<article>Jedini crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu za boksere do 23 godine Miloš Roganović završio je svoj nastup u Budimpešti u osmini finala kategorije do 70 kilograma, saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore.Člana BK Nikšić je zaustavio Švajcarac Tim Kelenberger, koji je slavio odlukom sudija 4:1, ali je borba, po riječima njegovog trenera Boška Draškovića bila znatno neizvjesnija i izjednačenija nego što to pokazuje konačan rezultat, pošto je jedan sudija bodovao za Miloša, a četvorica su dala minimalnu prednost njegovom rivalu.Tempo je, kako se navodi u saopštenju, bio izuzetno visok od samog početka borbe, a Miloš, koji je tek ušao u seniorsku konkurenciju se dobro nosio sa intenzitetom i taktičkim pritiscima protivnika.Drašković je rekao da je borba od početka vođena u izrazito visokom tempu, što je Roganović znao da isprati, a u pojedinim fazama i da nametne svoj ritam. - Na momente je Miloš uspijevao da preuzme kontrolu nad borbom, precizno realizujući svoje akcije. Ipak, kratke pauze u njegovoj inicijativi dale su Kelenbergeru prostor da osvoji ključne poene koji su presudili u njegovu korist. Uprkos porazu, Roganović je pokazao da je vrlo blizu vrhunskog nivoa - izgubio jeste, ali za nijansu, i uz nekoliko korekcija u kontinuitetu i agresiji, kao i većem iskustvu ovakve borbe lako mogu prevagnuti u njegovu korist - kazao je Drašković.Na šampionatu u Budimpešti, čiji je organizator novoformirana European Boxing federacija, nastupilo je više od 350 takmičara iz više od 30 zemalja starog kontinenta.</article>

Jedini crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu za boksere do 23 godine Miloš Roganović završio je svoj nastup u Budimpešti u osmini finala kategorije do 70 kilograma, saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore.
Člana BK Nikšić je zaustavio Švajcarac Tim Kelenberger, koji je slavio odlukom sudija 4:1, ali je borba, po riječima njegovog trenera Boška Draškovića bila znatno neizvjesnija i izjednačenija nego što to pokazuje konačan rezultat, pošto je jedan sudija bodovao za Miloša, a četvorica su dala minimalnu prednost njegovom rivalu.
Tempo je, kako se navodi u saopštenju, bio izuzetno visok od samog početka borbe, a Miloš, koji je tek ušao u seniorsku konkurenciju se dobro nosio sa intenzitetom i taktičkim pritiscima protivnika.
Drašković je rekao da je borba od početka vođena u izrazito visokom tempu, što je Roganović znao da isprati, a u pojedinim fazama i da nametne svoj ritam.&nbsp;
- Na momente je Miloš uspijevao da preuzme kontrolu nad borbom, precizno realizujući svoje akcije. Ipak, kratke pauze u njegovoj inicijativi dale su Kelenbergeru prostor da osvoji ključne poene koji su presudili u njegovu korist. Uprkos porazu, Roganović je pokazao da je vrlo blizu vrhunskog nivoa - izgubio jeste, ali za nijansu, i uz nekoliko korekcija u kontinuitetu i agresiji, kao i većem iskustvu ovakve borbe lako mogu prevagnuti u njegovu korist - kazao je Drašković.
Na šampionatu u Budimpešti, čiji je organizator novoformirana European Boxing federacija, nastupilo je više od 350 takmičara iz više od 30 zemalja starog kontinenta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bokserski savez Crne Gore

Miloš Roganović

Sport

Kraj za Roganovića u Budimpešti

Jedini crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu za boksere do 23 godine Miloš Roganović završio je svoj nastup u Budimpešti u osmini finala kategorije do 70 kilograma, saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore.
Člana BK Nikšić je zaustavio Švajcarac Tim Kelenberger, koji je slavio odlukom sudija 4:1, ali je borba, po riječima njegovog trenera Boška Draškovića bila znatno neizvjesnija i izjednačenija nego što to pokazuje konačan rezultat, pošto je jedan sudija bodovao za Miloša, a četvorica su dala minimalnu prednost njegovom rivalu.
Tempo je, kako se navodi u saopštenju, bio izuzetno visok od samog početka borbe, a Miloš, koji je tek ušao u seniorsku konkurenciju se dobro nosio sa intenzitetom i taktičkim pritiscima protivnika.
Drašković je rekao da je borba od početka vođena u izrazito visokom tempu, što je Roganović znao da isprati, a u pojedinim fazama i da nametne svoj ritam. 
- Na momente je Miloš uspijevao da preuzme kontrolu nad borbom, precizno realizujući svoje akcije. Ipak, kratke pauze u njegovoj inicijativi dale su Kelenbergeru prostor da osvoji ključne poene koji su presudili u njegovu korist. Uprkos porazu, Roganović je pokazao da je vrlo blizu vrhunskog nivoa - izgubio jeste, ali za nijansu, i uz nekoliko korekcija u kontinuitetu i agresiji, kao i većem iskustvu ovakve borbe lako mogu prevagnuti u njegovu korist - kazao je Drašković.
Na šampionatu u Budimpešti, čiji je organizator novoformirana European Boxing federacija, nastupilo je više od 350 takmičara iz više od 30 zemalja starog kontinenta.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, gospodin Mirsad Nurković, upućuje najsrdačnije čestitke svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine povodom 25. novembra – Dana državnosti.
Bosna i Hercegovina je zemlja hiljadugodišnje istorije, zajedničkog života i bogate kulturne baštine, koja se kroz vjekove oblikovala u simbol susreta civilizacija - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitajući Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Crna Gora i Bosna i Hercegovina, kako je rekao, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju odnose ispunjene međusobnim poštovanjem, razumijevanjem i iskrenom saradnjom.
- Naše države i narodi povezuje duboka istorijska bliskost, kultura i vrijednosti koje dijelimo. U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka - naglasio je Nurković.
Sa željom da Bosna i Hercegovina nastavi da raste kao stabilna, prosperitetna i demokratska država, uvjeren da će se bliski odnosi između naših zemalja dodatno učvršćivati, uputio je iskrene čestitke svim njenim građanima povodom Dana državnosti.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik na snagu i postojanost bosanske državnosti - zaključio je Nurković.

Nurković čestitao Dan državnosti BiH: U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su izveli regionalnu akciju koja je imala za cilj pronalazak oružja, municije, eksploziva i droge u ilegalnom posjedu i izvršili pretrese na 13 lokacija i oduzeli devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, 240 komada municije, djelovi od oružja, marihuana i tablete sa liste opijata, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom porodične kuće i ugostiteljskog objekta čiji je vlasnik operativno interesantno lice B. Ć. (55) u Andrijevici policija je pronašla pištolj CZ kalibra 7.62 mm i dva okvira.
- Pretresom kuće i pomoćnih objekata koje koristi lice B. Č. (51) u Andrijevici pronađene su dvije automatske puške, lovačka i vazdušna pušku, ručna bomba, oko pet kilograma materije za koju se sumnja da je eksploziv, 50 komada puščane municije, kao i puščana cijev sa zatvaračem - navodi se u saopštenju.
Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se oduzeto oružje i drugi predmeti upute na vještačenja u Forenzički centar u Danilovgradu, a da se nakon odgovarajućih vještačenja protiv B. Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, dok će se u odnosu na lice B. Ć. izjasniti o eventualnom postojanju elemenate bića krivičnog djela nakon vještačenja.
- U Bijelom Polju pretresom stana i drugih prostorija koje koristi Dž. D. pronađen je i oduzet lovački karabin, dvije lovačke puške, pištolj Zastava M70 kalibra 7.65 mm sa rezervnim okvirom, vazdušna puška i 94 komada municije različite vrste i kalibra. Oduzeto oružje će biti predato Filijali za upravne unutrašnje poslove sa predlogom za trajno oduzimanje oružja - navodi se u saopštenju.
Pretresom stanova i drugih prostorija koje koriste D. M. i N. J. iz Bijelog Polja pronađena je manja količina biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu i tablete koje se nalaze na listi opijata.&nbsp;
- Protiv obojice će u zakonom predviđenom roku biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su iz Uprave policije.
U Rožajama su policijski službenici pretresom stana i drugih prostorija koje koristi E. M. pronašli i oduzeli pištolj Zastava M57 kalibra 7,62 mm sa okvirom i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom.&nbsp;
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela - kazali su iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi R. V. u Kolašinu policija je pronašla i oduzela lovački karabin sa dva okvira, pištolj Glock 17 kalibra 9 mm sa dva okvira, gasni pištolj i 96 komada municije različite vrste i kalibra.
- Oduzeto oružje će biti predato Filijali za upravne unutrašnje poslove sa predlogom za trajno oduzimanje oružja, dok je u odnosu na gasni pištolj ovom licu izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju - navodi se u saopštenju.
Službenici Uprave policije, kako ističu, nastavljaju intenzivne aktivnosti i odlučnu borbu protiv ilegalnog držanja oružja, nasilja i zloupotrebe droga, pružajući institucionalni odgovor na sve identifikovane bezbjednosne prijetnje sprovođenjem koordinisanih aktivnosti sa fokusom na suzbijanje zloupotrebe oružja i opojnih droga, kontrolu operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, ali i drugih radnji iz svoje nadležnosti sa ciljem suzbijanja svih oblika kriminaliteta i prekršaja.

Pretresi na 13 lokacija u sjevernoj regiji: Oduzeto devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, municija, droga

Slabo je interesovanje mladih za izborni predmet medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama, pa opada broj onih koji ga biraju - kazala je u emisiji "Prepoznavanje" Antene M dugogodišnja novinarka, sada direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi, smatra ona, da pozove direktore i uprave škola da više promovišu medijsku pismenost kao predmet, da ga dodijele onim nastavnicima koji žele da ga preuzmu i nemaju otpor prema novim tehnologijama, a ne samo kako bi se popunila nastavnička norma.
- Mi već imamo podatke da broj djece u osnovnim školama koja biraju medijsku pismenost nažalost opada. Crna Gora je zemlja malih brojki i 300 ljudi manje u osnovnim školama koji biraju taj predmet, to je značajan broj. To jeste za brigu i za preispitivanje - da se vidi šta nije dobro u trenutnoj politici - ističe Nikolić. 
Zabrinjava, cijeni ona, i što ne postoji multisektorski pristup temi, pa se medijska pismenost tretira isključivo kroz obrazovni sistem. 
- Nije dovoljno da se medijskom pismenošću bavi samo obrazovni sistem, nego time, na primjer, moraju da se bave i sudovi. Sve više oni moraju da ulaze u tu oblast i da razumiju prirodu govora mržnje, dezinformacija, da bi nas zaštitili s jedne strane od govora mržnje i od takvih kampanja, a sa druge strane sačuvali slobodu govora. To su vrlo osjetljive stvari - kazala je Nikolić.
Institut za medije je inicirao uvođenje medijske pismenosti u gimnazije još 2009. kako bi se jačalo kritičko razmišljanje mladih, formiranje Nacionalne koalicije za medijsku pismenost zahvaljujući čijem radu je kao izborni predmet medijska pismenost uvedena i u osnovne škole.
Inicijativa Instituta bila je i da medijska pismenost bude dio prve Medijske strategije od 2023/27.
No, u Institutu primjećuju da iako je mnogo toga urađeno na jačanju medijske politike u Crnoj Gori poslednjih godina ipak nadležne institucije se dominantno oslanjajaju na inicijative NVO i međunarodnih organizacija, a usvojena strateška dokumenta, poput Medijske strategije, u oblasti medijske pismenosti se ne realizuju. 
- Važno je da što više ljudi uči da kritički promišlja, ali je vrlo problematično ako naši političari nijesu medijski pismeni - ukazuje Nikolić. 
Navodi i da je problematično što političari najčešće ne snose nikakvu odgovornost za kampanje dezinformacija ili kreiranje društvenih kriza.
- Imali smo nedavno nemilu situaciju u vezi sa turskim državljanima u našoj zemlji, izlive mržnje, fašizma, rasizma, čega god hoćete u javnom prostoru.Ko ih je generisao? Po mojoj ocjeni, to su generisali političari, sve je krenulo na neki način sa izjavama Milana Kneževića, datim određenim medijima, o 110.000 Turaka koji dolaze ovdje, pa to stavljanje u nekakav kontekst neokolonijalizma, nekog državnog plana i tako dalje, a da se o tome ne pruža neki validni dokaz - navela je ona.
To je, kaže, bio čitav jedan narativ koji je vidjeli smo kako na kraju rezultirao, a da sa tih adresa apsolutno nemamo nikakvo izvinjenje i nikakvu odgovornost.
- Mi smo na ulicama Podgorice čuli „Ubij Turčina“ i tako dalje, apsolutno u desničarski orjenitisanim medijima nijesmo vidjeli ogradu, stavljanje u kontekst ili osudu takve vrste narativa. I na kraju što će se desiti, neće odgovarati nijedan političar za to, jer je on itekako zaštićen imunitetom i tako dalje, nego ljudi koji su proširili taj sadržaj, koji su nasjeli na sve to. E, to je medijska pismenost, da se ne nasijeda na taj narativ, da vidimo šta su motivi nekog, ko šalje tu poruku, zašto je šalje, koji su narativi, da prepoznamo koja je uređivačka politika jednog medija… - navela je Nikolić.

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) objavila je rješenje u kojem se navodi da im bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije prijavio kolekciju ručnih satova u vrijednosti većoj od 200.000 eura.
On je, kako piše u Odluci ASK-a, na osnovu toga prekršio član 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije.
- Agencija je sprovela upravni postupak u skladu sa presudama Upravhog suda, pa je u odnosu na sve navedeno, a u skladu sa Agenciji dostupnim podacima, u dokaznom postupku ustanovila da su autentične fotografije na kojima je prikazan bivši javni funkcioner Milo Đukanović dok na ruci nosi predmetne satove, te da isti nijesu prijavljeni niti u jednom od navedenih izvještaja o prihodima i imovini kao svojina nad pokretnom imovinom, a koje je podatke javni funkcioner bio dužan da prijavi u skladu sa članom 25 stav 2 i 3, a u vezi člana 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona - piše u rješenju ASK-a.
Prema njihovim riječima, navedena pokretna imovina se odnosi na satove nesporne procijenjene vrijednosti veće od 10.000 eura.
- I to: Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, Rolex Cosmograph Dayton 18k „Zenith" 16518 Inverted Six, Patek Philippe Neptune 5081J-001 i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph w 30012, dok je donja granica za Franck Muller Mariner Chonograph 8080 CC AT, Cartier Pasha de Cartier 2770 i Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic niža od 10.000 eura iz kojeg razloga Agencija nije mogla da izvede nesporan zaključak da se radi o pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 10.000 eura - piše u rješenju ASK-a.
ASK na svom sajtu u okviru donesene <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Odluka_UPI-02-03-53-19-Milo_%C4%90ukanovi%C4%87.pdf">Odluke</a> dala analizu kretanja tržišne cijene satova koju je sačinio ovlašćeni procjenjivač - sudski vještak ekonomsko finansijske struke.
- Na osnovu izvršene digitalne analize dostavljenih fotografija, izvršena je finansijsko ekonomska procjena predmetnih satova i zaključeno je da su na istim prikazani sledeći satovi: Franck Muller Mariner Chonograph, kod koga zbog ograničenja digitalnog materijala nije moguće utvrditi da li je u pitanju model 8080 CC AT ifi 9080 CC AТ, a čija tržišna cijena iznosi 8.400- 26.000 eura. Cartier Pasha de Cartier 2770, u zlatnoj boji sa crnim kožnim kaišem, cijene za ovaj model kreću se od približno 8.700 do 11.000 eura, zavisno od specifičnosti sata. Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU, za koji je, pri poređenju sa satom koji je u medijima označen kao „Breguet Tourbillon Perpetual Calendar 3755pr/1e/9v6", utvrđeno da taj model ima bitno drugačiji įzgled: otvoren brojčanik kroz koji se vidi čitav mehanizam'i drugačiji raspored malih krugova. Tržišna cijena Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU iznosi 59.502 eura. Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic EX45 77 9 9.71R ili srodnė varijante, čiji raspon tržišne cijene iznosi 6.600 - 18.500 eura. Rolex Cosmograph Daytona 18k Yellow Gold Zenith" 16518 Inverted Six, varijanti sa žutim zlatom, bijelim brojčanikom i crnim podbrojčanicima, sa tržišnom cijenom od 13.800 -34.600 eura. น Patek Philippe Neptune 5081J-001, kod kogá su posebno prepoznatljivi raspored rimskih brojeva, centralni minutni prsten i prepoznatljivi rebrasti bezel i čija cijena iznosi od 15.000 - 27.000 eura - navodi se u odluci.
Ovaj postupak inicirala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) 2019. godine.

ASK: Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova vrijednu preko 200.000 eura

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Vile znaju

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Kraj za Roganovića u Budimpešti

Tagovi

Nurković čestitao Dan državnosti BiH: U teškim vremenima bili smo jedni drugima podrška, a u miru partneri na putu zajedničkog napretka

Pretresi na 13 lokacija u sjevernoj regiji: Oduzeto devet pušaka, pet pištolja, pet kilograma eksploziva, ručna bomba, municija, droga

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

ASK: Đukanović prekršio zakon jer nije prijavio kolekciju satova vrijednu preko 200.000 eura

PRATITE TVe UŽIVO