnostima ne možete imati kvalitet kontinuiranog rada - istakao je on.
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako je naglasio, nema podršku parlamentarne većine.
- Izvještaj direktora ANB-a nije dobio podršku Odbora. On nema političku podršku, kao što nemaju ni ovi ljudi koji ovdje sjede. Kako će se kriminalci u tim okolnostima ponašati, gdje direktor policije nema mogućnost da postavi svoje pomoćnike, odnosno nema saglasnost ministra unutrašnjih poslova… I onda se dešava ono što se dešava… - kazao je Živković na Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.

Živković: Čelnici bezbjednosnog sektora nemaju potrebnu političku podršku stranaka na vlasti, takvo stanje odgovara kriminalcima

Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi. 
 
Za saslušanje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana. 
 
Predstavnici opozicije tražili su saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju odbjeglog ubice Alije Balijagića.

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokola Alija Balijagić od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. 
 
On je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije. 
 
- Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjela - naveo je Šaranović. 
 
Kako je kazao, to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području. 
 
- Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - rekao je Šaranović.
On je, predstavljajući Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao da su nedostatak kadra i veoma teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije.
Šaranović je rekao da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela. 
 
- Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović. 
 
On je kazao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora. 
 
Kako je rekao Šaranović, prošle godine je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delikvencije. 
 
- Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost - dodao je Šaranović. 
 
On je naveo da je iz nadležnosti policije realizovano 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti odnosno 24 odsto ostale nerealizovane. 
 
Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture. 
 
On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine. 
 
- Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022 - rekao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, u saobraćajnim nesrećema prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije. 
 
- Godinama se ništa nije radilo u poboljšanju kontrolnih mehanizama policije kada je kontrola saobraćaja u pitanju i izuzetno je nezadovoljavajuće stanje - naglasio je Šaranović. 
 
On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine. 
 
Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično. 
 
- Nedovoljno su obrađene oblasti prevencije i zaštite žrtava trgovine ljudima, a problemi su i u upravljanju ljudskim resursima i imovinom - dodao je Šaranović. 
 
On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza. 
 
- Pregovaračko poglavlje 24 koje je bilo jedno od ključnih je dominantno u nadležnosti MUP-a, ono što smo mi realizovali je na nivou onoga što se uspjelo u prethodnih deset godina - istakao je Šaranović. 
 
On je ukazao i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontorla u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju. 
 
Šaranović je istakao da u najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti. 
 
- Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, mi u većini OB nećemo imati saobraćajne policjace za nekoliko mjeseci - rekao je Šaranović. 
 
On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju. 
 
Predsjednik Odbora Miodrag Laković pitao je kakva je saradnja sa gradskim službama u oblasti bezbjednosti saobraćaja i da li će Zakon o bezbjednosti saobraćaja moći da to unaprijedi. 
 
Šaranović je odgovorio da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, uvijek u fokusu oblast borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
- Više osoba, naročito mladih, u toku jedne godine strada u saobraćajnim nezgodama nego u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, koje su intenzivirale aktivnosti od 2012. godine kada je počeo rat klanova u Crnoj Gori - naveo je Šaranović. 
 
On je naglasio da je veliki problem što se godinama nije dovoljno ulagalo u kapacitet policije kada su u pitanju kontrola i sve što treba da rezultira poboljšanjem bezbjednosti saobraćaja. 
 
- Naši saobraćajni policajci su u jednom trenutku bili prinuđenu da privatnim vozilima vrše kontrolu saobraćaja i drago mi je da smo taj problem riješili - istakao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja mora da se djeluje u nekoliko pravaca, a prvo je u pitanju saobraćajna infrastruktura, pa raduje to što je jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade izgradnja velikog broja auto-puteva i brzih cesti. 
 
Šaranović je rekao da je radna grupa privela kraju izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, gdje će važna komponenta biti prepoznavanje kategorije mladih vozača koji će imati određene vrste ograničnenja u odnosu na pozitivne evropske prakse. 
 
Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog problema multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast. 
 
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima. 
 
- U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin. 
 
Upitan šta se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delikvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to. 
 
- Mi jedino možemo odgovoriti na to drugačijom postavkom, brojem ljudi, ali to nije nadležnost Uprave policije niti direktora policije, mi samo možemo da predlažemo - dodao je Brđanin. 
 
Vršilac dudžnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku. 
 
- Uprava policije preduzima određene mjere i radnje kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija - istakao je Šćepanović. 
 
On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u. 
 
- Prva je porodica, genetska predispozicija i otkrivanje ranog uzroka maloljetničke delikvencije, škola, roditelji, nastavničko vijeće, Savjet roditelja, udruženje roditelja, ministarstva kulture i prosvjete, svi moramo da damo odgovor - naveo je Šćepanović. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće. 
 
- Očigledno da ima mnogo tema o kojima treba da se razgovara - dodao je Janović. 
 
On je kazao da svi treba da urade sve što mogu kada su u pitanju uslovi za rad policije. 
 
Janović je kazao da je vlast promijenjena skoro prije pet godina i da izgovori za sve što se dešava više ne stoje. 
 
- Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović. 
 
On je pitao da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom. 
 
Šaranović je odgovorio da MUP ima oko 1.150 vozila, od kojih je najmanje pola u neoperativnom stanju. 
 
- A ostalo bolje da ih nemamo, nego što ih imamo, čast rijetkim izuzecima - dodao je Šaranović. 
 
On je kazao da se vozi u vozilu tržišne vrijednosti četiri hiljade eura, u koje je uloženo 15.000 eura da bi moglo da se vozi. 
 
Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata jer, zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćao za nova vozila. 
 
Govoreći o vozilima pod rotacijom, on je kazao da je jasno definisano koja vozila tako mogu ići i da policija mjesecima sprovodi akciju u odnosu na neovlašćeno korišćenje signalizacije. 
 
- O kome god da se radi, svaka od tih osoba je bila sankcionisana, jer u svakom segmentu želimo da napravimo razliku u odnosu na prethodni period - dodao je Šaranović. 
 
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da pitanje nedostatka policijskih službenika na ključnim pozicijama traje zadnjih deset godina. 
 
- Nije postojao sistem i vizija da se razmišllja o tome da se ne dođe u situaciju u kojoj smo sada - navela je Nedović. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem. 
 
- To je problem koji su i raniji ministri naslijedili i mislim da bi trebalo sprovesti ozbiljnu analizu kako taj problem da riješimo - kazao je Zirojević. 
 
On je naveo da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male. 
 
- Za onaj posao koji rade zarade su nedopustivo male i mislim da svake godine moramo svi zajedno da insistiramo na povećanju plata u bezbjednosnom sektoru i Upravi policije i za to ćete uvijek od mene imati podršku - istakao je Zirojević.

Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Rovčanin: Uvođenje vjeronauke u škole nije nespojivo sa sekularnom državom, 25. marta smo dobili dopis da inicijativa broji 6.000 potpisnika

Serija “Adolescencija”, koja obara rekorde gledanosti, je na zastrašujući način otvorila pitanje koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome oni žive, posebno na društvenim mrežama. 
O tome večeras u emisiji Građanski ugao koju realizuje IMCG u saradnji sa TV E, sa dr Julijanom Cicović, psihološkinojm, Anom Milović Jasikovac iz NVO "Optimisti" i Ivanom Kurtović, direktoricom OŠ "Mirko Srzentić".
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaepP6HVDfM4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večeras u emisiji "Građanski ugao" o tome koliko poznajemo svoju djecu i koliko razumijemo svijet u kome žive

Iz koalicije Za budućnost Budve kažu da nadležno Ministarstvo javne uprave na čelu sa ministrom Dukajem i Upravni sud ćute i bivaju nijemi mjesecima na svakodnevno urušavanje ne samo izbornih zakona nego i Statuta opštine Budva i redom, uvijek kada to odgovara Jovanoviću, DPS-u i SDP-u.
Pravno nasilje, dodaju, kojim se među svojim funkcionerima i sljedbenicima diči novi predsjednik Opštine Budva, pojačava se iz dana u dan.&nbsp;
Kako navode, već mjesecima javnost prati Jovanovićevo kršenje zakona i to još od kada je nelegalno postao potpredsjednik Opštine, a potom i kod usvajanja Odluke o privremenom finansiranju Budve, a sve je kulminiralo pravnim skandalima oko izbora predsjednika SO Budva i samog Jovanovićevog izbora.&nbsp;
- Kada je nova koalicija "Budva naš grad" - OKG DPS i SDP preuzela vlast naivno su očekivali da se funkcionisanje vrati u pravne okvire države Crne Gore. Ali izgleda da tako nije mislio dvojac Jovanović - Odžić već su od prve naredne skupštine krenuli sa još grubljim kršenjem zakona - navode u saopštenju.
Ističu da su nekoliko puta ukazali javnosti da je izbor OIK svojevrsna "kruna" vandalskog postupanja nove budvanske skupštinske većine, kada su, kako kažu, od njihove pobjedničke koalicije preoteli ne samo mjesto predsjednika već i mjesta zamjenika i sekretara ovog najvažnijeg izbornog organa.&nbsp;
- Nikola Jovanović i Petar Odžić, podržani od strane starog - novog sekretara Skupštine Berislava Fabrisa oglušili su se i o pismenu naredbu državne izborne komisije i izabrali svoje predstavnike, a našu najjaču političku grupaciju ostavili bez predstavnika u OIK - kažu iz ZBBD.
Jedan od glavnih razloga za ovakvo postupanje, pored pripreme "terena" za buduće izborne zloupotrebe, je, dodaju, namjera da se otme dio odbornika koalicije "Za budućnost Budve", što se u praksi već dešava i takvi pokušaji su svakodnevni.
- Ovakve pravne zloupotrebe ne samo da ugrožavaju izbornu volju građana Budve od strane nove i neprirodne lokalne vlast već i šalju poruku da je sve dozvoljeno i sve moguće ako imate skupštinsku većinu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Činjenica, kako navode, da se krši Ustav, da su svakodnevno svjedoci nezakonitosti i najprimitivnije samovolje koju sprovode Jovanović i Odžić, nažalost još uvijek nije zainteresovala ni nadležno ministarstvo ali ni tužilaštvo.
- Ostaje da se vidi u narednom periodu da li će odgovarajuće institucije izabrati dodvoravanje novoj budvanskoj vladajućoj koaliciji ili puno poštovanje zakona zemlje u kojoj žive - zaključuje se u saopštenju.

ZBBD: Dukaj i Upravni sud nijemi na naše zahtjeve

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori. Oni su, kako su saopštili, uputili Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dopunjeni spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
- Ovim povodom podsjećamo da se organizacije civilnog društva koje su stale iza ove inicijative oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove, smatrajući takav prijedlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih - istakli su u nevladinom sektoru.
Decidni su da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
- Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države - ukazali su oni.
Ustvrdili su i da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja 2025. godine. Ovo predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje - ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru - podvukli su u NVO sektoru.
Oni pozivaju Skupštinu Crne Gore da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
- Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele - obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu - jasni su u NVO sektoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6265%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fobrazovanje-mora-ostati-sekularno-skole-su-mjesto-znanja-a-ne-podjela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukupno 114 NVO i devet aktivista stalo u odbranu sekularnog obrazovanja: Odboru dostavljen spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u škole

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: odbor-za-bezbjednost-i-odbranu