BBC: Ruski dezerter otkrio tajne čuvanja nuklearne baze
Kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. dezerter Anton kaže da je baza nuklearnog oružja u kojoj je služio stavljena u punu borbenu pripravnost.
- Prije toga smo imali samo vježbe. Ali na dan kada je počeo rat, oružje je bilo na svom mjestu. Bili smo spremni da lansiramo rakete u more i vazduh i, teoretski da izvršimo nuklearni udar - kaže bivši oficir ruskih nuklearnih snaga za BBC.
Novinar BBC je, kaže, upoznao Antona na tajnoj lokaciji van Rusije. U članku koji su objavili promijenili su mu ime i ne objavljuju njegovu fotografiju.
Anton je bio oficir u strogo tajnom postrojenju za nuklearno oružje u Rusiji.
Pokazao je novinaru BBC dokumente koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu.
BBC ipak piše da nije u mogućnosti da nezavisno provjeri sve događaje koje je on opisao, iako se oni podudaraju sa ruskim izjavama u to vrijeme.
Tri dana nakon što su ruske trupe prešle preko ukrajinskih granica, Vladimir Putin je objavio da je ruskim snagama u nuklearnom sektoru naređeno da pređu u - poseban način borbene službe.
Anton kaže da su bili u borbenoj pripravnosti prvog dana rata i tvrdi da je njegova jedinica bila - zatvorena u bazi.
- Sve što smo imali bila je ruska državna televizija. Nijesam zapravo znao šta sve to znači. Automatski sam vršio svoje dužnosti. Nijesmo se borili u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje - kazao je on.
Stanje pripravnosti ukinuto je, dodaje, poslije dvije do tri nedjelje.
Antonovo svjedočenje nudi uvid u strogo povjerljivo unutrašnje djelovanje nuklearnih snaga u Rusiji. Izuzetno je rijetko da pripadnici službe razgovaraju sa novinarima.
- Tamo postoji veoma strog proces selekcije. Svi su profesionalni vojnici – nema regruta. Postoje stalne provjere i testiranja na detektoru laži za sve. Plata je mnogo veća, a trupe se ne šalju u rat. Oni su tu da ili odbiju, ili izvedu nuklearni napad - objasnio je on.
Bivši oficir kaže da je život bio strogo kontrolisan.
- Moja je odgovornost bila da osiguram da vojnici ispod mene ne ponesu nikakve telefone u nuklearnu bazu. To je zatvoreno društvo, tu nema stranaca. Ako želite da vas roditelji posjete, treba da podnesete zahtjev Službi bezbjednosti FSB tri mjeseca unaprijed - naveo je on.
Anton je bio dio bezbjednosne jedinice baze – snaga za brzo reagovanje koja je čuvala nuklearno oružje.
- Imali smo stalne vježbe. Naše vrijeme za reakciju je bilo dva minuta - kaže on sa dozom ponosa.
Rusija ima oko 4.380 operativnih nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih naučnika, ali samo 1.700 je - raspoređeno“ ili spremno za upotrebu.
Sve zemlje članice NATO zajedno imaju sličan broj.
Takođe, postoji zabrinutost oko toga da li bi Putin mogao da odluči da upotrijebi - nestrateško - koje se često naziva taktičko, nuklearno oružje. Ovo su manje rakete koje generalno ne izazivaju široko rasprostranjene radioaktivne posljedice.
Njihova upotreba bi ipak dovela do opasne eskalacije rata.
Rat je počeo prije skoro tri godine, ali tek je prošle nedelje Putin ratifikovao izmjene nuklearne doktrine – zvanična pravila koja diktiraju kako i kada Rusija može da lansira nuklearno oružje.
Doktrina sada kaže da Rusija može da iskoristi ovo oružje ako bude pod - masovnim napadom“ konvencionalnih projektila od strane nenuklearne države, ali - uz učešće ili podršku nuklearne države“.
Ruski zvaničnici kažu da ažurirana doktrina - efikasno eliminiše“ mogućnost njenog poraza na bojnom polju.
Ali da li je ruski nuklearni arsenal potpuno funkcionalan?
Neki zapadni stručnjaci sugerišu da njegovo oružje uglavnom potiče iz sovjetske ere i da možda neće ni raditi.
Bivši oficir nuklearnih snaga je to mišljenje odbacio kao - veoma pojednostavljen stav takozvanih stručnjaka“.
- Možda postoje neke staromodne vrste oružja u nekim oblastima, ali zemlja ima ogroman nuklearni arsenal, ogromnu količinu bojevih glava, uključujući stalnu borbenu patrolu na kopnu, moru i vazduhu - istakao je Anton.
Rusko nuklearno oružje je bilo potpuno operativno i spremno za borbu, tvrdi on.
- Rad na održavanju nuklearnog oružja se obavlja stalno, nikada ne prestaje ni na jedan minut - naveo je.
Ubrzo nakon što je počeo rat u punom obimu, Anton je rekao da mu je dato, kako on opisuje, - zločinačko naređenje“ – da drži predavanja svojim trupama, koristeći vrlo specifične pisane smjernice.
- Rekli su da su ukrajinski civili borci i da ih treba uništiti! To je za mene crvena linija – to je ratni zločin. Rekao sam da neću širiti ovu propagandu - tvrdi on.
Viši oficiri su ukorili Antona tako što su ga prebacili u redovnu jurišnu brigadu u drugi dio zemlje. Rečeno mu je da će biti poslat u rat.
Ove jedinice se često šalju u bitku kao - prvi talas - a izvjestan broj ruskih dezertera je rekao za BBC da su - problemiši“ koji se protive ratu korišćeni kao - topovsko meso“.
Ruska ambasada u Londonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Prije nego što je poslat na front, Anton je potpisao izjavu da odbija da učestvuje u ratu i protiv njega je pokrenut krivični postupak. Pokazao je BBC dokumente koji potvrđuju njegov prelazak u jurišnu brigadu i detalje krivičnog slučaja.
Tada je odlučio da pobjegne iz zemlje uz pomoć dobrovoljačke organizacije za dezertere.
- Da sam pobjegao iz baze nuklearnih snaga, lokalna služba bezbjednosti FSB bi odlučno reagovala i vjerovatno ne bih mogao da napustim zemlju - rekao je on.
Ali on smatra da je sistem bezbjednosne provjere najvišeg nivoa zakazao, jer je prebačen u običnu jurišnu brigadu.
Anton je rekao da želi da svijet zna da su mnogi ruski vojnici protiv rata.
Volonterska organizacija koja pomaže dezerterima, - Idite Lesom“ [- Idi šumom - na engleskom, ili - Izgubi se“] rekla je za BBC da je broj dezertera koji traže pomoć porastao na 350 mjesečno.
Rizici za one koji bježe takođe rastu. Najmanje jedan dezerter je ubijen nakon bjekstva u inostranstvo, a bilo je i nekoliko slučajeva da su muškarci nasilno vraćeni u Rusiju i suđeno im je, piše BBC.
Iako je Anton napustio Rusiju, kaže da ga tamo i dalje traže službe bezbjednosti:
- Ovdje preduzimam mjere predostrožnosti, radim po pravilima i ne pojavljujem se ni u jednom zvaničnom sistemu - kaže.
Kaže da je prestao da razgovara sa prijateljima u nuklearnoj bazi jer bi mogao da ih dovede u opasnost:
- Moraju da se testiraju na detektoru laži, a svaki kontakt sa mnom bi mogao da dovede do krivičnog gonjenja - opisao je.
Ali on ne gaji iluzije o riziku u kojem se i sam nalazi, pomažući drugim vojnicima da pobjegnu.
- Razumijem što više to radim, veće su šanse da mogu da pokušaju da me ubiju - zaključio je.