<article>Žordan Bardela predsjednik francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje, bio bi favorit u prvom krugu predsjedničkih izbora zakazanih 2027. godine, prema danas objavljenoj anketi grupe Verijan za časopis Emisikl.Bardela bi lako pobijedio u prvom krugu izbora ako bi bili održani sada, sa 35,5 do 36,5 odsto glasova, daleko ispred sljedeća dva kandidata, bivšeg desničarskog premijera Eduara Filipa (16,5 do 17 odsto) i lidera ljevičarske stranke "Javno mesto" Rafaela Gliksmana (11,5 do 13 odsto).Jedno od ključnih pitanja na izborima biće za kojeg kandidata će glasati oni koji su podržali centrističkog predsjednika Emanuela Makrona, koji ne može više da se kandiduje.Prema anketi, 52 odsto Makronovih birača bi glasalo za Filipa u prvom krugu, a 20 odsto za Gliksmana. Odmah iza Gliksmana je lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon, lider stranke "Nepokorna <a href="https://n1info.rs/tag/francuska/">Francuska</a>". On ima podršku od 11 do 12 odsto Makronovih birača.Ta anketa, kao i sva istraživanja javnog mnjenja, nemaju vrijednost predvidljivosti već samo odražavaju trenutni stav u društvu.Istraživanje je sprovedeno onlajn od 18. do 20. novembra na uzorku od 1.000 Francuza starosti od 18 i više godina.</article>

Žordan Bardela predsjednik francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje, bio bi favorit u prvom krugu predsjedničkih izbora zakazanih 2027. godine, prema danas objavljenoj anketi grupe Verijan za časopis Emisikl.
Bardela bi lako pobijedio u prvom krugu izbora ako bi bili održani sada, sa 35,5 do 36,5 odsto glasova, daleko ispred sljedeća dva kandidata, bivšeg desničarskog premijera Eduara Filipa (16,5 do 17 odsto) i lidera ljevičarske stranke "Javno mesto" Rafaela Gliksmana (11,5 do 13 odsto).
Jedno od ključnih pitanja na izborima biće za kojeg kandidata će glasati oni koji su podržali centrističkog predsjednika Emanuela Makrona, koji ne može više da se kandiduje.
Prema anketi, 52 odsto Makronovih birača bi glasalo za Filipa u prvom krugu, a 20 odsto za Gliksmana. Odmah iza Gliksmana je lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon, lider stranke "Nepokorna <a href="https://n1info.rs/tag/francuska/" target="_blank">Francuska</a>". On ima podršku od 11 do 12 odsto Makronovih birača.
Ta anketa, kao i sva istraživanja javnog mnjenja, nemaju vrijednost predvidljivosti već samo odražavaju trenutni stav u društvu.
Istraživanje je sprovedeno onlajn od 18. do 20. novembra na uzorku od 1.000 Francuza starosti od 18 i više godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Anketa pokazuje: Ekstremni desničar Žordan Bardela favorit za predsjedničke izbore u Francuskoj

Edo, Markus, Dolar, neki su od nadimaka na nekada zaštićenoj aplikaciji Skaj, iza kojih se, kako se sumnja, kriju uticajni ljudi iz vrha vlasti, a koji su se pominjali kao osobe koje bi mogle da utiču na presudu Darku Šariću, osuđivanom narko–bosu.
Slučaj Darka Šarića, osuđenog za šverc 5,7 tona kokaina, ponovo se vratio u fokus javnosti nakon što je taj predmet pomenulo Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) u kontekstu predmeta na koje su izvršna i zakonodavna vlast pokušale da izvrše pritisak.
Istraživački mediji su otkrili još prije nekoliko godina da su braća Šarić, Darko i Duško, preko uticajnih ljudi iz vlasti, pokušali da izvrše pritisak kako bi se u slučaju narko–bosa Darka Šarića donijela što blaža presuda.
Tada su objavljene kriptovane poruke u kojima se pominjao sudija Milimir Lukić, a govorilo se i o sastanku u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA). Sudeći prema prepiskama, Duško Šarić je izveštavao svog brata Darka, koji se nalazio u pritvoru, o tome kako pokušava da postigne dogovor sa pojedincima iz srpske vlasti kako bi se starijem Šariću izrekla blaža kazna.
U pomenutoj komunikaciji pominju se izvjesni Edo, Markus, Oskar, ljudi koji su mogli da imaju uticaj na sudbinu Šarića. Kako je NIN pisao, u komunikaciji se pominjao sudija Duško Milenković, inače predsjednik Apelacionog suda u Beogradu, zatim Marko Parezanović, načelnik 5. uprave za kontraobaveštajnu zaštitu BIA, ali i drugi.
Među njima je i izvjesni Oskar.
<h2>„Teško doći do Oskara“</h2>
Oskar je u komunikaciji između braće Šarić označen kao čovjek koji sve može i od kojeg sve zavisi – zato je bilo teško doći do njega.
- Jedina naša mogućnost naredna jeste da se sjutra vidimo sa Markusom (za koga se sumnja da je Parezanović). Mislimo da jedino on može da ode kod Oskara i da prezentuje svu ovu papazjaniju i predloži rješenje ili makar pita za pravac. Mislimo, brate, da ovo jedino može da preseče Oskar, da ni Edo niti bilo ko drugi uz svu dobru volju ne može da preseče - navodi se u Skaj prepisci koju su svojevremeno objavili istraživački mediji.
Inače, kako je KRIK prije nekoliko godina otkrio, srpska policija je tokom istrage protiv klana Šarić identifikovala dva uticajna predstavnika države koja su pomagali narko-bosu. Riječ je, kako je KRIK naveo, o bivšem ministru policije Nebojši Stefanoviću, koji je navodno bio Edo na Skaju, i načelniku u BIA, Parezanoviću, koji se upisivao kao Markus.
Ono što do danas nije otkriveno jeste ko je pomenuti Oskar. Izvjesno je da je riječ o nekome iz vrha vlasti, koji jedini može da utiče na određene odluke.
- Brate, sad smo bili kod Markusa, sve smo dogovorili, on će u narednih deset dana ići kod Oskara i sve će mu objasniti i dobiće odgovor šta i kako dalje. Takođe, Markus kaže da će reći Oskaru da ćeš ti poslati pismo Oskaru, ali da ne zna šta je u pismu, a da ti u pismu malo zaintrigiraš njega, da ne napišeš baš otvoreno, da je najbolje da pismo pošalješ direktno na adresu đe Oskar sedi. Markus je skapirao da samo on može da napravi taj korak i hoće da to uradi. A Markus će najaviti. On nam je sada ključ - navodi se u komunikaciji.
<h2>„Dolar đonom pokušao da ga natjera da se umeša“</h2>
Oskar nije jedini koji se pominje u komunikaciji. Tu je i izvjesni (Dolar), za koga do danas nije utvrđeno o kome se radi.
- Bili smo na brdu sa Markom i predsjednikom apelacije, on kaže da je (Dolar) bio sa njim i da je pokušao đonom da ga natera da se umeša, a apelacija je rekao da on neće da se meša i da vijeće radi po sopstvenom nahođenju i otkačio je $. Takođe, rekao nam je da je čuo da je neko bio sa sudijom Lukićem, ali da ne zna da li je išta uspeo jer je Lukić težak za bilo koju vrstu pritiska osim institucionalnog. Apelacija kaže da uopšte ne zna ishod posle pretresa, da može da bude i tebi u korist i na štetu, i misli da to može da se reši samo od jednog čoveka… Kaže apelacija da odluka posle pretresa može da se donese i nakon tri mjeseca. Kaže da sve što smo molili je bilo kako treba - navodi se u Skaj prepiskama u kojima se govorilo o sudskom procesu protiv Šarića.
<h2>Misteriozni Karlo</h2>
U komunikaciji se pominje i izvjesni Karlo.
- Mi ćemo ići sjutra kod Markusa da pitamo direktno da li on uopšte čovjek može i hoće da se umeša, a mislimo da hoće i da pita koja vrsta garancija je potrebna da budemo na čisto. Markus nam je rekao da je Karlo bio u utorak sa njim, da je došao da završi za pištolj za vozača, tebe nije ni pomenuo, decidno nam rekao, niti bilo što vezano za tvoj status. Borimo se dalje, mislimo da je ovo jedini realni put – preko Markusa do Oskara, pa da on priča sa sudijama. Veliki pozdrav“, napisao je maja 2020. godine Duško svom bratu Šariću koji se u tom trenutku nalazio u pritvoru u Specijalnom zatvoru.
<h2>Šta je JTOK saopštio?</h2>
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal nedavno je saopštilo da se na njih vrši pritisak, koji se povećao nakon što su započeli predistražni postupak u predmetima koji su u javnosti kolokvijalno nazvani „Nadstrešnica“ i „Generalštab“, a posebno kada su prikupljeni dokazi o postojanju osnovane sumnje da su određeni ministri u Vladi Republike Srbije zloupotrijebili svoj položaj na štetu svih građana. Započeto je, najprije, medijsko targetiranje ovog Tužilaštva, a potom i opstruisanje postupanja Tužilaštva.
Oni su ukazali i da ovo nije prvi put da se vrše pritisci na predmete koje rade.
- Podsjećamo javnost da su i u prethodnom periodu postojali pokušaji predstavnika izvršne vlasti da direktno utiču na postupanje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u predmetima ‘Jovanjica’, ‘Šarić’, ‘Ćuruvija’, ‘Dijana Hrkalović’ i drugim, javnim komentarisanjem kojim se relativizuje ozbiljnost počinjenih krivičnih djela i krivične odgovornosti počinilaca i stvara lažna slika da javni tužioci zloupotrebljavaju svoja zakonska ovlašćenja - naveli su iz JTOK-a.

Oskar, Edo, Markus i Dolar: Ko su ljudi iz vrha vlasti koji su jedini mogli da utiču na sudbinu narko-bosa Darka Šarića?

Tokom invazije Rusije na Ukrajinu poimence je identifikovano 152.142 poginula ruskih vojnika, a samo od 14. do 28. novembra još 4.890, objavio je danas ruski servis BBC, pozivajući se na podatke prikupljene u saradnji s portalom Mediazona i timom volontera koji od početka invazije ažuriraju evidenciju žrtava.
Od ukupnog broja poginulih, 67% ruskih vojnih žrtava potiče iz ruralnih područja i malih gradova sa populacijom manjom od 100.000, iako u tim oblastima živi manje od polovine stanovništva Rusije.
Stope gubitaka bile su najniže u većim gradovima, kada se uzme u obzir procenat muške populacije, a ne apsolutni broj poginulih. Sličan trend primjećen je i u vojskama SAD-a i zemalja Zapadne Evrope.
Ekonomista i vanredni profesor Aleksej Zaharov sa Univerziteta u Čikagu napominje važnu razliku u slučaju Rusije:
- Na opštinskom nivou, glavni faktor koji predviđa koliko će ljudi otići i poginuti u ratu je udeo javnog sektora. Drugim riječima, što se budžet lokalne zajednice više oslanja na državne subvencije, gubici su veći - &nbsp;rekao je Zaharov za BBC.
Moskva je imala najnižu stopu žrtava u Rusiji – samo pet žrtava na svakih 10.000 muškaraca. U manje ekonomski razvijenim regionima – kao što su Burjatija i Tiva – stope gubitaka su 27, odnosno 33 puta veće.
Prema demografu Alekseju Rakši, glavni razlog ove disproporcije su razlike u ekonomskom razvoju, platama i obrazovanju. Vojna služba prvenstveno privlači ljude iz regiona gdje je teško naći posao, posebno dobro plaćen posao. Zbog toga je udeo ljudi iz siromašnijih oblasti i etničkih manjina u vojsci i među ratnim žrtvama često veći od njihovog udjela u ukupnoj populaciji.

Više od 150.000 ruskih vojnika poginulo u ratu u Ukrajini

Sadnjom 50 novih sadnica u dvorištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) sjutra će biti obilježeno šest godina koordinisane regionalne akcije “Drvo prijateljstva“, koja je usmjerena na jačanje solidarnosti i podizanje svijesti o zagađenju vazduha.
Regionalnu akciju sadnje drveća pokrenuo je Evropski fond za Balkan (EFB) i sprovodi se u bliskoj saradnji sa lokalnim partnerima u svim zemljama regiona još od 2020. godine.
Iz KCCG su kazali da je Organizacija KOD, koja je organizator akcije za Crnu Goru, zbog jučerašnjih loših vremenskih prilika, akciju pomjerila za sjutra u deset sati, kada će, u saradnji sa socijalnim preduzećem „Ozelenimo Crnu Goru“, biti zasađno više od 50 novih sadnica.
- Pozivamo sve zainteresovane da se pridruže akciji i da zajedno oplemenimo naš glavni grad - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz KCCG su rekli da je tokom prethodnih godina, „Drvo prijateljstva“ preraslo u aktivnost koja služi kao primjer regionalne solidarnosti.
Stotine angažovanih građana ujedinile su se da pokažu regionalnu povezanost sadeći drveće istovremeno širom regiona”, kazali su iz KCCG, navodeći da su istovremene akcije organizovane ne samo u glavnim gradovima, već i u manjim sredinama poput Bora, Sremskih Karlovaca, Đakovice, Peći, Smedereva, Kosjerića, Zenice, Tuzle i Kamze.
Kako su istakli, do sada je ukupno 2,7 hiljada stabala zasađeno u 15 gradova, u šest zemalja regiona, uz učešće 20 lokalnih partnera.
Iz Organizacije KOD su naglasili da zagađenje vazduha i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova u zemljama regiona, direktno utičući na zdravlje stanovništva i kvalitet svakodnevnog života.
- To je problem koji zahtijeva dugoročnu posvećenost i zajedničko djelovanje - istakli su iz Organizacije KOD.
Oni su kazali da kampanja „Drvo prijateljstva“ podsjeća da se pozitivne promjene grade postepeno - kroz konkretne, vidljive i zajedničke aktivnosti.&nbsp;
- Istovremena sadnja drveća u različitim gradovima regiona ne doprinosi samo unapređenju kvaliteta vazduha, već jača i duh saradnje, solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama. Svako zasađeno drvo predstavlja ulaganje u zdraviju i održiviju budućnost - poručilisu iz Organizacije KOD.
Šesto izdanje akcije „Drvo prijateljstva“ organizuje Evropski fond za Balkan u saradnji sa lokalnim partnerima - Eko forum iz Zenice, Fondacijom za razvoj i demokratiju iz Sarajeva, Karton Revolucijom iz Tuzle, Institutom za upravljanje životnom sredinom i teritorijom iz Tirane.
Akcija se organizuje i u saradnji sa Zelenom renesansom iz Peći, Air Care iz Skoplja, KOD-om iz Podgorice, Inicijativom „Odbranimo šume Fruške gore“ iz Novog Sada i Udruženjem za razvoj grada iz Bora.

Sjutra akcija sadnje novih stabala u dvorišu KCCG

Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević saopštio je na današnjoj sjednici Skupštine da je njegov partijski kolega Nermin Abdić danas porukom obaviješten da je smijenjen sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost.
- Danas sam dobio informaciju - koja za mene predstavlja korak unazad kada je u pitanju međusobna tolerancija. Danas je naš kolega Abdić smijenjen sa pozicije ljekara u FK Budućnost. Vidjećete da je to samo zato što pripada jednoj političkoj opciji koja je opoziciona - naveo je Rakočević.
Istakao je da je Abdić čovjek koji na sedmičnom nivou pregleda hiljade pacijenata.
- Ne gledajući ko pripada kojoj partiji, naciji, vjeri... Koji ima najveći ugled u Podgorici i šire. Danas je dobio obavještenje sms porukom da je smijenjen. Mislim da &nbsp;je ovo poruka, ne zbog pozicije ljekara nekog fudbalskog kluba, već da očigledno netolerancija, revanšizam i suštinska nebriga o vrijednostima koje bi zajednički trebalo da usvajamo, stanuje u Glavnom gradu. To je daleko od pomirenja - naveo je Rakočević.

Abdić SMS-om obaviješten da više nije ljekar FK Budućnost

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anketa pokazuje: Ekstremni desničar Žordan Bardela favorit za predsjedničke izbore u Francuskoj

Oskar, Edo, Markus i Dolar: Ko su ljudi iz vrha vlasti koji su jedini mogli da utiču na sudbinu narko-bosa Darka Šarića?

Više od 150.000 ruskih vojnika poginulo u ratu u Ukrajini

Sjutra akcija sadnje novih stabala u dvorišu KCCG

Anketa pokazuje: Ekstremni desničar Žordan Bardela favorit za predsjedničke izbore u Francuskoj

PRATITE TVe UŽIVO