<article>Rukometaši Budvanske rivijere igraće sjutra na Cetinju protiv grčkog Diomidisa iz Argosa, prvu utakmicu drugog kola EHF Evropskog kupa.Početak duela zakazan je za 18 sati.Cetinje će biti domaćin i revanša, u nedjelju u isto vrijeme.Dogovorom klubova oba meča će, zbog zauzetosti dvorane u Budvi, biti odigrana na Cetinju.Cetinjski Lovćen u subotu očekuje revanš, nakon što je prvi duel pred svojim navijačima protiv grčke ekipe Bianco Monte Drama 1986 dobio rezultatom 32:27 (18:14).</article>

Rukometaši Budvanske rivijere igraće sjutra na Cetinju protiv grčkog Diomidisa iz Argosa, prvu utakmicu drugog kola EHF Evropskog kupa.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
Cetinje će biti domaćin i revanša, u nedjelju u isto vrijeme.
Dogovorom klubova oba meča će, zbog zauzetosti dvorane u Budvi, biti odigrana na Cetinju.
Cetinjski Lovćen u subotu očekuje revanš, nakon što je prvi duel pred svojim navijačima protiv grčke ekipe Bianco Monte Drama 1986 dobio rezultatom 32:27 (18:14).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RK Budvanska rivijera

Sport

Rukometaši Budvanske rivijere sjutra protiv Diomidisa

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je odbijanje evropskih država da se oslanjaju na ruske energetske resurse ozbiljno narušilo konkurentnost njihovih ekonomija i dovelo do pada industrijske proizvodnje i rasta cijena širom kontinenta.
Govoreći na plenarnoj sjednici Ruske energetske nedjelje u Moskvi, Putin je istakao da su postupci zapadnih političkih elita „uništili globalnu energetsku infrastrukturu", naglasivši da je politički pritisak doveo do iracionalnih odluka u EU, prenose zapadni mediji.
- Mnoge evropske zemlje, pod političkim pritiskom, odbile su da kupuju ruske energente. Već sam više puta upozoravao na posledice — ne za Rusiju, već za same te države. Vidimo pad industrijske aktivnosti i rast cijena zbog skuplje nafte i gasa iz inostranstva- rekao je Putin.
On je dodao da su zapadne kompanije, nakon zabrane saradnje sa Rusijom, počele da gube tehnološku prednost i smanjuju proizvodnju, dok ruski stručnjaci postaju „tehnološki lideri" na tržištu.
-Šta su uradili? Kupili su kartu i nisu otputovali — samo da bi se inatili sa kondukterom. Kakve gluposti!- poručio je Putin u svom prepoznatljivom ironičnom tonu.
Putin je najavio da će globalna potražnja za naftom u 2025. godini dostići 104,5 miliona barela dnevno, što je više nego ove godine. Prema njegovim riječima, Rusija će do kraja godine proizvesti oko 510 miliona tona nafte, što je za oko jedan odsto manje nego 2024. godine - u skladu sa sporazumima OPEK+.
Predsjednik Rusije je podsjetio da Rusija raspolaže jedinstvenim rezervama gasa, čija proizvodnja ostaje stabilna i na visokom nivou.
- Stopa gasifikacije zemlje dostigla je 74,7 odsto, što je povećanje od više od šest procentnih poena u odnosu na 2019. godinu. Cilj je da pređe 75 odsto u narednom periodu - rekao je Putin.
Ruski lider je naglasio da energetske kompanije ne bi smjele da prebacuju svoje troškove na potrošače kroz tarife za električnu energiju. Umjesto toga, gubici bi, kako je rekao, trebalo da se nadoknađuju modernizacijom infrastrukture, izgradnjom novih elektrana i primjenom regulatornih inovacija.
Putin je takođe pozvao vladu i regionalne vlasti da izrade bilans goriva i energije za sve regione i uspostave digitalni sistem za upravljanje snabdijevanjem energentima.
- Naš energetski sistem je jedan od najvećih na svijetu, sa ukupnim instaliranim kapacitetom od skoro 270 gigavata. Taj ogromni kompleks radi pouzdano i efikasno - zaključio je predsjednik Rusije.

Putin: Zapad sam sebi puca u nogu, ruski energetski sistem radi bez greške

"Manjak strpljenja Brisela i zahtjev za sankcije Rusiji u kratkom roku", tako poruke predsjednice Evropske komisije (EK) vlastima u Beogradu tumači stručnjak za bezbjednosnu i spoljnu politiku Igor Bandović.
Ursula fon der Lajen izjavila je nakon susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 15. oktobra da je "sada pravi trenutak za preduzimanje konkretnih koraka u pridruživanju".
Ona je pozivala na napredak u vladavini prava, slobodi medija i izbornih zakona, i uvođenje sankcija Rusiji.
- Sada smo vidjeli kako u praksi izgleda kada politika balansiranja ima rok trajanja. Mislim da će sada morati da se napravi ta definitvna odluka - rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU koji okuplja eksperte i nevladine organizacije.
Beograd je i nakon ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija ostao jedan od rijetkih evropskih partnera Kremlja, iako je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Novi poziv Brisela dolazi u trenutku kada se Srbija suočava sa najkonkretnijim posljedicama balansiranja spoljne politike.
Naftna industrija Srbije (NIS) je zbog većinskog ruskog vlasništva pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, a novi gasni aranžman sa Moskvom kojem se Beograd nadao nije ugovoren.
Srbija je odbijanje sankcija Kremlju objašnjavala "zaštitom nacionalnih interesa", prije svega energetskom zavisnošću od Rusije, ali i podrškom te države u odbijanju priznanja nezavisnosti Kosova.
- Ako ste zemlja kandidat za članstvo, ako je članstvo u EU zaista strateški cilj, ne može biti takvih odnosa sa Rusijom svih ovih godina od kako je počeo rat u Ukrajini - dodala je.
Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom.
<h2>Zahtjev za usklađivanjem 'u kratkom roku'</h2>
Govoreći o spoljnoj politici, Ursula fon der Lajen je naglasila da Brisel očekuje veći stepen usklađivanja Srbije, uključujući i sankcije protiv Rusije.
Ona je pohvalila Beograd zato što je dostigao 61 odsto usklađenosti, ali je dodala da je "potrebno više" i da EU želi da računa na Srbiju kao "pouzdanog partnera".
- Ne daje se više neki period kako bi se ta politika uskladila, što je ranije bio slučaj i uvijek se to prolongiralo. Sada se to traži eksplicitno i ja bih rekao u kratkom roku - kaže za RSE Igor Bandović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Ukazujući na energetsku krizu izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu 2022, Fon der Lajen je rekla da je ponuda članstva u EU "obećanje solidarnosti".
- Na nas možete i dalje računati. Povezujemo Srbiju sa energetskim tržištem EU. To je prava garancija da će srpske porodice biti bezbjedne i ugrijane tokom zime - rekla je ona.
Dodala je da EU ima i konkretne projekte, navodeći kao primer Transbalkanski elektroenergetski koridor, koji povezuje elektroenergetski sistem Srbije sa susjedima i sa EU i gasni interkonektor Srbija–Bugarska.
Do izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom 2023, kojim se od Grčke doprema gas iz Azerbejdžana, Srbija se oslanjala samo na ruski gas i gasovod u većinskom vlasništvu ruskog "Gasproma", koji je pod sankcijama SAD.
- Evropska unija je u tom smislu spremna da pomogne, ali imam utisak da je problem na našoj strani - navodi Bandović.
Uprkos naporima da diverzifikuje izvore snabdijevanja, Srbija je i u ovom trenutku dominantno vezana za ruski gas koji podmiruje oko 80 odsto potreba domaćinstava i privrede.
Na godišnjem nivou, Srbija troši oko tri milijarde kubnih metara gasa.
<h2>'Razočaravajuće' vijesti iz Rusije</h2>
Iako se Beograd nadao novom trogodišnjem gasnom aranžmanu sa Rusijom, iz Moskve je polovinom oktobra stigla "veoma razočaravajuća vijest", kako je opisao predsjednik Srbije.
Kremlj je ponudio produžetak postojećeg aranžmana samo do kraja godine.
- Oni žele time da nam kažu, 'ako vi budete krenuli u nacionalizaciju NIS-a ili bilo šta drugo, mi možemo da presječemo gas 31. decembra'. I to je za mene veoma, veoma loša poruka, ne zato što smo mi planirali da nacionalizujemo, jer da jesmo mi, ne bi imali sankcije", rekao je Vučić 11. oktobra.
Ruski ambasador u Beogradu odgovorio 16. oktobra da je "lično ubijeđen" da je odluka Moskve o gasnom aranžmanu sa Srbijom "donijeta iz komercijalnih i tehničkih razloga i da nema nikakve veze sa politikom".
On je u intervjuu za beogradske "Večerenje novosti" dodao da Rusija želi da Srbija ima "stabilno snabdijevanje gasom, uz najbolju cijenu koja je moguća".
- Kada je riječ o američkim sankcijama NIS-u, stvari treba nazvati pravim imenom - one su i udarac protiv Srbije, vjerovatno zbog toga što niste uveli sankcije Rusiji i što naše zemlje nastavlju da sarađuju - rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko.
Američke sankcije NIS-u, koje su stupile na snagu 9. oktobra, usmjerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
Otežano dopremanje sirove nafte do Srbije i izvoz goriva, veće cijene naftnih derivata, nestašice i problemi u platnom prometu, neke su od mogućih negativnih posljedica sankcija.
<h2>Rusija 'velika prepreka za proširenje EU'</h2>
Ruski uticaj u Srbiji bila je i tema susreta predsjednice Evropske komisije predstavnicima civilnog društva u Srbiji.
- Ona smatra da je Rusija velika prijetnja za Zapadni Balkan i da je velika prepreka za proširenje Evropske unije - navodi Igor Bandović.
Dodaje da su razgovarali i o nedavnom otkriću paravojnog kampa na zapadu Srbije gdje su strani državljani obučavani za izazivanje nereda u Moldaviji.
Policija je uhapsila dve osobe, a vlasti ne označavaju Rusiju kao organizatora uprkos tvrdnjama Moldavije.
- Razgovaralo se i o stalnom oslanjanju Srbije na bezbjednosne, obavještajne institucije Ruske Federacije koje se vrlo često pominju u izjavama naših zvaničnika. I to je nešto što izaziva kod Evropske komisije veliku zabrinutost - rekao je Bandović.
Vlast u Srbiji pozvala je rusku Federalnu službu bezbednosti u Beograd da sprovede istragu navoda da je policija upotrijebila zvučni top na velikom antivladinom protestu 15. marta.
Moskva i Beograd, bez pružanja dokaza, optužuju zapadne službe da stoje iza masovnih protesta u Srbiji sa kojih demonstranti predvođeni studentima 11 mjeseci traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu.
Predsjednica Evropske komisije je povodom protesta i političke krize u Srbiji tokom posjete izjavila da je "vrijeme za cio narod da se okupi i da se osnaže temelji efikasne demokratije".
Ona je u obraćanju medijima rekla i da stav EU podrazumijeva slobodu a ne represiju, uključujuči pravo na mirno okupljanje.
- Zalažemo se za partnerstvo, a ne za potčinjavanje i za diplomatiju umjesto agresije - dodala je.
<h2>Da li je vlast spremna na zaokret?</h2>
Igor Bandović ocjenjuje da Srbija sada ima mogućnost da se jasno opredijeli ka Briselu, ali da ne veruje da će aktuelna vlast to učiniti.
"Zato što opredeljivanje ka Evropskoj uniji ima određene cijene koje ova Vlada nije spremna da plati. Tu prije svega mislim na cijenu demokratizacije, vladavine prava i usklađivanje spoljne politike. Da je bila spremna, mogla je to da uradi i mnogo ranije", navodi Bandović.
Srbija je kandidat za članstvo u EU od 2012. godine.
Od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorila je 22, a privremeno zatvorila dva.
Posljednje je otvorila u decembru 2021, zajedno sa još tri iz te grupe po novoj metodologiji grupisanja zadataka u klastere.
Po izveštajima o napretku iz Brisela, glavni uslovi na putu ka članstvu vladavina prava, normalizacija odnosa sa Kosovom i usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Evropski parlament je još u izveštaju iz 2023. ukazao na ruski uticaj u Srbiji koji ta država koristi pokušavajući da destabilizuje i miješa se u pitanja susjednih suverenih država.
Prije toga je američki Stejt department 2019. okarakterisao Srbiju kao državu sa "najpropustljivijim okruženjem" za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu.

Kuda idu srpsko-ruski odnosi nakon kritika Brisela?

Nikšićanin D.R. (48) osuđen je na 15 dana zatvora i dužan je da plati 180 eura jer je u alkoholisanom stanju izazvao udes.
Iz budvanskog Suda za prekršaje je saopšteno da je D.R. danas oko 13 sati u mjestu Banja u Kotoru prouzrokovao štetu na tri vozila.
- Daljom kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,40g/kg - naglasili su oni.
Sutkinja Jelena Stanišić mu je, kako su dodali, uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od pet mjeseci.&nbsp;

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Gradonačelnik Odese Henadij Truhanov, pod pritiskom pošto mu je ukrajinski predsjednik oduzeo državljanstvo i uveo vojnu upravu nad najvažnijim lučkim gradom u zemlji, ponovo je negirao optužbe da nelegalno posjeduje rusko državljanstvo.
Bivšeg poslanika u ukrajinskom parlamentu i gradonačelnika crnomorske luke od 2014, godinama prate optužbe da ima rusko državljanstvo, što je nelegalno prema ukrajinskom zakonu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove sedmice je objavio da oduzima Truhanovu državljanstvo, pozivajući se na izvještaje glavne bezbjednosne agencije zemlje da je posjedovao ruski pasoš.
Truhanov je u intrervjuu za Ukrajinski servis RSE u srijedu pokušao da ubijedi Ukrajince da su optužbe lažne.
- Uvjeravam sve Ukrajince, svakoga ko vidi i ko želi da zna istinu danas, da nikada nijesam imao rusko državljanstvo - rekao je on.
Naglasio je da nije imao pravo da dobije to državljanstvo.
- Jer nijesam podnio zahtev Rusiji za državljanstvo da bih dobio državljanstvo od nje, i nijesam mogao da ga dobijem ni na koji drugi način - rekao je on.

Gradonačelnik Odese poriče da ima rusko državljanstvo

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Rukometaši Budvanske rivijere sjutra protiv Diomidisa

Tagovi

Putin: Zapad sam sebi puca u nogu, ruski energetski sistem radi bez greške

Kuda idu srpsko-ruski odnosi nakon kritika Brisela?

Nikšićaninu 15 dana zatvora i kazna od 180 eura: Pijan izazvao udes i oštetio tri auta u Kotoru

Gradonačelnik Odese poriče da ima rusko državljanstvo

PRATITE TVe UŽIVO