<article>Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće danas u Podgorici sa Litvanijom utakmicu drugog kola grupe C4 Lige nacija.Crnogorska selekcija novi ciklus počela je remijem u Bakuu sa Azerbejdžanom (0:0).Utakmica na Gradskom stadionu počeće u 14 sati.</article>

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće danas u Podgorici sa Litvanijom utakmicu drugog kola grupe C4 Lige nacija.
Crnogorska selekcija novi ciklus počela je remijem u Bakuu sa Azerbejdžanom (0:0).
Utakmica na Gradskom stadionu počeće u 14 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore

Sport

Crnogorske fudbalerke sa Litvanijom

Značajan rast budžeta Skupštine Crne Gore, učestala službena putovanja i brojne beneficije poslanika nijesu praćeni vidljivim unapređenjem zakonodavnog rada niti jačanjem kontrolne uloge parlamenta, ocijenio je Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Đurašević je ukazao na nesrazmjer između primanja i privilegija poslanika, s jedne, i njihovog konkretnog angažmana u zakonodavnom procesu, s druge strane.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, budžet Skupštine Crne Gore je u posljednjih pet godina porastao za gotovo 78 odsto, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave.
Đurašević navodi da sam rast budžeta ne mora nužno biti problematičan, ali da je sporan u kontekstu marginalizacije parlamenta, posebno u njegovoj kontrolnoj funkciji u odnosu na izvršnu vlast.
Ukazao je i na pad kvaliteta javnog dijaloga i parlamentarnih rasprava, ističući da se zakoni često usvajaju u posljednjem trenutku i sa ozbiljnim tehničkim i suštinskim nedostacima.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao. U ovom slučaju bi to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama. To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Posebno se osvrnuo na učestalost službenih putovanja poslanika, navodeći da se stiče utisak da se putuje više nego ikada, dok konkretni rezultati tih putovanja izostaju, naročito kada je riječ o dalekim destinacijama koje podrazumijevaju visoke troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija. Naši poslanici najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja. To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.

Đurašević: Službena putovanja moraju biti u javnom interesu, a ne privilegija poslanika

Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.&nbsp;
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.&nbsp;
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.&nbsp;
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.&nbsp;
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.&nbsp;
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.&nbsp;
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.&nbsp;
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

Crnogorske fudbalerke sa Litvanijom

Tagovi

Đurašević: Službena putovanja moraju biti u javnom interesu, a ne privilegija poslanika

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

MSS: Dan novinara trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene, a prečesto je koriste protiv medija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO