<article>Doskorašnji vezni fudbaler podgoričke Budućnosti Milan Vukotić od danas je i zvanično u redovima beogradskog Partizana, prenosi Portal Analitika.Vukotić je obavio ljekarske preglede i potpisao četvorogodišnji ugovor sa „crno-bijelima“.- Želim da pomognem da se Partizan vrati na staze slave, želim da budem ključna karika u sastavu tima, da opravdam očekivanja, a da dobrim partijama u crno-bijelom dresu stignemo do stalnog mjesta u dresu sa državnim grbom. Ponosan sam i srećan- naglasio je Vukotić, navodi Sportklub.Podsjetimo, Vukotić je uspješnim igrama u Budućnosti skrenuo pažnju selektora "sokola" Roberta Prosinečkog, pod čijom palicom je debitovao za reprezentaciju Crne Gore u duelu Lige nacije protiv Turske u novembru.</article>

Doskorašnji vezni fudbaler podgoričke Budućnosti Milan Vukotić od danas je i zvanično u redovima beogradskog Partizana, prenosi Portal Analitika.
Vukotić je obavio ljekarske preglede i potpisao četvorogodišnji ugovor sa „crno-bijelima“.
- Želim da pomognem da se Partizan vrati na staze slave, želim da budem ključna karika u sastavu tima, da opravdam očekivanja, a da dobrim partijama u crno-bijelom dresu stignemo do stalnog mjesta u dresu sa državnim grbom. Ponosan sam i srećan- naglasio je Vukotić, navodi Sportklub.
Podsjetimo, Vukotić je uspješnim igrama u Budućnosti skrenuo pažnju selektora "sokola" Roberta Prosinečkog, pod čijom palicom je debitovao za reprezentaciju Crne Gore u duelu Lige nacije protiv Turske u novembru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

FK Budućnost

FK Partizan

Milan Vukotić

Sport

Vukotić potpisao ugovor sa FK Partizanom

Autor serijala „Vraneš“, Televizije Crne Gore, u epizodi „Vraneš - zemlja i ljudi“ namjerno i tendenciozno prećutao je masovni zločin u Šahovićima 1924. godine, a čitava ta epizoda obiluje istorijskim falsifikatima. To što se dogodilo u Šahovićima 1924, nije bilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. <h2>&nbsp;Mirnodopski genocid</h2> Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni.&nbsp; Genocid se može izvršiti ne samo u vrijeme rata, već i u vrijeme mira. Masovni zločin u Šahovićima 1924. godine nad Muslimanima, odnosno, Bošnjacima je de facto genocid izvršen u vrijeme mira iz najnižnih šovinističkih pobuda.&nbsp; Iako u to vrijeme pravno nije postojao pojam genocida (taj pojam će sa stanovišta međunarodnog i nacionalnog prava biti uveden kasnije, poslije završetka Drugog svjetskog rata) po svojoj prirodi, smislu, namjerama, posljedicama, masovni zločin u Šahovićima obuhvata sve elemente koji čine sadržinu, kasnije uvedenog pravnog pojma, i bića krivičnog djela genocida. Genocid obuhvata, sa jedne strane, biološko uništenje, istrjebljenje, iskorjenjivanje grupe, a sa druge strane, on se sprovodi kroz sinhronizovan napad na sve oblike života fizičkog i drugog određenog kolektiviteta (etničkog, nacionalnog, vjerskog, rasnog i drugog). Kod genocida bitna je namjera da se potpuno ili djelimično uništi ljudska grupa. Završnom činu, fizičkom ubistvu, prethodi namjera i genocid označava cjelinu akcije da se namjera sprovede, jer je namjera svjesno i planski upravljena i usmjerena ka uništenju grupe kao takve. Motivi za izvršenje genocida izražavaju se kroz karakter i prirodu grupe: etničke, nacionalne, vjerske i rasne. Genocid se definiše kao sistematsko istrebljenje i uništenje ljudi, samo iz proste činjenice da pripadaju nekoj grupi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> </figure>  Stanovišta sam da svi zločini u savremenoj istoriji Jugoslavije i time na prostoru današnje Crne Gore treba da budu rasvijetljeni na pravedan, vjerodstojan, naučno zasnovan način, činjenično i argumentovano. Nadasve i zločin faktičkog genocida izvršen u vrijeme mira, nad Muslimanima/Bošnjacima 1924. u Šahovićima, počinjen na teritoriji ondašnje države koja se zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Genocid u Šahovićima nije počinjen od strane države Crne Gore, odnosno, njenih organa, iz prostog razloga što tada nije postojala država Crna Gora, jer je ona nekoliko godina ranije bespravno likvidirana u uslovima okupacije i aneksije sprovedene od strane Srbije i nasilno inkorporirana u novu državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.&nbsp; <h2>&nbsp;Bahati lokalni moćnik</h2> Među mnogim surovim izvršiocima politike koja je bila ogrezla u zločinima i teroru nad brojnim stanovnicima Crne Gore bio je načelnik kolašinskog okruga Boško L. Bošković, koji je potom postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ponašao se često kao siledžija, moderni dahija i gramzivi otimač, bio je revnosni režimski izvršilac, te fanatični unitarista i član Demokratske stranke Ljubomira Davidovića, odnosno njenog krila kojeg je predvodio ondašnji ministar policije Kraljevine SHS Svetozar Pribićević.&nbsp; Boško L. Bošković je bio „bahati predstavnik vlasti o kojem se raspravljalo i u jugoslovenskoj skupštini još 1921. godine zbog terora koji je provodio. Bio se zamjerio mnogima, zbog svoje bahatosti i isključivosti. Zelenašima zbog surovosti kojom ih je proganjao (ubio je Petra Dulovića zato što mu je brat Todor bio u komitama), radikalima zbog terora prilikom izbora i u političkim obračunima, Muslimanima zbog učešća u progromima 1912. godine u Koritima“ (dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924. godine“, „Almanah“, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 251).&nbsp; Načelnik kolašinskog okruga Boško Bošković nikada nije odgovarao u istražnom, krivičnom sudskom postupku za zločine, za koje je javno prozivan da ih je neposredno i posredno počinio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina "> </figure>  Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac - Šahovići. Za njegovo ubistvo bez dokaza osumnjičen je poznati muslimanski odmetnik Jusuf Mehonjić, koji je docnije likvidaran u Albaniji od strane jugoslovenske tajne policije. Glasine, odnosno, lažna i namjerno smišljena fama, da je Jusuf Mehonjić sa družinom ubio Boška L. Boškovića, prihvaćene su tada kao „nepobitna činjenica“, kako od strane vlasti, tako i od strane štampe. „Inače, Jusuf Mehonjić je bio rodom iz Grnčareva i slovio je kao jedan od vođa komitskog pokreta u Sandžaku. Bio je član Kosovnog komiteta i učesnik u borbama protiv Ahmed-Zogua, jugoslovenskog kandidata za albanski presto, na strani Bajram Curija i tadašnjeg predsjednika albanske Vlade Fan Nolija. Poslije nasilnog svrgavanja ove demokratski izbrane Vlade, Jusuf Mehonjić je bio likvidiran od strane jugoslovenske tajne policije“. (Dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924“, Almanah, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 252). Čuveni muslimanski/bošnjački ustanik i komita Jusuf Mehonjić, saborac crnogorskih zelenaša i komita, bio je, dakle, lažno opužen da je ubio Boška L. Boškovića, u mjestu Obod na Ceru na putu od Mojkovca prema Šahovićima 7. novembra 1924.&nbsp; <h2>&nbsp;Bestijalni pokolj</h2> Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan. Međutim, ubica Boška Boškovića nije bio Jusuf Mehonjić. Naprotiv, najvjerovatnije su ga ubili, u znak odmazde zbog njegovih brojnih svirepih zločina nad Rovčanima, Moračanima i širom kolašinskog, mojkovačkog i bjelopoljskog kraja čuveni crnogorski zelenaški komiti braća Radoš Punišin i Drago Punišin Bulatovići iz Smailagića polja (Kolašin).&nbsp; O tome što se desilo i ko je počinio masovni zločin u Vraneškoj dolini i Šahovićima puno je pisano u istoriografiji. Pisano je i u crnogorskim suverenističkim krugovima u emigraciji.&nbsp; U listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, broj 68, strana 4, objavljen je članak pod nazivom „Vijesti Crna Gora“. Taj i list Amerikanski glas Crnogorca bili su novine crnogorske zelenaške, suverenističke političke emigracije koja se borila protiv centralizma Beograda i tražila uspostavu Crne Gore u punom njenom suverenitetu.&nbsp; U tekstu od 15. decembra 1924. godine piše: „Iz Kolašina javljaju da je početkom novembra poginuo Boško Lukin Bošković sa jednim rođakom i još dva pratioca. Ubijeni su iz zasjede na putu između Bijelog Polja i Šahovića, u blizini sela Pavino Polje. Na glas pogibije odmah je pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani. Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti. Boškovića su ubili sami Crnogorci za osvetu jer je Bošković, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti. Bojeći se životu dao je ostavku na službu i pošao je u Biograd, gdje mu je ranija Pašićeva vlada dala službu za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela. Davidovićeva vlada ga je, kao posve nesposobna, otpustila iz službe. Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca. Pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila je vojska i žandarmerija. Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete“. „Sve što je gadno i nevaljalo“, piše dalje u tom članku, „Biograd je bacio i baca na Crnu Goru i Crnogorce, pa evo i svoja razbojništva pokušava da baci na Crnogorce. Otkud da mogu goloruki i razoružani Crnogorci ubiti preko hiljadu i po duša, to su samo mitraljezi u stanju da učine i to oni u rukama srbijanske vojske i policije. Pali, žari, Biograde, red će doći i na tebe kao što je došao i na Boškovića“. O zločinu u Šahovićima pisao je i Milovan Đilas u knjizi „Besudna zemlja“, koja je na engleskom jeziku objavljena u Londonu 1958. godine. Navodi podatak da Boška Boškovića nijesu ubili Muslimani, nego Crnogorci, glavari iz Kolašina u političkom konfliktu. „Da bi nepravda bila potpuna, Boška nijesu ubili muslimani nego Crnogorci, glavešine iz Kolašina. To je moj otac kasnije saznao od povjerljivog znanca“, konstatuje Milovan Đilas.&nbsp; On procjenjuje da je broj žrtava svirepog zločina počinjenog poslije ubistva Boškovića iznosio oko 350 osoba.&nbsp; Jedan službeni izvještaj od 12. avgusta 1925. godine govori da je u noći između 9. i 10 novembra 1924. godine i cijeli dan 10. novembra te godine ubijeno oko 120 Muslimana i zapaljeno 45 kuća, uz pljačke i progon. U emisiji RTCG koja je dio serijala „Vraneš“, međutim, masovni zločin u Šahovićima 1924. se ne pominje što je neprihvatljivi i nedopustivi pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.&nbsp;

Ubistvo Boška Boškovića sljedbenici bjelaške politike iskoristili za pokolj i progon muslimana iz Šahovića

Zbog planiranih radova na mreži, u petak 10. januara, bez napajanja električnom energijom će ostati:
Podgorica
– u terminu od 08 do 15 sati: dio ulica II Crnogorskog bataljona, Trifuna Đukića, Piperske, Slacko.
Danilovgrad
– u terminu od 07 do 15 sati: Plana, dio Pričelja, Komunica, Daljam.
Podgorica / Tuzi
– u terminu od 08 do 15 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište.
Ulcinj
– u terminu od 08 do 13 sati: Donja Klezna.
– u terminu od 08 do 14:30 sati: Zoganje, Briska Gora, Sutjel, Ćurke.
Kotor
– u terminu od 08 do 09 sati: Dobrota- zgrade Pionir, područje iznad zgrade Maravinjak do Trećeg puta, Dobrota -područje od Studentskog doma do apoteke Medikor.
– u terminu od 08 do 16 sati: Kovači, Gude Polje, Glavatićići, Višnjeva, Kubasi, Zagora, Krimovice, Platamuni, Trsteno.
Andrijevica
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Dulipoje.
Berane
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Glavaca i dio Taluma.
Bijelo Polje
– u terminu od 09 do 16 sati: Radulići, Stubo, Ostrelj, Grančarevo, Pavino polje, Ivanje – Marinkovići, Sutivan, Ličine-Korita, Ivanje – škola, Ivanje – Koraći.
Kolašin
– u terminu od 08 do 15 sati: Bulje, Smolice.
Mojkovac
– u terminu od 08 do 15 sati: Babića polje.
– u terminu od 09 do 15 sati: Školski centar (Gornji Mojkovac).
Petnjica
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Laze i dio sela Savin Bor.
Plav
– u terminu od 09 do 14:30 sati: Novšiće.
Rožaje
– u terminu od 09 do 14:30 sati: dio Lovnice.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom.
U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

I u petak višesatna isključenja struje zbog radova na mreži

Komentari novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi Kanada trebalo da postane 51. američka država više se ne mogu smatrati šalom i sračunati su na podrivanje najbližeg američkog saveznika, rekao je ministar finansija Kanade Dominik Le Blank, inače ključna osoba za kontakte dve zemlje.
Le Blank je rekao da se Tramp smješkao kada je prvi put, krajem novembra, iznio taj komentar na večeri sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom.
Blank je rekao da je sa šalom gotovo.
- To je, rekao bih, njegov način da sije konfuziju, uznemirava ljude i stvara haos, znajući da se to nikada neće desiti - dodao je on. 
Na konferenciji za štampu u utorak, Tramp ne samo što je rekao da Amerika želi kontrolu nad Panamskim kanalom i Grenlandom „iz razloga nacionalne bezbijednosti“ i da ne otpisuje mogućnost da u tom cilju upotrijebi vojnu silu, već je nastavio sa proturanjem ideje da Kanada treba da se pridruži SAD kao njena 51. država.

Ministar finansija Kanade: Trampova šala o Kanadi kao 51. američkoj državi više nije smiješna

Konačno su studenti digli svoj glas i treba da se stane iza njih, najprije mi kao njihovi profesori, ljudi koji ako ih ne uče etici, izlišno je da ih učimo struci. Iza njih treba da stane i cjelokupno društvo, da shvati i razmotri njihove zahtjeve, kazao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, prof. Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Veselin N. Ivanović.
Neformalnu grupu studenata „Kamo Śutra“ podržalo je preko 100 univerzitetskih profesora i saradnika u nastavi i gotovo 170 dramskih, filmskih, likovnih i muzičkih umjetnika, književnika, kulturnih radnika, producenata, istoričara i teoretičara umjetnosti.
U pismu izražavaju podršku njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine. Kako se navodi, krajnji je momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvena zajednica pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Pozvali su vladajuće partije, njihove medije I, kako su napisali, uslužne kanale na društvenim mrežama, da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata, čiji je cilj njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
Profesor Ivanović, koji je jedan od potpisnika pisma, kaže da je do sada oko 135 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta podržalo studente, jer su to, kako kaže, mladi ljudi koji su budućnost bilo kog društva i logično je da profesori stanu uz njih.
- Crna Gora je u ovom trenutku, meni se čini, u jednoj veoma kriznoj situaciji. Bezbjednost svih nas, naše djece i nas samih je debelo ugrožena. Mladi ljudi su digli svoj glas, a rekao bih i konačno digli glas, jer je razloga za to bilo i prije. Ovo je bio &nbsp;naš odgovor na njihov krik, koji su prošli vikend rekli pred cijelom javnošću Crne Gore - rekao je Ivanović.
Nada se da mladi mogu uspjeti, jer, kako objašnjava, nijedna država koja ne čuje svoje mlade ljude, ne može biti uspješna. To je, vjeruje, naročito važno u specijalnom momentu kakvo je trenutno stanje u Crnoj Gori.
- Masovno ubistvo nije redovna pojava. Za neredovne pojave neko mora snositi odgovornost, neko mora naći, pa makar i ljudsku odgovornost da kaže ,,dobro, ja sam kriv, ne mogu s tim teretom da živim dalje”. To, nažalost, ne čujemo. Ako neko mora biti odgovoran, ko bi to bio? Nećemo reći da su odgovorni oni ljudi što nijesu umjeli da se odbrane, vjerujem da nijesu ni očekivali da u tu situaciju mogu doći. Tu je bilo i bespomocnih osoba, koje i sve da su htjeli nijesu mogli da se odbrane - kazao je Ivanović.
Ovi mladi ljudi su, dodaje on, našli način da pušte krik, i to takav da ne povrijede sjećanje na žrtve masakra koji se desio na Cetinju 1. januara.
Komentarišući izjave političara iz Demokratske Crne Gore, na račun studenata i profesora, poručuje da oni žele da prebace odgovornost, i to je, kako tvrdi, kukavički potez.
- Najlakše je da se optuži neko drugi. Mislim da ti ljudi, bili su mladi ljudi kad su došli na vlast, i još uvijek mladi ljudi, i na vlasti su gotovo četiri i po godine, i za to vrijeme su mogli napraviti dosta toga. Recimo, u naučnom smislu, bilo koji od njih je mogao doktorirati, a to nije mali posao koji bi iza sebe ostavio, i mislim ne manji posao nego da uljudno sredi resor kojim upravlja, a za to vrijeme se moglo napraviti recimo to. Dijelom sam i ljut zbog takve reakcije koju čujemo od političara – naveo je on.
Ako se, kaže Ivanović, i dalje budemo prebrojavali po vezivanju za prethodnu vlast, situacija će postajati još teža.
- Prethodna vlast &nbsp;je ostavila šta je ostavila, ja sam često imao kritiku i na račun te prethodne vlasti, nikad nijesam zadržavao za sebe ono što mislim reći, ali, dosta je toga. Ako ne budemo gledali dalje, znači li to da treba da ostanemo u periodu do 2020. godine i da ne idemo dalje? Mislim da je vrijeme da se maske skinu i da se pogledamo svi u oči, i da upremo prstom u ljude koji moraju da imaju odgovornost za ovo stanje koje živimo mi sad - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Iza studenata treba da stane cjelokupno društvo

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić potpisao ugovor sa FK Partizanom

Tagovi

Ubistvo Boška Boškovića sljedbenici bjelaške politike iskoristili za pokolj i progon muslimana iz Šahovića

I u petak višesatna isključenja struje zbog radova na mreži

Ministar finansija Kanade: Trampova šala o Kanadi kao 51. američkoj državi više nije smiješna

Ivanović: Iza studenata treba da stane cjelokupno društvo

PRATITE TVe UŽIVO