Marović: Bez suštinskog napretka na EU putu, opstrukcije brojne

U Crnoj Gori, nakon usvajanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 34 (IBAR), nema suštinskog napretka i konsenzusa o evropskom putu, dok su opstrukcije brojne, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova, Jovana Marović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se i dalje nada da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali da se sada mora jače lobirati prema državama članicama i da se moraju povući krupni rezovi kada su u pitanju reforme i demonstriranje vrijednosnog okvira.
Na pitanje da li je od usvajanja IBAR-a do danas Crna Gora dovoljno napredovala da bi postala članica Unije do 2028. godine, Marović je upozorila da još nijesu usvojena dokumenta kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24.
- Dobijanje IBAR-a jeste prekretnica u procesu pregovora jer je preduslov za zatvaranje ostalih poglavlja. Otuda jeste uspjeh što smo ga dobili, bez obzira na broj operativnih zaključaka u njemu, a koji ukazuju na to da se mora dalje raditi na istim mjerilima da bismo osjetili boljitak- navela je Marović.
Ona je kazala da ne može reći da je država u bilo kojoj oblasti koje su tretirane IBAR-om, odnosno prije toga privremenim mjerilima, napredovala, zato što je dobila taj dokument.
- Što je još poraznije, to se nije desilo ni gotovo godinu od njegovog dobijanja. Mi zapravo još nemamo ni dokumenata kojima su utvrđene aktivnosti za zatvaranje poglavlja 23 i 24- poručila je Marović.
Kako je kazala, Crnoj Gori je ostalo godinu i po da od sudstva koje ne vidi krivicu u aferi „Koverta“ i gdje se od suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda pravi farsa, napravi nezavisnu granu vlasti.
Isto tako, kako je upozorila, Crna Gora treba da za godinu i po zatvori 27 poglavlja.
- Iako se svi deklarativno zalažu i uzimaju zasluge za formalni napredak koji smo ostvarili u procesu pregovora, suštinski niti ima napretka niti konsenzusa o evropskom putu i opstrukcije su brojne- ocijenila je Marović.
Komentarišući navode da su konkretni rezultati Vlade koja je desničarska, Marović je rekla da neće doći do raskida koalicije Pokreta Evropa sad (PES) sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).
- Zato što PES-u i ovoj Vladi je najmanje stalo do vrijednosti i principa, a najviše do toga svoju poziciju moći iskoriste za dalje obezbjeđivanje koristi sebi i najbližima. Ova koalicija je i jedini preostali model koji omogućava PES-u da ostane na vlasti, ili preciznije da ima ovoliko veliko učešće u vlasti- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, vanredni izbori označili bi politički sunovrat PES-a, što, kako smatra, nedvosmisleno pokazuju i procenti osvojenih glasova na svim do sada održanim lokalnim izborima.
- Često djeluje kao da je PES nastao da uvede na velika vrata u vlast desničare i da nestane, a ako im ovakav trend i pozicija nisu dobar pokazatelj da stvari treba da mijenjaju, onda smo nažalost sve bliži ovom scenariju- rekla je Marović.
Kako je kazala, upravo zbog rezultata koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), oni nameću svoju politiku premijeru i PES-u i to umanjuje šanse države da uđe u EU.
Marović je dodala da je tako bilo od samog imenovanja Vlade, dodajući da se iz dana u dan gleda normalizacija fašističkih i šovinističkih izjava i politika, što ima ogromne posljedice po situaciju u društvu, sa ili bez EU.
- Takođe, bilo bi lijepo da više ne pričamo o tome da ćemo intenzivirati reforme, već da svakodnevno informišemo javnost šta nam je sledeći korak ka EU- poručila je Marović.
Prema njenim riječima, važno je da u izvršnoj vlasti ne budu partije i koalicije koje ne njeguju vrijednosti koje su u temelju EU, a onda da se radi na konsenzusu za ispunjavanje uslova koji su potrebni za ulazak u Uniju, baš kao što su gotovo sve partije u parlamentu glasale za IBAR zakone.
Upitana da li Vlada ima dovoljno jasnu strategiju u rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, Marović je odgovorila negativno, dodajući da je ipak dobro što u nekim segmentima ima napretka.
- Vlada nema jasnu strategiju, ali je dobro što pregovori odmiču i što ima napretka u nekim segmentima, iako su ona druga komplikovanija pitanja brojnija, a zbog naših grešaka, Hrvatska ima bolju pregovaračku poziciju- kazala je Marović.
Marović je rekla da su ona i druge predstavnice civilnog sektora tokom susreta sa visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Kajom Kalas, istakle potrebu da se otvorena pitanja sa Hrvatskom izmjeste iz konteksta pregovora i da ona ne smiju biti kočnica.
- I Hrvatskoj i nama je u interesu da naša otvorena pitanja riješimo na najbolji mogući način i možda bi taj dijalog i bio pošteniji kada bismo ga vodili ravnopravno kao države članice EU. Bilo bi lijepo da smo na suvozačkom, a ne na zadnjem sjedištu, ali da bi se to desilo, moramo ponovo zadobiti povjerenje Hrvatske- kazala je Marović.
Komentarišući to što koalicioni sporazum njemačke Vlade predviđa da proširenja Unije neće biti dok se ne završi reforma EU, što bi potencijalno značilo da proširenja neće biti narednih pet godina, Marović je kazala da nije dobro što iz jedne od članica EU stižu takve poruke.
- Da bi do proširenja došlo moraju se složiti i Evropska komisija i sve države članice EU i nije dobro što iz jedne od njih stižu ovakve poruke, a dodatno je zabrinjavajuće što dio o neophodnosti reforme Unije prije proširenja stoji u koalicionom sporazumu, odnosno dokumentu koji će u narednom periodu biti okosnica funkcionisanja nove njemačke Vlade- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, uporno ponavljanje da jedno isključuje drugo nije osobito pametno ni u kontekstu priče o snažnijoj Evropi čija će politika odbrane i bezbjednosti morati da odgovori na sve brojnije izazove.
Kako je dodala, neodgovorno je i ostavljati na cjedilu države koje mogu biti potencijalni plijen u novoj geopolitičkoj raspodjeli, a koje su odavno opredijelile da budu dio EU.
- Zanemareno je i to što postoji jedno upražnjeno mjesto u EU ne zahtijeva nikakva institucionalna dotjerivanja i promjene ugovora, a novo potencijalno zatvaranje vrata EU je demotivišuće za reforme u državama kandidatkinjama- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, čini se da je taktika crnogorske vlasti „mi smo mali i nijesmo neki problem“, iako djelimično tačna, zapravo jedina koju imaju budući da rezultati izostaju, dok situaciju dodatno komplikuju i jednostranim potezima i (neevropskim i negrađanskim) karakterom vlasti.
- Politička odluka može da nas ugura u EU i uz manjak rezultata, ali je to problematičnije u kontekstu davanja veta državi koja se može opirati zajedničkim politikama, posebno kada je riječ o vanjskoj politici- ocijenila je Marović.
Ona je ukazala na probleme „neposlušnosti“ Mađarske i Slovačke sa kojima se EU suočava i nemogućnosti da disciplinuje države koje krše ljudska prava i uspostavljaju dublje veze i saveze sa nedemokratskim liderima država koje nijesu članice Unije.
- I dalje se nadam da su 2028. ili 2029. moguće godine prijema, ali sada se mora još jače lobirati prema državama članicama i moraju se povući krupni rezovi i kada su u pitanju reforme i kada je riječ o demonstruiranju vrijednosnog okvira- navela je Marović.
Prema njenim riječima, sve nakon 2029. godine značajno komplikuje poziciju Crne Gore.
- Najzad, mora se uzeti u obzir i izuzetno zahtjevni ratifikacioni instrumenti Ugovora o pristupanju u nekim državama članicama, pa je i to dodatan stepenik koji moramo preskočiti- navela je Marović.
Upitana da li je, s obzirom na tok pregovora susjedne Albanije sa EU, opcija pristupanja u paru realna, Marović je rekla da to jeste moguća opcija, ali da ona ne odgovara Crnoj Gori.
- To zahtijeva određenu institucionalnu reformu EU, komplikuje i definisanje njenog budžeta, a pomjera se i godina prijema- pojasnila je Marović.
Prema njenim riječima, nije isključeno da se sada namjerno podstiče neka vrsta takmičenja između Crne Gore i Albanije za to jedno upražnjeno mjesto, a ako budu tačne najave da bi Albanija do kraja godine mogla otvoriti sve klastere i dobiti IBAR, onda će dvije države i formalno biti izjednačene u procesu.
- S jedne strane, to nije do kraja fer prema Crnoj Gori, jer mi nismo uvijek imali ovako brzo reagovanje Evropske komisije u dostavljanju komentara i smjernica, ali očigledno je da se i progledalo kroz prste Albaniji kod mjerila za otvaranje- navela je Marović.
S druge strane, kako je istakla, takav razvoj događaja je jasan pokazatelj ograničenih kapaciteta Crne Gore.
- Naše sposobnosti da od gotovog napravimo veresiju (kao što se to desilo sa poglavljem 31 gdje smo ispunili uslove, a moglo bi se desiti i sa poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke, a zbog Sporazuma sa UAE, a kojim komplikujemo i sam ulazak u EU budući da se određene njegove odredbe kose sa SSP) i nedostatka ukupnih rezultata- navela je Marović.
Ona je rekla da je u EU, ako je zaista scenario jedna do kraja mandata ove Komisije, svejedno koja će to država biti.
- Mi moramo da ugrabimo 28. mjesto u EU i da uđemo sami, a da način naše integracije (ključne reforme plus monitoring mehanizam) posluži kao primjer za brzu integraciju i drugih država Zapadnog Balkana- poručila je Marović.
Komentarišući sporazume Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Marović je rekla da bi EU morala razriješiti dilemu i pomoći Crno Gori da, osim što gazi domaće zakonodavstvo, ne mora poništavati i EU put ili sam Sporazum sa UAE jednom kada uđe u EU, što povlači za sobom i pravne posljedice.
- Ovaj Sporazum je pravi test ozbiljnosti i za jednu i za drugu stranu i odgovor na pitanje jesmo li ili nijesmo partneri- ocijenila je Marović.
Ona je naglasila da je tvrdnja da i države EU imaju sporazume sa UAE zamjena teza, jer, kako je navela, nije sporna država nego uslovi, netransparentnost, zaobilaženje procedura i zakona.
Marović je rekla da je prestala da očekuje bilo šta i od crnogorskih partija i EU i njene politike dvostrukih standarda, ali da je „ovo pitanje toliko jednostavno da bi morala da se izjasni“.
- Prilično je tužno što nam je EU uvijek bila jedini spas i zaštita od naših bahatih, korumpiranih, neodgovornih i nezasitih partija na vlasti, zato bi mogla jednom i da nas ne razočara i što se tiče Sporazuma i što se tiče prijema u članstvo- zaključila je Marović.