<article>Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće sjutra prve utakmice četvrtfinala Eurokupa.Jadran m:tel će u Zagrebu igrati protiv zagrebačke Mladosti, dok će Primorac biti gost španskog Sabadelja.Obje utakmice počeće u 19 sati i 30 minuta.Revanš utakmice na programu su 20. marta.Novljani, koji su ove sezone dva puta savladali Mladost u regionalnoj Premijer ligi, ukoliko budu uspješniji u dvomeču, u polufinalu sastaće se sa boljim iz dvomeča Breše i Radničkog.Crnogorski šampion će, ako prođe narednu prepreku, u polufinalu vjerovatno igrati sa Pro Rekom.Italijanski klub igra protiv Vašaša, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Bogdan Đurđić.</article>

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće sjutra prve utakmice četvrtfinala Eurokupa.
Jadran m:tel će u Zagrebu igrati protiv zagrebačke Mladosti, dok će Primorac biti gost španskog Sabadelja.
Obje utakmice počeće u 19 sati i 30 minuta.
Revanš utakmice na programu su 20. marta.
Novljani, koji su ove sezone dva puta savladali Mladost u regionalnoj Premijer ligi, ukoliko budu uspješniji u dvomeču, u polufinalu sastaće se sa boljim iz dvomeča Breše i Radničkog.
Crnogorski šampion će, ako prođe narednu prepreku, u polufinalu vjerovatno igrati sa Pro Rekom.
Italijanski klub igra protiv Vašaša, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Bogdan Đurđić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VK Primorac

VK Jadran

VK Mladost

Sport

Jadran sjutra protiv Mladosti, Primorac sa Sabadeljom

Postoje još dvije lokacije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori u okviru projekta Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji za medije govoreći o planiranom projektu kojim bi se investitoru Mohamedu Alabaru Velika plaža izdala na 99 godina.
- Oni su tradicionalni partner i zainiteresovani su za veliki projekat koji bi targetirao zapadno-evropsko tržište i sve lokacije koje su u skladu da stom vizijom su u opticaju - rekao je Spajić dodajući da se radi o još jednoj mediteranskoj i atlanskoj državi.
<h2>ČITAVA VLADA STOJI IZA SARADNJE SA UAE</h2>
Spajić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade podržan Sporazum sa UAE.
- Sve je transparentno i otvoreno, sve tačke su javne, biće poslate u parlament. Imaću prije toga razgovore sa svim šefovima poslaničkih klubova, razjasnićemo sve nedoumice. Ubijeđen sam da ćemo imati vrlo brzo ratifikovan sporazum u parlamentu - ocijenio je on.
Poručio je da iza ovoga stoji cijela Vlada.
- Čitava Vlada stoji iza ovog projekta, iza saradnje sa UAE. Možda na kraju uz 81 glas dođemo do podrške ovom aktu - naveo je Spajić.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da je sa Spajićem mnogo razgovarao kako bi došli do kompromisnog rješenja. Ovaj sporazum je, prema njegovom mišljenju, veoma značajan.
- Imamo stav i poruku prema investitoru. Mislim da smo našli najbolje rješenje: jednoglasno smo na Vladi prihvatili zaključke SO Ulcinj, zadužili smo nadležna ministarstva da realizuju te zaključke, čime smo stavili tačku na ovu priču - istakao je on.
<h2>JOŠ DVIJE DRŽAVE BILE BI DIO PROJEKTA</h2>
Još dvije države koje bi potencijalno bile dio Alabarovog projekta, prema njegovim riječima, nude duplo veću obalu.
- Bez državne garancije - čak i da prodaju zemljište - dodao je Spajić.
Nije precizirao o kojim državama se radi, ali je naglasio da su ekstremno konkurentne i da bliže zapadnoj Evropi zbog avio-povezanosti.
Ovakav projekat bi, kaže, targetirao turiste iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske...
- Država bi zadržala ogromni procenat vlastništva i imala ogroman benefit - dodao je Spajić.
<h2>INVESTITOR MOŽE DA ODUSTANE</h2>
Zakon o javnim nabavkama je izričit, kaže, da je ovo normalna i dozvoljena praksa. Istakao je da je mali broj investitora koji mogu da iznesu ovakav projekat.
- Ovo je konkurentan svijet. Crna Gora se bori za velike investitore - dodao je on.
Naglasio je da će svaki preduzetnik iz Ulcinja biti uključeni u projekat.
- Preduzetnici su jako tražena kategorija i jako ih je malo. Uspjeh svakog velikog turističkog projekta se zasniva na preduzetnicima. Gospodin Alabar je više puta rekao da će insistirati da svi trenutni preduzetnici budu uključeni u sve projekte koji budu rađeni u Crnoj Gori. Svaki preduzetnik iz Ulicnja će biti uključen - ili ako bude neka druga lokacija... Postoje još dvije koje su potencijalno pomenute u Crnoj Gori. Potrebni su ljudi koji su motivisani da rade - naveo je Spajić.
Investitor, kaže, u bilo kojem momentu može da odustane ako se mi pokažemo nezrelima.
- Ako se pokažemo kao neodgovorni, investitor će da ode u druge države, koje su jako ozbiljne. One imaju jako dobar PR... Prisustvovao sam njihovim prezentacijama i konkurencija je nevjerovatna - istakao je Spajić.
<h2>RAZUMLJIVI ZAKLJUČCI SO ULCINJ</h2>
Na pitanje kako komentariše potencijalno napuštanje Vlade predstavnika albanskog naroda koje su najavili predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka, Spajić je rekao da će razjasniti sve nedoumice koje potencijalno postoje.
Premijer je ocijenio da su zaključci Skupštine Opštine Ulcinj razumljivi. Oni su usvojeni na sjednici Vlade.
- Želimo da do kraja afirmišemo zahtjeve svih naših opština, da podržimo njihove zahtjeve. Vlada je naložila svim resornim ministarstvima da, ako bude potencijalnih projekata, budu vođeni zaključcima SO Ulcinj - naglasio je Spajić.
Žele, kaže, da opštine budu odgovorne.
- Kad vam se da ovakva šansa, očekujete odgovoran odnos druge strane. Želimo da vidimo da opštine budu odgovorne, ako vidimo takav odnos, nije problem da prenesemo neke nadležnosti na lokalnu samoupravu. Ako žele da rade bez ucjenjivanja, naglih poteza, plašenja investitora, onda će imati partnera u Vladi i moći ćemo zajedno da radimo na svim projektima - naveo je Spajić.
On je, na pomen protesta koji će u suotu biti održani na Maloj plaži, rekao da je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, ali da ne razumije što bi neko dodatno mogao da traži od Vlade.
- Investitor je pokretač inicijative, on ima drugih opcija u svijetu. Ako procijeni da je previše problematično raditi sa Crnom Gorom, on će pokupiti stvari i otići negdje drugo. Investitor za kojeg garantuje jedna država, koji iza sebe ima projekte, uz jasne garancije... Razumijem političko djelovanje, uskoro su lokalni izbori tamo, ali nekad moramo imati strateški dio - o tome da možda ispuštamo projekat koji će potpuno da promijeni i Crnu Goru i njen jug - ocijenio je Spajić dodajući da su potpuno transparentno pristupili projektu.
<h2>AUTOPUT BI MOGAO IĆI PREKO BOJANE</h2>
On je govorio i o najavljenom mostu preko Bojane do Velipoja navodeći da bi autoput mogao biti dio toga.
- Tako da bismo mogli spojiti ta dva projekta - rekao je Spajić.
Na pitanje kako komentariše ocjenu predsjednika Crne Gore da bi trebalo provjeriti zakonitost i ustavnost sporazuma, Spajić je poručio da nije problem da se sve utvrdi.
- To je praksa koja traje stotinama godina. Mi smo potpisali više od 10 međudržavnih sporazuma sličnog karaktera. Mislim da i Zakonodavni odbor u Skupštini sve prati pomno. Ne vidim nikakav problem, ali ako smo nešto propustili to može riješiti i Ustavni sud - istakao je Spajić.
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i nacrt Zakona o kreditno-garantnom fondu.
- Očekujemo da će tako biti još veća podrška za mala i srednja preduzeća - dodao je Đeljošaj.

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore usvojili su &nbsp;danas zajedničku Deklaraciju i preporuke Savjetu za stabilizaciju i &nbsp;pridruživanje u kojima je konstatovan značajan napredak Crne Gore u &nbsp;procesu pristupanja Evropskoj uniji u 2024. godini, uključujući &nbsp;privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja na kraju godine, te istaknuto da bi Crna Gora već u ovom sazivu EP mogla da postane naredna članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropski parlament je ohrabrio Crnu Goru da uz neprekidnu i ambicioznu &nbsp;posvećenost, kakvu je do sada pokazala, nastavi sa naporima za &nbsp;zatvaranje pregovaračih poglavlja tokom 2025. i 2026. godine. Dodatno, &nbsp;članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske &nbsp;unije i Crne Gore velikom većinom su prihvatili amandman poslanika &nbsp;Evropskog parlamenta Matijaša Nemeca i Teisa Reutena u kom se &nbsp;apostrofira da Crna Gora treba da pristupi EU u narednih par godina, &nbsp;tokom trenutnog mandata Evropskog parlamenta- zaključci su današnjeg zasijedanja.
Potpredsjednik Odbora EP za Crnu Goru &nbsp;Karlo Ćićoli kazao je da su sve zemlje jonsko-jadranskog regiona u veoma &nbsp;osjetljivoj geopolitičkoj oblasti.&nbsp;
- Mi &nbsp;smo region koji je vjekovima pripadao Mletačkoj republici, i zato je &nbsp;važno da smo svi povezani u regionu. I prioritet Vlade Italije je da se &nbsp;centar gravitacije u Evropi prebaci sa sjevera ka Mediteranu, jer je to &nbsp;centar i srce Evrope. To će biti dobro i za robu, i za stanovništvo- &nbsp;istakao je Ćićoli.
Kaže da je Crna Gora mala, ali veoma istorijski značajna.
- Plava &nbsp;privreda, turizam i ekologija glavni su stubovi Crne Gore. Kada je &nbsp;riječ o crnogorskoj privredi, turizam je značajan segment, i ja sam &nbsp;lično učestvovao u izgradnji Strategije EU o slobodnim lukama, i mi &nbsp;moramo imati luke u tom dijelu, i obezbijediti finansijske resurse kako &nbsp;&nbsp;bi se ostvario rast Crne Gore u tom pogledu- naveo je on.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova govorila je održivom turizmu kao ekonomskom pokretaču.
- Naša &nbsp;je dužnost da se uvjerimo da turizam neće samo nastaviti da cvjeta, već &nbsp;da se steknu uslovi da turizam ostvari održiv ekonomski rast- istakla &nbsp;je Penkova.
Investirajući u održivi turizam Crna Gora može održati ekonomski rast i očuvati životnu sredinu, istakla je Penkova..
Poslanik &nbsp;SD-a Boris Mugoša istakao je da turizam u Crnoj Gori generiše visoke &nbsp;prihode, ali da se mora voditi računa i o očuvanju životne sredine.&nbsp;
- Resurse koje imamo moramo adekvatno valorizovati vodeći računa o zaštiti životne sredine- istakao je Mugoša.
On &nbsp;je posebno ukazao na područje Velike plaže u Crnoj Gori, ističući da je &nbsp;to veliki dragulj Crne Gore. Sada se pojavljuje Vladina ideja, kazao &nbsp;je, da se taj prostor da određenom investitoru a potpisuje se ugovor sa &nbsp;jednom državom gdje se on izdiže u nekim segmentima iznad našeg &nbsp;zakonodavstva. Uz to, imamo i protivljenje lokalne zajednice, dodaje.&nbsp;
- To &nbsp;je veliki problem. Imamo niz spornih odredbi a imamo i Sporazum o &nbsp;stabilizaciji i pridruživajnju između EU i Crne Gore, gdje se navodi da &nbsp;ne smije da bude diskriminacije prema kompanijama u zemlji i onima iz &nbsp;EU. Moramo biti veoma oprezni, ja jesam za investiranje, ali ne za &nbsp;devastiranje. Treba nam balans između privlačenja investicija i &nbsp;dugoročne održivosti- rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže &nbsp;da na ovako malom području imamo pet nacionalnih parkova, područja koja &nbsp;su pod UNESCO zaštitom, područja koja su na Ramsarskoj listi, zbog čega &nbsp;smo, kako kaže, posebo odgovorni prema prirodi.
Sa prvog dana sjednice juče je poručeno da je Crna Gora ostvarila istorijski iskorak u pregovorima sa EU.
Odbor je razmijenio mišljenja o &nbsp;odnosima EU i Crne Gore i stanju pristupnih pregovora, a govoriće se o &nbsp;Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava, &nbsp;uključujući izborne procese.

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Više nevladinih organizacija, koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite proces imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija
- Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela- poručuju iz nekoliko NVO.&nbsp;
Ukazuju da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su, kako ističu, u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
- Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona- poručuju iz NVO.&nbsp;
Ovo, poručuju, nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori.
- Nastavićemo da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona- navode u saopštenju koje potpisuju: Goran Đurović, Media centar, Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG), Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Mustafa Canka, NVO „Ul Info“, Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar, Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro, Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu. Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic, Boris Nedović, NVU Centar sjevera i Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

Tijelo Podgoričanke I.Đ, čiji nestanak je prijavljen 11. marta, pronađeno je u blizini Vukovačkog mosta u Zeti.
To je Portalu ETV potvrdio komandir Službe i spašavanja Glavnog grada Zdravko Blečić.
- Pripadnici Zaštite i spašavanja su tokom pretrage prije nepunih sat pronašli tijelo - rekao nam je on.
Danilo Mijajlović iz ronilačkog tima Regionalnog ronilačkog centra je Portalu ETV saopštio da je tijelo pronađeno na dva kilometra od Vukovačkog mosta.
- Tijelo su preuzele nadležne službe na dalje postupanje i identifikaciju - dodao je Mijajlović.
Tijelo četvorogodišnjeg djeteta čija je, kako u policiji pretpostavljaju, majka I.Đ. pronađeno je 22. marta, takođe u blizini Vukovačkog mosta.&nbsp;

Tijelo I.Đ. pronađeno u blizini Vukovačkog mosta

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Jadran sjutra protiv Mladosti, Primorac sa Sabadeljom

Tagovi

Spajić o projektu UAE: Postoje još dvije lokacije u Crnoj Gori koje se potencijalno pominju

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

Tijelo I.Đ. pronađeno u blizini Vukovačkog mosta

PRATITE TVe UŽIVO