<article>Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Dortmundu sa Norveškom četvrtfinalnu utakmicu 27. Svjetskog prvenstva.Rival crnogorskim rukometašicama je zvanični evropski i olimpijski šampion, koji je do četvrtfinala došao sa maksimalnim učinkom.Početak meča zakazan je za 20 sati i 30 minuta.Četvrtfinalni program počeće u 17 sati i 15 minuta, duelom Njemačke i Brazila.Za sjutra zakazani su dueli Danske i Francuske, odnosno Holandije i Mađarske.</article>

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Dortmundu sa Norveškom četvrtfinalnu utakmicu 27. Svjetskog prvenstva.
Rival crnogorskim rukometašicama je zvanični evropski i olimpijski šampion, koji je do četvrtfinala došao sa maksimalnim učinkom.
Početak meča zakazan je za 20 sati i 30 minuta.
Četvrtfinalni program počeće u 17 sati i 15 minuta, duelom Njemačke i Brazila.
Za sjutra zakazani su dueli Danske i Francuske, odnosno Holandije i Mađarske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ženska rukomentna reprezentacija

Sport

Crnogorske rukometašice protiv Norveške

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti Sjever su od 6. do 8. decembra sankcionisali 452 vozača zbog prekršaja u saobraćaju, te uhapsili 12 osoba, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, šest osoba je uhapšeno zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, dva zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, dok su po ostalim osnovama uhapšena četiri vozača.
- Službenici saobraćajne policije ovog regionalnog centra su vozačima koji su zatečeni u prekršaju izdali 411 prekršajnih naloga, dok je protiv 41 vozača podnijeta 41 prekršajna prijava - navodi se u saopštenju.
Dodaju da će preventivne i represivne aktivnosti saobraćajne policije biti nastavljene i u narednom periodu sa ciljem smanjenja broja saobraćajnih nezgoda i nastupanja težih posljedica po učesnike u saobraćaju, a samim tim i poboljšanja stanja bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Na sjeveru sankcionisana 452 vozača tokom protekla tri dana, 12 osoba uhapšeno

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je ambasadora EU u Podogrici Johana Satlera da primi na razgovor građane Botuna koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom mjestu.&nbsp;
Knežević je Satleru uputio otvoreno pismo.&nbsp;
Predsjednik DNP-a je poručio da će ukoliko šef Delegacije EU odbije da se sastane sa građanima, oni uputiti dopis i svu raspoloživu dokumentaciju gospođi Lauri Keveši, glavnoj tužiteljki Evropske unije.
Kaže kako i on i pobunjeni građani smatraju da se radi o „visokokoruptivnom projektu koji kontaminira evropski put Crne Gore.
- Pošto su naši apeli za razgovor sa nadležnim institucijama u Crnoj Gori završili prije nego su i počeli, uz prezir, ignorisanje, podsmijeh i potcjenjivanje građana Zete kao nedostojnih za bilo kakav vid razgovora, jasno Vam je zašto se, u ime istih ovih građana, obraćam Vama kao krajnjoj adresi za naše ekološko i životno stradanje punih pet decenija. Pošto sam Vas prije dva dana označio kao istinskog donosioca odluka u Crnoj Gori, i to vjerujte bez ikakve ironije, obraćam Vam se kao jednom od najgorljivijih zagovornika instaliranja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom - kazao je Knežević.&nbsp;
Njegovo obraćanje, kako je rekao, ima za cilj da Satler uživo demonstrira evropske vrijednosti, demokratiju, Arhusku konvenciju, dijalog i širokogrudost i da primi na razgovor delegaciju mještana Botuna.
- To što neimenovani izvori iz kancelarije EU u Podgorici tvrde da se radi o najsavremenijem postrojenju, pomalo podsjeća i na izjave Federike Mogerini da je Evropski koledž kojim je rukovodila najtransparentnija i najdemokratskija institucija u Briselu. Vjerujte mi, ne bih volio da se nešto slično desi i u delegaciji EU u Crnoj Gori. Mislim da Vaši pretpostavljeni u Briselu i te kako treba da na objektivan način budu upoznati s dešavanjima u Crnoj Gori, posebno u slučaju Botuna, a posebno jer je neko od 33 miliona evra poreskih obveznika EU predvidio skoro 14 miliona za konsultantske usluge. Vjerujem da bi Vaši pretpostavljeni takođe bili zainteresovani kad bi čuli da se Ugovor o izgradnji postrojenja godinama krije od crnogorske javnosti, što, složićemo se, nije evropska praksa. Iskren da budem, Vaši motivi i na momente agresivno insistiranje da se ovo postrojenje sa spalionicom instalira u Botunu, kod objektivne javnosti i građana Zete izaziva blagu sumnju i drhtavu nelagodu u iskrenost Vaših namjera. Zato i smatram da bi bilo cjelishodno da, umjesto neimenovanih saopštenja pored Ribnice, primite na razgovor građane Botuna i ubijedite ih u ove Vaše „argumente“ - piše u otvorenom pismu upućenom Satleru.&nbsp;
Knežević smatra da je ovo Satlerova dužnost kao prvog čovjeka EU u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ukoliko to ne uradite, moram Vas obavijestiti da će građani Botuna uputiti dopis i svu raspoloživu dokumentaciju gospođi Lauri Koveši, glavnoj tužiteljki Evropske unije, pošto i oni i ja smatramo da se ovdje radi o visokokoruptivnom projektu koji kontaminira naš evropski put. A pošto Vas ja branim od svake, čak i udaljene sumnje i zlonamjernih projekcija, molim Vas da uslišite ovu moju molbu, jer ulazak u EU nema alternativu, osim ako neko ne misli da građani Zete treba da ostanu izvan Evrope. Ostajem Vaš pokorni sluga na našem evropskom putu -stoji u otvorenom pismu Milana Kneževića.&nbsp;

Knežević Satleru: Demonstrirajte evropske vrijednosti uživo Botunjanima i pojasnite argumente za postrojenje

Izvršni direktori velikih evropskih kompanija manje su pesimistični u prognozama za ekonomiju Evrope, ali pokazuju izraženiji optimizam u planiranim ulaganjima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazala je anketa udruženja ERT.
Poslovni čelnici smatraju da postoji sve manje razloga za ulaganja u Evropi i da je EU prespora u sprovođenju potrebnih reformi, pokazala je anketa koja je obuhvatila oko 60 izvršnih direktora i predsjednika kompanija, poput ASML-a, BASF-a i Vodafonea.
Oko 38 odsto ispitanika navodi da će manje ulagati u Evropi nego što su planirali šest mjeseci ranije, odnosno da su odluku o ulaganjima stavili na čekanje. Samo osam odsto njih namjerava da poveća ulaganja u Evropi.
&nbsp;Čak 45 odsto ispitanika navodi da namjerava više da ulaže u SAD.
&nbsp;Poslovni lideri priželjkuju reforme koje su prošle godine preporučili bivši šef Evropske centralne banke (ECB), Mario Draghi i Enrico Letta, obojica bivši italijanski premijeri, zaključivši da EU treba hitno da preduzme konkretne korake kako bi bila konkurentnija i održala korak sa SAD-om i Kinom.
Većina ispitanika navela je da ne primjećuje pozitivan uticaj inicijativa EU-a koje bi trebalo pojednostaviti propise, dovršiti jedinstveno tržište, osigurati pristupačniju energiju i prilagoditi politiku tržišnog takmičenja.
Anketa je objavljena neposredno pred sastanak ministara iz 27 zemalja EU-a u ponedjeljak na kojem bi se trebalo raspravljati o konkurentnosti, pojednostavljenju propisa i unutrašnjim preprekama unutar jedinstvenog tržišta EU-a.

Čelnici velikih evropskih kompanija skloniji da ulažu u SAD

U Litvaniji je danas proglašeno vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije, saopštila je litvanska vlada.
U saopštenju na sajtu vlade navodi se da je vanredno stanje proglašeno zbog "zbog kontinuirane prijetnje interesima nacionalne bezbjednosti države i opasnosti po ljudske živote, zdravlje, imovinu ili životnu sredinu koju predstavljaju baloni koji prevoze švercovanu robu iz Bjelorusije na teritoriju Litvanije".
Za upravljanje operacijama tokom vanrednog stanja vlada je imenovala ministra unutrašnjih poslova Vladislava Kondratovičijusa.
Premijerka Litvanije Inga Ruginijene rekla je da se radi o hibridnom napadu.
- U borbi protiv bjeloruskog hibridnog napada moramo preduzeti najstrože mjere i braniti područja koja su najviše pogođena ovim napadom. Sve relevantne institucije udružuju snage kako bi spriječile prijetnju koju predstavljaju baloni za šverc. Javnost neće osjetiti nikakve neprijatnosti zbog proglašene situacije - dodaje ona.
U saopštenju vlade piše da cilj uvođenja vanrednog stanja "nije samo kontrola prijetnje po civilno vazduhoplovstvo, već i osiguranje interesa nacionalne bezbjednosti Litvanije i bliža koordinacija djelovanja institucija".
Ministar unutrašnjih poslova Kondratovičijus naveo je da tokom vanrednog stanja vojska ima određena prava koja joj omogućavaju efikasniju saradnju sa policijom.
Vlada Litvanije navodi da je aerodrom u Viljnusu od oktobra "zbog prijetnje koju baloni za šverc predstavljaju po civilno vazduhoplovstvo" bio zatvoren "duže od 60 sati", što je uticalo na "više od 350 letova i oko 51.000 putnika".
Vanredna situacija je proglašena zato što je jedan od kriterijuma ispunjen više puta, a to je da je rad civilnog vazduhoplovstva više puta bio prekinut duže od šest sati, navodi se u saopštenju.
Krajem oktobra, granična služba Litvanije zatvorila je granicu sa Bjelorusijom na 24 sata, nakon što su letovi na aerodromu u glavnom gradu više puta bili prekinuti zbog balona, a dva granična prelaza Litvanije sa Bjelorusijom, u Medininkaju i Šalčininkaju, bila su zatvorena na nekoliko sati.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja živi u egzilu u Litvaniji, rekla je tada agenciji Asošijejted pres da su incidenti sa balonima "još jedan znak da režim koristi šverc cigareta kao sredstvo hibridne agresije protiv Evrope".

Litvanija proglasila vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Crnogorske rukometašice protiv Norveške

Tagovi

Na sjeveru sankcionisana 452 vozača tokom protekla tri dana, 12 osoba uhapšeno

Knežević Satleru: Demonstrirajte evropske vrijednosti uživo Botunjanima i pojasnite argumente za postrojenje

Čelnici velikih evropskih kompanija skloniji da ulažu u SAD

Litvanija proglasila vanredno stanje zbog balona za šverc iz Bjelorusije

PRATITE TVe UŽIVO