Američke snage se povukle iz Iraka
Iračka vlada juče je objavila da su američke snage završile „potpuno povlačenje“ iz vojnih postrojenja na federalnoj teritoriji zemlje, što ne uključuje poluautonomnu regiju Kurdistan, gdje američke snage i dalje ostaju, piše CNN.
Detalji povlačenja
Prema saopštenju iračkog Ministarstva odbrane, posljednji kontingent američkih savjetnika napustio je vazdušnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar, na zapadu Iraka, koja je više od dvije decenije bila domaćin američkim snagama. U saopštenju se dodaje da se i koalicija za borbu protiv grupe Islamska država, predvođena SAD-om, povukla iz sjedišta Zajedničkog operativnog zapovjedništva, prepustivši objekte potpunoj kontroli iračkih bezbjednosnih snaga.
Međutim, američke snage i dalje su prisutne u vazdušnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Centralna iračka vlada nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom na sjeveru Iraka, budući da je riječ o autonomnom federalnom entitetu sa sopstvenom vladom, parlamentom i bezbjednosnim snagama, što je priznato i iračkim ustavom.
Centralna komanda Ministarstva odbrane SAD-a potvrdila je za CNN u nedjelju da je „ranija izjava iračkog Ministarstva odbrane, koja ukazuje na primopredaju, bila činjenično tačna“, ne navodeći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i video-snimak koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako prolaze praznim dvoranama i hodnicima unutar vazdušne baze Al-Asad.
Duga istorija američkog prisustva
Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, nakon što je iračka vlada to zatražila 2023. godine. Vojno prisustvo SAD-a u Iraku značajno se mijenjalo od invazije 2003. godine, a na svom vrhuncu SAD je u Iraku imao oko 170.000 vojnika.
Bivši predsjednik Barak Obama povukao je američke snage iz zemlje 2011. godine, ali je oko 5.000 vojnika ponovo raspoređeno u Irak 2014. godine, na zahtjev iračke vlade, radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2.500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.
Napadi i regionalne tenzije
Do povlačenja dolazi usljed regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Tramp razmatra da li da napadne Iran usljed smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad tokom godina bile su desetine puta meta napada Irana i grupa koje Teheran podržava.
U januaru 2020. godine Iran je izveo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Kasem Sulejmani.
Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, milicijske grupe povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U avgustu 2024. godine, u jednom od napada ranjeno je pet američkih vojnika i dva američka saradnika.
Budućnost saradnje i unutrašnje posljedice
Irački zvaničnici su u nedjelju izjavili da njihove oružane snage raspolažu dovoljnim kapacitetima za obezbjeđivanje zemlje, te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju.
Iako Irak smatra misiju koalicije na svojoj teritoriji završenom, operacije protiv ISIS-a nastavljaju se u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicione vazdušne baze u Erbilu.
Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružavanju nedržavnih oružanih grupa, budući da su neke milicije koje podržava Iran koristile američko prisustvo kao opravdanje za zadržavanje oružja.
Milicije poput Kataib Hezbolaha i Harakat al-Nudžabe, koje je SAD označio kao „terorističke entitete“, odbile su da se razoružaju, navodeći da će to učiniti tek kada Irak ostvari puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara ovih milicija povodom ove objave.