Vaterpolisti Primorca poraženi su u Kototu od Radničkog iz Kragujevca 13:7, u petom kolu Regionalne Premijer lige.
Domaćin je samo u prvoj četvrtini bio ravnopravan rival, dva puta uspio je da izjednači (1:1 i 2:2), dok je ostatak meča protekao u dominaciji gostiju.
Iskoristili su gotovo 16 minuta bez datog gola i sa četiri vezana pogotka došlo do vođstva od 8:3.
Ekipu iz Kragujevca do pobjede vodio je Strahinja Rašović sa četiri gola.
U eipi iz Kotora najbolji je bio Marko Mršić sa pet golova.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vaterpolo: Radnički ubjedljiv protiv Primorca u Kotoru

Vaterpolisti Primorca priredili su večeras neugodno iznenađenje svojim navijačima i već nakon drugog kola su u preteškoj situaciji u Ligi šampiona.
Oni su u Rumuniji, u uvodnom duelu druge runde grupe "C", poraženi od ekipe Oradee, rezultatom 14:7 (4:1, 2:2, 5:1, 3:3).
Domaći su ušli silovito u meč i nakon nepuna tri minuta, golovima Velkića, Gardaševića i Gusarova, vodili su 3:0.&nbsp;
Sredinom druge četvrtine, pogotkom Brkića, Kotorani su prišli na minus dva (5:3), ali uslijedila je serija Oradee 5:0, tako da je već u trećem periodu igre pitanje pobjednika bilo riješeno.
Crnogorski viceprvak tako je u krajnje nezavidnom položaju, pošto nema niti jedan bod, a tek ih čeka okršaj protiv favorita broj jedan, ekipe Ferencvaroša.
Jusuke Inaba i Nemanja Vico pogađali su po dva puta za Primorac, a kod domaćih je najefikasniji bio Ivan Gusarov sa četiri gola, dok je naš Filip Gardašević postigao tri.
Grupa „C“: Oradea – Primorac 14:7, Breśa – Ferencvaroš (sjutra, 20:30).
Tabela: Ferencvaroš 3, Breśa 3, Oradea 3, Primorac 0. 
&nbsp;

Vaterpolo: Primorac poražen u Rumuniji, šanse za četvrtfinale svedene na minimum

Vaterpolisti Primorca kao prvoplasirani završili su kvalifikacioni turnir za Ligu šampiona.
Primorac je večeras u Beogradu, u posljednjem kolu, savladao vicešampiona Evrope, ekipu Novog Beograda nakon boljeg izvođenja peteraca 18:16.
Obje ekipe pobjedama u prva dva kola osigurale plasman u grupnu fazu, a večerašnji duel odlučivao je pobjednika grupe.
Primorac će u nastavku Lige šampiona igrati u C grupi, u kojoj su još &nbsp;Ferencvaroš, Oradea i Breša, koja je osvojila drugo mjesto na turniru iza Mladosti i ispred Vuljagmenija.
Novi Beograd, koji predvodi crnogorski trener Petar Radanović, igraće u grupi sa Jadran M:telom, Pro Rekom i Jadranom iz Splita.
Marko Mršić je u regularnom toku bio najefikasniji sa šest golova, Jusuke Inaba i Nikola Brkić postigli su po dva, a po jedan Stefan Vidović, Balša Vučković i Đorđije Stanojević.
U poraženoj ekipi su trostruki strijelci bili naš centar Miroslav Perković i Miloš Ćuk.
U penal-ruletu su svi igrači Primorca Mršić, Inaba, Savo Ćetković, Vučković i Brkić bili sigurni, dok je golman Dimitrije Rističević zaustavio šut crnogorskog reprezentativca Đura Radovića.
Grupna faza Lige šampiona počeće 14. i 15. oktobra.

Vaterpolisti Primorca prvoplasirani na turniru u Beogradu

Ukoliko se ne dogodi prvorazredna senzacija, vaterpolisti Primorca i ove će sezone igrati u Ligi šampiona, jer nakon jučerašnjeg trijumfa nad Steauom, Kotorani su danas upisali novu pobjedu na kvalifikacionom turniru u Beogradu.
Oni su bili bolji od francuskog Paj d'Eksa, rezultatom 17:8 (5:2, 3:1, 3:3, 6:2).
Primorac će tako i formalno plasman u LŠ proslaviti večeras, osim ukoliko Steaua ne napravi čudo i ne trijumfuje nad Novim Beogradom. Podsjetimo, iz kvalifikacione grupe u Ligu šampiona plasiraće se dvije najbolje selekcije.
Sve je u Beogradu bilo jasno već sredinom druge četvrtine – Brkić je Kotoranima donio pet pogodaka prednosti (7:2) i bilo je jasno kako francuski sastav ipak nema načina da im se ravnopravno suprotstavi.
U nastavku su kotorski vaterpolisti rutinski čuvali, a potom i dodatno uvećali prednost i naposljetku proslavili pobjedu koja ih je, gotovo izvjesno, odvela u Ligu šampiona.
Mršić, Vučković i Inaba danas su pogađali po tri puta, a Stanojević i Brkić po dva.
Podsjetimo, u Ligi šampiona pratićemo i Jadran koji se direktno plasirao u grupnu fazu, zajedno sa ekipama Reka, Ferencvaroša, Barselonete, Radničkog iz Kragujevca, Olimpijakosa, Jadrana iz Splita, Marseja, Hanovera i Oradee.
Kvalifikacije – grupa „A“: Primorac – Paj d'Eks 17:8, Novi Beograd – Steaua (večeras).
Tabela: Primorac 6, Novi Beograd 3, Steaua 0, Paj d'Eks 0.

Vaterpolo: Primorac je izvjesno u Ligi šampiona

Vjekoslav Pasković više nije trener Vaterpolo kluba "Primorac". On je o tome obavijestio javnost u saopštenju koje je proslijedio medijima. 
 
- Poštovani prijatelji sporta, navijači Primorca, Kotorani, nakon nepune dvije sezone na klupi seniorske selekcije Vaterpolo kluba "Primorac", došao je trenutak da se, u ovom formatu, naši putevi raziđu. Ovo nije oproštaj od kluba koji volim, već završetak jedne profesionalne etape koju pamtim sa velikim ponosom, emocijom i zahvalnošću - naveo je Pasković na početku obraćanja. 
 
Kada je započet ovaj put znali su, ističe on, da nose teret slavne tradicije duge 103 godine, ali i obavezu da se Primorac vrati tamo gdje pripada – u vrh crnogorskog, regionalnog i evropskog vaterpola.&nbsp;
- Zahvaljujući predanom radu cijelog tima i ogromnoj posvećenosti igrača, uspjeli smo zajedno da ostvarimo ono što se godinama čekalo – titulu šampiona Crne Gore nakon 16 godina i trofej Kupa Crne Gore u ovoj sezoni. Postigli smo i povratak u grupnu fazu Lige šampiona nakon 14 godina, igrali četvrtfinale Eurokupa, što je ovom formatu teže dostići nego po starom sistemu takmičenja, kao i plasman među sedam najboljih u izuzetno zahtjevnoj Regionalnoj ligi - istakao je Pasković. 
 
On konstatuje da uvijek može bolje i da mora. Svaka sezona, kaže Pasković, donosi i uspjehe i izazove, ali i važne lekcije – kako sportske, tako i ljudske.
- Postoje stvari na kojima treba raditi, unutar i izvan bazena. Nadam se da će oni koji odlučuju o putu kojim klub ide znati da prepoznaju i cijene iskrenost, stručnost i dobronamjernost, ma od koga dolazila - naveo je Pasković. 
 
On se zahvalio igračima koji su, kako je rekao, iznijeli dvije sezone sa ogromnim srcem.&nbsp;
- Oni su ponos ovog kluba, uzor mlađima i najbolji dokaz da se rad, disciplina i zajedništvo isplate - kazao je Pasković. 
 
On ističe da Primorac nije samo seniorska ekipa.&nbsp;
- To je oko 150 djece, pet mlađih selekcija i devet trenera koji svakodnevno grade temelje budućnosti. Rezultati u takmičenju „Olimpijske nade“, gdje su dvije godine za redom najbolji, pokazuju da Primorac ima ogroman potencijal. To je vrijednost koju treba čuvati - poručio je Pasković. 
 
Konstatuje da je bilo i izazova, različitih mišljenja, i komentara sa strane.&nbsp;
- Ali sport nas uči da radimo tiho, govorimo djelima i ostajemo dostojanstveni. I baš zato želim da se zahvalim svima koji su prepoznali i podržali ono što sam radio sa ekipom – navijačima, prijateljima kluba i svima koji istinski vole vaterpolo. Primorac ostaje moj klub u srcu - zaključio je Pasković.

Vjekoslav Pasković više nije trener Primorca: Klub ostaje u srcu, to vrijednost koju treba čuvati

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće danas u Herceg Novom treći meč finala prvenstva Crne Gore.
Jadran, nakon dva odigrana meča, vodi 2:0 u finalnoj seriji.
Oba duela dobio je nakon boljeg izvođenja peteraca - 16:14 u Herceg Novom i 15:14 u Kotoru.
U finalu igra se na tri dobijena meča.
Duel u Herceg Novom počeće u 19 sati.

Danas treći finalni meč Jadrana i Primorca

Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u šestom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je večeras u Herceg Novom savladao Budvu 18:5 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do pete pobjede vodio je Danilo Radović sa četiri, Strahinja Gojković je postigao tri, dok su po dva gola postigli Jovan Vujović, Đorđe Lazić i Danilo Stupar.
Po jednom u strijelce upisali su se Dmitri Holod, Uroš Vučurović, Dimitrije Obradović, Nikola Petrović i Vuk Milojević.
U poraženom sastavu po jednom upisali su se Petar Mitrović, Radivoj Radanović, Luka Savić, Luka Dragović i Igor Kojičić.
Ubjedljivu pobjedu slavio je i Primorac, koji je u Kotoru savladao Budućnost 18:5.
U ovom kolu slobodan je bio Kataro.

Ubjedljive pobjede Jadrana i Primorca

Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u petom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je večeras u Kotoru savladao Kataro 21:9 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do četvrte pobjede vodio je Danilo Stupar sa četiri, Jovan Vujović i Strahinja Gojković postigli su po tri, a po gol manje Dmitri Holod i Danilo Radović.
U kotorskom timu najbolji je bio Dušan Milaš sa tri pogotka.
Ubjedljivu pobjedu kao gost slavio je i Primorac protiv Budve 22:6.
Najefikasniji u pobjedničkom tmu bio je Nika Šušiašviči sa pet golova, dok se tri puta u strijelce upisao Nemanja Vico.
U budvanskom sastavu bolji od ostalih bio je Petar Mitrović sa dva gola.
U ovom kolu slobodna je bila Budućnost.

Pobjede Jadrana i Primorca

Vaterpolisti Jadran m:tela i Primorca odigraće sjutra revanš utakmice četvrtfinala Eurokupa.
Primorac će u Kotoru, u 17 sati i 30 minuta, igrati protiv Sabadelja.
Španski tim prvi duel u svom bazenu dobio je 17:9.
Legendarni as Primorca i crnogorske reprezentacije Draško Brguljan kazao je da njegov tim, nakon ubjedljivog poraza, očekuje težak revanš.
- Nadam se da ćemo, prije svega, dati sve od sebe, potrudićemo se da svaki elemenat igre odradimo maksimaln. Vjerujemo u pobjedu, ako se ukaže prilika za neko stizanje, iskoristićemo je. Sabadelj je jedna vrhunska ekipa koja nas je "pregazila" u toj prvoj utakmici, evo prilike da im pokažemo da nismo toliko slabiji od njih - rekao je Brguljan.
Jadran će u svom bazenu, u 19 sati, ugostiti Mladost, koja je u Zagrebu slavila 12:8.
- Iz Zagreba donosimo veliki zaostatak sa četiri gola razlike. Nadam se da ćemo bolje početi meč, da nadoknadimo taj gubitak i da prođemo u dalji tok takmičenja - kazao je vaterpolista Jadrana Matija Sladović.

Jadran i Primorac sjutra za polufinale Eurokupa

Vaterpolisti Primorca osvojili su titulu prvaka Crne Gore u konkurenciji nada, igrači rođeni 2013. godine i mlađi.
Do trofeja došli su sa maksimalnim učinkom na turniru u Kotoru.
Kotorski dječaci upisali su pet pobjeda, a bili su bolji od Budve Budvanske rivijere 20:5 (4:0, 6:2, 6:1 i 4:2), Mladosti iz Bijele 12:8 (3:2, 4:1, 2:4 i 3:1), Aquatic Verdea 17:7 (4:1, 6:0, 5:3 i 2:3), Budućnosti 12:6 (6:1, 1:4, 4:0 i 1:1) i Jadran m:tela 13:3 (5:0, 4:1, 2:0 i 2:2).
Kao drugoplplasirani, sa skorom od četiri pobjede i jednog poraza, pripalo je ekipi Mladosti iz Bijele.
Budućnost, Aqautic Verde i Jadran m:tel upisali su po dva trijumfa, a treće mjesto, zbog boljeg međusobnog skora od Aquatic Verdea, pripalo je ekipi Budućnosti.
Budva Budvanska rivijera je turnir završila bez bodova.

1250x600

1084x550

Primorac šampion Crne Gore

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gost današnje Drugačije radio veze je Mirko Stanić, predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza.&nbsp;
Tema: Ekonomska politika koja troši budućnost.

Stanić u DRV: Ekonomska politika koja troši budućnost

Akademik DANU i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić oglasio se povodom godišnjice Podgoričke skupštine, ocjenjujući da je 26. novembar jedan od „najtragičnijih i najsramnijih datuma u istoriji Crne Gore“.
Adžić je poručio:
– Danas je dan odluka pravno ništavne Podgoričke skupštine 1918. godine, kada su srbijanski agenti i veleizdajnici Crne Gore brutalno zgazili i poništili državu Crnu Goru, kako je pisao hrvatski akademik Dušan Bilandžić.
U poruci naglašava da taj događaj u kolektivnom pamćenju Crne Gore ostaje simbol državnog rušenja, nasilnog ukidanja crnogorske suverenosti i potiranja nacionalnog identiteta.

Adžić: Podgorička skupština jedan od najsramnijih datuma crnogorske istorije

U nizu nebuloza koje su se našle među 28 tačaka rusko-američkog nacrta mirovnog plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, jedna je posebno zastrašujuća.
Rečenica koja kaže da će započeti „dijalog između Rusije i NATO-a, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se riješila sva bezbjednosna pitanja i stvorili uslovi za deeskalaciju“, zvuči čudno jer ignoriše činjenicu da Amerika u NATO-u nije posrednik, već najvažnija NATO-saveznica bez koje nema ni saveza. Ta rečenica zvuči i kao pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji konstantno govori o tome da želi s Amerikancima razriješiti „korijenske uzroke“.
Konačno, ta rečenica implicira da je američki predsjednik Donald Tramp već promijenio stranu svoje zemlje — da je prešao iz NATO-ovih redova na stranu Putina. To smo već dugo nagađali, upozoravali da se upravo to događa, ali je svejedno šokantno vidjeti da je to sada stavljeno i na papir, makar i papir koji je samo nacrt i koji može biti prekrojen do konačne verzije mirovnog sporazuma o Ukrajini. Čak i da se to sada izbriše iz tog dokumenta, Trampov poriv da tretira NATO kao nešto strano i nemilo, a da više bliskosti i razumijevanja pokazuje prema Putinu, očito ostaje kao nešto što će se stalno vraćati tokom njegove vladavine. Pa ako prođe — prođe. Posljedice toga su destabilizujuće za NATO i za kakvu-takvu slogu demokratskog Zapada. Ako lider slobodnog svijeta mijenja stranu u igri, to više nije ista igra i to više nije isti svijet.
Moguće je da će ovakvi Trampovi potezi, usklađeni s Putinom, reinterpretirati posthladnoratovski poredak i ispisati novu verziju završetka Hladnog rata. A to onda može imati ozbiljne posljedice za sve države u Evropi, pa i za Hrvatsku, koja se za slobodu i nezavisnost izborila u kontekstu širenja prostora slobode u Evropi, koji se sada možda sužava. To može imati posljedice i za sve druge države u svijetu: nije slučajno da je kineski predsjednik Si Ðinping u ponedjeljak inicirao telefonski razgovor s Trampom, u kojem je, prema kineskim izvorima, naglasio da je „povratak Tajvana Kini važna komponenta poslijeratnog međunarodnog poretka“. Američki saveznici oko Kine takođe primaju zbunjujuće signale — kao i američki saveznici u Evropi po pitanju Rusije. Pitaju se da li je Tramp promijenio stranu Amerike i, ako jeste, gdje to ostavlja njih i njihove države.
Mirovni prijedlog s 28 tačaka, ma koliko bio sramotan i loš, stvorio je zamah koji će možda uroditi nekim primirjem u Ukrajini. U kojem obliku — to je još uvijek u procesu pregovaranja. Tih 28 tačaka ponižavajuće je za Ukrajinu i u sadržaju i u načinu na koji je prijedlog najprije uobličen između Amerikanaca i Rusa, a potom predstavljen Ukrajincima kao ultimatum koji moraju prihvatiti u par dana. Ponižavajuće je i za NATO i za sve evropske saveznike. Uprkos svemu tome, tih 28 tačaka stvorilo je zamah jer se svi saveznici boje da Tramp može učiniti mnogo veću štetu, jer su dosad naučili da mu prilaze laskanjem, makar i sa začepljenim nosem, i jer svi pristaju na taj neki čudan ples.
Iz nacrta koji se zakotrljao s 28 tačaka navodno su, tokom vikenda, izbrisane sporne stvari koje se tiču NATO-a i Evrope, ali to ne znači da se Trampovi porivi slabljenja NATO-a i Evrope neće vratiti u nekom drugom obliku ili u nekom drugom trenutku. Događa se to da je Tramp promijenio stranu Amerike i da je Rusija, čini se, našla način da utiče na mijenjanje NATO-ove politike. Što, kako uočava Klaudija Major iz tink-tenk instituta German Marshall Fund, nije pošlo za rukom ni Staljinu.

Tramp je promijenio stranu i dopušta Rusiji da mijenja NATO-ovu politiku

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića “Bolesni od prošlosti”, koja je objavljena u izdanju Portala Analitika, biće predstavljena u subotu, 29. novembra, u 19 sati u Hotelu Onogošt u Nikšiću.
O knjizi i njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom će razgovarati Ivana Gardašević.
Djelo, koje je nedavno predstavljeno u Podgorici i na Cetinju, obuhvata 35 istorijskih eseja, koji su nastajali u periodu od 2018. do 2020. godine, a najvećim dijelom su prvobitno objavljeni upravo na Analitici.
Knjiga je, kako pojašnjava autor, nastala kaoodgovor na talas istorijskog revizionizmakoji se u crnogorskom javnom prostoru intenzivno pojavio od 2018. godine. Naslov djela simbolično ukazuje naopsesivnost i upornostonih koji pokušavaju da istoriju podrede ideološkim i političkim ciljevima.
Nikšićku promociju izdanja organizuju UBNOR i antifašisti Nikšića i Portal Analitika.

Knjiga "Bolesni od prošlosti" Adnana Prekića u subotu pred publikom u Nikšiću

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: vk-primorac