<article>Hokejašima Rusije i Bjelorusije zabranjeno je učešće na međunarodnim takmičenjima u sezoni 2025/26., objavila je Međunarodna hokejaška federacija (IIHF), što znači da obije reprezentacije neće nastupiti na Zimskim olimpijskim igrama sljedeće godine u Milanu i Kortini d'Ampeco.- Vijeće IIHF-a je na današnjoj sjednici odlučilo da još nije došlo vrijeme za ponovnu integraciju ruske i bjeloruske reprezentacije i klubova iz ovih zemalja u međunarodna takmičenja pod okriljem IIHF-a- poručili su iz ove organizacije.Dodali su kako će "nastaviti da prate situaciju", a svoju odluku će preispitati u maju 2026. godine, nekoliko mjeseci prije početka hokejaške sezone 2026/27.</article>

Hokejašima Rusije i Bjelorusije zabranjeno je učešće na međunarodnim takmičenjima u sezoni 2025/26., objavila je Međunarodna hokejaška federacija (IIHF), što znači da obije reprezentacije neće nastupiti na Zimskim olimpijskim igrama sljedeće godine u Milanu i Kortini d'Ampeco.
- Vijeće IIHF-a je na današnjoj sjednici odlučilo da još nije došlo vrijeme za ponovnu integraciju ruske i bjeloruske reprezentacije i klubova iz ovih zemalja u međunarodna takmičenja pod okriljem IIHF-a- poručili su iz ove organizacije.
Dodali su kako će "nastaviti da prate situaciju", a svoju odluku će preispitati u maju 2026. godine, nekoliko mjeseci prije početka hokejaške sezone 2026/27.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zimske  olimpijske igre 2026

hokej

Sport

ZOI 2026: Hokejaškim timovima Rusije i Bjelorusije zabranjeno učešće

Zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU ne bi ostalo na nivou „briselske statistike“, već bi se vrlo brzo prelilo na svakodnevni život – kroz efikasnije sudove, manje sitne korupcije i veći osjećaj bezbjednosti, poručuje doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica (Humanističke studije), u intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/djukanovic-za-standard-poglavlja-23-i-24-nijesu-birokratija-vec-kraj-selektivne-pravde"> Portal Standard.</a>
&nbsp;Istovremeno upozorava da su ova poglavlja najteža upravo zato što ne traže samo nove zakone, već promjenu načina na koji funkcionišu vlast i institucije – uključujući raskid sa neformalnim mrežama uticaja i političkom kontrolom nad pravosuđem i bezbjednosnim sektorom.
Ako bismo poglavlja 23 i 24 preveli na jezik svakodnevnog života, koje bi benefite građani najbrže osjetili?
Đukanović: Zatvaranje poglavlja 23 i 24 bi se u svakodnevnom životu najbrže osjetilo kroz efikasnije institucije. Građani bi u prvim godinama imali manje iskustava sa dugim i iscrpljujućim sudskim postupcima i veći osjećaj da se zakon primjenjuje jednako na sve. Drugi važan benefit bio bi smanjenje tzv. sitne korupcije, manje potrebe za „vezama“ i neformalnim rješenjima u zdravstvu, obrazovanju i administraciji. Treći, možda i najvažniji efekat, bio bi veći osjećaj lične bezbjednosti, jer bi država pokazala sposobnost da se sistemski obračuna sa organizovanim kriminalom, a ne samo kroz povremene akcije.
<h2>Zašto su 23 i 24 najtvrđi čvor</h2>
Zašto su baš poglavlja 23 i 24 najteža za zatvaranje u crnogorskom slučaju?
Đukanović: Ova poglavlja su najteža jer ne zahtijevaju samo promjenu zakona, već duboku promjenu načina na koji funkcioniše vlast. Zakoni se mogu relativno brzo usvojiti, ali poglavlja 23 i 24 zadiru u strukture moći, u neformalne mreže uticaja, u političku kontrolu nad pravosuđem i bezbjednosnim sektorom. U crnogorskom slučaju, otpor ne dolazi iz tehničkih razloga, već iz straha da bi stvarna primjena ovih poglavlja dovela do gubitka privilegija i kontrole koju političke i ekonomske elite imaju nad institucijama.
Koliko su politička polarizacija i zarobljene institucije prepreka zatvaranju 23 i 24?
Đukanović: Sigurno da politička polarizacija i zarobljene institucije predstavljaju jednu od najvećih prepreka zatvaranju ovih poglavlja, jer proizvode selektivnu pravdu i prekide reformi sa svakom promjenom vlasti. Da bi se obezbijedio kontinuitet, reforme moraju biti institucionalno zaštićene kroz jasne zakonske garancije nezavisnosti, profesionalizaciju javne uprave i transparentne procedure imenovanja. Takođe, snažan nadzor parlamenta, civilnog društva i medija ključan je za očuvanje reformskog pravca.
<h2>Rezultati koji se mjere, a ne najavljuju</h2>
Šta je minimum mjerljivog rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Đukanović: Za Evropsku uniju minimum nije, ili ne bi treblo da bude, jedna spektakularna istraga ili politički atraktivan slučaj, već stabilan obrazac ponašanja institucija. To podrazumijeva pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje se ne dovode u pitanje promjenom vlasti. Posebno važan element su finansijske istrage i oduzimanje nezakonito stečene imovine, jer one pokazuju da se kriminal ne isplati. Tek kada se ti rezultati ponavljaju i postanu pravilo, a ne izuzetak, EU može govoriti o održivosti reformi u Crnoj Gori.
Da li su važniji brojevi ili promjena sistema?
Đukanović: Brojevi su važni, ali bez promjene sistema oni nemaju dugoročnu vrijednost. Veliki broj optužnica i presuda može privremeno ostaviti utisak napretka, ali ako institucije ostanu politički zavisne, rezultati neće biti trajni. Suštinska promjena sistema, nezavisno tužilaštvo, profesionalna policija, funkcionalne finansijske istrage i efikasno oduzimanje imovine, garantuje da borba protiv korupcije ne zavisi od trenutne političke konstelacije, već od pravila koja važe za sve.
Kako se dokazuje da reforma nije samo formalna?
Đukanović: Reforma prestaje da bude formalna onog trenutka kada počne da proizvodi predvidive i ponovljive rezultate. To se vidi kroz skraćivanje trajanja sudskih postupaka, smanjenje broja neriješenih predmeta i dosljednu primjenu zakona bez izuzetaka. Ključni dokaz su i konkretni ishodi finansijskih istraga, posebno kada se nezakonito stečena imovina oduzima i vraća u javni interes. Jednako važan test je spremnost institucija da sankcionišu sopstvene propuste i zloupotrebe, što pokazuje stvarnu institucionalnu zrelost.
<h2>Šta je realno brzo, a šta je opasno obećavati</h2>
Koje reforme u pravosuđu bi najbrže vratile povjerenje građana?
Đukanović: Vjerujem da bi se povjerenje građana najbrže vratilo ukidanjem političkog uticaja na pravosuđe i uspostavljanjem jasnih kriterijuma za izbor, napredovanje i odgovornost sudija i tužilaca. Drugi važan korak je efikasnost, sudovi i tužilaštva moraju imati obavezu da postupke završavaju u razumnim rokovima, uz jasnu odgovornost za neopravdana kašnjenja. Treći element je borba protiv korupcije unutar samog pravosuđa, jer bez integriteta nosilaca pravosudnih funkcija nijedna reforma ne može biti uvjerljiva.
Šta poglavlje 24 konkretno znači za običnog građanina?
Đukanović: Poglavlje 24 se najdirektnije osjeća kroz svakodnevni osjećaj sigurnosti. Građani bi imali više povjerenja da policija i bezbjednosne službe djeluju profesionalno i u njihovom interesu, a ne selektivno. Uređenije granice i bolja međunarodna saradnja znače efikasniju borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, dok jačanje standarda zaštite podataka povećava sigurnost ličnih informacija. Sve to zajedno doprinosi osjećaju da država ima kontrolu nad bezbjednosnim izazovima.
Šta je realno očekivati brzo, a šta ne treba obećavati?
Đukanović: U kratkom roku realno je očekivati bolju koordinaciju institucija, vidljivije rezultate u pojedinim istragama i efikasnije postupanje u jasnim slučajevima korupcije i kriminala. Međutim, nije realno obećavati brzo iskorjenjivanje korupcije ili potpuni slom kriminalnih mreža. Promjena institucionalne kulture, navika i političkih praksi je dugotrajan proces koji zahtijeva puno vremena i kontinuirana zalaganja, a ne brza obećanja.
Koja bi promjena najviše „boljela“ centre moći, a najviše koristila građanima?
Đukanović: Najbolnija, ali i najkorisnija promjena bila bi sistematska primjena finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Time se direktno pogađa suština moći, novac, uticaj i nekažnjivost, i šalje jasna poruka da se kriminal i korupcija više ne isplate. Za građane, to bi bio prvi konkretan dokaz da vladavina prava nije politička fraza.

Đukanović: Poglavlja 23 i 24 nijesu birokratija, već kraj selektivne pravde

Ministarstvo javne uprave utvrdilo je da su se stekli uslovi da Skupština Opštine Kotor donese odluku o skraćenju mandata, što je bio predmet sporenja vlasti i opozicije da li je aktuelni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zakonito na toj funkciji, s obzirom da ga je na tu funkciju 6. marta 2025. godine izabrao stari skuoštinski saziv.
Nalaz ministarstva javne uprave koji potpisuje ministar Maraš Dukaj dostavljen je danas odborničkim klubovima u kotorskom parlamentu.
Inicijativa za skraćenje mandata Skupštini opštine (SO) Kotor koju je podnio opozicini DPS,a koju je potpisalo 11 odbornika DPS, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, u petak nije usvojena jer nije dobila potrebnu većinu za izglasavanje. Za usvajanje inicijative glasalo je 12 opozicionih odbornika, potpisnika incijative, dok je protiv bilo 19 odbornika aktuelne vladajuće većine.
Klub odbornika DPS u SO Kotor je pokrenuo inicijativu za raspuštanje lokalnog parlamenta zbog, kako su naveli, grubog i očiglednog kršenja Zakona o lokalnoj samoupravi, koje se ogleda u neizboru predsjednika Opštine u zakonom propisanom roku. Istovremeno, Ministarstvu javne uprave je upućen zahtjev za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora nad zakonitošću rada organa lokalne samouprave, kako bi se nedvosmisleno utvrdilo da li je izbor predsjednika Opštine izvršen u skladu sa važećim pravnim okvirom.
U nalazu u koji je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kotorskom-parlamentu-dostavljen-nalaz-mju-trazi-se-skracenje-mandata">Pobjeda</a> imala uvid, između ostalog se navodi da se mandat predsjednika opštine, iako vremenski definisan na period od četiri godine, mora posmatrati kao funkcionalno vezan za konkretan saziv skupštine koji ga bira, pri čemu svaki novoizabrani saziv ima ustavnu i zakonsku obavezu da izvrši izbor predsjednika opštine, čime potvruje ili uspostavlja izvršnu vlast u skladu sa sopstvenim demokratskim legitimitetom.
- Privatanje suprotnog tumačenja otvorilo bi prostor za ozbiljne i sistemske zloupotrebe koje bi dovele do urušavanja ustavnog koncepta lokalne samouprave. Time bi se omogućilo da jedna ista skupština, koristeći se formalnim istekom ili prekidima mandata, faktički kontroliše izvršnu vlast u periodu znatno dužem od četiri godine, lišavajući novoizabranu skupštinu njenog suštinskog prava da bira predsjednika opštine i da nad njim vrši političku kontrolu. Takav ishod bi značio priznavanje vlasti koja ne proističe iz aktuelne izborne volje gradana, čime bi se direktno povrijedio član 2. Ustava Crne Gore.Primjenom načela proporcionalnosti dodatno se potvrduje opravdanost ovakvog tumačenja. Obaveza da novoizabrana skupština bira predsjednika opstine ima legitiman cilj - očuvanje demokratskog legitimiteta i odgovornosti izvršnog organa,predstavija pogodnu i neophodnu mjeru za ostvarenje tog cilja i ne dovodi do nesrazmjernog zadiranja u prava pojedinaca, već služi zaštiti ustavnog poretka i osnovnih demokratskih principa.Imajući u vidu navedeno, nedvosmislen je zaključak da novoizabrana skupština opštine ima ustavnu i zakonsku obavezu da, u roku od 30 dana od dana konstituisanja,izabere predsjednika opštine, bez obzira na činjenicu da je prethodna skupština, kojoj je mandat istekao ili koja je djelovala van redovnog četvorogodišnjeg mandata, izvršila izbor predsjednika opstine na period od četiri godine. Svako suprotno tumačenje predstavlja povredu Ustava, obesmišljavanje izborne volje gradana i urušavanje sistema lokalne samouprave zasnovanog na demokratskoj odgovornosti - navodi se u nalazu MJU.
Ukazuju i na raniju praksu skupština opština, koji su u istim pravnim situacijama, primjenjivali odredbu člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi.
- Imajući u vidu sve navedeno , ministrstvo javne uprave ukazuje Skupštini Opštine Kotor da su se stekli uslovi za primjenu odredbi člana 56, stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi , odnosno da donese Odluku o skraćenju mandata Skupštini Opštine Kotor - zaključuje se u nalazu MJU.
Jokić je na tu funkciju izabrao 6. marta 2025. godine stari saziv SO Kotor zbog blokada lokalne samouprave koja je uslijedila zbog nezavršenog izbornog procesa u Kotoru.Nakon proglašenja rezultata lokalnih izbora, novi saziv kotorskog parlamenta konstuisan je 23. decembra 2025. godine. Jokić međutim ima drugačije tumačenje ,kako je ranije Pobjedi kazao,da taj član zakona kaže da se predsjednik Opštine bira 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, ali da se bira ukoliko ne postoji presjednik Opštine. On je kazao da bez obzira što ga je na tu funkciju izabrao stari saziv kotorskog parlamenta, Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa jasno i precizno da se predsjednik bira na mandat od 4 godine.

Kotorskom parlamentu dostavljen nalaz MJU, traži se skraćenje mandata

Konačno se neko iz PES-a, u ovom slučaju gradonačelnik Podgorice, sjetio osmijeha Ljuba Čupića i crnogorskog antifašizma, napisao je na mreži Iks (IKS) šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
On je upitao gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i je li zaboravio da je u koaliciji sa partijama koje slave Ljubove dželate.
- A i pazite da vam se i Brdža ne naljuti… P.S. Za početak uhapsite odbjegli spomenik Pavlu Đurišiću - zaključio je Klikovac.&nbsp;
Mujović je sinoć na RTCG-u kazao da smatra da je plan DNP-a bio da izazivanjem nestabilnosti u Podgorici izazove nestabilnost na državnom nivou i uspori evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Evropski put se nastavlja, vidjeli ste, Vlada nije ni okrznuta, a Podgorica će izdržati i znati odgovoriti i to osmijehom Ljuba Čupića - istakao je Mujović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.383%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmujovic-direktori-iz-redova-dnp-a-ce-morati-da-izaberu-mene-ili-knezevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac Mujoviću: Jeste li zaboravili da ste u koaliciji s partijama koje slave dželate Ljuba Čupića

Montenegro is at a pivotal moment in its European integration process, and political maneuvering within the ruling majority, according to analysts, is seriously jeopardizing the country’s progress to date. This warning has also been voiced by Croatian analyst Davor Đenero, who points to growing obstruction and divisions within the Montenegrin government. Speaking to Portal ETV, Croatian analyst Davor Đenero said that when the Croatian Ministry of Foreign Affairs previously declared three parliamentary actors in Montenegro - Andrija Mandić, Milan Knežević and Aleksa Bečić, that is, the leaders of three parliamentary parties that at the time made up the parliamentary majority - persona non grata in the Republic of Croatia, it clearly defined how it viewed Montenegro’s EU accession process. - Throughout this entire process, both during the administrations of the Democratic Party of Socialists and under the current government - bearing in mind that during the period of the Krivokapić government and the transitional Abazović government the accession process was frozen - Croatia supported Montenegro’s accession to the European Union - Đenero said, adding that despite this, the attitude toward the process over the past year and a half has become „divided“. According to him, there is „a sincere belief in the Minister of European Affairs Maida Gorčević and the Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović, and there is confidence that they represent the interests of the politically European-oriented majority in Montenegro“. However, he emphasized that it is evident that pro-Russian and Greater Serbian political options are also operating within the government – „precisely the three highlighted by Croatia when it declared their leaders undesirable“ - and that it is clear these actors are working within the ruling coalition with the aim of obstructing the accession process.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121170144_684cfaabd9fd63bff3f17b0f8e65773ba94328b43a6846811afa5e51951f6ce3" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero (Foto: UGC)</figcaption> </figure>  Đenero also referred to developments following the New Year’s incident in Botun, stating that „the political maneuver of Milan Knežević leaving the coalition and Andrija Mandić’s 'change of heart', combined with his remaining in a position of controlling power, that is, a position from which he can block political processes in the country“, in the opinion of Croatian diplomats and analysts, seriously jeopardizes Montenegro’s chance of closing the remaining twenty negotiating chapters this year. - Montenegro is in an extremely sensitive phase of negotiations. Momentum has been achieved, and now is the time to swiftly complete the remaining obligations - Đenero said, adding that it is evident that Mandić and Knežević are planning to divert the parliamentary agenda - from European topics to quasi-identity issues, from issues where agreement that brings added value is possible and leads to a positive outcome, to issues that generate divisions and undermine the foundations of Montenegro’s constitutional order. Speaking about Croatia’s position, Đenero noted that „despite some open issues, most of which could remain unresolved even after Montenegro’s accession to the European Union, Croatia’s interest is for Montenegro to be brought 'under the roof' as soon as possible and, through EU membership, to be protected from pathogenic influences“. Nevertheless, as he concluded in his statement to Portal ETV, „many analysts and diplomats remain skeptical“, fearing that „this clearly defined political group could carry out a regressive strike and halt Montenegro’s pre-accession dialogue“.

ZOI 2026: Hokejaškim timovima Rusije i Bjelorusije zabranjeno učešće

Tagovi

Đukanović: Poglavlja 23 i 24 nijesu birokratija, već kraj selektivne pravde

Kotorskom parlamentu dostavljen nalaz MJU, traži se skraćenje mandata

Klikovac Mujoviću: Jeste li zaboravili da ste u koaliciji s partijama koje slave dželate Ljuba Čupića

Đenero categorical: Croatia believes in the work and good intentions of Gorčević and Ibrahimović, but not of Bečić, Mandić and Knežević

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO