<article>Fudbaleri Dečića i Mornara odigraće sjutra u Nikšiću finalni meč Kupa Crne Gore.Dečić i Mornar igraće za prvi trofej Kupa u klupskoj istoriji, a finale će prvi put biti odigrano u Nikšiću.Prethodnih 17 finalnih duela odigrano je na Gradskom stadionu u Podgorici.Mornar je ujedno i prvi put u finalu, dok će Dečić iz trećeg pokušaja probati da se domogne trofeja.Bio je finalista i 2021. i 2022. godine, ali je u oba navrata bolja bila Budućnost.Finalni meč na stadionu kraj Bistrice počeće u 20 sati i 30 minuta, a sudiće ga Miloš Bošković.Najviše uspjeha u Kupu ima Budućnost, koja je šest pua osvajala trofej.Rudar ima četiri trofeja, Sutjeska i Titograd po dva, a Lovćen, Čelik, Mogren i Petrovac po jedan.</article>

Fudbaleri Dečića i Mornara odigraće sjutra u Nikšiću finalni meč Kupa Crne Gore.
Dečić i Mornar igraće za prvi trofej Kupa u klupskoj istoriji, a finale će prvi put biti odigrano u Nikšiću.
Prethodnih 17 finalnih duela odigrano je na Gradskom stadionu u Podgorici.
Mornar je ujedno i prvi put u finalu, dok će Dečić iz trećeg pokušaja probati da se domogne trofeja.
Bio je finalista i 2021. i 2022. godine, ali je u oba navrata bolja bila Budućnost.
Finalni meč na stadionu kraj Bistrice počeće u 20 sati i 30 minuta, a sudiće ga Miloš Bošković.
Najviše uspjeha u Kupu ima Budućnost, koja je šest pua osvajala trofej.
Rudar ima četiri trofeja, Sutjeska i Titograd po dva, a Lovćen, Čelik, Mogren i Petrovac po jedan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FK Dečić

FK Mornar

Sport

Dečić i Mornar za trofej

U PR i event industriji u Crnoj Gori, koja se ubrzano razvija, prati dinamične globalne trendove i stvara dodatnu vrijednost kroz kvalitetne događaje, &nbsp;publika ne pamti samo produkciju i formu, već suštinu, zato se izdvajaju i pamte događaji sa stvarnom svrhom koji imaju jasne vrijednosti i grade dugoročan odnos sa zajednicom.
Savjetnik za odnose s javnošću, Nemanja Boljević, istakao je značaj medijskih i poslovnih događaja za razvoj crnogorskog društva i privrede.
- Prije svega bih izdvojio događaj obilježavanja ulaska Crne Gore u SEPA sistem plaćanja. Riječ je o vrlo značajnom poduhvatu crnogorskog bankarskog sektora, uz podršku Centralne banke, koji će našoj privredi, a u konačnici i građanima, donijeti nove prilike za razvoj poslovanja i bolji život. Sama proslava događaja bila je kvalitetna i na najbolji način je zaokružila ovaj veliki iskorak - rekao je Boljević.
Kada su u pitanju događaji koji su obilježili godinu, Boljević je ukazao na 15. jubilarni 2BS forum.
- Crna Gora je domaćin događaja koji je prepoznat u širim okvirima iz oblasti globalne bezbjednosti i pitanja koja oblikuju našu svakodnevicu. Ponosni smo što smo već 15 godina domaćini foruma koji ima reputaciju i status na evropskom i svjetskom nivou. Nadam se da će naredna godina donijeti veću sistemsku podršku i podršku države ovom događaju, koji je od nemjerljivog značaja za ostvarenje vitalnih nacionalnih interesa - rekao je Boljević.
On je izdvojio i konferenciju CIM Forum u Kotoru, koja ove godine slavi peto jubilarno izdanje festivala kreativnih industrija, navodeći da taj događaj okuplja najbolje u segmentu kreativnih industrija.
- Među važnijim događajima prošle godine je i Adriatic TV &amp; Film Awards u Porto Montenegru, koji je donio lijepu dozu glamura i kvalitetne televizijske i filmske produkcije u Crnoj Gori - rekao je Boljević.
Ocijenio je da događaji ne trebaju biti svrha sami po sebi, već prilika za razgovor o vrijednostima i izazovima koji su značajni za zajednicu.
&nbsp;- Manji formati, koji su danas trend u svijetu, često su vrlo atraktivni jer omogućavajukvalitetnu interakciju, posebno u vremenu kada je pažnja publike značajno smanjena.Događaji moraju biti integralni dio šire strategije i kampanja kako bi njihova vrijednost bila maksimalna - smatra Boljević.
Ukazao je i na važnost uloge profesionalaca u komunikacijama.
- PR stručnjaci i kompanije koje se bave komunikacijama u Crnoj Gori razumiju tržište i postavili su standarde industrije. Ono što nam ponekad nedostaje jeste jača podrška i u pogledu resursa, i u pogledu priznanja od strane državne administracije i biznisa. Profesionalci u komunikacijama moraju biti uključeni u kreiranje politika i donošenje odluka od samog početka, jer su kvalitetna komunikacija i PR ključni za uspjeh mnogih inicijativa - naveo je Boljević.
Smatra da, uz prepoznavanje značaja komunikacijske industrije od vrha i adekvatne resurse budžete, ljudske kapacitete i kontinuiranu edukaciju Crna Gora može ostvariti značajne iskorake i dodatnu vrijednost kroz kvalitetne događaje i komunikacijske strategije.
Direktorica PR Centra i osnivačica NEXUS PR-a Milena Kalezić kazala je da su događaji protekle godine dobro pratili trendove u pr i event &nbsp;industriji koja ima ubrzan tempo, ali da trend visoke produkcije i snažne vizuelne estetike ostaje u 2025.
Kao značajan događaj, Kalezić je istakla Forum za vladavinu prava, održan krajem novembra.
- Ovaj događaj imao je reformski karakter i okupio je najznačajnije predstavnike izvršne vlasti, Evropske komisije, pravosuđa i sudstva. Ono što ga izdvaja jeste efikasna uloga moderatora. Upravo kroz vođenje diskusije i upravljanje narativom, paneli su pomjereni iz zone ponavljanja već poznatih rezultata ka jasnom artikulisanju narednih koraka i konkretnih obaveza u okviru narednih faza pregovaračkog procesa - kazala je Kalezić.
Ova konferencija je, kaže, još jednom potvrdila da, bez obzira na snagu i vidljivost govornika, uloga moderatora ima ključni značaj u oblikovanju kvaliteta javne debate.
- Dobar moderator ne samo da drži strukturu panela, već aktivno utiče na dubinu razgovora, pomjera fokus sa opštih poruka na konkretne politike i čini da događaj ostavi stvarni politički i reformski trag - rekla je Kalezić.
Posebno je istakla i konferenciju Asocijacije Liderki, koja se fokusirala na rodnu politiku i građenje zajednice.
- Ovaj događaj je jako značajan za rodnu politiku Crne Gore. Na ovom događaju okupilo se mnogo žena liderki iz različitih sektora: javne uprave, civilnog društva, biznisa, uključujući i male biznise. Organizatorke su postigli ono što nije lako, a već se predstavlja kao jedan od najzahtjevnijih trendova za 2026.godinu, a to je izgradnja zajednica, a ne publike, koja može biti snažan i dugoročan resurs za stvarne promjene. Bila sam u publici te konferencije i svjedočila ne samo stvaranju zajednice već snazi pokreta - rekla je Kalezić.
Ukazala je i na događaj Ministarstva kulture i medija povodom obilježavanja Njegoševih dana.
- Bio je to intiman događaj na najvišem nivou, sa performansom autora Stefana Boškovića, Relje Ćupića i Miloša Pejovića. Događaj je održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, ali je prenošen i putem streaminga RTCG-a, čime je bio dostupan široj publici. Ovaj primjer pokazuje kako eventi mogu imati snažnu umjetničku notu i izazvati duboku emociju kod publike - navela je Kalezić.
Govoreći o trendovima u PR i event industriji, Kalezić smatra da se oni pomjeraju prema manjim, intimnim događajima.
- Zadaci pred PR i event industrijom uključuju organizovanje manjih događaja na intimnim lokacijama, koji donose snažniju povezanost sa zajednicom. &nbsp;Učesnici treba da budu povezani sa panelistima i temom, a događaj treba uključivati i medije kako bi ispričali priču publike. Ključni elementi su izgradnja zajednice, izazivanje emocija i korišćenje follow-up alata za oživljavanje priča - ocijenila je Kalezić.
Dodala je da vještačka inteligencija nastavlja da širi mogućnosti u pr &amp; event industriji, ali da će upravo izgradnja zajednice, smisleno povezivanje te događaji i iskustva vođeni svrhom označiti pomak ka dubljem i promišljenijem angažmanu.
Kalezić je ukazala da stručnjaci preporučuju uključivanje učesnika kroz ankete, nagle promjene agende i omogućavanje da govore iz ličnih perspektiva.
- Što više intime i ličnih priča u fokusu, to bolji rezultat događaja, koji ostavlja snažan utisak i kod publike i kod zajednice u cjelini - zaključila je Kalezić.
Novinarka i urednica Televizije Vijesti i Magazina Forbes Danijela Lasica ocijenila je da je početak prošle godine obilježila tragedija na Cetinju, koja je ostavila duboke posljedice po crnogorsko društvo, ali i ogolila slabosti institucija sistema.
- Prvi januar je tragedija koja nas je sve obilježila. Osim što je stradalo mnogo ljudi, dodatni osjećaj nemoći proizlazi iz činjenice da institucije, ni više od godinu dana kasnije, nijesu uradile gotovo ništa da riješe uzroke koji su do toga doveli ili da građanima uliju osjećaj sigurnosti - kazala je Lasica.
Prema njenim riječima, društvo i institucije su na tom ispitu „debelo pali“ i zaslužili „neprelaznu ocjenu“.
Kao još jedan negativan primjer izdvaja višemjesečnu javnu polemiku oko spomenika Pavlu Đurišiću, ocjenjujući da je riječ o temi koja nije trebalo da bude u fokusu javnosti, medija i društva, a koja je ipak dominirala tokom godine.
Govoreći o pozitivnim dešavanjima, Lasica je istakla potpisivanje ugovora sa avio-kompanijom Wizz Air, koja će od ove godine imati bazu u Podgorici i veći broj avio-linija.
- To je nešto što nam kao društvu i državi nedostaje, mogućnost da putujemo lakše i jeftinije - navela je Lasica.
Posebno je izdvojila i obilježavanje Dana Evrope, uz koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u Muzičkom centru, pod dirigentskom palicom Ive Marcano.
- Čuli smo crnogorsku himnu i Odu radosti. Bio je to lijep i poučan događaj, nešto čega bi u Crnoj Gori trebalo da bude više - smatra Lasica.
Osvrćući se na stanje u medijima, istakla je da novinarska profesija trpi veliki pritisak zbog društvenih mreža i očekivanja brzine.
- Mediji treba da budu brzi, ali prije svega pouzdani, tačni i iskreni. Imam osjećaj da su društvene mreže počele da diktiraju šta je vijest i čime treba da se bavimo - ocijenila je Lasica.
Ona je upozorila da dio medija pokušava da „flertuje“ sa društvenim mrežama i anonimnim nalozima, često botovima, koji nameću teme i pravce izvještavanja, što vidi kao jednu od negativnih strana savremenog informisanja. Ipak, podsjetila je da istraživanja pokazuju da građani Crne Gore i dalje najviše povjerenja imaju u tradicionalne medije, prije svega televiziju.
- Nisam protiv društvenih mreža, i sama ih koristim, kao i moja djeca. Tehnologija je neminovna, ali imam utisak da nam je mnogo toga oduzela. Sve se kritikuje, svi znaju tuđi posao bolje od onih koji se njime bave - navela je Lasica.
Govoreći o svakodnevnom radu redakcije, Lasica je naglasila koliko je za medije važno pravovremeno i tačno informisanje o događajima.
- Kada unaprijed znamo šta se dešava, ko su govornici i šta možemo da očekujemo, možemo da planiramo posao. Pogrešne ili neprecizne informacije nam oduzimaju vrijeme i otežavaju rad - zaključila je Lasica.

Javnost pamti događaje koji imaju suštinu i grade dugoročnu vrijednost

Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva, na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
MMF očekuje da će narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, će takođe osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
- Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena - napomenula je Georgieva.
Izvršni direktor kompanije za razvoj veštačke inteligencije Antropik, Dario Amodei, je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi, čak i među vodećim ekspertima.

AI će biti cunami za tržište rada

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla je u januaru istim tempom kao i na kraju prošle godine, uz posustajanje u uslužnom sektoru i blaži pad fabričkih aktivnosti, pokazao je u petak izvještaj S&amp;P Globala.
Preliminarni indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone u januaru je iznosio 51,5 bodova, kao i u decembru, izračunala je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&amp;P Global.
Vrijednost indeksa zadržala se tako 13. mjesec zaredom iznad vrijednosti od 50 bodova, koja označava rast aktivnosti, prenosi Hrportfolio.
Poslovna aktivnost porasla je tako ponovo na početku ove godine, ali najslabije od prošlogodišnjeg septembra.
Proizvodna aktivnosti stabilizovala se nakon što je krajem prošle godine smanjena prvi put u deset mjeseci, no tempo rasta bio je vrlo slab. Rast aktivnosti u sektoru usluga bio je pak u januaru stabilan, premda najslabiji u četiri mjeseca.
- Oporavak se i dalje čini prilično slabašnim. U proizvodnji, PMI indeks i dalje nagovještava slabost, dok je rast u uslužnim djelatnostima nešto umjereniji nego prije mjesec - saopštio je glavni ekonomista HCOB-a, Cyrus de la Rubia, u osvrtu na rezultate istraživanja.
Tempo rasta gospodarske aktivnosti, prema njegovim riječima, u cjelini ostaje nepromijenjen.
Dinamiku rasta zakočilo je slabljenje poslovnih aktivnosti u Francuskoj, prvi put u tri mjeseca. Njemačka je pak ponovo zabilježila solidan rast i to najsnažniji od prošlogodišnjeg oktobra.
Potražnja je na nivou eurozone tek neznatno ojačala, zakočena blagim padom novih izvoznih poslova.
Poslovni lideri ipak su optimistični u prognozama za ovu godinu i vrijednost indeksa koji mjeri njihova očekivanja dostigla je najvišu vrijednost u gotovo dvije godine.

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u osminu finala Australijan opena.
Đoković je u trećem kolu savladao Holanđanina Botika van de Zandšlupa 3:0 (6:3, 6:4 i 7:6) i upisao 400. pobjedu u karijeri na grend slem turnirima.
On je na svom 21. Australijan openu 18. put izborio plasman u osminu finala.
Đoković će u osmini finala igrati sa pobjednikom duela u kojem se sastaju Jakub Menšik i Itan Kvin.

Đoković u osmini finala

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Dečić i Mornar za trofej

Tagovi

Javnost pamti događaje koji imaju suštinu i grade dugoročnu vrijednost

AI će biti cunami za tržište rada

Ravnomjeran rast poslovne aktivnosti u eurozoni na početku godine

Đoković u osmini finala

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO