<article>Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na sastanku Sjevernoatlantskog saveza (NAC) u Briselu predložio je NATO-u da osigura svoje dugoročno prisustvo u BiH, u vojnim bazama u toj zemlji.Kako prenosi Avaz, rekao je da bi to bila najbolja prevencija narušavanja mira i sigurnosti u BiH i regiji.- Primjera radi, Tuzla ima sve pretpostavke, uključujući i aerodrom, za vojnu bazu NATO-a, a u BiH imamo još lokacija koje mogu biti vojne baze NATO-a. Takođe, kazao sam, ako se dogodi da ove godine u Savjetu bezbjednosti Rusija ili neka druga država uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u BiH, da je veoma važno imati spreman odgovor NATO-a u skladu s Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer svaki bezbjednosni vakuum u BiH mogao bi imati katastrofalne posljedice -  kazao je Bećirović za „Dnevni avaz“.</article>

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na sastanku Sjevernoatlantskog saveza (NAC) u Briselu predložio je NATO-u da osigura svoje dugoročno prisustvo u BiH, u vojnim bazama u toj zemlji.
Kako prenosi Avaz, rekao je da bi to bila najbolja prevencija narušavanja mira i sigurnosti u BiH i regiji.
- Primjera radi, Tuzla ima sve pretpostavke, uključujući i aerodrom, za vojnu bazu NATO-a, a u BiH imamo još lokacija koje mogu biti vojne baze NATO-a. Takođe, kazao sam, ako se dogodi da ove godine u Savjetu bezbjednosti Rusija ili neka druga država uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u BiH, da je veoma važno imati spreman odgovor NATO-a u skladu s Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer svaki bezbjednosni vakuum u BiH mogao bi imati katastrofalne posljedice - &nbsp;kazao je Bećirović za „Dnevni avaz“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Bećirović predložio da NATO otvori vojne baze u BiH

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na sastanku Sjevernoatlantskog saveza (NAC) u Briselu predložio je NATO-u da osigura svoje dugoročno prisustvo u BiH, u vojnim bazama u toj zemlji.
Kako prenosi Avaz, rekao je da bi to bila najbolja prevencija narušavanja mira i sigurnosti u BiH i regiji.
- Primjera radi, Tuzla ima sve pretpostavke, uključujući i aerodrom, za vojnu bazu NATO-a, a u BiH imamo još lokacija koje mogu biti vojne baze NATO-a. Takođe, kazao sam, ako se dogodi da ove godine u Savjetu bezbjednosti Rusija ili neka druga država uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u BiH, da je veoma važno imati spreman odgovor NATO-a u skladu s Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer svaki bezbjednosni vakuum u BiH mogao bi imati katastrofalne posljedice -  kazao je Bećirović za „Dnevni avaz“.

O upotrebi vještačke inteligencije u medicini i načinima na koje se ona koristi pri dijagnostici, prevenciji, liječenju i personalizacijin terapije, govorio je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, specijalizant psihijatrije i doktorand faramakologije Šućro &nbsp;Madžgalj.
Sreća je što je vještačka inteligencija danas &nbsp;dostupna svakome u bilo kom dijelu svijeta.
- Pitanje je da li nas vještačka inteligencija oslobađa, ili nas oslobađa od nas samih. To je pitanje slobodne volje, odnosno slobodnog odlučivanja. Da li ćemo mi da oslonimo svoju slobodu na vještačku inteligenciju i da ona odlučuje umjesto nas i da &nbsp;na takav način mi naše strahove i naš taj egzistencijalni vakum nekako samo oslanjamo na nekog drugog. Suštinski samo &nbsp;je pitanje kako ćemo mi to da postavimo, da li ćemo da dozvolimo da vještačka inteligencija odlučuje i radi umjesto nas, ili ćemo mi da ga koristimo kao oruđe ne bi li nam pomoglo sa čim &nbsp;mi koegzistiramo. Da li će biti budućnost, pa budućnost je ono što radimo sada, vještačka inteligencije je inkorporirana u svaku poru našeg društva, tako da vjerujem da je upravo to naša budućnost- rekao je Madžgalj.
&nbsp;Vjeruje vještačkoj inteligenciji, koja je već dosta prisutna u medicini, a biće sve prisutnija, ističe Madžgalj, i ističe da se smatra da će psihijatrija biti grana medicina koja će posljednja da bude pod uplivom vještačke inteligencije.
- Na kongresu pokažu robota koji ima 50 posto veći nivo empatije, nego čovjek. Sama empatija kao stabilna crta ličnosti ima svoj kapacitet koliko traje, a kod vještačke inteligencije ona je perletum mobile, prosto je nemoguće da se istroši. U tom smislu je itekako psihijatrija pod uplivom vještačke inteligencije, u otkrivanju ranih biomarkera psihotičnosti, depresivnosti i tako dalje, da se blagovremeno intervenira na tom polju. Sve su to oruđa gdje možemo.da iskoristimo vještačku inteligenciju. Što se radiologije tiče to je tek priča za sebe, zato što imate nekad radiologa, pogotovu u urgentnom centru, recimo 50 snimaka, bilo rendgen, bilo skenera i nekada je to dosta zahtjevno, međutim, vještačku inteligenciju ako pustimo da ona odlučuje umjesto nas praktično smo izgubili radiologa, odnosno njegovu funkciju. Međutim, nije to baš tako, vi možete da na rendgenskom snimku da vidite zasjenjenje, to može da bude tumor, a može da bude i progutan predmet. Ipak su ljekari ti koji mogu konzistentnije da sagledaju cjelokupnu sliku. Tu više vidim vještačku inteligenciju u smislu trijažiranja, da vam pokaže šta je urgentnije, šta nije, i da da neke osnovne smjernice. U tom smislu vještačka inteligencija apsolutno da- istakao je Madžgalj.
Vještačka inteligencija je najčešće primjenjiva, smatra Madžgalj, kada je &nbsp;medicina u pitanju, u dijagnostici i prevenciji oboljenja.
- Vještačka inteligencija može da se primjeni zapravo na sva tri nivoa, od dijagnostike, prevencije, pa čak i liječenja. Pravovremena mogućnost individualizovanog tretmana pravovremenom dijagnostikom. Možete i da pratite efekat terapije što je do sada bilo klinički. Vještačka inteligencija omogućava i personalizaciju terapije, u smislu da vam u odnosu na tjelesnu masu, površinu kože, funkciju bubrega, funkciju jetre, ali to nije samo urea, kreatinin i transaminaze u smislu hepatograma, već je tu je niz nekih drugih procesa koje je moguće pratiti vještačkom inteligencijom kod samog čovjeka- zaključio je Madžgalj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH7mSesyWf1s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Madžgalj: Vještačka inteligencija je inkorporirana u svaku poru našeg društva

U Crnoj Gori, nakon usvajanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 34 (IBAR), nema suštinskog napretka i konsenzusa o evropskom putu, dok su opstrukcije brojne, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović. 
 
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se i dalje nada da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali da se sada mora jače lobirati prema državama članicama i da se moraju povući krupni rezovi kada su u pitanju reforme i demonstriranje vrijednosnog okvira. 
 
Na pitanje da li je od usvajanja IBAR-a do danas Crna Gora dovoljno napredovala da bi postala članica Unije do 2028. godine, Marović je upozorila da još nijesu usvojena dokumenta kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24. 
 
- Dobijanje IBAR-a jeste prekretnica u procesu pregovora jer je preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja. Otuda jeste uspjeh što smo ga dobili, bez obzira na broj operativnih zaključaka u njemu, a koji ukazuju na to da se mora dalje raditi na istim mjerilima da bismo osjetili boljitak- navela je Marović. 
 
Ona je kazala da ne može reći da je država u bilo kojoj oblasti koje su tretirane IBAR-om, odnosno prije toga privremenim mjerilima, napredovala, zato što je dobila taj dokument. 
 
- Što je još poraznije, to se nije desilo ni gotovo godinu od njegovog dobijanja. Mi zapravo još nemamo ni dokumenata kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24- poručila je Marović. 
 
Kako je kazala, Crnoj Gori je ostalo godinu i po da od sudstva koje ne vidi krivicu u aferi „Koverta“ i gdje se od suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pravi farsa, napravi nezavisnu granu vlasti. 
 
Isto tako, kako je upozorila, Crna Gora treba da za godinu i po zatvori 27 poglavlja. 
 
- Iako se svi deklarativno zalažu i uzimaju zasluge za formalni napredak koji smo ostvarili u procesu pregovora, suštinski niti ima napretka niti konsenzusa o evropskom putu i opstrukcije su brojne- ocijenila je Marović. 
 
Komentarišući navode da su konkretni rezultati Vlade koja je desničarska, Marović je rekla da neće doći do raskida koalicije Pokreta Evropa sad (PES) sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF). 
 
- Zato što PES-u i ovoj Vladi je najmanje stalo do vrijednosti i principa, a najviše do toga svoju poziciju moći iskoriste za dalje obezbjeđivanje koristi sebi i najbližima. Ova koalicija je i jedini preostali model koji omogućava PES-u da ostane na vlasti, ili preciznije da ima ovoliko veliko učešće u vlasti- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, vanredni izbori označili bi politički sunovrat PES-a, što, kako smatra, nedvosmisleno pokazuju i procenti osvojenih glasova na svim do sada održanim lokalnim izborima. 
 
- Često djeluje kao da je PES nastao da uvede na velika vrata u vlast desničare i da nestane, a ako im ovakav trend i pozicija nisu dobar pokazatelj da stvari treba da mijenjaju, onda smo nažalost sve bliži ovom scenariju- rekla je Marović. 
 
Kako je kazala, upravo zbog rezultata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), oni nameću svoju politiku premijeru i PES-u i to umanjuje šanse države da uđe u EU. 
 
Marović je dodala da je tako bilo od samog imenovanja Vlade, dodajući da se iz dana u dan gleda normalizacija fašističkih i šovinističkih izjava i politika, što ima ogromne posljedice po situaciju u društvu, sa ili bez EU. 
 
- Takođe, bilo bi lijepo da više ne pričamo o tome da ćemo intenzivirati reforme, već da svakodnevno informišemo javnost šta nam je sledeći korak ka EU- poručila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, važno je da u izvršnoj vlasti ne budu partije i koalicije koje ne njeguju vrijednosti koje su u temelju EU, a onda da se radi na konsenzusu za ispunjavanje uslova koji su potrebni za ulazak u Uniju, baš kao što su gotovo sve partije u parlamentu glasale za IBAR zakone. 
 
Upitana da li Vlada ima dovoljno jasnu strategiju u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Marović je odgovorila negativno, dodajući da je ipak dobro što u nekim segmentima ima napretka. 
 
- Vlada nema jasnu strategiju, ali je dobro što pregovori odmiču i što ima napretka u nekim segmentima, iako su ona druga komplikovanija pitanja brojnija, a zbog naših grešaka, Hrvatska ima bolju pregovaračku poziciju- kazala je Marović. 
 
Marović je rekla da su ona i druge predstavnice civilnog sektora tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kalas, istakle potrebu da se otvorena pitanja sa Hrvatskom izmjeste iz konteksta pregovora i da ona ne smiju biti kočnica. 
 
- I Hrvatskoj i nama je u interesu da naša otvorena pitanja riješimo na najbolji mogući način i možda bi taj dijalog i bio pošteniji kada bismo ga vodili ravnopravno kao države članice EU. Bilo bi lijepo da smo na suvozačkom, a ne na zadnjem sjedištu, ali da bi se to desilo, moramo ponovo zadobiti povjerenje Hrvatske- kazala je Marović. 
 
Komentarišući to što koalicioni sporazum njemačke Vlade predviđa da proširenja Unije neće biti dok se ne završi reforma EU, što bi potencijalno značilo da proširenja neće biti narednih pet godina, Marović je kazala da nije dobro što iz jedne od članica EU stižu takve poruke. 
 
- Da bi do proširenja došlo moraju se složiti i Evropska komisija i sve države članice EU i nije dobro što iz jedne od njih stižu ovakve poruke, a dodatno je zabrinjavajuće što dio o neophodnosti reforme Unije prije proširenja stoji u koalicionom sporazumu, odnosno dokumentu koji će u narednom periodu biti okosnica funkcionisanja nove njemačke Vlade- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, uporno ponavljanje da jedno isključuje drugo nije osobito pametno ni u kontekstu priče o snažnijoj Evropi čija će politika odbrane i bezbjednosti morati da odgovori na sve brojnije izazove. 
 
Kako je dodala, neodgovorno je i ostavljati na cjedilu države koje mogu biti potencijalni plijen u novoj geopolitičkoj raspodjeli, a koje su odavno opredijelile da budu dio EU. 
 
- Zanemareno je i to što postoji jedno upražnjeno mjesto u EU ne zahtijeva nikakva institucionalna dotjerivanja i promjene ugovora, a novo potencijalno zatvaranje vrata EU je demotivišuće za reforme u državama kandidatkinjama- rekla je Marović. 
 
Prema njenim riječima, čini se da je taktika crnogorske vlasti „mi smo mali i nijesmo neki problem“, iako djelimično tačna, zapravo jedina koju imaju budući da rezultati izostaju, dok situaciju dodatno komplikuju i jednostranim potezima i (neevropskim i negrađanskim) karakterom vlasti. 
 
- Politička odluka može da nas ugura u EU i uz manjak rezultata, ali je to problematičnije u kontekstu davanja veta državi koja se može opirati zajedničkim politikama, posebno kada je riječ o vanjskoj politici- ocijenila je Marović. 
 
Ona je ukazala na probleme „neposlušnosti“ Mađarske i Slovačke sa kojima se EU suočava i nemogućnosti da disciplinuje države koje krše ljudska prava i uspostavljaju dublje veze i saveze sa nedemokratskim liderima država koje nijesu članice Unije. 
 
- I dalje se nadam da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema, ali sada se mora još jače lobirati prema državama članicama i moraju se povući krupni rezovi i kada su u pitanju reforme i kada je riječ o demonstruiranju vrijednosnog okvira- navela je Marović. 
 
Prema njenim riječima, sve nakon 2029. godine značajno komplikuje poziciju Crne Gore. 
 
- Najzad, mora se uzeti u obzir i izuzetno zahtjevni ratifikacioni instrumenti Ugovora o pristupanju u nekim državama članicama, pa je i to dodatan stepenik koji moramo preskočiti- navela je Marović. 
 
Upitana da li je, s obzirom na tok pregovora susjedne Albanije sa EU, opcija pristupanja u paru realna, Marović je rekla da to jeste moguća opcija, ali da ona ne odgovara Crnoj Gori. 
 
- To zahtijeva određenu institucionalnu reformu EU, komplikuje i definisanje njenog budžeta, a pomjera se i godina prijema- pojasnila je Marović. 
 
Prema njenim riječima, nije isključeno da se sada namjerno podstiče neka vrsta takmičenja između Crne Gore i Albanije za to jedno upražnjeno mjesto, a ako budu tačne najave da bi Albanija do kraja godine mogla otvoriti sve klastere i dobiti IBAR, onda će dvije države i formalno biti izjednačene u procesu. 
 
- S jedne strane, to nije do kraja fer prema Crnoj Gori, jer mi nismo uvijek imali ovako brzo reagovanje Evropske komisije u dostavljanju komentara i smjernica, ali očigledno je da se i progledalo kroz prste Albaniji kod mjerila za otvaranje- navela je Marović. 
 
S druge strane, kako je istakla, takav razvoj događaja je jasan pokazatelj ograničenih kapaciteta Crne Gore. 
 
- Naše sposobnosti da od gotovog napravimo veresiju (kao što se to desilo sa poglavljem 31 gdje smo ispunili uslove, a moglo bi se desiti i sa poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke, a zbog Sporazuma sa UAE, a kojim komplikujemo i sam ulazak u EU budući da se određene njegove odredbe kose sa SSP) i nedostatka ukupnih rezultata- navela je Marović. 
 
Ona je rekla da je u EU, ako je zaista scenario jedna do kraja mandata ove Komisije, svejedno koja će to država biti. 
 
- Mi moramo da ugrabimo 28. mjesto u EU i da uđemo sami, a da način naše integracije (ključne reforme plus monitoring mehanizam) posluži kao primjer za brzu integraciju i drugih država Zapadnog Balkana- poručila je Marović. 
 
Komentarišući sporazume Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Marović je rekla da bi EU morala razriješiti dilemu i pomoći Crno Gori da, osim što gazi domaće zakonodavstvo, ne mora poništavati i EU put ili sam Sporazum sa UAE jednom kada uđe u EU, što povlači za sobom i pravne posljedice. 
 
- Ovaj Sporazum je pravi test ozbiljnosti i za jednu i za drugu stranu i odgovor na pitanje jesmo li ili nijesmo partneri- ocijenila je Marović. 
 
Ona je naglasila da je tvrdnja da i države EU imaju sporazume sa UAE zamjena teza, jer, kako je navela, nije sporna država nego uslovi, netransparentnost, zaobilaženje procedura i zakona. 
 
Marović je rekla da je prestala da očekuje bilo šta i od crnogorskih partija i EU i njene politike dvostrukih standarda, ali da je „ovo pitanje toliko jednostavno da bi morala da se izjasni“. 
 
- Prilično je tužno što nam je EU uvijek bila jedini spas i zaštita od naših bahatih, korumpiranih, neodgovornih i nezasitih partija na vlasti, zato bi mogla jednom i da nas ne razočara i što se tiče Sporazuma i što se tiče prijema u članstvo- zaključila je Marović.

Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

Evropa nije samo zajedničko tržištel, ona je zajednica vrijednosti. Vladavina prava, sloboda, demokratija i solidarnost, to su temelji EU. I Zapadni Balkan prirodno pripada toj zajednici, ne samo geografijom, već i svojim uvjerenjima i aspiracijama, poruka je ministarke evropskih poslova Maide Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji.
Osvrnuvši se na naziv foruma „The EU Meets the Balkans“, ministarka Gorčević je kazala da su se Balkan i Evropska unija „već dovoljno upoznali“, te da je sada vrijeme za konkretan iskorak.&nbsp;
- Toliko smo dugo u procesu pristupanja da je došlo vrijeme da pređemo na sljedeći nivo odnosa – punopravno članstvo. Građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta- poručila je.
Forum koji je organizovala Alde partija, Atlanski klub i Evropski liberalni forum je okupio visoke predstavnike država Zapadnog Balkana, Turske i Rumunije, a uvodno obraćanje je imala i EU komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je navela da “sada postoji prilika koju treba da iskoristimo zajedno, zato radimo na ubrzanju pregovora o pristupanju više nego ikada”. Govoreći o evropskoj integraciji kandidata Kos je zaključila da svjedočimo napretku kakav je bio nezamisliv prije nekoliko godina.
Ona je poručila da je proširenje na vidiku naglašavajući da koalicioni sporazum nove njemačke Vlade definiše proširenje EU kao geopolitičku nužnost. Dodala je da sporazum obuhvata i nove ideje poput uključivanja država kandidata u sjednice Evropskog parlamenta u formatu posmatrača.
Gorčević je kazala da su sveobuhvatne reforme koje Vlada sprovodi usmjerene na jačanje institucija, unapređenje životnog standarda građana i ubrzanje puta ka EU.
- Instrument Plana rasta predstavlja šansu koju moramo iskoristiti. Crna Gora ga koristi da dodatno ojača svoje institucije i administrativne kapacitete – jer bez snažnih institucija nema ni održivog razvoja, ni napretka ka članstvu- istakla je Gorčević i naglasila da se evropska integracija ne može svesti samo na tehnički ili ekonomski proces.
Ona je dodala da je Plan rasta za Zapadni Balkanpotencijalno prelomni trenutak za region.
- Postoji jasna potreba za postepenom ekonomskom integracijom sa jedinstvenim tržištem EU – ne smijemo čekati članstvo da bismo ušli u te procese- naglasila je.
Crna Gora će, prema riječima ministarke, koristiti sredstva iz Plana rasta za ključne reforme.
- Od reforme pravosuđa i izbornog zakonodavstva, do digitalne infrastrukture i unapređenja obrazovanja – ovo su investicije koje će pospješiti našu ekonomsku konvergenciju sa EU- kazala je.
Kao snažan signal posvećenosti Crne Gore evropskom putu, ministarka je istakla postojanu i široku podršku javnosti.
- Crna Gora ima stabilnu podršku članstvu u EU. Evropske integracije više nisu samo tema institucija – postale su glavni pravac djelovanja čitavog društva. Danas je evropska agenda mainstream i u politici i među građanima. I zato smo svi zajedno fokusirani na zajednički cilj – da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine- kazala je ministarka Gorčević.
Gorčević je takođe govorila o važnosti institucionalnog razvoja za privlačenje održivih i kvalitetnih investicija, kao i o bezbjednosnim izazovima: „Zapadni Balkan više se ne posmatra samo kroz prizmu proširenja, već i strateške otpornosti. Crna Gora je NATO članica i 100 posto usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.“

Gorčević u Sofiji: Zapadni Balkan je već dio evropske zajednice vrijednosti – sada je vrijeme za članstvo

Košarkaški savez Crne Gore realizovao je prodaju dva službena automobila marke "Škoda" stalno zaposlenima u ovom savezu, odnosno modela "Superb" bratu predsjednice ovog saveza Dušanu Dubljeviću za 8.400 eura, a modela "Oktavija" generalnom sekretaru Darku Ivanoviću za 3.705 eura - konstatuje se u izvještaju Komisije KSCG o ponudama za prodaju vozila, prenosi PV portal. U ovom dokumentu, koji potpisuju predsjednica Komisije KSCG Nevenka Stojanović, te članice Slavka Savić i Bojana Vučinić, navodi se da se za Škodu "Superb" (2015. godište) tražilo 8.377 eura, a za Škodu "Oktaviju" (2011. godište) 3.500 eura. Ponude Dubljevića i Ivanovića jedine su stigle na licitaciju. Dubljević je dostavio ponudu od 8.400 eura, odnosno 23 više od tražene cifre, dok je Ivanović ponudio 3.705 eura, odnosno 205 eura više od početnog iznosa. Dubljević je dostavio i ponudu za Škodu "Oktaviju" u iznosu od 3.550 eura, koja nije prošla s obzirom na to da je Ivanović ponudio više novca. Iz PV portala podsjećaju da nedavno nije održana redovna Skupština Košarkaškog saveza Crne Gore zbog nedostatka kvoruma, pošto je, kako tvrde, većina delegata, nezadovoljna radom predsjednice Jelene Dubljević i njenih saradnika, bojkotovala dolazak. Ističu da su ova, kako navode, luksuzna vozila Košarkaškog saveza prodata znatno ispod tržišne cijene - i to po cijeni dva ili tri puta manjoj. - Procedura po kojoj je sprovedena prodaja luksuznih automobila posebna je priča. Sve je urađeno bez odluke i znanja Upravnog odbora, na licitaciji čije je uslove precizirao generalni sekretar KSCG Darko Ivanović, bez procjene vrijednosti automobila od stručnih procjenitelja, bez podataka o stanju u kojem se nalaze vozila, pređenoj kilometraži - tvrde iz PV portala. Navode da je u Statutu KSCG jasno propisano da je za prodaju imovine potrebna odluka Upravnog odbora, te da se, ako se ova procedura zaobiđe, radi o kršenju internih akata i procedura za šta su moguće disciplinske mjere, raskid ugovora o radu, pa i pokretanje postupka za naknadu štete.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418120440_50996b112c72e1ee405a60488cb859f993551ef998358e698ac4ec7f52aeee5b" data-rendition-name="original" width="576" height="787" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250418120440_65e3232374a22a01fd85cf14fbbc0519e5a589062cd1b93e7856cc9c66f7be62" data-rendition-name="original" width="572" height="743" loading="lazy" alt="Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila"><figcaption>Izvještaj Komisije KSCG za prodaju automobila(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>

Službene "Škode" KSCG kupili predsjedničin brat i generalni sekretar

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Bećirović predložio da NATO otvori vojne baze u BiH

Madžgalj: Vještačka inteligencija je inkorporirana u svaku poru našeg društva

Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

Gorčević u Sofiji: Zapadni Balkan je već dio evropske zajednice vrijednosti – sada je vrijeme za članstvo

Službene "Škode" KSCG kupili predsjedničin brat i generalni sekretar

PRATITE TVe UŽIVO