<article>Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.</article>

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sport

Trener Partizana Željko Obradović podnio ostavku

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović reagovao je na raspravu koja se povela u medijima povodom štampanja knjige publiciste Danila Burzana “Gradonačelnici”.
Kako kaže u reagovanju, iznenađen je današnjim objavama,kako navodi, "politički "neutralnog publiciste Danila Burzana", koji ističe kako direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima saglasnost gradonačelnika za nezakonito ponašanje.
- Naime, publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu Monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od Biblioteke na način kako on smatra da treba. I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika - naveo je Mujović.&nbsp;
Kako dodaje, Burzanu ne daje za pravo da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od njega.
- Naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja - naglasio je Mujović u reagovanju.
Burzan je kazao za Pobjedu da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ nije pristala da bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, a da je razlog za to što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Prema dokumentu koji je objavljen u utorak, a koji je potpisao Vladimir Putin, ruske vlasti moraju da povećaju broj ljudi koji se izjašnjavaju kao Rusi i govore ruski u djelovima Ukrajine pripojenim od početka invazije 2022.
Dokument naslovljen kao "Strategija nacionalne politike Rusije u razdoblju do 2036.", objavljen je u utorak kao dekret koji je potpisao predsjednik Rusije.
U njemu se ruske vlasti pozivaju na mjere kojima bi se osiguralo da se 95 odsto stanovništva zemlje izjašnjavaju kao Rusi do 2036.
Zbog istorijskih veza Rusije i Ukrajine, mnogi Ukrajinci tradicionalno su bili simpatizeri Rusije i govorili su oba jezika.
Ali, od početka invazije takve su simpatije splasnule, a ankete pokazuju da je upotreba ruskog jezika značajno opala.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u utorak rekao da je Kijev spreman da podrži okvir američkog plana za okončanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Ali, Ukrajina je oprezna jer ne želi da bude prisiljena da prihvati sporazum utemeljen uglavnom na ruskim uslovima, uključujući teritorijalne ustupke.
Putin je invaziju na Ukrajinu započeo u februaru 2022., rekavši da je cilj "demilitarizovati i denacifikovati" Ukrajinu i osloboditi govornike ruskog jezika na istoku od nečega što je Kremlj nazvao jasnom diskriminacijom.
Za šest mjeseci, Donjecka, Luganska, Hersonska i Zaporoška oblast su inkorporirane u Rusku Federaciju, iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.
Prema dokumentu, koji bi na snagu trebalo da stupiti u januaru 2026, preuzimanje kontrole nad istočnim regionima "stvorilo je uslove za obnavljanje jedinstva istorijskoh teritorija ruske države".
Ključno je, ističe se u dokumentu, "da se usvoje dodatne mjere kako bi se ojačao opšti ruski identitet", ukorenila upotreba ruskog jezika i djelovalo protiv "napora neprijateljskih stranih država radi destabilizacije međuetničkih i međuverskih odnosa i stvaranja podijela u društvu".
- Rezultati implementacije ove strategije proceniće se merenjem sledećih indikatora do 2036: nivo opšteg ruskog identiteta (samosvesti građana), koji ne sme biti manji od 95 posto - ističe se u dekretu.
Putin dugo dovodi u pitanje istorijski identitet Ukrajine, a osim što se protivio širenju NATO-a prema istoku od 1990-ih, odbranu govornika ruskog jezika i pripajanje područja koje smatra ruskim inkorporirao je u "Specijalnu vojne operaciju" Moskve u Ukrajini, prenio je Jutarnji list.

Putin ima plan i potpisao ga je: Do 2036. godine da se 95 odsto stanovništva izjašnjavaju kao Rusi

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Trener Partizana Željko Obradović podnio ostavku

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Trener Partizana Željko Obradović podnio ostavku

Putin ima plan i potpisao ga je: Do 2036. godine da se 95 odsto stanovništva izjašnjavaju kao Rusi

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

PRATITE TVe UŽIVO