<article>Broj poginulih osoba u Vijetnamu povećao se na sedam, povrijeđene su najmanje 34, u poplavama i klizištima koje su izazvale jake kiše, a jedna osoba poginula je na Tajlandu, objavile su vlasti te dvije zemlje.Na sjeveru i u centralnom dijelu Vijetnama je zbog poplava poginulo sedam osoba, povrijeđene su 34, a jedna osoba se vodi kao nestala, prenijeli su tamošnji mediji.Na Tajlandu je jedna osoba poginula, a jedna se vodi kao nestala u klizištu u gradu Čang Maj na sjeveru zemlje.Služba za sprečavanje i ublažavanje katastrofa Tajlanda saopštila je da je nevremenom pogođen veliki broj kuća, a državni meteorološki zavod je upozorio na jake kiše na sjeveru zemlje.Kiša je posljedica tropske oluje Kadžiki, koja je u ponedjeljak pogodila centralne djelove Vijetnama, koji su hitno evakuisani.</article>

Broj poginulih osoba u Vijetnamu povećao se na sedam, povrijeđene su najmanje 34, u poplavama i klizištima koje su izazvale jake kiše, a jedna osoba poginula je na Tajlandu, objavile su vlasti te dvije zemlje.
Na sjeveru i u centralnom dijelu Vijetnama je zbog poplava poginulo sedam osoba, povrijeđene su 34, a jedna osoba se vodi kao nestala, prenijeli su tamošnji mediji.
Na Tajlandu je jedna osoba poginula, a jedna se vodi kao nestala u klizištu u gradu Čang Maj na sjeveru zemlje.
Služba za sprečavanje i ublažavanje katastrofa Tajlanda saopštila je da je nevremenom pogođen veliki broj kuća, a državni meteorološki zavod je upozorio na jake kiše na sjeveru zemlje.
Kiša je posljedica tropske oluje Kadžiki, koja je u ponedjeljak pogodila centralne djelove Vijetnama, koji su hitno evakuisani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vijetnam

Tajfun Kadžiki

Svijet

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu povećao se na sedam, jedna osoba poginula na Tajlandu

Ishod sada manje zavisi od bojišta, a više od struktura bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, bilo kakvom ublažavanju sankcija za Rusiju, od toga mogu li SAD i Evropa ostati zajedno i, kritički, od toga ostaje li (predsjednik SAD Donald) Tramp angažovan ili odlazi. Tako stanje nakon samita Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci procjenjuje Geopolitički centar najveće američke banke, Džej Pi Morgan (JPMorgan), koji vodi iskusni bivši američki diplomata Derek Šole, koji je uredovao i po Balkanu, piše Slobodna Dalmacija. - Precizna je to i realna slika koja uokviruje ključne teme mogućeg razrješenja ukrajinske krize, možda i najbolje sažeta na koju sam naišao, bez pristranosti, na temelju činjenica - navodi autor teksta Željko Trkanjec. Možemo raspravljati, dodaje on, postoji li prijetnja da Rusiji uspije još neki veliki vojni proboj, ali prema dosadašnjem iskustvu takvo nešto ne treba očekivati.&nbsp; - Nije slučajno Moskva otvorila raspravu o zamrzavanju sadašnjih linija bojišnice u dvije ukrajinske južnije oblasti, Hersonskoj i Zaporiškoj. Cijelu Luhansku oblast agresori kontrolišu, zbog čega je Donjecka postala odsudnom tačkom u teritorijalnim raspravama: Moskva traži da joj Ukrajina prepusti preostalih 25 odsto koje kontroliše, a Kijevu to ne pada na pamet jer bi tako agresorima dao čvrstu tačku s koje bi u bilo kojem trenutku mogli pokrenuti brzu operaciju u smjeru Kijeva - navodi u tekstu. <h2>Poruka s Aljaske</h2> Banka je, po mišljenju Trkanjeca, potcijenila temu teritorijalnih uređenja uz mirovni sporazum jer Putin, ako konačno pristane na neki dogovor, mora donijeti kući osvojene teritorije kako bi potvrdio da odluka iz septembra 2022. godine o aneksiji četiriju ukrajinskih oblasti nije bila tek predstava i da se “specijalna vojna operacija” isplatila. Dr. Najdžel Gould-Dejvis iz Međunarodnog instituta bezbjednosnih studija (IISS) bliži je mišljenju bančinih geopolitičara. - Pitanja teritorija, koja su u središtu evropskih razgovora s Trampom, u ovoj su fazi uglavnom nevažna. Biće važna kada se pojave uslovi za istinski mirovni proces. Ali ona su trenutno odvraćanje pozornosti koje bi moglo zasjeniti dublju neukrotivost rata. Putin nije mobilizovao ratnu ekonomiju i izgubio više od milion vojnika kako bi stekao mali dio teritorija - okupirana Ukrajina čini 0,7 odsto međunarodno priznate ruske kopnene mase. Trenutno nema znakova da će smanjiti svoje ekspanzivne ambicije ako ne zaključi da bi nastavak njihovog sproveđenja mogao dovesti u pitanje sigurnost režima - ocijenio je Gould-Dejvis. Samit na Aljasci ne treba posmatrati izdvojeno od kasnijeg susreta Trampa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i grupe evropskih lidera, te razgovora američkog predsjednika s ruskim tokom tog sastanka. Najveća vrijednost samita, uz sve kritike koje mu se mogu i moraju uputiti, početak je procesa razgovora o mirovnom rješenju: Nijedan dosadašnji sastanak ruske i ukrajinske strane ove godine nije se uopšte bavio tim pitanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> </figure>  Zbog toga je, po mišljenju autora teksa, osobito važna Putinova poruka iz Ankoridža u kojoj je zaprijetio Evropi optuživši je da će podrivati rješenje koje bi on i Tramp mogli definisati. Već i zabrinutost da bi Evropa mogla uticati na rješenje pokazuje da Putin nije toliko samouvjeren u uspjeh pregovaračkih planova i bilateralno rješenje s Trampom kojim bi ostvario većinu ili sve interese. <h2>Lavrovljeva šija i vrat</h2> Ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu prepustio je da u razgovoru za EnBiSi (NBC) u petak iznese ruske ciljeve -- koliko je to Moskvi važno potvrđuje objava transkripta na mrežnim stranicama ministarstva u nedjelju. Ruske je ciljeve stratificirao od najvažnijeg - “ukloniti sve sigurnosne prijetnje Rusiji koje dolaze s ukrajinske teritorije”, preko zahtjeva da Ukrajina mora ostati neutralna, izvan bilo kakvih vojnih blokova i nenuklearna, što se navodi u ukrajinskoj Deklaraciji nezavisnosti iz 1990. godine. Ne zaboravlja zaštitu prava etničkih Rusa i ruski govorećih ljudi koji vjeruju da pripadaju ruskoj kulturi i ruskoj istoriji. Slijedi pitanje novinarke: "Je li jedini ustupak koji Rusija nudi ne napadati ostatak Ukrajine? Je li to vaš ustupak?". - Ne govorimo u takvim terminima. Nemamo interesa za teritorijom. Imamo najveću teritoriju na Zemlji - odgovara Lavrov.&nbsp; Ne tumačeći zbog čega je onda Rusija anektirala četiri ukrajinske oblasti koje čine oko 20 odsto teritorije. Iskusni diplomata odbacio je ideju brzog sastanka Putina i Zelenskog, ali ponovio prijedlog Kremlja da se podigne nivo pregovaračkih timova: Prije predsjednika mogu sastanke voditi ministri vanjskih poslova, premijeri.&nbsp; Teme razgovora bile bi, navodi Lavrov, humanitarne, vojne i političke. Dosad je napredak postignut samo na prvom niovu - razmjena ratnih zarobljenika.&nbsp; Diplomatsku igru Moskva nastavlja voditi na planu legitimiteta ukrajinskog predsjednika koji je izabran 2019. godine i mandat mu je formalno istekao.&nbsp; - Priznajemo ga kao de facto šefa režima i u tom svojstvu spremni smo se s njim sastati - promjena je ruskog službenog stava.&nbsp; Ne odustaju ipak od dovođenja u pitanje ovlašćenja. - Kada je riječ o potpisivanju pravnih dokumenata… trebaće nam vrlo jasno razumijevanje od strane svih da je osoba koja potpisuje legitimna. A prema ukrajinskom ustavu, gospodin Zelenski trenutno nije - rekao je Lavrov. <h2>Trapavi Vitkof</h2> Kad je riječ o bezbjednosnim garancijama, situaciju je, kako izgleda, nakon sastanka na Aljasci zakomplikovao Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Trampa, apsolutni nevježa (nespretnjaković) u pitanjima međunarodnih odnosa, koji je dan nakon samita izjavio da je Putin pristao na bezbjednosne garancije Ukrajini koja bi odgovarala članu 5 Sjevernoatlantskog sporazuma koji definiše kolektivnu obranu.&nbsp; Što je Putin rekao na tom sastanku, ne znamo, ali Lavrov je početkom prošle sedmice definisao rusko reteriranje na stanje iz septembra 2022. godine, kad se u Istanbulu razgovaralo o garancijama koje bi nudile pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a uz još neke države, poput Njemačke i Turske. - Time se otvara put najpoželjnijoj ruskoj završnici: sistem "kolektivne garancije" u kojem bi Moskva, kao jamac, mogla uložiti veto na svaki vojni odgovor na vlastitu buduću agresiju, čime bi se ukrajinska neutralnost zaključala pod ruskim uvslovima. Ako Vašington prihvati taj okvir, riskiraće lomljenje jedinstva među ukrajinskim saveznicima i dopustiti Moskvi da diktira uslove rješenja - protumačila je privatna analitička kompanija Stratfor. I nije slučajno da sada Ukrajinci i Evropljani koji su prisustvovali sastanku u Vašingtonu pokušavaju iskriviti ono o čemu su u Ankoridžu raspravljali Tramp i Putin, posebno u pogledu bezbjednsnih garancija. Važnije je njegovo odstupanje u rečenici: “Nikad nisam rekao da Rusija mora ima imati veto na bezbjednosne garancije, ali one moraju biti podložne konsenzusu”.&nbsp; Iako ne djeluje kao ustupak, promjena izričaja je određeni zaokret Moskve. Nedvosmisljeno je da Kremlju nije odgovarala objava vijesti o bezbjednosnim garancijama iako ni u jednom trenutku nije opovrgnuta Vitkofova izjava, te se pokušalo maksimalnim pritiskom podstaći SAD da ublaži zahtjeve.&nbsp; Bilo kakva bezbjednosne garancije koje uključuju SAD ruše ruske dugoročne planove nasilnog odvlačenja Ukrajine u svoju interesnu sferu, pa bila to samo teritorija do rijeke Dnjipro (zapad Ukrajine je oduvijek bio proturuski, pripadao je Austrijskom Carstvu). Bezbjednosne garancije slaba su tačka Rusije uz sankcije, osobito one sekundarne kupcima ruske nafte (Indija, Kina) kojima prijeti Tramp. Johan Vadepul, njemački ministar vanjskih poslova, signalizira logičku podlogu. - Ne možemo očekivati da Ukrajina ozbiljno razmatra teritorijalne ustupke ako ne dobije barem bezbjednosne garancije od što većeg broja država da je ostatak tada garantovano siguran - istaka je Vadepul. Prema njegovim riječima, već je oko 30 država iskazalo spremnost prihvatiti takvu politiku, uključujući Japan.&nbsp; Zelenski je tokom vikenda objavio da se na prijedlogu bezbjednosnih garancija radi na evropskom i američkom nivou, te da bi uskoro mogao biti završen.&nbsp; Jedan od nacrta bezbjednosnih garancija postavlja trolinijsku odbranu - Ukrajina bi činila prvu čvrstu liniju obrane, evropske i, prema potrebi, neevropske snage činile bi drugu liniju obrane, a SAD bi bio dostupan kao treća linija obrane uz vazdušnu podršku ako je to potrebno. <h2>Kremlj pred izborom</h2> Poznata nepoznanica ovog dijela procesa Trampova je pozicija. Američki predsjednik je opet prije nekoliko dana ponovio da bi se mogao povući iz pregovaračkog procesa jer se fokusira na preuzimanje kontrole nad američkim gradovima u kojima su na vlasti demokrati. Posljednji je bio glavni grad, a najavljuje da će Nacionalnu gardu poslati u Čikago, Baltimor i Njujork. Interes pobuđuje izjava potpredsjednika Džej Di Vesna koji je takođe na EnBiSiju (NBC) u nedjelju rekao da je ruska strana prvi put napravila znatne ustupke Trampu. - Shvatili su da ne mogu instalirati marionetsku vladu u Kijevu i prihvatili su određene bezbjednosne garancije teritorijalnog integriteta Ukrajine - naveo je on. Nekoliko dana ranije viši američki zvaničnik je za Politico rekao da Tramp vjeruje kako će Ukrajina morati prihvatiti sporazum završetka rata većinom prema ruskim uslovima. Međunarodna krizna grupa (ICG), dobro informisana i vrlo stručna, nudi sljedeću sliku: “Koliko god mislio da pobjeđuje, samiti u Ankoridžu i Vašingtonu naglasili su da se Putin suočava s izborom. Ako se Rusija nastavi boriti, čak i ako pobijedi, suočiće se s budućnošću u kojoj će mnoge sankcije ostati na snazi, a evropske članice transatlantskog bloka nastaviti jačati svoje vojne sposobnosti slabeći rusku sigurnost. Iako Tramp možda želi vratiti Moskvu iz izolacije nezavisno od toga kako se odnosi prema Ukrajini, ti će planovi ostati uslovljeni raznim političkim i praktičnim preprekama i najpouzdanije se mogu postići ako se postigne mir pregovorima. Kao rezultat, Putin može, ako postigne dogovor prihvatljiv Kijevu i njegovim evropskim podržavaocima, optimizuje svoje šanse da izvuče Rusiju iz trenutne izolacije u odnosu na Zapad. Je li moguće usloviti Moskvu da je ovaj ishod doista bolji od onoga što može postići kroz više rata, više smrti i više patnje?”. Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) je lapidarniji, navodeći da se ništa neće promijeniti ako Putin ne smatra da su troškovi nastavka rata veći od rizika koji nosi završetak. <h2>Ključ je u Pekingu</h2> ICG definiše obrise mogućeg rješenja: “Vjerovatno bi Ukrajina barem de facto prihvatila gubitak dijela teritorija, a istovremeno zadržala borbeno sposobnu vojsku, uz kontinuiranu podršku svojih partnera, što bi donekle bilo kodificikovno formalnim obvezama raspravljenima s Rusijom u pregovorima o mirovnom sporazumu. Kijev bi se trebalo odreći kratkoročnih snova o pridruživanju NATO-u, možda pismeno. Strane bi se takođe morale dogovoriti o nekom obliku praćenja svoje duge linije kontakta, najvjerojatnije pod mandatom UN-a”. Važan element je uključivanje Kine, koja je signalizovala svoju spremnost učestvovati u mirovnim snagama za Ukrajinu, rekli su diplomati EU-a za njemački list "Welt am Sonntag" pozivajući se na izvore iz kineske Vlade. Međutim, naglasili su da bi Vlada u Pekingu bila spremna to učiniti samo "ako bi mirovne snage bile raspoređene na temelju mandata Ujedinjenih naroda".&nbsp; Nastavak je to politike koju je definisala portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning, koja je nakon Ankoridža pozdravila rezultate samita, dodajući da je “Kina spremna igrati konstruktivnu ulogu”.&nbsp; U Briselu procjenjuju kineski prijedlog, ali mogao bi prevladati argument da bi raspoređivanje snaga iz Pekinga ukinulo rusko protivljenje evropskim vojnicima. Proces traje, treba se nadati da će se nastaviti bez prekida, pa i uz kinesko učestvovanje na ruskoj strani. Peking ionako pomaže Rusiji u ratu od prvog dana.

Putinova računica jasna: Ratni trošak manje zlo od svih rizika koje mu donosi mir

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) raspisao je novi konkurs za upis na prvu godinu osnovnih akademskih trogodišnjih studija (180 ETCS) za studijsku 2025/2026. godinu, treći upisni rok.
Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem.
Uz prijavu za upis kandidati podnose: originalna svjedočanstva o završenome 1, 2, 3. i 4. razredu srednjega obrazovanja, originalnu diplomu o položenome maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno, ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih i ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome, ako je kandidat pośeduje.
Prijave na konkurs podnose se na dva načina lično 28, 29. avgusta i 1. septembra 2025. godine od 10 do 13 sati u prostorijama Fakulteta, ili elektronski na platformi upisi.edu.me 28. i 29. avgusta zaključno s 29. avgustom u 16 sati.
- Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno - kazali su iz FCJK-a.
Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 1. septembra 2025. godine u 13 sati.
U trećem upisnom roku može se upisati 19 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 3. septembra 2025. godine. 
- Upis kandidata obaviće se 5. septembra 2025. godine - zaključili su sa FCJK.

Treći upisni rok na FCJK

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Opštinom Budva, u ponedjeljak, 1. septembra 2025. godine, u 20h00, u crkvi Santa Maria in Punta, u Budvi, otvaraju izložbu "Devedesete: od nepristajanja do otpora".
- U vremenu kada su ratovi, mržnja, siromaštvo i nasilje oblikovali svakodnevicu miliona ljudi, postojali su pojedinci, kolektivi i organizacije koji su birali da ne ćute - birali su otpor. Njima je posvećena nova izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora", koja je nastavak višegodišnjeg rada na istraživanju i predstavljanju drugačijeg pogleda na turbulentnu deceniju na prostorima bivše Jugoslavije - saopšteno je iz CGO-a.
Trideset godina nakon završetka ratova, izložba podsjeća na one koji su se borili protiv nacionalizma, rata, represije i nepravde, često uz lični rizik. Kroz šest tematskih cjelina, publika će imati priliku da upozna priče o nepristajanju, otporu i građanskoj hrabrosti.
- Kada govorimo o devedesetima, najčešće govorimo o zločinima, sankcijama, bijedi, izbjeglištvu i razaranju - o posljedicama politika koje su promovisale nasilje, nacionalnu isključivost i rat kao jedini put. Međutim, rijetko govorimo o ljudima koji su se tim politikama suprotstavili. O onima koji nijesu pristali na kolektivno ćutanje, koji su birali da dignu glas, pišu, protestuju, spašavaju druge, da rizikuju - zato što su vjerovali da se mora drugačije. Rijetko govorimo o tome da su se i tada, u najmračnijim vremenima, širile solidarnost, hrabrost, umetnički izraz, građanski otpor i nada - navode autori izložbe Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović, ukazujući na to da je izložba i pokušaj da im se oda zahvalnost.
Kako kažu u CGO-u, važan prostor na izložbi zauzimaju nezavisni i antiratni mediji - štampani i elektronski - koji su igrali ključnu ulogu u razotkrivanju propagande i izvještavanju o ratnim događajima i borbi protiv autoritarnih režima.&nbsp;
- Umjetnost kao prostor otpora otkriva kako su umjetnici kroz performanse, fotografiju, muziku i film izražavali neslaganje sa dominantnim i vladajućim narativima - dodaje se u saopštenju.
Izložba prikazuje i proteste i građanske inicijative, koji su, i pored represije, organizovani širom bivše Jugoslavije.
- I svakodnevni život nudio je mnoge mogućnosti da se izrazi otpor, prikazujući često nevidljive, ali značajne postupke pojedinaca koji su pružali pomoć, spašavali živote ili odbijali da učestvuju u nasilju - podsjeća se u saopštenju.
Jedan od centralnih djelova izložbe je Zid heroja, omaž pojedincima koji su pokazali izuzetnu građansku hrabrost, u kojoj vidno mjesto zauzimaju pravi građanski i ljudski heroji, simboli otpora, kao što su Srđan Aleksić, Nedjeljko Galić, Miroslav Milenković, general Vladimir Trifunović, Goran Čengić, admiral Vladimir Barović, ali i Tomo Buzov, dok je posebno emotivna cjelina Gorankina niša posvećena Goranki Matić, velikoj umjetničkoj fotografkinji i hroničarki društvenih promjena tokom devedesetih, čiji je rad neizbrisiv dio kolektivnog sjećanja.
Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" biće otvorena do 30. septembra 2025. godine za širu javnost svakog dana osim ponedjeljkom od 10 do 20 sati.
Ova izložba je proizašla iz inicijative "Muzej devedesetih", koja je do sada imala zapažene postavke u Beogradu, Sarajevu i Podgorici, a u junu 2025. godine je u Beogradu otvorena i stalna postavka "Lavirint devedesetih".
Izložbu realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove donatora.

Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" od 1. septembra u Budvi

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić pozvao je na hitnu reakciju nadležnih organa, gradonačelnika Saše Mujovića i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), te da se odmah objavi ponuda firme iz Niša za tender za nabavku kamiona za gradsko preduzeće "Čistoća".
- Odmah objaviti ponudu firme iz Niša i sve relevantne dokumente postupka - bez odlaganja zbog završetka istog. Dostaviti jasna i transparentna pojašnjenja zašto zahtjevi za izmjenu uslova nisu razmatrani - naveo je Terzić na mreži X.
On je tražio i da se javnosti omogući kontinuirani uvid u tok postupka zbog, kako je istakao, suštinske važnosti transparentnosti u milionskim nabavkama.
Terzić napominje da transparentnost nije samo zakonska obaveza već ključ legitimnosti i povjerenja građana.
- Kako smo ranije upozoravali, nažalost se obistinilo. Tender je pripremljen za već odabranu firmu prije same objave. SDT da hitnom reakcijom otvori istragu i utvrdi za čije interese, po čijem nalogu i ko su "glumci" ove "tenderske predstave" - zaključio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1960629050910638209%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Tender "Čistoće" pripremljen za već odabranu firmu, SDT hitno da reaguje

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Broj poginulih u poplavama u Vijetnamu povećao se na sedam, jedna osoba poginula na Tajlandu

Tagovi

Putinova računica jasna: Ratni trošak manje zlo od svih rizika koje mu donosi mir

Treći upisni rok na FCJK

Izložba "Devedesete: od nepristajanja do otpora" od 1. septembra u Budvi

Terzić: Tender "Čistoće" pripremljen za već odabranu firmu, SDT hitno da reaguje

PRATITE TVe UŽIVO